152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF

8/16/2019 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF

http://slidepdf.com/reader/full/152966110-wilhelm-reich-funkcija-orgazma-pdf 1/96



Dr. Wilhelm Reich

Assisten1 am Psychoanalytischen Ambulatorium n Wien

ie

unktion des

Orgasmus

Zur Psychopathologie und zur Soziologie des

schlechtslebens

Internationaler P

sy

choanalytischer Verlag .

Leipzig / Wien / Zurich

927

WilH lM REICH

Funkcija

orgazma

prevela:

LjiIjalla Vuckovic

"Mladost"

Beograd

1990

II



Vilhelm Rajh

Prodor seksualnog morala

prvo izdanje, 1990.

priredio: Obrad

Sa vic

Izdavat

lOP "Mladost", Beograd

Marsala Tita br. 2

Za

Izdavata

Momir Tomic, direktor

Urednik izdavatke delatnosti

Zoran Sekulic

Urednik izdanja

Dragan

R Simic

Lektor

Biljana Jovanovic

Korektor

Snjezana Breberina

Graficka oprema

Nikola Kostandinovic

Odgovoran za stampu

Haydigraf, Beograd

Tiraz

2000 primeraka

YU

ISBN 86-7 I S9-044·()

Beograd, 1990.

Sadrzaj

Ret 0 "Izabranim delima Wilhema Reicha"

.

.......

..

.......... ..... 7

Predgovor

....

...

....

..

.....

.......... ........................... ... ... ..................

11

I Neurotski konflikt . . . . . . 15

Orgastitka potencija . 22

III Psih

itki

poremecaji orgazma . 32

a)

Smanjenje orgasticke potencije (onanijski

koitus, onanija) ............. . ....

... ....... 34

b)

Cijepanje orgazma (akutna neurastenija)

37

c) Apsolutna orgasticka impotencija (hipestezija,

anestezija)

.... ....

.

.

..... 43

d) Spolno uzbudenje kod nimfomanije .... . .

..

.. ....... 50

IV Somatsko zaprecavanje libida i tuvstvo

tjeskobe . . . . . . 58

a) Opcenito

0

smislu, tendenciji i izvoru

neurotskog simptoma ......

..

........ ....... ... ...... ........ 58

b) Tjeskoba i vazovegetativni sustav ....

..

................ ........... 62

c)

Seksualno uzbudenje i autonomni

zi

vcani sustav ...... ......

66

d) Psihicka etiologija aktualne neuroze .................................

71

e) Iz analize histerije

sa

hipohondarskom

tjeskobom ...... ....... ....................... .. ... ..... ...

....... .. ....

.

77

f)

Bojazan i cuvstvo tjeskobe ........................

..

.... ............

83

V Psihoneurotske sudbine genitalnog libida . . . 92

1) Konverzioni simptom i histericna impotencija ................ 93

2) Prisilno-neurotska impotencija ......

..

....

..

.... ........ .... ... .... 98

3) Genitalna astenija kronicne hipohondarske

neurastenije ... .... ...... ...... ............ .

..

........ 104

a) Iz analize jedne kronicne neurastenije .

105

b) Genitalna astenija (dva oblika ejaculatio

praecox) ........ .................... .. ................ ................... 114

VI 0 ps ihoanalititkoj genitalnoj teoriji . . . . 121

VII Ovi

sn

ost e s t r i v n o g nagona 0

zaprecavanj u Iibida . . . .

137

5



V

0 soc ijalnom zn iu genitalnih htijenja . 145

a) Cijepanje genitalnih tendencija u drustvu ......... . .......... 145

b) po

sl

jedice c ijepanja spolnosti za brak ..... . 153

c) 0 prob lemu otupljiv

an

ja genitalnosti u

monogamnom braku .

... .... .. .... .... . .. . .

15

8

d) Erotski i so cijalni smisao za stvarnost... . ... · · .. .. 166

p

ogovor

.

... . 178

REC 0 "IZABRANIM DELIMA

WILHELMA REICHA"

Prevodima Izabranih dela

VVilhelma

Reicha koji

su

vee u

svim tomovima propraceni odgovarajueim uvodnim studijama,

skoro da je nepotreban jos nekakav dodatni predgovor.

Pa

ipak, u ovakvim prilikama, standardna je obaveza priredivat a

da bar retrosprektivno , ako ne i polemiek i, navede teorijska

merila kojima

se

rukovodio u reaiizaciji ovog projekta . I ieti

mitan

pregled na Izabrana dela otkriva jedan otezan napor

da se sistematski obuhvate sve faze

Re

ichovog intelektualnog

delovanja. Promenlji

va

agregatna stanja Reichove teorijs

ke

pozicije , izravno ometaju sistematski poku

saj

da se ponudi

jedan stabilan prikaz njegovog elokupnog opusa. U tom

smislu ovaj projekt nastoji da

se os/

obodi komp/ementarne

slepoee koja se jasno ocrtava u tekueoj liniji ostrog razgrani

t enja izmedu mladog i starog Reicha . Godinama je istorija

delovanja Reichove misli bila podvrgnuta logici dvostrukog i

obostranog iskljutenja, Reicha psihoanalititara i marksiste (iz

betkog i berlinskog perioda) i Reicha orgonoma i kosmologa

(iz skandinavskog i ameritkog perioda). testo je preterano

na glasavana dijahronija izmedu Reicha kao socijalnog teore

tit ara i Reicha kao pragmati tkog terapeut

a". Narotito

se

insistiralo na uverljivoj razlici izmedu

Re

icha sociologa i psiho

loga" nasuprot Reichu biologu i orgonomu . Pritom

su

uvazeni

istrazivacl i interpretatori standardno insistirali da se u presud

nim stvari

ma

da za pravo ranom nausp.rot onom kasnom

Re ichu. U ovom "I

z.b

oru smo pokusa li da uman jimo nazeljene

posledice prisile razdvajanja psihologa od "b iologa

",

kOja je

kulminirala u stereotipnom prihvatanju "ra nog i odbacivanju

kasnog Reicha. Pritom nam je jasno da pod rut ja Ps yche i

Fys

is

a uvek slede jednu specificnu logiku, i nikakva teorija koja

bi obuhvata

la

obe sfere ne moze je neprotivr

et

no preslikati na

nekom homogenom pojmovnom kontinuumu Utenje 0 ne-

Identicnosti fysisa i ps yche, ocrta va se jasno i u Reichovom

sko

ku iz

dusevne u somatsku intervenci ju, u naglasavanju,

ra

klo bi

se

, kripto-biologistitkih teza . Mada je kao lekar, Reich

bio podlozan jednoj deformation professionell

e"

nama

se

tini



da on nije

nikadC

mislio sarno u jednoj naturalisticki redukova

noj paradigmi. Cak i u fazi prirodnonaucnog presvlacenja

ps ihoanalize - koja je otvorila vrata nesputanim bioloskim

ra

zmatranj ima - Reich nije ostao potpuno slep za socijalnu poza

dinu . Ona prikriveno progovara cak i u njegovim kosmoloskim

spekulacijama, koje su uglavnom otpisivane kao neodgovorno

zastranjivanje jednog poremeeenog uma . U nameri da

se

slobodno, i spram tradicije nesputano prepustimo Reichovim

teorij skim lutanjima - cak i kada smo suoceni sa ociglednim

zastranjivanjima u njegovim misaonim, i ne samo misaonim

eksperimetnima,

za

ovu priliku smo u Izabrana dela ukljucili i

par autobiografskih knjiga, koje imaju za cilj da bar delimicno

isprave nasledenu nepravdu prema kasnom Reichu. Pritom,

nije potrebno posebno dokazivati da mi i dalje ostajemo uskra

eeni za poznog Reicha,

ito

recimo od knjiga, Die Bione 1938)

i Die Entdeckung des Orgons, II, Der Krebs, (1948), preko

Ether, God and Devil (1949)

i

Cosmic Superimposition 1951

do, recimo, The Murder of Christ (1953) i Contact with Space

(1957). Prevod ovih knjiga bi svakako predstavljao vredan

doprinos celovitom razumevanju standardne teze po kojoj je

Reich radikalno izneverio svoje ranije stanoviste.

sto bi se ovom prilikom moglo reCi samom nastanku

projekta Izabranih dela Wihlelma Reicha to je da on proizilazi

iz za nimljive diskontinuirane recepcije Reichove misli u Jugo

slaviji. Nakon ranog objavljivanja dela, Dijalekti6ki materijali-

zam i psihoanaliza (Svetlost , Beograd, 1934.) i siroke diskusije

koja se u vezi sa tim delom rasplamsala, nastao je jedan dug

period aktivnog potiskivanja, i cini se, organizovanog odbaci

vanja Reichovog dela. Nagli zaokret,

pa

i rana renesansa inte

resa za Reicha

se

poklapa sa pojavom prevoda knjige, Masov-

na

psihologija fatizma (Ideje, Beograd, 1973). U stvari, tek

sredinom osamdesetih se javlja sirok i nesputan interes za

Reicha, koji

se

moze dokumentovati kako intenzivnim prevo

denjem njegovih knjiga/ Analiza Karaktera, Naprijed, Zagreb,

1982; Sexpol,SMZS, Ljubljana,

1984

; Spolnctrevolucija, Napri

jed, Zagreb, 1985 ; Funkcija orgazma, A-S Delo, Beograd,

1988 / tako i poplavom tzv. sekundarne literature u kojoj

se

detaljno analiziraju, sistematski istrazuju i nasiroko komentari

SU osnovne ideje i temeljna pozicija Wilhelma Reicha. Nedavna

pojava tematskih brojeva casopisa, koji su u celini posveeeni

Reichovom delu / Vidici, Beograd, br. 1-2/1 990 . (Wilhelm

Reich: Scientia sexualis) / samo je dodatni dokument i potvrda

tekuceg proce

sa oz

ivljavajuce restauracije Reichove misli u

Jugoslaviji. Upravo je ovaj pozni interes za Reicha (s pravom

se

govori zakasneloj recepcij i) pripremio povoljan_ teren za

nastanak i pojavu Izabranih dela Wilhelma Reicha . Cini se da

je objavljivanje Izabranih dela istovremeno i simptom aktual

nog zaokreta u kritickoj recepci ji Reichove misli, koja je, uglav

nom,

do sada, neposredno napadana procesom ideoloski

intonirane kritike. Pretezno ideoloski usmerena istrazivanja (uz

par izuzetaka) su danas ustupila mesto prosvecenim teorijskim

raspravama. Uznapredovale diskusije su otvorile prostor da se

naspram sterotipnih interpretacija, neometano preuzme Rei

chovo delo

ito

u jed nom cistom hermeneutickom gestu, to jest

iz

perspektive saucesnika u istoj stvari. To je n p ~ r da

se

misli

zajedno sa

Reichom,

na

njegovom kritickom tragu, cak i kad

se

misli protiv njegovih radikalnih i cesto ekstremnih teza.

I na kraju jedna napomena koja bi trebalo da spreci even

tualne nesporazume u vezi sa samim izborom Reichovih dela.

Vecina knjiga u Izabranim delima Wilhelma Reicha se po prvi

put pojavljuju u srpskohrvatskom prevodu . Tako je Funkcija

orgazma preuzeta

iz

izvornog nemackog orginala /

w

Reich,

Die Funktion des Orgasumus, Internationaler Psychoanalytis

cher

Verlag,

Vienna,

1927.

engleski prevod: W. Reich, Genita-

lity, FSG, New York, 1981 / koji, uzgred budi receno, gotovo

da nema nista zajednicko sa Reichovom knjigom, The Function

of

the Orgasm, Ferrar,_New York, 1942

.,

koja je nedavno

prevedena i kod nas. Sto se tice sporne knjige, Masovna

psihologija fasizma (oko_koje su svojevremeno vodili plodnu

polemiku Zoran Dindie i Zarko Puhovski : vidi Knjizevnu Rec".

br. 198 . i 201./1982 kao i

br.

205. / 1983.) ovde nije ponovljen

prevod prvog izdanja knjige iz 1933. godine 0N

.

Reich, Masov-

na psihologija fasizma, Ideje, Beograd, 1973 : drugo izdanje

1982.) vee je preuzeta i prevedena druga, korigovana i bitno

prosirena verzija knjige iz 1942. godine. Konacno, prilicno

zastarelo i skoro neupotrebljivo izdanje Reichove knjige, Dija-

lekti6ki materijalizam i psihoanaliza , Svetlost, Beograd, 1934.

godine, smo

za

ovu priliku, ponovo preveli.

Sve

ostale knjige,

Prodor seksualnog morala , (1932); Slusaj mali 6ove6e (1948);

L

ju i

u nevolji (1953) i Reich Freudu (1972) se po prvi put

pojavljuju u nasem prevodu. Pritom je svaki tom Izabranih

dela propracen odgovarajucim predgovorima, kompetentnih

strucnjaka i uvazenih poznavalaca Reichovog dela.

Bogati i cesto divergentni tokovi recepcije Reichove misli,

u filozofiji, sociologiji, psihologiji, pedagogiji i srodnim discipli

nama, svedoce cudesnoj sposobnosti teorijskog prezivljava

8

9



njajedne misli, kOja, uvek iznova, hvata prikljucke

za

heteroge

ne nastavke_ Os vrt na dosadasnje eta

pe

lazvoja diskusija uvezi

sa Reichom, egzemplarno ukazuju na vitalnost jednog autora,

koji je u vise navrata proglasavan "teorijski mrtvim" .

Pre

svega,

uh

Reic hove inspiracije

se

pre poznaje u brojnim strujama tzv.

' frojdomarksizma i preko protagonista "kriticke

te

orije drustva"

dopire sve do savremenih autora kao sto su A Mitscherlich, A

Lorenzer, Ho

rn

i drugi Spec ifieno preuzimanje nekih Reicho

vi

h

ideja se takode prepoznaje u brojnim psiholoskim skolama i

pravcima kao sto su : "radikalna psihologija", a ntips

ih

ijatrija",

"neortodoksna psihoanaliza" i sl

ie

no. Naroeito je sredinom

sedamdesetih,

Re

ich eklektieki prozimao, poplavu raz novrsnih

terapeutskih struja, kao sto

su:

Alexa

nd

er Lowenova "bio-ener

getska psihoterap ija , Fritz Perlsova "gestalt terapij a , Arthur

Jan

ov

lj

eva "primalna tera pija . itd. Konaeno,

sa

ses deseto

smo m i N ovom lev icom Reich se na

me

tnuo kao prvorazredni

autoritet za antiautoritarni pokret mladih. Postao je jedan od

najpopularn ijih proroka, d0sJuse , suvise uprosc enog programa

saksualne emancipacije. Cini se da ovi heterogeni nastavci

samo dalje pojaeavaju nekakvu zavicajnu

ve

zu

sa

starim sja

jom Reichovog dela.

Obrad Savie

Mom ucitel

ju

profesoru Sigmundu Freudu

s

dubokim postovanjem

PRE GOVOR

Medutim, kazemo da je onaj tko je

uspjesno prosao kroz odgoj ka

jst ini prema samome se bi

1'ra1no

zasticen od opasnosti necudored

nosti, makar njegovo mjerilo cudo

rednosti na bilo koji nacin odstu

palo od mjerila uobic

aje

nog u drustvu.

Freud

Teoretski problemi 0 kojima ee ovdje biti rijeci proizlaze

iz

prakticnog postavljanja pitanja prilikom psihoanal itickog lijece

njadusevnih bolesnika. Moju paznju su pobudili izvjesni odnosi

izmedu pozitivnih i negativnih terapeutskih reakcija tih bolesni

ka i njihove genitalnosti, koje sam vee djelomicno razradio u

"Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse""

Ukoliko i dalje slijedimo teoretska pitanja, mozemo ustano

viti zakonite uzroene odnose izmedu neurotskih procesa i

*

"Ober Spezifitat der Onanieformen"/ O specificnosti oblika onanije/,

Internationale Zeitschrift fur Psychoanaly

se,

sv.

VIII

(1922). -

O

ber

Genitalitat yom Standpunkt der psychoanalytischen Prognose und

Therapie / 0 genitalnosti sa stanovista ps ihoanaliticke prognoze i

te rapije

/,

sv.X (1924). - "Weitere Bemerkungen

uberd

ie therapeutische

Bedeutung der Genitallibido" / Da ljnje napomene terapeutskom

znacenja genitalnog libida/,

sv. XI

(1925

).

- "Uber die Quellen

der

ne

urotischen Angst (Beitrag .zur Theorie der psychoanalytischen The

rapie) / 0 izvorima neurotske tjeskobe (Pri log teoriji ps ih oanaliticke

terapije / ,

sv. XII

(1926).

10

11



poremecaja genitalne funkcije koji objasnjavaju terapeutske

reakcije i omogucavaju nam da razumijemo zbog cega su

impotencija, odnosno frigidnost redovne popratne pojave ne

uroze, a isto nam tako i razjasnjavaju zbog cega oblik neuroze

odreduje oblik poremecaja genitalne funkcije i obrnuto. S ob-

zirom na funkciju orgazma, koji je postepeno postao kljucni

problem, sasvim se jasno pojavljuju i problem tjeskobe, izvjesni

bracni i socijalni fenomeni i pitanje terapije neuroze. Mada se

ovaj rad potpuno zasniva na Freudovoj seksualnoj teoriji i

ucenju neurozama, ipak si

ne

mogu dati za pravo da ovdje

zastupano shvacanje dinamike psihoanaliticke terapije i njenih

zadataka predstavim kao shvacanje preuzeto iz Freudove sko

Ie;

ono odgovara mojim vlastitim klinickim iskustvima. Uza sve

to, smatram da moje poimanje znacaja genitalnosti, a narocito

genitalnog orgazma, pravolinijski nastavlja osnovne psihoana

liticke teorije za teoriju i terapiju neuroza i neurotskih karaktera,

i da omogucava dosledniju primjenu ucenja neurozama na

terapiju.

Sa

problemom orgazma tijesno

su

povezani i mnogi pro

blemi ucenja karakteru i psihologi je Ja. Nastojao sam da ove

probleme, koliko god je to moguce, iskljucim

iz

diskusije jer bi

inace jedinstvenost teme bila isuvise narusena; ali i osebujna

problematika psihoanalitickog ucenja karakteru zahtijevala je

njihovo iskljucenje. Jer, kao prvo, njihov klinicki temelj jos nije

cjelovit; kao drugo, ukazuje se potreba da, polazeci od teorije

seksualnosti, detaljno prodremo ka psihoanalitickom ucenju

karakteru, u cije nas je osnove sistematski uveo Freud u svojoj

knji Ja i Ono . Ovo sam morae navesti radi toga

da

sprijecim

prigovor kako je zanemarena psihologija Ja.

Odvajanjem velike teme, koju sam pokuSao razgraniciti na

jednom kursu sto ga je organizirao Wiener Psychoanalytis

ches Lehrinstitut

I ecki

institut za psihoanaliticko obrazova

nj l pod naslovom Psihologija nagona i ucenje karakteru i

za koju se opredjeljujem u jednoj svojoj raspravi, nastali su,

medutim, osjetni nedostaci u ovom radu koji bi mogli dati

povoda nerazumijevanju. Koliko god je to moje iskustvo dozvo

Ijavalo, u ovom sam prikazu tezio ka seksualno-teoretskoj

potpunosti ; svjestan sam toga da je ni izdaleka nisam postigao;

Tako, na primjer, unatoc pojedinim saznanjima, nije bilo govora

o poremecajima genitalne funkcije kod satirijaze, epilepsije i

psihoza. Ukoliko moguci nesporazumi budu objektivne priro

de, nadam se da cu ih kasnije otkloniti. Medutim, s obzirom na

osebujnost teme kojoj raspravljam, moram biti spreman i na

subjektivno zasnovane prigovore. Publikaciju objavljujem,

svjestan toga da sam obradio veoma eksplozivnu gradu . 0

problemu orgazma i ulozi koju on ima u individual nom i soci

jalnom zivotu nije lako raspravljati neutralno i bel. suvisnih

emocija. Ta je tema isuvise povezana s iskustvom svakog

pojedinca.

Iz

svega ovoga lako nastaje opasnost subjektivnog, svje

tonazornog videnja iii izoblicenja stvarnih cinjenica. Problem ,

medutim, nije u tome da Ii je uopce prisutan odredeni svjeto

nazar, nego u tome kakvom

se

svjetonazoru radi,da Ii mozda

- specijalno U vezi s nasom temom - eticki procijenjeni stay

seksualnom problemu udaljava od istine iii neki drugi moralni

stay prisiljava na istrazivanje istine. Nadalje, postoji bitna razlika

izmedu toga, da Ii se cinjenice seksualnog zivota odreduju

prema proizvol jnom shvacanju dobra i zla koje se ne moze

dokazati, i toga da Ii

se

pozivajuCi se na neeticki cilj. procjenju

je, a mozda i utvrduje da ovaj iii onaj postupak po jedinca koristi

iii steti njegovom dusevnom zdravlju , tj. njegovoj sposobnosti

da voli i da radi. Smatram da nisam premasio vu vrstu procje

njivanja seksualnih problema tamo gdje obradujem probleme

bracnog spolnog zivota i vladajuceg seksualnog morala.

Buduci da, koliko je meni poznato, takvo istrazivanje jos

nije poduzeto i buduCi

da

se cini kao da je funkcija orgazma

pastorce psihologije i fiziologije , neka sami rezultati opravdaju

poduhvat i neka vaznosti teme odluci objektivna kritika. Od

opasnosti precjenjivanja, u prvom redu, stite cinjenice; gruba

statistika ucestalosti impotenci je i frigidnosti kod neuroza i

nekoliko opsirnih povijesti bolesti, mogu samo priblizno ostaviti

utisak koji

se

dobiva u praksi, ukoliko ga unaprijed ne odbijemo.

Osim toga, potcjenjivanje seksualne funkcije za sada je jos

uvijek mnogo vjerojatnije, ali i stetnije od eventualnog precje

njivanja.

Ovome treba pripisati i to sto se problem somatske osnove

neuroza ukoliko je uopce i nacet, pokazao nepristupacnim;

doduse samo naoko, jer put ka njemu vodi preko pitanja

seksualnom zivotu nervoznog covjeka, pitanja koje se izvan

psihoanalize kao i do sad a bo jazljivo izbjegava. Povijesno je

interesantno da je medicinski psiholog Freud otkrio somatsko

jezgro neuroze pomocu psiholoske metode,

dok

su fiziolozi

istupali protiv teorije psihogenije neuroza i uzaludno tragali za

somatskom osnovom. Izmedu trenutka Freudovog otkrica i

danasnjice nalazi se trideset godina psihoanalitickih iskustava.

Stoga, nase istrazivanje funkcije orgazma kao psihofizickog

12

13



fenomena, mora sezati daleko u proslost i proizaCi

iz

dusevnih

ispoljavanja somatskih poremecaja seksualnog zivota, koje je

Freud sateD kao "aktualne neuroze" i suprotstavio ih "psihone

urozama". Kao posljedica brzog napredovanja psihoanalize u

istraiivanju dusevnih uzroka neuroza, smanjio se interes za

zaprecavanje /ibida ,

za

koje se prvobitno smatralo da je u biti

somatsko. To je zaprecavanje, u smislu Freudove definicije,

znacilo nagomilavanje psiho-kemijske seksualne ceznje kOja

uzrokuje tjelesne napetosti i ispoljava se kao nagonski poriv

za

seksualnim zadovoljenjem ( Orei Abhandlungen zur Sexualthe

orie" / Tri rasprave seksualnoj teoriji /, Ges. Schriften, BdVj

A neuroze "koje se mogu svesti na poremecaje seksualnog

tivota pokazuju najvecu klinicku slicnost sa fenomenima intok

sikacije i apstinencije koji nastaju uobicajenim uvodenjem otro

va koj i proizvodi ugodu". (Freud). Pojam libida je tada sve vise

dobivao znacenje psihicke i bioloske energije; ali tu je pak

neopravdan o trpio interes za "aktualnoneurotsku (tj. somatsku)

jezgru neuroze". U poslednjih

10

godina jedva da se i govorilo

o svemu ovome. Sam Freud je kao i prije ostao kod svoje teorije

o aktualnim neurozama ("Die Medizin der Gegenwart in

Sel

bstdarstellungen" /Medici

na

sadasnjosti u samoprikazima/ ,

19

24)

iako

se

od tada usvom ucenju nije vise bavio tom

st ran

om

problema neuroza.

Visegodisnji kontinuirani studij uzroka, oblika ispoljavanja,

i posljedica somatskog zastoja libida, doveo me je do uvjerenja

da Freudova teorija 0 aktualnim neurozama, kOja

se

oduprla i

mnogim prigovorima s analiticke strane , nije samo heuristicki

dragocjena, nego da je, kao ucenje 0 psiholoskoj osnovi ne-

uroza, i neophodan dio psihopatologije i teorije analiticketera

pije. Tako ovaj rad nastoji i podsjetiti da nam je Freud pokazao

jedan put ka problemu organske osnove neuroze, aisto tako i

dokazati da teoretski i prakticki uspjesno mozemo iskoristiti

njegovo dugo zanemarivano otkrice.

8e6, oktobra

1925.

dr Wilhelm Reich

*

vidi prijevod : Odabrana dela Sigmunda Freuda , knjiga

IV

, Matica

srpska, Novi Sad, 1969.

14

__

{pog

vije

N UROTSKI KONFLIKT

Freudovo

psih sko

otkrice, koje je cjelokupnu psihopa

tologiju postavilo

na novu osnovu i korisnim postavljanjem

problema ukazalo joj nove mogucnosti, bilo je:

prvo, da svaki naoko jos besmislen neurotski i psihoticki sim

ptom ima smislen sadrtaj koji se bez ostatka moze uklopiti u

cjelokupno iskustvo bolesnika ukoliko ga dobro poznajemo;

drugo, da nellrotski simptomi nastaju kroz konflikt izmed u

nagonskih prohtjeva i moralnih zahtjeva koji zabranjuju zado

voljavanje nagona. "Unutrasnja uskrata" zadovoljenja nagona ,

koju uvijek susrecemo kod bolesnika, izvodi

se

iz vanjskog

ogranicenja nagonske snage koje je bolesnik svojedobno kao

dijete iskusio od svojih roditelja i ostalih zastupnika takvog

ogranicenja. Tako je konflikt izmedu nagonskog Ja i moralnog

Ja prvobitno bio konflikt izmedu nagonskog Ja i vanjskog

svijeta, a kod nekih je psihoza (Freud) i nagonskih psihopa

ta*stalno zadrzao taj karakter. Nasuprot tome, kod neuroze je

vazan dio licnosti ostvario prilagodavanje stvarnosti, dok je

jedan drugi dio u ranom stadiju dusevnog razvoja pretrpio

smetnje u razvoju, tako da je morae nastati konflikt izmedu

oprecnih htijenja. Oakle, za neuroticnu je IiGnost karakteristicno

da njen moralni

Ja

niti ima hrabrosti da dozvoli tolerantno

zadovoljenje nagona, niti ima snage da osudi, iii da se na bilo

koji drugi prikladan

naCin

odnosi prema nagonskim prohtjevi

ma , jer osnovna pretpostavka, svjesnost nagonskim potica

jima, iii nedostaje iii je nepotpuna. Ja

se

uplasi i kod najmanjeg

nagovijestaja neke "nemoralne" pobude i oslobada je sa cinom

"potiskivanja" koji moze imati razliCite obi ke: od jednostavnog

nezeljenja da taj poticaj prizna iii previdanja, preko kompenza

cionog naglasavanja suprotnosti tog strogo zabranjenog na

gonskog poticaja,do tota/nog iskljucenja te predodzbe iz svi

jesti (histericna amnezija) i sprecavanja svakog motornog od

*

Usp. Aichhorn : "Verwahrloste Jugend" j Zanemarena omladina j,

(lnternationale Psychoanalytische Bibliothek, Nr. XIX, 1925) i Reich :

"Oer triebhafte Charakter" j Nagonski karakter j (Neue Arbeiten zur

arztli chen Psychoanalyse , Nr.

IV,

1925).

15



govora

na

odgovarajuce kolicine cuvstava. Potisnuti nagonski

prohtjev, medutim, ni u kom slueaju ne gubi svoju udarnu

snagu; naprotiv:. potkrijepljen je

z a p r e e a . ~ a n j e m

postojece

nagonske energlJe; sada

se

opasnost

sastoJI

u tome sto on vise

nije izlozen kontroli svjesnog razmisljanja. Kada mu odgovara

juce situacije daju povoda, on razbija "protuzaposjednuce",

odnosno "otpor" koji pruza Ja; taj "proboj potiskivanja" koji

predstavlja drug; ein neurotskog procesa moze, medutim, usli

jediti samo kompromisno, jer

se

i Ja u svojoj obrani oslanja

na

moene psihicke instance koje mozemo popularno obuhvatiti

pOjrTlom

"moral". Rezultat

jezamaskirano

zadovoljenje nagona

koje svijest ne prepoznaje kao takvo

iii

ga, ukoliko je manje

prikriveno, osjeca kao da ne pripada njegovom Ja, dakle osjeca

ga kao prisilu i odbija ga o

Do sada Freudovim psihoanalitickim rezultatima

ne

bismo

imali sto prigovoriti. NajzesCi prigovor postavljen je pak Fre

udovom ucenju u seksualnim zeljama kao 0 uobieajenom

sastavnom dijeJu potisnutih nagonskih poticaja. Nista nije ko

ristilo sto je Freud onima koji su psihoanaliz; postavili prigovor

"panseksual izma" odgovorio, prvo, da i moral Ijudi koji odbija

seksualnost sudjeluje pri formiranju neuroze koja cak uopce

ne

m

oz

e biti ostvarena bez otpora koji Ja pruza svojim nagonima

i drugo, da pri uspostavljanju neuroze pored seksualnih sudje

luju i egoisticke, neeovjeene i druge zelje, ali

ne

tako uobieaje

no i ne

sa

isto takvom potiskujucom snagom. U jed nom dijelu

naucnog svijeta propusteno je kritieko ispitivanje

0

tome sto

ce

se moci razrijesiti parolom "panseksualizam".

Drugi pak pazljivo i oklijevajuci slijede pSihoanalitieke re

zultate koji

su

u pocetku bili ocijenjivani kao tlapnje i prihvacaju

ih dijelom kao vlastito (novo) otkrice, a dijelom u oslabljenom

iii iskrivljenom obliku; najmanja grupa upotrebljava postupak

psihoanaliticke tehnike, koju je dao Freud, da

bi

se

uvjerila u

ispravnost njegovog ucenja.

Nije slucajno ponovo ukazano

na

stay protivnika psihoana

lize. Posto, naime, zelimo dokazati dominantnu ulogu koju kod

neuroze imaju impotencija muskarca i frigidnost zene, vracamo

se na

Freudov pokusaj, da ublazi afektivno odbijanje svog

ucenja 0 neurozama time sto je uvijek iznova naglasavao da je

njegov pojam seksualnosti otisao dalje nego

Ii

je to uobicajeno;

da "genital no" i "seksualno" ne znace jedno te isto, jer inace

perverzije kao koprofagija i fetisizam ne bismo mogli nazvati

seksualnim oboljenj ima.· Freud je dokazao da pored genitalne

seksualnosti postoje tendencije koje nemaju veze sa genital

nom zonom (djelomieni predgenitalni nagoni) i eiji je cilj da

bud u zadovoljene nadrazivanjem izvjesnih "erogenih zona"

(us ta ,anus, koza itd.),

te

koje treba opisati kao seksualne vec zbog

toga sto imaju veoma vaznu ulogu kod "ugoda koje prethode

neposrednom zadovoljenju" prilikom normalnog spolnog

odnosa i sto, ukoliko

se ne

podrede genital nom primatu, kao

perverzije, postavljaju zahtjev za iskljueivim seksualnim zado

v

ol

jenje

m.

Naglasavanje razlike izmedu pojmova "genital no" i

"s

ek su

alno" u Freudovim spisima zvuci ponekad kao ublazava

nje posljedica njegovog otkrica ; one nije imalo uspjeha, jer je

i njegovo ueenje 0 seksualnosti dojenceta i analnoj erotici

na

islo

na

nista slabija i nista manje afektivna protivljenja.

Na osnovi tog prosirenjapojma seksualnosti Freud je do

sa o do

za

kliutka da neuroza ne moze nastatLbez MKsual ooa

kO

Ofljkt

a * t da

S

kao simptomj moglJ pojavjti

n e

samo

g e

ni

talni porivi ne90 i djelomicni predgenitalni nagoni. Time

se

mi slilo reci da pojedinl neurotski simptomi nastaju neposredno

potiskivanjem bilo kojeg djelomienog nagona i sluze njegovom

maskiranom zadovoljenju ; tako,

na

primjer, potisnuta analnost

neposredno djeluje kod nervozne 'opstipacije, oralna erotika

kod histerienog povraeanja, genitalnost kod arc de cercle,

sa

dizam kod nekih prisilnih radnji i prisilno-neurotskih mjera

izbjegavanja; aktualni konflikt moze uzrokovati neurozu

na

bilo

kojem podrueju uz odgovarajucu dispoziciju. Sada zelimo

dokazati da seksualni konflikti u uzem smislu, smetnje , potiski

vanja i razbijanja genita/nih tendencija

ne

uzrokuju dod use

uvijek neposredno neurotski simptom iii neurotski konflikt,

ali

ip

ak redovno imaju vaznu dinami ;nu u/ogu prilikom uspostav-

anja osnove neurotske reakcije na

kojoj

se

zasniva neurotski

konflikt; zatim, da odlueujucu ulogu igra njihovo odstranjivanje

*

pr

ij

eyod : Tri rasp rave 0 seksualnoj teoriji (odabrana dela, knjiga IV,

Matica srpska)

**

Kronfeld, koji je najmanje zaostao za napretkom psihoanalize i poka

zao veliko razumijevanje za nju , u svojoj "Sexualpathologie" (Seksual

na patologija) zauzima stanoviste

da

nije svaka neuroza zasn ovana na

seksualnom konfliktu koji , prema Freudu, cini neophodan sastavni dio

neurotskog mehanizma i zagovara jednu grupu neuroza koje je on

nazvao

s

eksualnim n

eu

rozama", cime je

im

plicitno receno

da

postoje

neuroze koje nisu seksualno uvjetovane. Kronfeld nam medutim du

guje dokaz

za

postojanje takvi h neuroza. Nasuprot tome , medu nje

goyim

s

eksualnim neurozama nalazimo sve poznate , i u Freudovo

ucenje

0

neurozama ukljucene oblike neuroza.

16

17



kao pos

lje

dica

njihov ih od nosa

prema neprekidnom

neurot

skorn

proces

u kod psihoanalitic ke terapije neuroza,

pod

cime,

u prv om redu, po

drazumije

vamo utjecaj osnove

neurotsk

e

reakc ije.

Kao prv i

dokaz

ispravnosti

ovakvog

razmisljanja

navodimo

cinjenicu da

ne postoji ne uroz bez poremec j genit lne

funkeli

e Statisticki po

daci

ko ji slijede

pokazuju da

u najvise

slucajeva ti

por

eme caji nisu suptilne prirode, dakle

ona

kvi kakvi

se nalaze i kod

re

lativno najzdravijih Ijudi ,

nego

se

odnose

na

element rne

fu nkcije

seksualnog

opcenja i pSihogenitalno

drzanje

opcen

ito. Najcesce naila

zimo

na seksualnu plahost i

neuro

tsk

u apstinenciju, zatim, na sve, u

seksoloskoj

literaturi

poznate oblike erektivne

impotencije (potp

una ,

djelomicna

i

pr oizvoljna

nesposobnost

erekcije),

poremecaje

ejakulacije

(eja cu latio

preacox

iii ante portas i

impotentia

ejaculandi) i

frigidnost t

otalna seksualna

hladnoca,

vaginalna ane stezija i

hipestezija, vaginizam, itd.). Pri tome se

pokazuje

da je snaga

poreme

caja

potencije analogna

snazi neuroze, i da se i mono

simpto

matske

neuroze pojavljuju sa teskim

poremecajima

ge

nitalne funkcije. Isto vrijedi i za neuroze karaktera bez ikakvih

simp

toma. Karakteristic

no

je

da

medu

bolesnicima

koji imaju

vel ikih poteskoca u klimakteriju

nema

niti jedoga koji b i mogao

izvijestiti

0

ured no m seksualnom zivotu u

periodu

prije klimak

.

terija. Na kraju ov

og

pregleda

spomenimo

jos

i slucajeve pre

nagl asene strasti i svih

drugih

vrsta nago

nskog

ponasanja, pri

cemu

je genital

nost

uvijek jako poremecena.

Prva

grupa

statistickih rezultata

obuhvaca 338

slucajeva

koji su potrazili

pomoc

u Wiener Psychoanalytisches

Ambula

torium

j Becki psihoanaliti

ck

i amublatorijf u toku

jedn

e godine

(od

no

vem

bra

1923. do

novembra

1924) .*

Rezultati

utv

rdeni jednostavnom anamnez

om

Od 166

muskih pacijenata su:

navodno potentni

. . . . . . .

. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

..

17

navodno samo impotentni

. . . . . . . . . .

. . . .. .

. . . .

.

. . . .

18

neuroticni i apstinentni . . . . . . . . . . . . . . .

..

. . .

. . .

. .. . .. .

69

•

neuroticni i erektivno impotentni

. . . . .

. .

. . . . . . . . . • . . . .

.

27

neuroticni

sa

ejaculatio praecox

..

. . .

. . .

.

..

. . . . . . . . . . .

14

perverzni i erektivno impotentni

. . . . . . . . .

. . .

. . . .

. . . . . . . 9

klimaktericni . . . . . . . . .

. . . .

. . . . .. . . . . . . .

. . . . .

. . .

. . . . .

5

aktualnoneuroti cno oboljeli kod coitus interruptus

. . . .

. . . .

7

*

Gospodinu dr E.Hitschm annu , vodi telju ambulatorija, dugujem veliku

zahvalnost za materijal koji mi je veoma Ijubazno stavio na ra spo

laganje .

18

Od 91 zen

sk

iuh

pacijenata

su:

bez vaginalne anestezije (hipestezije) . . . . . . . . , , , , 0

n

avo

dno samo frigidne , . , , , . , . , , , . , . . 6

neuroticne i apstinentne ,

. . .

" . , . . . . "

..

,

27

neuroticne i frigidne , , , , . , ,

. . . . .

. , . ,

..

. . . . . , . . , , .

37

neuroticne zbog aktualnih brac

nih

konflikta i frigidne

12

klimakteric

ne

., ,.. . , ,

. . .

.

..

, , . . . , , , , 9

Kod preostalih 36 muskaraca i

45

zena ne

postoje anam

nesticki rezultati

0

genitalnoj funkciji. Vecinom se radi

0

sluca

jevi

ma

kada se s pacijentima u

prvom

susretu zbog njihove

plahosti nije

moglo 0 tome

razgovarati,

Samo medu mu

skim

paci

jentima

njih 17 je navelo

da

su potentni. Vecina se takvih

bolesnika prilikom analize

pokazuje

vise iii

manje

erektivno

impotentnim;

grupu

onih

koji su stvarno erektivno potentni

obicno sacinjava

ju eritrofobicne

osobe, prisilni karakteri i

drugi

narcisoi

dno-s

ad isticki karakte

ri.

Druga

grupa

statistickih rezultata

obuhva

ca slucajeve koje

sam

ja

analizirao,

Od 41 muskog pacijenta

su:

histericni i apstinentni

sa

erektivnom potencijom , . ,

4

prisil no-neurots

ki

i apstinentni zbog asketske ideologije , ,

..

6

histericni

sa

jako smanjenom erektivnom potencijom

prisilno-neuroticni

sa ere

ktivnom impotencijom , , . , .

..

, , , .

h

is

tericni

sa

ejaculatio praecox, , ,

..

. . , . , . , , , . , , ,

..

, , . , 2

hipohbndricno

-neu

rastenic

ni sa

genitalnom astenijom

e

jaculatio praecox ante portas

be

z erekcije) ' . . . . .

..

.

.. 4

eritrofobicni i apstinentni zb og straha cd impotencije

..

.

..

. 3

moral insane

o

bmanjivanje i bolesna

strast)

sa

ejaculatio praecox, . . . . . , ' , . .. . . . . . . , ,

..

, . . , , , , , 2

kleptomani

sa

erektivnom impotencijom

, . , .

, . , . .

, '

,

..

. . 1

neur

as

ten

icni

sa

ejakulativnom impotencijom . . . .

. . ..

. . '

1

sa

mo impotentni uz neurotican karaker . , • ' , , ,

..

,

4

postencefaliticni i erektivno impotentni (uslijed gripe) , . " 1

homoseksualni i perverzni

sa

erektivn

om

impotenci jom

u odnosu

sa

zenom , . , . , , . , , . . , ,

. . .

, . ,

. . . .

, . ,

..

, . , 3

nagons

ki

karakter

sa

erektivnom impotencijom , , .

. . . . . . ,.

1

zdravi bez poremeca ja potencije

..

" .,. ,., . , . . .

..

1

erektivno potentni i narcisoid

no

homo

se

ksualni

nezadovoljeni prilikom spo

ln

og cina

. . . . . .

, . . ' . ,

erektivno potentni prisilni karakte ri, nezadovoljeni

prilikom spo

lnog

cina " .. , .. " . . . ,. , . . " . , .

..

, . . , .

4

erektivno potentni

sa sa

tirijazom, nezadovoljeni

prilikom spolnog

Gina

. , . '.

,.

. . . ,

..

. . , .,

19



Od

31 pacijent

ic

e su:

histericne i

apstinentne zbog straha od seksualnosti

. . 7

prisilno-neuroticne, odbacuju seksualnost i apstinentne . . 4

hisiericne sa

vaginalnom

anestezijom . 9

prisi !no-neuroticne

i

frigidne . . . 3

ciklotimne sa kronicnom hipohondarskom

neu rastenijom seksualno inhibirane .

nagonski

karakieri frigidne

odnosno vaginalno

anesteiicne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

nimfomanija sa mazohistickom

perverznoscu

i

vaginalnom

anestezijom

prilikom spolnog

cina

. . .

kasna

epilepsija

frigidne .

1

hisiero-epilepsija sa vaginalnom

anestezijom

. . . 1

paranoja frigidne . _. . . . . _ 1

bez poremecaja geniialne funkcije . . . . . . 0

Ovi rezultati govore sami za sebe.

Stekelova izjava da je medu svojim pacijenticama imao

pedeset posto slueajeva frigidnosti moze se odnositi samo nci

potpunu seksualnu hladnoCu. U ekonomskom pogledu - a

kakvo bi drugo promatranje ekonomije imalo praktienu vrijed

nost? - svejedno je da

Ii

zena, manje iii vise seksualno osjeca,

iii

da Ii je muskarac erektivno potentan iii ne; vazno je samo da

Ii je orgazam poremecen.

Freudovo

utenje

0 mastanju neurotienog eovjeka dopusta

pojavu uobitajenog spoja neuroze i impotencije kao tega

sto se samo po sebi razumije. Interes za svijet maste koji

si

je

stvorio neurotiean covjek umanjuje funkciju realnosti; sposob

nost erotskog i socijalnog djelovanja. SVijet maste je stvoren i

zaposjednut, i to sa trajnim interesom, jer realan svijet nije

mogao zadovoljiti prohtjeve principa ugode, i jer su izvjesni

erotski i egoisticni prohtjevi naisli

na nepremostive prepreke

socijalnih i kulturnih normi,

kOje

nisu mogle biti niti savladane

niti prihvacene. Nasuprot tome, u masti se sve zelje mogu

prikazati kao ispunjene. Obieno se regresivno daje prednost

zeljama, iz vremena kada je dijete svoje pNe jake erotske

interese usmjerilo ka osobama iz svoje blize okoline, svojim

roditeljima, starijoj braGi i sestrama, dadiljama, sluzavkama, itd.

Seksualna masta i poriv za motornim odstranjivanjem napetos

ti, koju je ona prouzrotila, redovno vode do masturbacijske

aktivnosti. Tako masturbacija postaje toekom kristalizacije svih

seksualnih htijenja. Vee to, sto svaki neuroticar, jedan veliki , i

to najvazniji dio svojih libidinoznih interesa oduzima realnim

objektima i usmjerava ga ka svojim likovima iz maste, uvjetuje

slabiju potenciju u uzem i sirem smislu u odnosu prema onima

koji zive u realnosti. Medutim, oslabljena potencija iii smanjeni

interes za mogucnosti zadovoljavanja, koje u realnosti stoje na

raspolaganju seksualnim tendencijama,

jOs ne

znace impoten

ciju. Moze Ii neuroza biti zasnovana

na

seksualnim nagonskim

snagama koje se nalaze izvan genitalne sfere, a da genitalna

funkcija ne bude osteeena? Bolesnik bi u tom slueaju bio

genitalno-libidinozno zadovoljen, ali pored toga

ne

bi bile za

dovoljene njego

ve

predgenitalne zelje koje zahtijevaju neurat

ske nadomjestke

za

zadovoljenje. Iskustvo nas, medutim, po

ucava

da

nezadovoljeni i nesublimirani prohtjevi - bud uGi

da

se

ne daju uklopiti u cjelokupno stremljenje - vremenom privlace

sve veti interes i time ometaju jedinstvenost seksualnog doziv

Ijaja; a ni inaee se nista vise ne moze potpuno dozivjeti. To bi

prije svega samo malo omelo socijalne djelatnosti, jer vetina

njih nije povezana sa Iicnim iskustvom. Naprativ, u podrucju

seksualnog dozivljavanja,

Giji

je vrhunac, i psihicki i fizieki,

orgazam, potrebna je sposobnost za pojednostavljenje seksu

'alnih i kulturnih stremljenja. 0 tome ovisi ekonomijska svrsis

hodnost orgazma.

2

2



po l vlj

ORG STICK POTENC IJ

Pod orgastickom potencijom podrazumijevacemo spo

sobnost covjeka da dospije do

zadovo/jenja

koje je

adekvatno

doticnom zaprecavanju libida; potom, sposobnost da daleko

cesce dospije do

zadovoljenja nego Ii da po legne poreme-

(;ajima genitalnosti,

koji cak, i kod relativno na jzdravijih Ijudi

povremeno ometaju orgazam. Orgasticka potencija se ostva

ru

je pod odredenim uvjetima koje zaticemo samo kod Ijudi

sposobn ih za uzitak i rad; kod neuroticnih Ijudi ti uvjeti nedos

taju iii nisu dani u potpunosti.

Mozemo

Ii

, unatoc razlicitostima individualnih seksualnih

potreba, op

is

ati jedan tip orgasticke potencije? Moglo

bi

nam

bi

ti

prigovoreno da opisujemo idealan tip koji u stvarnosti cak

ni pribl izno nije zastupljen.

Mi

to osporavamo; mislimo,

sta

vise,

na potpuno realno cinjenicno stanje. Naj toplije zahvaljujem

nekolicini kolega

na

tome sto

su

mi dali fenomenoloski opis

svog seksualnog dozivljaja koji

mi

je omogucio da postavim

nekoliko kriterija orgasticke potencije; ukoliko oni nedostaju,

mozemo

sa

dovoljnom sigurnoscu dijagnosticirati orgasticku

impotenciju prema stupnju i kvaliteti, nezavisno od podataka

koje nam daju bolesnici i koji nas najcesce dovode u zabludu.

Sa

klinickog stanovista, uspostavljanje jednog tipa orgas

ticke potencije poduprto je time sto

se,

nakon odstranjivanja

poremecaja potencije, krivulja orgastickog dozivljaja ugode

automatski manje iii vise

iz

jednacava

sa

opisanom krivuljom

orgasticke potencije: .

Pocinjemo sa prikazom napretka jednog pacijenta za vrije

me analize koji

je,

izmedu ostalog, patio

od

ejaculatio praecox

i pretjerane masturbacije.

Pacijent je onanirao od osme godine zivota jedan do tri puta

dnevno, bez osjeeaJa krivice iii svjesnog straha da ee

se

time unistiti.

Obicavao je vee prilikom vecere iii odlaska u krevet misliti na to kako

mora onanirati, ada

pri

tome

ni

najmanje nije bio uzbuden. Kada bi u

krevetu pocinjao citati, odlucio bi

da

onanira za pol a sata. Ud bi

mu

na pocetku onanije bio mlohav i er igirao bi nadraZivanj em rukom. Pri

* Radi

preglednosti smetnje orgazma prikazacemo krivulj ama.

tome bi pac ij ent ,azmisljao kome bi danas trebao posvetiti onaniju;

bilo je to nesto kao misa koju je on za nekoga morao odsluziti .

Uzbudenje bi se tada po javilo kao posljedica nekakvog mas tanja i

neprekidno

bi

se poveeavalo. Pacijent bi pocinjao razmisljati 0 spo

rednim stvarima, mislio bi na svoj po sao, na prividno banalne doga

daje proteklog da,'a

;t

d. U O

1

trenutku ne stajalo bi uz budenje,

j : Razvoj uzbudenja kod onanije

~

a - stanje neuzbuJ 0nosti; U -

ne

hotimican prekid mastanja; E

hotimicno ponovno uspostavljanje mastanja i uzbudenja; A - vrhunac;

S - smanjenje uzbudenja

a

ponovo bi se pojavljivalo c im bi on iznova pocinjao mastati . To bi

se ponavljalo nekoliko puta, i u prosjeku tr

aj

alo do pola sata u cj elosti .

Konacno bi pacijent

do

stigao vrhunac, somats

ko

uzbudenje

bi

b

il

o

veo ma jako izadovoljenje bi ga vraealo u stanje neuzbudenosti u kojemu

se nalazio neposredno prije onanije. Na moju molbu da graficki

prikaze tok uzbudenja, nacrtao je gore navedenu krivulju (slika 1).

eposredno prije nego sto je obolio od neuroze (eritrofobij a) ,

paci

je

nt je patio od ejaculatio praecox, kOja se otada znatno pogor

sala, i bio je relativno potentan samo u odnosu sa jednom udanom

zenom koja je ispunjavala odredene uvjete za Ijubav. Koitus je obicno

trajao otprilike po la minute; znatno je bilo produzeno vrijeme

ugoda

koje prethode neposrednom zadovoljenju; koitus je zavrsavao sa

jacim zadovoljenjem nego Ii onanija, narocito ako bi zena dozivjela

orgazam u isto vrijeme kada i on. Nakon koitusa, za razliku od onanije ,

ostajao bi osjeeaj dusevne us

re ce

nos

ti;

nakon snosaja sa drugim

zenama, pri kojemu bi ejakulacija n

as

tupila uv i

je

k odmah nakon

imisije, pacijent je osjeeao sa

mo

gadenje i odvratnost. Krivulja 2

predstavlja tok orgazma pri snosaju sa voljenom zenom, krivulja 3

uzbudenje prilikom ejaculatio praecox.

Slika

2:

Spolni c

in

sa fakultativnom potencijom

•

\

a - stanje neuzbudenosti; V - produzena predugoda; J imisija; A

vrhunac; p.E. - ostatak psihickog uzbudenja; vrijeme trajanja od imisije

izracunato otprilike pola minute

L ~ 1

3



Slika 3 Krivulja kod ejaculatio praecox

, ,

-' ,

..., :

:

/

J,

\

'

usporedbena lini

Ja

; UE - stanje prevelike uzbudenosti; V - produzena

predugoda;

J -

imisija i nizak vrhunac; U - naknadna jaka neugoda

U vrijeme kada je bio podvrgnut analizi, pacijent

je

imao veoma

malo cenwrirana homoseksualna mastanja i raspolagao je dobrom

erektivnom potencijom inter femora iii ad nates. Takav snosaj obra

zlozio je

time da

nije

zelio da zena zatrudni. U njegovim snovima,

medutim, strah od prodiranja u vaginu bio je toliko izra.zen, da sam

mu mogao objasniti da njegovo obrazlozenje nije nista drugo do

prazno racionaliziranje. Zelio mi je dokazati da nisam u pravu, i

prilikom slijedeceg pokusaja koitusa doslo je do "eksplozije" cak i prije

nego sto Je

paciJent

zauzeo polozaj

za

koitus. Analiza snova koje

je

pacijent imao nakon ovog neuspjeha pokazala je da se on plasio neke

opasne "stvari" za koju

je

smatrao da

se

nalazi u vagini. Kasnije

je

on

sam

svoju ejaculatio praecox tumacio

kao

izraz straha od predugog

"zadrzavanja u lavljoj jazbini".

Kada

su

strah i nekoliko va.znih, do sada nesvjesnih sadrzaja

postali svjesnim, imao je snosaj.

Kao

sto je rekao, jos nikada

nije

dozivio takvo zadovoljenje. Ugodama koje prethode neposrednom

zadovoljenju posvecivao je znatno manje vremena nego ranije, jer je

strah od koitusa bio manji. Sam koitus

je,

prema izjavi pacijenta, trajao

otprilike tri puta duze (otprilike jednu i pol do dvije minute) od koitusa

sa voljenom zenom prije nego sto je obolio. Uzbudenje se povecavalo

najprije polako, a zatim sve

brze;

prvi put za vrijeme spolnog <:ina

pacijent nije mastao, a poslije je po cijelom tijelu osjecao ugodan

umor, bez osjecanja teskog umora "samo u glavi'

kao

nakon onanije

iii

nakon spolnog cina

sa

ejaculatio praecox. Razvoju uzbudenja

odgovara krivulja na slici 4.

Slika : Krivulja razvoja uzbudenosti nakon analiza straha

I \[

V - ugode koje prethode neposrednom zadovoljenju (krace);

J

imisija; I - sporiji porast uzbudenosti; II - strm uspon ka vrhuncu A);

111-

strm

pad

uzbudenosti koja blago nestaje; trajanje otprilike 2 minute

24

Nekoliko mjeseci nakon zavrsetka analize pacijent mi je,

izmedu ostalog, rekao da se osjeca

potpuno

potentnim i zado

voljenim; da spolni

tin

traje otprilike pet minuta, da pri tome ne

masta i da se nakon tina ne osjeca "nistavno".

Ukoliko usporedimo krivulje, primjecujemo da je druga

krivulja kraea od tetvrte na ulaznom kraku. Veliko povjerenje

koje je pacijent osjecao prema voljenoj zeni, i odredeni uvjeti

za Ijubav, omoguGiIi su pak erektivnu potenciju i relativnoveliko

zadovoljenje; medutim, strah od koitusa uvjetovao je praduze

nje radnji koje prethode

neposrednom

zadovoljenju i

znatno

skraGivanje vremena frikcije.

To

se vrijeme praduzilo tri puta

vee

onda

kada je pacijent

postao

svjestan straha od koitusa.

Kod ejaculatio praecox vrijeme frikcije je skora u potpunosti

nedostajalo, orgaz am je bio neznatan i dugotrajan; slabe osjete

ugode

pratili su intenzivni osjeeaji neugode, sto nije bio slutaj

kod spolnog

tina

relativno oslobodenog straha.

Intenzitet konacne

ugode

u orgazmu je dakle (prilikom

spolnog tina

oslobodenog

straha, neugode i mastanja), direk-

tno proporcionalan veliCini seksualne napetosti koja

je

usre-

dotocena na spolni organ

tj.

on

je tim veei sto je veGi i strmiji

"pad" uzbudenosti.

SlijedeGi fenomenoloskj opis zadovoljavajuceg spolnog

tina

tite

se samo toka nekih .tipitnih faza i

na t

ina ponasanja

pri

spolnom

tinu. Opis psihologije

spolnog

tina suvisan je s

obzirom na brojne i

dobre

opise koj e nalazimo u literaturi. Isto

tako ne uzimamo u obzir niti ugode koje prethode neposred

nom zadovoljenju i koje su odredene razlititim individualnim

potrebama

i ne upucuju na zakonitosti. Dozivljaji

uzbudenosti

na vazovegetativnom sustavu, ukoliko ih mozemo obuhvatiti

fenomenoloski, bice obradeni u IV poglavlju.

I Faza hotimicnog ovladavanja porastom

podr t j

1

Erekcija

nije

bolna

nego

sama

po

sebi

ispunjena ugo-

dom

ada spolni organ pri

tome

nije previse uzbuden. Spolni

organ zene postaje hiperemijski (prepun krvi) i sluzav

zbog

obilne sekrecije genitalnih tlijezda.

Klitoris

moze

biti vodeea

zona prilikom imisije, ali kod orgastitki potentne zene, klitoris

neposredno potom, predaje svoju uzbudenost sluznici vagine

ada joj pri tom ne konkurira. Vazno obiljezje orgastitke poten

cije

muskarca

jeste

psihomotorni

poriv za

prodiranjem.

Erek

cije se mogu, naime, ostvariti i na tisto osjetne podrazaje a

da

ne proizvedu taj poriv; to je, na primjer, slutaj kod nekih

erektivno potentnih narcisistitkih karaktera.

25



Sllka

5.

Tipicne faze spolnog ci na

sa

orgastickom

potencijom kod oba spola

v predu

god

; J -

ija

; I - faza hotimlcnog ovladavanja poras

tom

pod raz aja . l S neskodlJlv og produzenja;

II

(5a-d) faza nehotimicniti

kontrakcija misica i automatskog porasta podrazaja;

III

(7)

iznenadan

i strm USpO i ka vrhuncu (A); IV (8) orgazam; V (9-10) strmo smanjenJe

uzbudenosti; E - iznemoglost; tr

aJan

je otp ri

li

ke 5-20 minuta

2) Muska

ra

c je njetno agresivan Kao patoloska odstupa

nja od ovakvog po nasanja pri spolnom cinu treba smatr ti

pretjeran u ag resivnost koja proizlazi Iz sadistickih pobuda, kao

ko

d n ekih prisilnih neuroticara sa erektivno m pot encijom; ne

akt ivnost pasivno-femininog karakterd; kod "ona£lijskog koitu

sa

sa nevolJenim objektom nedos tajc njeznost. Zena je pasiv

nija od muskarca, ali ipak nije polpuno neakt iv

na.

(Kraj nja

neaktivnost, fla primjer, kao posljedicd mazohistickih mastanja

o s ilovanju )

3) U

go

da , koja se za vrij em e radnj i kaje prethode nepo

srednom zadovoljenju odrzal a na otpri li ke jednakom nivoLl ,

iznenada

ras

te

na

ist i natin kod mus

ka

rca i zene prili kom

imisij

e.

Osjecaj muskarca da je "uvueen" o

dg

ovara osjecaju

zene da "usisava" ud.

4) Poriv muskarca da

pr

odre zaista

du

b

ok

o povecava se ,

al i pr j tome ipak ne dobiva oblik sadistjcke "zelje za probada

njem" kao sto se 10

do

gada kod prisilno neurotskih karaktera.

Uzbudenje se

pomoc

u

ob

ostrane spontane

i

nen

p

regnute

frikcije koncentrira n povrsinu i vrh penisa odnosno na st

r i-

n

je

dljelove sluznice vagine. Karakteristican osjecaj koji najav

Ijuje, a zatim

i

prati prod ira nje

sj

em ena jos u potpunosti nedos

taje (za razliku od ejaculat io praecox). Tijelo je

jo

s manje

uzbudeno od spolnog organa. SV ijest je potpuno okrenuta ka

percepciji osjecaja ugod e; Ja pri tome aktivno ucestvuje utol iko

sto pokusava da iscrpi sve mogucnosti za ugodu i da postigne

zaista visoku napetost prije ne

go

Ii nas tupi orgazam. To se

naravno ne zbiva putem potpuno svjesn ih razmisljanja, nego

automatski in dividualno razlieito na osnovi pret

hocJn

lh is kusta

va, promjen om polozaJa naeina frikcije, njenog ritma itd. Pre

l

a suglasnim saopcenjima potentnih muskaraca i zena, osje

.call ugode su jaci sto su frikcije sporije i blaze, i sto su bolje

podes

ene

jedna prema drugoj. To pretpostavlja i veliku spo

sobnost poistovjeeivanja sa partnerom. Kao patoloski pandan

ovome nalazimo poriv

za

zestokim frikcijama sa djelomicnom

anestezijom penisa kod sadistiekih prisilnoneurotskih karakte

ra, koji pate od impotentia ejaculandi i nervoznu zurbu onih koji

pate od ejaculatio praecox

Ra

spitujuei se , saznali smo da se

orgasticki potentni muskarci za vrijeme spolnog

Cina

nikada ne

smiju i _ako izuzmemonjezne rijeei - ne govore._Oboje, i govor

i smijeh, upucuju na teske poremecaje sposobnosti

za

predaju

koja pretpostavlja nepodijeljeni dar za osjecanje ugode.

5)

U ovoj fazi prekid frikcije je dijelom sam

po

sebi ispunjen

ugodom zbog naroCitih osjecaja ugode koji se javljaju pri

mirovanju i treba ga provesti bez dusevnog trosenja, a dijelom

se time produzava koitus, pri cemu, u stanju mirovanja uzbu

denost ponovo malo opada, ali medutim, ne nestaje sasvim kao

u patoloskim slucajevima Ni prekid spolnog cina retrakcijom

penisa sada jos uopce nije naglasen neugodom, ukoliko se

desi nakon odmora Pr ilikom nastavljanja frikcije, povecava se

neprek idno i uzbudenost, i

to

iznad nivoa uzbudenosti koji je

bio prisutan prije prekida, i postepeno sve vise i vise zahvaca

cijelo tijelo,

dok

sam spolni organ ostaje manje iii vise jed na

komjerno uzbuden Konacno, kao posljedica ovog novog,

obitno iznenadnog povecanja genitalne uzbudenosti, nastupa

II Faza nehotimicnih kontrakcija misica.

6) U ovoj fazi hotimi(;no ovladavanje tok om uzbudenosti

nije vise moguce. Ona ima sl ijedece osobine:

a) Porast uzbudenosti ne moze se vise regu

li

rati ; stovise,

uzbudenost obuzima cjelokupnu licnost i uvjetuje ubrzani puis

i ubrzano disanje.

b) Tjelesn a uzbudenost

se

ponovo vise usredotoeava na

spolni organ, a da se pri tome uzbudenost tijela ne smanjuje ;

nastaje osjecaj ko]i se najbolje moze opisati kao

otjecanje

uzbudenosti k spo /nom organu.

c) Ta uzbudenost uvjetuje prije svega refleksne kontrakcije

cje lokupnog misicja spolnih organa i dna zdjelice Te se kon

trakcije odvijaju U obliku valova; visovi valova se poklapaju sa

potp

unim prodiranjem uda, a nizovi val ova sa retrakcijom.

Medutim eim retrakcija

pr

ekoraei odredenu granicu odmah

se pojavljuju greevite kontrakc ije koje ub

rz

avaju izljev sjeme-

zene

se

osim toga u ovom slucaju skuplja glatko

mlSlcle vagine (usisna aktivnost vagine prema H. De utsch).

26

7

http://slidepdf.com/reader/full/n~._.K.od





d) U ovom stadij u jep

re

kid spolnog

tina za

muskarca i zenu

apsolutno ispunjen neugodom; kontrakcije misiea, koje pos-

pjesuju orgazam i ejakulaciju kod muskarca, umjesto ritmicki

odvijaju se grcevito; to uvjetuje jaku neugodu, a ponekad i

osjecaj boli na dnu zdjelice i u krstima; osim toga, uslijed grca

do ejakulacije dolazi ranije nego kod nesmetane ritmike.

Hotimitno produzenje prve faze spolnog cina

Uedan do

pet)

do

nekog odredenog stupnja nije stetno; one prije

utjete

na porast ugode; nasuprot tome, prekid iii hotimitna promjena

razvo ja uzbudenosti u drugoj fazi stetna je, jer ta faza vee

nastaje refleksno i jer je nadrazen sam zivtani sustav. Oovome

ce

jos biti rijeci u klinitkom dijelu (neurastenija, poremeeaj

uslijed coitus interruptus).

7) Oaljnjim pojatanjem nehotimicnih kontrakcija misiea i

povecanjem njihove ucestalosti uzbudenost

se brzo i strmo

penje ka vrhuncu do A na krivulji); vrhunac se obicno

poklapa sa prvim kontrakcijama misica koje pospjesuju pokre-

tanje sjemena; sada se javlja

8)

manje

iii

vise jako

pomucenje svijesti;

frikcije se sponta-

no pojacavaju nakon kratke izlozenosti vrhuncu u jed nom

trenu, a poriv

za

potpunim prodiranjem' postaje intenzivniji

sa

svakom kontrakcijom misica koja pospjesuje pokretanje sje-

mena. Kod zene se kontrakcije misiea odvijaju na isti nacin kao

kod muskarca; ali psihicki postoji razlika u tome sto zdrava

zena

za

vrijeme i odmah nakon vrhunca zeli

u

potpunosti

primati . 0 uzajamnom poistovjeeivanju i drugim razlikama u

ponasanju oba spola kod spolnog cina bit

ee

jos rijeci na

drugom mjestu). U trenutku vrhunca zaustavljen je dah: sada

se

on oslobada zustrim disanjem, sto se kod zene obicno

ispoljava u kricima.

9) Orgasticka uzbudenost

se

raspodjeljuje po cijelom tijel u

i uvjetuje zivahnu motoriku cjelokupnog misieja tijela. Samo-

promatranja koja su vrsile zdrave osobe oba spola, a isto tako

i analiza izvjesnih poremeeaja orgazma pokazuju, da je one sto

mi

nazivamo razrjesenjem od napetosti, i sto osjeeamo kao

motorno rastereeenje (silazni krak orgazma) pretezno poslje-

dica povratnog strujanja uzbudenosti kroz tl}e/o. Osim toga, to

povratno strujanje se osjeca kao iznenadno smanjenje na -

petosti.

*

Taj

poriv, koji mozemo fenomenoloski utvrditi, mogao bi biti izraz

povratka u majcinu utrobu kojegaje pretpostavio

Fe

rencz

;

i koji

se,

po

njegovom

misljenju, barem za muskarca, psihicki realno provodi pro.

diranjem sjemena prilikom koitusa.

Na taj natin, vrhunac predstavlja prekretnicu od genitope-

ta/nog

ka

genitofuga/nom (Ferenczi)

toku uzbudenosti. Sa

-

mo

genitofuga/ni tok vodi do zadovo/jenja,

koje ima dvostuko

znacenje: ostvarenje uzbudenja i rasterecenje spo nog

organa.

10) Prije nego sto je dostignuta nulta tocka, uzbudenje

izcezava u blagoj krivulji i biva zamijenjeno

ugodnom tje/esnom

i dusevnom m/itavostu;

veCinom se javlja i

jaka potreba za

snom.

Osjetilni odnosi vise ne postoje, ali i dalje postoji z

asi-

t eni njetni odnos prema partneru,

kojemu se ponekad pridru -

zuje osjeeaj zahvalnosti.

Nasuprot ovome, oni koji su orgasticki impotentni osjeeaju

olovni umor, gadenje, odvratnost, dosadu, a ponekad i mrznju

prema zeni. Kod

satiriLaze

i nimfomanije seksualno uzbudenje

je jos uvijek prisutno. Z.ene tesee reagiraju nesanicom koja je

vazan znak nezadovoljenosti. Medutim, ne smijemo bez dalj-

njega donositi zakljucak

0

zadovoljenosti ukoliko nam bolesnik

saopei da poslije odmah zaspi.

Pogledamo

Ii

jos jednom obje faze spolnog

tina

, uotit

cemo da prvu fazu karakterizira pretezno

senzomi,

a drugu

motomi

dozivljaj.

***

Veoma je rasireno glediste da je zakasnjenje orgazma kod

zene fiziolosko; neki su tak pokusali bioloski objasniti ovu

tinjenicu.

Na

primjer, kasniji pocetak orgazma kod zene trebao

bi imati bioloski smisao da postigne drugu ejakulaciju kod

muskarca radi sto sigurnije oplodnje (Urbach). Samo, vrlo se

testo

dogada da zena teze dospijeva do orgazma nego Ii

muskarac. Moramo medutim poCi od slutajeva kada se (rela-

tivno) zakasnjenje orgazma kod zene zbiva tako sto muskarac

prerano dolazi do vrhunca.

Fiirbringer,

podrzavajuCi

Lowenfe/-

dov

standard od

10

minuta, smatra da normal no spolni

tin

traje

izmedu pet i petnaest minuta. To odgovara i nasoj procjeni.

Pojavu da muskarac ejakulira u prosjeku vee nakon jedne do

tri minute ne mozemo jos smatrati patoloskom, ali tog muskar-

ca neeemo oznatiti niti kao odgovarajuce potentnog muskar-

ca, jer iskustvo nam govori da takva preuranjena ejakulacija

koja pripada karakteru odredenih sasvim zdravih muskaraca

(Ffirbringer) potiva

takoder na psihitkim smetnjama; podsje-

camo na naseg paci jenta koji je prije analize nakon pola minute

dospijevao

do

relativno zadovoljavajueeg orgazma, a kada je

postao svjestan svog straha od koitusa produzio je vrfjeme

frikcije za vise od dvostruko. 0 drugim uzrocima preuranjene

28

9



ejakulac ije koju jos

ne

mozemo zvati patoloskom biee govora

u poglavlju

0

soeijalnom znaeaju genitalnih htijenja .

Uk

ol

iko ovo ne uzmemo u obzir, preostaje nam jos dovolj-

no povod a koji uvjetuju zakasnjenje orgazma kod inaee zdravih

lena, i ko ji

su

karakteristieni samo

za

zenu: dvostruki spolni

moral koji ze ni name

ee s a l ~ k q

vecu obavezu otklanjanja

sek-:

sualnosti nego muskaceu, i zelju da bude muskarae, koja pak

ne mora sasvim sprijeeiti ostvarenje zadovoljenja, ali dod use

moze ometati

gl

atki razvoj uzbudenosti. Ukoliko

su

i ove zapre-

I e

uklonjene, tok uzbudenja kod zene ne razlikuje

se

od toka

uzbudenja kod muskarea.*

Orgazam je kod oba spola intenzivniji ukoliko se vrhunae

genitalnog uzbudenja dogodi u isto vrijeme i kod muskarea i

kod zene .To je veoma eesto prisutno kod Ijudi koji svoja njezna

i osjetil

na

htijenja mogu usredotoCiti na jed n objekt, i koji

nailaze na odgovarajuCi prijem, i postaje pravilo ukoliko Ijubav-

ni odnos nije ometan niti iznutra niti izvana. U takvim slueajevi-

ma je barem sasvim iskljueena svjesna aktivnost mastanja ; Ja

obuhvaca samo osjecaje ugode prema kojima je nepodijeljeno

usmjeren.

Fenomenoloska definieija orgastieke potene je

bila

bi da je orgastieka poteneija sposobnost povremenog usmje-

ravanja c e okupne afektivne ienosti prema genita nom dotiv-

I a u

unatoe nekim protivrjetnostima.

Medutim, ne mozemo bez daljnjega odlutiti da

Ii

miruje i

ne,svjesna aktivnost mastanja. Odredeni znaei govore u prilog

tome, Mas tanja koja ne smiju postati svjesna mogu samo

smetati. Medu mastanjima koja mogu pratiti spolni tin moramo

razlikovati ona koja su u skladu sa realnim seksualnim objek-

tom i seksualnim dozivljajem, od onih koja su u suprotnosti sa

njima, Ukoliko je realni seksualni objekt bio kadar da sebi

odmah pri

vu

te

sve

libidinozne interese, onda je suvisno svako

nesvjesno mastanje; ono je u biti suprotno realnom dozivljaju,

jer mastamo samo 0 onome sto u stvarnosti ne mozemo imati.

Postoji

pr vi

pri enos sa prvobitnog objekta na zamjenu za

objekt: Realni je objekt mogao

zam jeniti

objekt mastanja jer se

sa

njim poklapa u osnovnim ertama. Nasuprot tome, ukoliko

se

desi prijenos seksualnih interesa, premd se u osnovnim

svojstvima realni objekt ne poklapa sa objektom 0 kojemu

mastamo, samo na osnovu neurotskog trazenja prvobitnog

Pitanje,

da

Ii

po

red sasvim sigurno prisutne cisto somatske uzbudlji-

vosti vagine postoji prvobitna psihicka tendencija kod djeteta, koja

odgo

vara kasnijem vaginalnom drzanju prema muskarcu, spada u

poglavlje 0 genitalnoj teoriji.

objekta bez unutrasnje sposobnosti za pravi prijenos, onda

nikakva iluzija

ne

moze nadjata ti tihi osjecaj patvorenosti odno-

sa Ondje nedostaje razotarenje nakon spolnog tina, ovdje je

ono neizbjezno; ovdje, smijemo tako pretpostaviti, nije mirova-

la aktivnost mastanja

za

vrijeme spolnog tina, nego je stovise

sluzila ocuvanju iluzije, ondje je prvobitni objekt izgubio na

znatenju, a time i na snazi koja stvara mastu; ali, uskrsnuo

je

ponovo u real nom objektu. Kod pravog prijenosa izostaje

preejenjivanje realnog objekta; svojstva koja protivrjeee prvo-

bitnom objektu pravilno

se proeenjuju i toleriraju; kod nepravog

prijenosa idealizaeije je isuvise velika i prevladavaju iluzije;

negativna svojstva se

ne

opazaju (potisnuta

su)

, a aktivnost

mastanja ne smije

se

prekinuti, inaee

bi

se izgubila iluzija.

Sto masta koja izjednatuje realni objekt sa prvobitnim

objektom mora biti napregnutija, toseksualni uzitak vise gubi

na intenzitetu i seksualnoekonomskoj vrijednosti. 0 vrsti razmi-

rica koje obieno prate svaki meduljudski odnos koji duze traje

u potpunosti ovisi da Ii i u kojoj mjeri te razmiriee smanjuju

intenzitet seksualnog dozivljaja. To smanjenje tim prije postaje

patogena smetnja sto je

jata

preokupaeija prvobitnim objek-

tom i sto je veea nesposobnost za pravi prijenos, zatim, sto je

veCi utrosak energije koji je potreban da

bi

se savladalo odbi-

janje realnog objekta. I tako dolazimo do neurotskih poreme-

caja orgastieke poteneije.

3

31



If pogl vlje

PSIHICKI POREMEC JI ORG ZM

Za

razl

iku od poremecaja erektivne i ejakulacione potenci

ie, veoma se malo paznje obraca na poremecaje "konaene

ugode" (Freud) iii "splasnuca uda" (Detumeszenz) (Moll) kod

muskarca. Poremeeaji spolne funkcije kod zene koji se teze

uoeavaju obuhvaceni

su

pojmom "dispareunija". Tu spadaju i

vaginal

na

anestezija i hipestezija. I kod zena nailazimo na

izolirane poremeeaje funkcije orgazma

uz

neometanu funkciju.

pripremnih fizioloskih tokova. Kod Kehrera* nalazimo sa gine

kol

oskog stanovista vrijedne doprinose razumijevanju pore me

eaja orgazma kod zene i njihovog znaeaja za nastanak organ

skih bolesti

na

zenskom seksualnom aparatu. Stekelova istra

zivanja 0 "spolnoj hladnoCi zene" i "impotenciji muskarca""

donose obilje dragocjenog, ali ne i odgovarajuee iskoristenog

materijala; bez uvazavanja i dolicne procjene djecje seksual

nosti, do koje se moze doei samo primjenom Freudove tehnike,

ne moze se postiei nikakvo temeljno razumijevanje. To vrijedi i

za, uostalom, vrlo dragocjene doprinose u seksoloskoj litera

turi. '" U uzoj psihoanalitickoj literaturi ne nalazimo nikakve do

*

"Ursachen und Behandlung der Unfruchtbarkeit" j Uzroci i lijeeenje

neplodnostij, Leipzig , 1922 .

Berlin i Bee,

1920. i 1921.

Da

bismo odmah sprijeeili eventualne prigovore da

se

preslo preko

nepsihoanalitieke literature orgazmu, neka bude jasno da, koliko je

meni poznato, ne postoji sazeta klinieka rasprava ovom predmetu.

U

Marcuseovom

dragocjenom i inaee izuzetno detaljno obradenom

"Prirueniku seksualnoj znanosti" jHandubuch der Sexualwissen

schaftj rijeci "vrhunac" i "orgazam" nisu zasebno razradene, a i prim

jedbe

0

spolnom cinu i impotenciji, rasute u poglavljima, pokazuju

kako je mali znanstveni interes

za

funkciju orgazma. U starijoj sekso

loskoj literaturi, u knjigama Blocha, Havelock - £IIija, Molla, Krafft -

Ebinga, Forela i dr. nisam mogao pron ci nista sta

bi za

nasu temu bilo

d temeljnag znacaja. Radovi Urbacha

(Zeitschrift fur Sexualwissen

schaft, 1921 ,

Bd

. VIII) i Vaertinga (Zeitschrift fur Sexualwissenschaft,

1915, Bd.lI) obraduju problem orgazma samo

sa

eugenickog stanovi

sta, kao sto se i inaee psiholosko promatranje seksualnog zivota

zanemaruje u korisl eugenickog i fizioloskog promatranja.

pr

in

ose nasem proble m

u.

Za to bi mogao b

iti

odgovoran

iz

vjes

tan zazar da se govori vrhuncu Ijudskog se

ks

ualnog doziv

Ijaja i da se pr

ili

kom ispitivanja IIi ana lize bolesnlka prodre do

detalja - a sam o

na

m detaljl daju vazna obavjestenja. Bolsnici

nlkada sami od sebe

ne

dolaze

na

pomisao da

0

tome govore.

Posto s

am

vee posvetio vel iku paznju

im

potenciji i frig idnosti

kao red ovnim popratnim pojavama neuroze,

iz

tog razloga sam

propustio tako raznolike poremecaje orgazma. Osim toga, ako

malo bolesn ika moze dati trazene informacije, oni nalme ne

razumiju sto ih se pita .

Za vrijeme istrazivanj a pokazala

se

potreba da S pojmu

potencij e prid a i ekon omsko lnae enje, sto se zbilo lIspostav

Ijanjem pojma: "Orgasticka potencija ' Smijem

reCi

da se

uspostavljanje i

an

a

li

tieko

ra

zjasnjenje problema na sa svim

neoeekivan naein pokazalo plodnim za ekonoms

ki

probl

em

neuroze Pri tome sa m se mogao osloniti na stay koji je prvi

izgovorio i dokazao iFreud, 9a neuro

ti

car zbog ne-

ot uno zadovol 'en a i da 'e somatsko I

pSlh

ic 0 za re eava

nie libida jezqro neuroze I rebam do aza I a se slla no potlS-

- iva nje om

et

a konacn u ugodu svu gdje gdje ono ne dje

lu

je

zapreeavaju , vee prilikom potrage za seks ualnim objektom

(aspst inen cija),

iii

kod mehanizama predugode (erekt ivna im

potenc ija, anestezija), i

na ta

j nat in sprijecava smire nje lib icJi-

n

oz

n

ih uz

budenja

Psihitke poremecaje konatne ugode mot ema sve skupa

shvatitl deskriptivno kao odstupanja od opisanag pro

sj

eenog

tipa orgast cke potencije . Pod o rgastickom impote

nc

ijom

podrazumijeva mo unutras

nj

u nes

pos

o

bnost

da se cak i

pod

najp voljmjim vanjskim uVetima i trajno dospije do zadovolje

nja kaje bi bi lo adekvatno adgovaraj

uC

em zaprecavanju lib da

i seksualnim zahtjevima, posto orgasticki impotentni Ijudi vee

i-

nom

ra

spola

zu

i

sa

relativno malom sposo

bn

oscu sublimacije,

do lazi do tra jnih patoloskih zapreeavanja libida. Ti Ijudi u ovom

pogled u losije prolaze cak i od

onil1

koj t ive u apstinenciji iii

onll1 kojl ne raspolazu genital nom uzbudlj ivoscu, jer

se

, uslijed

neposrednih genitalnih podrazaja, stalno nalaze u stanju rela

tivne znaea jno vise napetosti ,

ada

pri tome ne mogu postiCi to

potre bnije smirenje zadovoljenja.

*

Reich: "Die therapeutische Bedeutung der Genitallibido" j Terapeutsko

znaeenje genitalnog libidaj , Internationale Zeitschrift fur Psycho

analyse XI (1925).

3

33



Pod pretpostavkom da pripremne funkcije nisu ometane,

mo tern

o razlikovati cetiri osnovna oblika poremecaja orgastic

ke

potencije:

a) Smanjenje orgasticke poteneije:

Iz unutrasnjih razloga

orgazam ne odgovara libidinoznim zahtjevima, tako da ostaju

somatska i psihicka zaprecavanja libida (onanija , onanijski

koitus) .

b)

Cijepanje orgazma:

Razvoj uzbudenja je za vrijeme

seksualnog cina neposredno ometan (akutna neurastenija).

c)

Apsolutna nesposobnost da se dospije do orgazma

(vaginalna anestezija, hipestezija, genitalna astenija).

d)

Nimfomanijsko seksualno uzbudenje

(nimfomanija,

sa-

tirijaza).

neu ro ze pojave odmah nakon puberteta i razvijaju

se

kroz

borbu protiv onanije; ukoliko je onanija posve zatomljena, tako

da i somatsko zaprecavanje postaje patogeno, tada se u psi

honeurozi jace iskazuju aktuelno-neurotska obiljezja. Prvi znaci

konacnog oboljenja obicno su obilno dnevno sanjarenje, ra-

zdrail

j ivost, neraspolotenja, nemir, smetnje pri radu, polucije,

besanica itd. Sugestivno odstranjivanje osjecaja krivice i straha

da je nanesena steta samom sebi, moze u nekim slucajevima

ublaziti one simptome koji neposredno proizlaze iz osjecaja

kri

vi

ce zbog onanije i pojacanog somatskog zaprecavanja

lib ida. Psihicko zaprecavanje libida se sugestivno ne moze

ugroziti , I nakon prestanka sugestivnog izvjestaja ono uvjeluje

ponovna ispoljavanja osjecaja krivice, sklonost potpunoj apsli

nen ciji , a time i ponovni rast somatskog zaprecavanja.

Ovim cinjenicama, koje se od istrazivanja koja su proveli

Fr

eud

i pripadnici njegove skole u obilju nude svakom proma

tracu bez predrasuda, danas vise nisu potrebni detaljni klinicki

dokazi. Nasuprot tome, telimo navesti nekoliko primjera koji

ce pokazat i kako

se

relativna orgasticka impotencija ociluje

kod erektivno potentnih neuroticara.

Tridesetdvogodisnji muskarac zatrazio je analizu zbog stanja

zbunjenosti i straha od crvenjenJa.Te su patnje postale stalne od kada

se drugi put ozenio. Jos uvijek

je

volio pokojnu suprugu, a drugi put

se ozenio samo iz ekonomskih razloga. Njegova erektivna potencija

bi/a je besprijekorna. Pri/ikom prvog razgovora rekao je da je seksu

a/no zadovo/jen. Medutim, vee u prvim satima ana/ize pok aza/o se

da

je sa nevo/jenom suprugom spo/no opCio samo otpri/ike jedanput u

sest tjedana iz duznosti ; pri tome je mis/io na svoju prvu suprugu sa

kojom je usporedivao sadasnju; tnakon spo/nog cina, koji ga je i cisto

tje/esno veoma malo zadovo/javao, bio je sretan da je vee prosao .

Ova j slucaj mozemo promatrati kao proptotip jedne velike

grupe

eritro

fo

bnih

osoba koje se nesvjesno moraju boriti sa

homoseksualnim mastan jima,

te

prilikom heteroseksualnog

dna do

bro kompenzirati svoju impotenciju i uostalom, oslali

nezadovol jeni. Kod takvih bolesnika zaprecavanje libida nije

manje prisutno nego

Ii

kod onih koji

se

prisiljavaju na apsti

ne nciju.

Iz svega ovoga proizlazi da

kontrakeije

Sl e

nitalno_

Q m is;Cia

k

o

ejakulaeije omogucu u zadovof en e

s

amo onda k .

P SI

e I p oratajnt aparat kadar da bez..

pJigoJLD.li1...S1Y.a.I11..JJ.SjB :.

Ca

e

ugode.

Psihicko zaprecavanje sprijecava zatim i potpunu

koncentraciju i smirenje uzbudenja usredotocenog na spol

nom organu.

4 5



I

sti

oblik orgastitke potencije nalazimo kod

prisilnih neur J.

z erektivno potentnih muskaraca sa drugatijom psihitkom

pozad inom.

Tridesetpetogodisnji muskarac, koji je imao

tipitan

prisilno-ne

urotski karakter i koji je patio od erektivne impotencije, nakon zenidbe,

a uslijed vjestog ponasanja supruge, stekao je sposobnost erekcije,

ali je i dalje postojao strah od impotencije i uvijek

si

je iznova morae

dokazivati

da

je jos potentan: na primjer, izveo je nekoliko frikcija za

vjezbu" i tada je prekidao spolni

tin

. Ni tjelesno

ni

psihitki nije bio

narocito uzbuden, a kada je dolazilo

do

ejakulacije, uzbudenje

se

uopste nije povecavalo iznad ranije razine.

Devetnaestogodisnji muskarac podvrgao se analizi zbog prisil

nog razmisljanja. Imao je

mnogo

snosaja i vrsio je coitus interruptus.

Obicno nije vise od jedanput spolno opeio sa nekom djevojkom jer ju

je poslije spolnog

tina

jOs

vise prezirao nego

Ii

prije; naime, spolni

tin

je za njega bio 'prainjenje" kao i defekacija, a osim toga osobito mu

je

stalo

do

toga da posjeduje vrlo mnogo djevojaka, Zadovoljenje mu

je

bilo malo

vaino,

nasuprot tome, radovao se kada se djevojka

zalostHa zbog toga sto ju je "ostavio', Mi cemo se jos

podrobno

baviti

analnim, sadistitkim i narcisoidnim tendencijama kao nadomjestkom

za genitalna htijenja.

Dvadesetjednogodisnji pacijent, tiji

se

prisilno-neurotski karakter

ocitovao naroCito u uznemiravajucoj prisili da broji, opeio je veoma

testo sa

dobrom

erektivnom potencijom, ali je za vrijeme spolnog cina

neprekidno morae brojati;

do

izljeva sjemena je dolazilo s

mukom

i

vrlo kasno, bez narotito uzvisenog osjecaja ugode. Nakon spolnog

cina je bio deprimiran, osjecao je gadenje i odvrntnost prema zeni i

nije

mogao

zaspati.

oovom obtiku relativne orgast itke potencije, koji ima samo

malo veze sa

neurozom i koji dolazi do izrazaja pretezno u

karakteru, biee rijeti u poglavlju 0 "socijalnom znataju genital

nih htijenja".

Na

kraju spomenimo jos i poremecaje orgazma kod spol

nog tina koji traje prekratko, odnosno predugo. Ukoliko spolni

tin

ne

traje dovoljno dugo, tada je premalo seksualnog uzbu

denja tijela usredotoceno

na

spolni organ,

do

ejakulacije dolazi

vee i na slabe podrazaje, kao kod onanijskog koitusa iii ejacu

latio praecox. To znaci da nije orgasticki zadovoljen say raspo

10livi libido. Ukoliko

je, protivno ovome, produzena predugoda,

a orgazam zadrzan, uzbudenost sa s k t t p na spolnom

organu da bi najednom bila orgastic

ki

bdvedena, nego dolazi

tako

reCi do

povrsinske raspodjele i ejakualcija se odvija sa

neznatnom ugodom.

r ijep nje orqazma

Slika 6. Krivulja protivrJetnog "onanijskog koitusa"

,

/

/

'

/"

Us poredbena linija; H zaprecavanje; U neugoda

Cijepanje orgazma se ostvaruje tako da zapretavanja, koja

se javljaju za vrijeme spolnog tina, ne samo smanjuju uzbude

nost i zadovoljenje, nego i ometaj u sam fizioloski tok podrazaja.

Slika 6. predstavlja

intermitenciju povecanja uzbudenja

i pre

docava

posrtanje konacne ugode.

Cijepanje orgazma susreeemo pretezno kod bolesnika koji

se tuze na akutne neurastenijske tegobe: razdrazljivost, osjeeaj

n

eu

gode prj radu , stanja umora, neodredene tjelesne tegobe

ka o bolovi u ledima, trganje u nogama itd . To nam dozvoljava

da

se

priblizimo nekim pitanjima koja su bila pokrenuta svoje

do

bno

l<ada

je Freud etioloski objasnio neurasteniju: "Neuras

tenija se uvijek moze svesti na stanje zivcanog sustava kakvo

spontano nastaje uslijed pretjerane masturbacije iii ucestalih

polucija."· Naime,

Stekel

je osporavao da se neurastenija po

svojoj neposrednoj somatskoj etiologiji razlikuje od Freudovih

"psihoneuroza" i tvrdio je da se kod aktualnih neuroza mogu

dokaz

ati

kompleksne posljedice. Nasuprot tome, Freud

je

zas

tupao stanoviste da

se

"spomenuti oblici neuroza katkad po

javljuju sami; doduse, tesee

se

mijesaju medusobno iii sa

psihoneurotskom uzbudenoscu " Kod normalnih osoba i ne-

uroticara

ne

radi se 0 prisutnosti tih kompleksa i konflikata,

ne go 0 pitanju "da

Ii su

isti postali patogeni i, ako

su,

koje

su

mehanizme pri tome iskoristili."**

Stekel

je tada naslutio prave veze, ali je ipak u pitanju

aktualnih neuroza podlegao istoj gresci kao i ponovo prilikom

svog istrazivanja epilepsije;

iz

samog prisustva razlicitih nagon

sk lh ,osj eea ja izveo je osnov objasnjenja

ada

se nije upitao kako

tl

oSjeea ji s

p

i

fi

cno utemeljuju razlibte slike bolesti.

*

na oznacenom mjestu

**

Die Onan ie jOnanijaj, Wies

baden,

1912.

6

37



Z

ad

aljnju raspravu problemu neurastenije je, prije svega,

naz

naceno da treba razl ikovati dvije velike grupe neurastenije:

1) akutnu neurasteniju ; ona se javlja akutno, u nekim slu-

cajevima moze

se

ukloniti

iii

barem ublaziti odstranjivanjem

odre

de

nih poremecaja seksualnog zivota, sasvim u smislu

Freudovih razm

islj

anja, i kod nje ne postoje simptomi koji

karalcteriziraju;

)

kro

ni

cnu

h

ipohondarsku) neurasteni

ju

tako sto kao

sin

dr

om umnozavaju simptomatologiju akutnog obli

ka;

to su

kronic

na

opstipaci ja koja je uglavnom prisutna od ranog dje-

ti

nj

stva, meteorizam, mu cnine, nedostatak apetita, trajan priti-

sak u g

la

vi, ejaculatio preacox od nosno ante portas bez erek-

cije i neprekidno kapanje mokrace

iii

spermatoreja. Ovi

se

simptomi kod akutnog oblika, iii pojavl juju samo pojedinatno,

IIi su slabo izrazeni, iii se prikljucuju onda kada poremecaji

postanu kronicni. Kod pitanja psihogeniji neurastenije mora-

mo

razlikovati da

Ii

u simptomima dusevne predodzbe

0

htije-

njima

neposredno

dospijevaju do promijenjenog prik

aza,

kao

kod histerije

iii

prisilne neuroze; i: da Ii dusevne zapreke , koje

su rezultati nago;)skih konstelacija prepun

ih

konflikata,

posred-

no

sudjeluju pri formiranju bolesti. Unaprijed uzimamo da

p rvospomenuta mo gucnost pripada kronicnom obliku neuras-

tenij

e,

a cruga mogucnost akutnom obliku. U ovom odjeljku

bavimo se samo akutnim oblikom neurastenije.

Prilikom ispltivanja podataka utvrdenih jednostavnom

anamnezom nailazimo na mnogo potvrda, ali I prigovo

ra

Fre

-

udovom

svhaca

nj

u

ne

urastenije. Potvrdeno je pitanje mas-

tu rbaciji , odnosno poluc ijama, u drugim sll;!cajevima su tegobe

nastup

ile

t8k nakon potiskivanja onanije. Cesto saznajemo da

su onaniju zamijenile ceste nocne, odnosno dnevne polu

ci je.

Neki pacijenti onaniraju neumjereno tj . nekoliko puta dnevno,

prisilno i sa malim zadovoljenjem. Protiv

Freudov

og shvacanja

naoko govore dvije stvari: prvo, neki pacijent i pok

az

uju sim-

p

to

ms ku

s

iku neurastenije kod rijetkih masturbacija iii rijetkih

polucija; drug

o,

moramo mi

sli

tl na slucajeve neumjerene ona-

nije, koji nikada nisu patili od pojava neurastenije.

Ne

koliko slucajeva razlicitih nacina reagiranja na onaniju,

odnosno na spolno opcenje, posluzice nam za tocniju orijen-

taciju .

*

Usp.Reich: "Uber die chronische hypochondrische Neurasthenie " 0

kronic noj hipohondarskoj neurasteniji/, Internationa le

e i ~ t s c h r i f t

fur

Psychoanalyse , X

II

(1926)

lucaj

1 (akutna neurastenija kod neu

mjerene

on

anije

): Jedan

dvadesetdv

og

odisnji student onanirao je vise godina dva

iii

tri puta

dn

ev

no uz ziva aktivna mastanja silovanju

kOja

su bila poprace na

o

sj

ecajem krivice i kajanjem. Posljednjih nekoliko mjeseci ustalili su

se i vel iki

nemir, dep resija, nesposobnost

za

fad

kao i

bolovi

u lec1ima sve op iumor,

nije bilo razdraz

lj

ivosti, opstipacije, glavobo-

Ija niti spermatoreje. Pac

ij

ent

ni

je imao koitus zbog odvratnosti prema

zeni. Onanija se zbivala ritmickom manuelnom frikcijom na penisu

(rltmicki i

zl

jev sjemena). Na osmoj seansi pacijent je na osnovu jednog

odredenog detalja, u zeni koja je bila predmet njegovog mastanja

prepoznao svoju majku. Nakon objasnjenja da je njegova odvratnost

prema zenama vjerojatno povezana sa incestnom ze ljom, pacijent je

posjetio prostitiku i s

nJom

opCio tri puta uz potpuno zadovoljenje;

si

mptomi

su

potpuno nestali, pacijent je i dalje ostao potentan i nakon

jOs nekoliko seansi prekinuo je an

al

izu . Nekoliko mjeseci kasnije,

ponovo je dosao zbog neprekidne depresije i neraspolozenosti za

rad ,

ali

bio je sposoban

za

rad i rijetko je onanirao; ponovo je napustio

odno s sa prostitutkama. Ostali

se

simptomi nisu ponovo javili. Medu·

tim, vanjske poteskoce

su

one mogucile daljnju anal

izu.

O

vd

je pred sobom imamo klasican slu caj neurasteni

je

po

Freudu; on nam pokazuje psihoneurotsku osnovu (incestuoz-

na

fiksacija). Trajan izostanak

si

mptoma neurastenije

na

kon

prestanka odnosno nakon ogranicenja onanije i nakon prihva -

ca nj

a zadovoljavajuceg spolnog opcenja do

ka

zuje trazenu

et

iolog iju. Radi

se akutnoj

neurasteniji bez karakteristic

nih

simptoma kronicnog oblika: opstipacija, glavobolja, spermato-

re

ja i ejaculatio praecox. Onanija je genitalna tj. podsticu je

masta nja koitusu.

lucaj

2 (Iagana

akutna

ne urastenija

bez

onan i

je

) Jed

an

se

mladi

lij

ecnik zali na veliku r

az

draZljivos

t, nest

rpljivost, nemir i laku

dep resiju u posljednje dvije godine. Potentan je, spo lno

opc

i u prosje-

ku svaki treci tjedan jedan do tri puta, uvijek sa nekom drugom zenom.

Medutim, spolni cin ga ne zadovoljava i on produzava radnje k

Oje

prethode neposrednom zadovoljenju . Do ejakulacije obicno dolazi

nakon cetiri

do

osam kretnji. Krivulja vrhunca je ravna, bez naglog,

strmog pad a,

Za vrijeme t ina

ometa ga misao da

e

njegov ud prema

li,

te da

zbog toga

ne

moze zadovoljiti zenu. To je mnogo izrazenije kad

opCi

sa udanim zenama nego sa djevojkama. Uvijek mora

mi

sli

ti

na

to da su te zene imale velike, jake muskarce sa kojima se on ne moze

uspo

re

di

ti

. Osim toga, pacijent pribjegava coitusu interruptusu. Su-

gestivan razgovor odstranio je ometajucu misao i tegobe

su

nestale.

Iz.ovog slucaja proizl

az

i da zaprecavaju

Cim

predodzbama

nl

Je

bi la poremecena erektivna i ejakul ativna, nego same or-

ga

sticka potenc ija.

38

39



Sl ijedeCi sluc

aj

pokazuje da simptomi neurastenije mogu

nastu pili i uslijed psihoneneurots

ke

apstineneije, sto nas posve

zbunj uje, posta smo u tom slutaju otekivali tjeskobnu neurozu,

a ne

neu

rasten

ij

u.

Slucaj 3 (akutna neurastenija

kod

apstinencije) : Tridesetses

logocisnja pacijenlica koja se lijecila od bronhijalne astme oboljela je

Ir; gO(iil1e prije pocetka analize us/ijed aktualnog povoda (abortus).

O

:og vremena ziv/ela je sko ro potpuna u apstinenciji ; bila je zlobn

lema SVOrr prijatelju j us kraCivala mu odnos. Uvijek je bila vag inalno

anes:er'cna i mogla se zadovoljiti s

arn

o podrazivanjem klitor isa liza

~ j e m (Cunn I;ngus).

Sl

ijedeci simptomi bili su prisutni otpnlike dvije

godine: umor, velika razd

razl ji

vost, depresija i organski osjeti kao

ol

ovna l ezina' u nogama i bol u ledima. Tokom an alize aktua ln i

konilikt S8 toliko r

az

rijesio da je pacijentica ponovo dospjela do

obi caj enog zadovoljenja. Simptomi su odmah nestali. Neko

li

ko se

r-uta desava lo da su

se

simptomi

vr

acali nakon duze apstin

en

cije

L:sl

jed poostrenih kcnflikata i ponovo

su

nestajali nakon zadovoljava

Ju -:eg 6ina sa pOdrazavanjem klitorisa lizanjem. Za razl iku od astme

cvi slrrpjomi ns u bili dostupni ana

liti

6kom tumacenju. Na karakteris

litan

na

c in i

as

:ma se ublaZavala nakon

za

do

voljenja, a pogorsavala

se

prilikom

n c i i e

Slucaj 4 (neumjerena onanija bez neurastenije) : Tridese tdvo

~ o d l muskarac, homoseksualan i u odnosu

sa

zenom impo tentan,

13nirao je od seste

god

ine zivota, a od puberteta sko ro svakod nevn o

ledan

do

tri puta, povremeno i cesee. Osim erektivn e impotencije u

odnosu sa zenom (nije se radilo ejaculat io praecox) i homoseksu

alnos i nisu postojali nikakvi drugi

si

mpto

mi.

Pacijent ni je Imao spo

mena vrijedne depresi je, naprotiv, bio je pomalo hipomanican, samo

svjestan , prototip r c i s o n o g homos

ek

sualc

a.

Onanijska mastanja

su

bila biseksualna i zadovoljavala su gaoOnanir

ao

je

sa

zadovolj

sivom, bez zapreka i bez svjesnog osjecaja

kri

vice. Nakon jedne

odine analiza je dovela do potpunog i trajnog uspjeha (sest god ina

katamneze) . Pacijent

vi

se nema homoseksualnih zelja, sasvim je

PO

en

taI' i spos

ob

an za Ijubav i vise ne on

an

ira.

Slucaj 5 (neumj

er

ena onanija bez neurastenije): Dvadeseto

(jodisnji rnuskar

ac

zat

ra

zio je analizu zbog ejacualatio praecox , crve

11lenja i zbunjenosti. Jedno vri jeme pacijent je bio homoseksualno

akt'van , sk lon prevari i onanirao je od osme godine zivota skoro

svako

dn

evno, vrlo eesta i tri puta uzastopce. Kod njega nisu bili

prisutni simptomi neurasten ile. Onanija se odvi jala uz genitalno-he te

roseksualna, povreme no i aktivna-hamoseksualna mastanJa; bi la je

olpuno zadovoljavajuea

i

nije ju pratio osjecaj krivice. Anali zom je

samo uz veliki napor postignuta odricanje od onanijskog zadovolje

nja . Osjec

aj

krivice niJe bio vez

an

uz onaniju, nego je prvenstveno bio

uk

orilenjen u karakterolosk

im

osobina

ma.

A

na

liza

je

nakon deset

r1lles

eCI

dovela do potpunog uspjeha (jedna godina katamneze).

Ova dva posljednja slucaja dokazuju da do neuras tenije

dovodi samo onanija koju neposredno ometa osjecaj krivic

e.

Federn je kao prvi uvidio odgovarajuca einjeniena stanja i

najpravllnije ih formul iraQ

(n

a oz naeenom mjestu , str. 78):

"Znamo da onanija tim prije

iza

ziva neurastenijske tegobe sto

manje zad ovoljenje omogu cava. Ukoliko onani ja iz ... ps

ih

ie

kih i fizickih razloga ne dovodi do zadovo ljen

ja,

aparat gubi

prednost stvarne nea ktivnosti

sa

odgovaraj ucim odmorom i

neometanom pripremom za slijedeci val. Promjena

kr

ivulje

ritmickog toka, koja normalno pokazuje strm pad k apsc isi,

ometa funkciju seksualnog aparata, tako da se on u jednom

djelomicno nadrazenom stanju istovremeno mora obnoviti;

organski osjecaji koji se na ovaj nacin mijenjaju i sekreci je

djeluju lrit irajuCi na cjelokupan organizam. Federn medutim,

smatra da "stet no djelovan je onanije... ne pociva ni na dozivlja

Ji

ma za vrijeme cina,

ni na

reakeiji nakon cina." To je tocno za

psihieke posljedice (tjeskobna histerija, impotencija itd .), me

dutim, ne vazi za somatsko-neurastenitne posljedice koje su

ukorijenjene

neposredno

u ometanom toku tina, ~ d k l e taj

poremecaj uvijek potiee . Napomena (str,

78)

glasi: "Cini mi

se

da je veza ta, da psihicke zapreke utjecu na zbivanja u seksu

aln im organima, naroeito u prostati, koja se onda drugaeija

odvijaju, pri cemu je otezan rad seksualnih aparata." Dakle,

nasu prot tendenciji

ka

seksualnom zadovoljenju nalazi se za

preeavajuCi osjecaj krivice; to se neposredno oeituje u prom

jeni i otezanosti podrazajnog toka. Dolazi o cijepanja zado-

voljenja 1 uslijed toga

ne

moze biti smanjena napetost. Od

odlutujuceg je znacaja da

Ii

je kajanje potpuno odgodeno i

nas tupa tek nakon onanije, iii djeluje razarajuci vee za vrijeme

d o ~ i v l j j

ugode.

Iz

izvjestaja onanista znamo da se neki od

njih oslobada}u zapreke trenutnom bezobzirnoscu i prilikom

on

an

ije, ukoliko je to u autoerotskom

tinu

moguce, postizu

zadovoljenje, a tek

poslije

ih obuzima kajanje. Ovdje osjecaj

krivice nije mogao narusiti tok dozivljaja ugode i oslobadanja

napetosti jer je bio odmah iskljucen. Medutim, druga tije je kada

se. ~ ~ n j e i zapreke javljaju vee za vrijeme tina. Ovdje je

pSlhlCkl poremecen tok fizioloskog podrazaja, to je posrtanje

ugode. a ne nagli pad u orgazmu. Moraju preostati manje iii

vise veliki ostaci nerazrijesenih uzbudenja koja, posto su so

m ~ t s k ~ p r l r o d ~

i

ma

ju i somatski utinak.

Na

ovaj natin

bi

bila

obJasnjlVa

I tlnjenica da povremeno, uslijed apstinencije, iii

nakon prestanka onanije nastaje, ne tjeskobna neuroza, nego

4

41



neurastenija medu cijim simptomima se isticu hipohondarski

osjec

aj

i.

Odluk

u,

u kojoj je mjeri u nekim slucajevima pored psiho

geno poremecnog podrazajnog taka i obilan gubitak sjemena

kriv za si mptome neurastenije, moramo prepustiti daljnjim is

trazivanjim

a.

Razm islimo podrobnije, slo zaista treba da znaci porem

e-

c

en

i

podr

azatni to

k:

bez

sumnje

iritaciju

ii v

c

anog

sustava

zadrazvanjem nerv oznog refleksnog dogadaja. Ostatku nerije

senog so

ma

tskog uz budenja pripisujemo, pored aktivnosti

mastanja, glavnu .ulogu kao pokretaeu neumjerene onanije.

Pa

cijenti koji onaniraju

bez

osjecaja krivce izgube barem so

matsku napetost,

na

kon_

tin

se osjecaju dobra, i jedno vrijeme

ne

misle

na

onaniranje. Sto je dozivljaj ugodeza

vrijeme onantje

prot ivrjecniji, 10 ee i som atski poremecaji pored psihiekih vise

skretat i pozornost na sebe. Kao podrsku ovom novom gledistu

uzimamo uzgredne napomene nekoliko ueesnika u disk

us

iji 0

onaniji. Ferencz je smatrao (na oznaeenom mjestu, str. 9) :

Moguce je da v

al

pohote obieno bez ostatka obamre, al i da se

p

ri

likom masturbac

ije

ne maze nadomjestiti jedan dio uzbude

nja;

taj

preostali zbir uzbudenja dao bi objasnjenje

za

jednod

nevnu neurasteniju - mazda i

za

neurasteniju opcenito." U

svakom slueaju ovaj rezultat treba ogranieiti

na protivrjecno

onaniranj

e,

jer inate bi

sv

aki onan isla morao oboljeti ad ne

urasl

eni

je. Cesto se onanija neko vrijeme upraznjava bez

ik

a

kv e stete, sve dok je

ne

poenu ometati osjecaji krivice i boja

zljivo

st

, koji nastaju usl ijed sve veceg ma stanja

i

citanja sund

literature i vade ka neurasteni ji.

I onanijski koitus" vodi povremeno

do

neurastenije, sa mo

zato sto opreeno

st

stavova ometa podrazajni tok. Ovdje spada

i a

uskov

stay (na

oz

naeenom mjestu, str.

16)

koji je pronasao

osjecaj krivice

sam

o.

ta

mo gdje onanija nije pruzila potpuno

zadovoljenje gdje

se

ra

zvi

o strah. Nasuprat ovome, uvidio sam

da se uz l l i i l l l ~ vaziv<, o osjecaj krivice kada je postojala

potpuna ugoda.

Al

i izlaganje ovih p ravilnih zapazanja nije

pnmJeren

o;Tre6a obrnuti: onanija omogucava potpunu ugodu

kada osjec

aj

krivice nije smetnja

za

vrijeme

tina

.

Oak/e, akutna neurastenija ima dierktnu somatsku

i

indi-

rektnu

psihicku

eti giju; ana je prvobitna i zasigurno ne

nedostaje ni u jed nom slueaju.

Ono sto je reeeno a smanjenju orgastieke potencije i cije

panju orgazma kod muskarca, vr.ijedi

na

isti nacin iza zene kaje

onaniraju

na

klitorisu i koje

su

vaginalno anestetiCne: seksaulna

ulag

a

zene nije prihvacena j potisnuta j

e,

medutim, fizi eka

ze

nskost (nedostatak penisa, menstrua

ci

ja) protivrjeCi svje

sn lm i nesvjesnim zeljama za muskoscu; tim manje maze biti

zadovoljen

ps

ihieki libido, uprkos povremenom relativno veli

kom orgastiekom oslobadanju somatskih napetosti. Nakon

dugotrajnijeg pe rioda onanije obieno

ne

izostaju osjecaj i kriv i

ce zbog ona nije, ta ka da se uspostavljaju opisane p o s l j e d i c e ~

poremecaja podrazajnog toka.

t n a oraastjcka impotenci ja

Ap solutnu orgastieku impotenciju nalazimo kod muskara

ca samo zajedno

sa

impotentia ejaculandi i k

od

gen italne

astenije; naprotiv, kod neurotienjh zena uv ijek

je

mozemo

susresti.

U sed moj shemi pokusavamo grafieki prikazati dva tipiena

osnovna oblika vaginalne hipestezije

sa

orgastickom imopten-

ci

jom

(krivul ja

bic)

u neugodu frigidne zene (krivulja

a)

.

Slika 7: Tipicni oblici frigidnos ti

{

4 \

\

c

. ~ . /

\

- - . . . .

. -

a - neugoda kod totalne frigidnosti; b - vaginalna hipestezija; c

normalna vaginalna osjetljivost i izolirana orgasticka impotencija, H

zapreka prije pocetka faze nehotimicnih kontrakcija misica

Krivulja b predoeava vaginalnu hipesteziju kod koje je

vaginalno uzbudenje neznatno ad samog poeetka, a jedva da

se i povecava za vrijeme spolnog ei na . Krivulja c predstavlja

jedan drugi oblik hipestez ije: vaginalna razdrazljivost je nedir

nuta, uz budenje se povecava bez ometanja do trenutka u

kojem treba nastupiti faza nehotimienih kontrakcija misica;

ovdje uzbudenje iii sasvim iznenada nestaje, iii ostaje bez

orgazma. Ovaj ablik orgastieke impotencije obieno pralazno

odstranjuje vaginalnu anesteziju, odnosno hipesteziju; eim su

analitiCki odstranje

ne

najvaznije zapreke koje

se

javljaju prili

kom koitusa, on analizi daje najinteresantnije prableme u vezi

sa

genitalnoscu zene i u vezi

sa

njihovim otklanjanjem, sto, u

42

43



stvari, i jeste pravi cill terapije frigidnosti, postavlja analizu pred

daleko teze zadatke nego sto je odstranjivanje anestezije.

Posto u usposta

vl

janju vaginalne orgasticke potencije kod

ze na, koje ne zive u apstine nciji, naziremojedan od najvazn ijih

kriteri ja us pjelog lijete nj a, tom cemo predmetu posvetiti vecu

paznju

Orgastit ka potencija iene izmedu ostaloga, ovisi 0 ere k

tivnoj potenciji mu ska rca. Oakle, dogada

se

da zene

kOje

vaglnalno osjecaju, a posjeduju i orgasticku potenciju, ne

mogu vise doei do konacnog zadovoljenja ako je muskarac vee

ejak

ul

ira o. naime, javlja se uznemirujuca pomisao da

ee

ud

oml itaviti, te da one neee moti dospjeti do zadovoljenja. Pone-

kad se takva pomisao javlja vee na potetku spolnog tina i zenom

ovladava ideja da se mora poiuriti, inace ee biti prekasno. Ona

se napreze i upravo zato sto se ne prepusta mirno osjecaju,

uzbudenje se ne povecava; tak

ni

tada kada erekcija muskarca

traje neko vrijeme nakon ejakulacije. Tipicno je da uzbudenje

takvih zena obicno nestaje u trenutku kada nastupa orgazam

muskarca ; detaljnijom analizom saznajemo da

ih

u tom trenut- I

ku

obuzi ma cudna radoznalost te promatraju muskarca. "

Jedna nagonska, totalno frigidna, dusevno poremecena zena

ugriz la je svog sup

ru

ga za vrat tako da se on onesvijestio. Tokom

analize saopcila je da je cesto mastala da zena moze dozivjeti najvece

za dovoljenje ako kastrira muskarca za vrijeme njegovog orgazma.

Ono st o je ovdje bilo sasvim svjesno, kod zena koje pate

od opisanih poremecaja orgazma nesvjesno je.

l

vrijeme

koitusa zena se poistovj ecuje sa muskarcem i za mislja da

Li l

sada prTpaaa njoj . Mlitavljenje uda ona shvaca kao kastrac"jo u

dvostrukom pogledu:

_kao

da

je

ona kastrirana i kao akt

ivn

u

kastraciju muskarca. lena je uzbudena toliko dugo, dok se

njenom mastanju da je muskarac, nista ne suprotstavlja. Uzbu:-'

denje se gubi,

totn

ije

iena

odbija vagina/no uzbudenje, kada

treba izgubiti ud koji je tako reci pozajmila. Uznemirujuca

pomisao da nece moci

postici

zadovo/jenje

n

ovaj naCin

nesvjesno nastaje

iz

straha da nece

moci

zadrtat i ud.

. -

sCi uzro.k

QI.Qastitke imootenciie zene jeste strah od

CJ JlEma. Veoma rijetko se desava da je zapreKa fako povrsna

ao u slijedeem slucaju. Jedna pacijentica nije mogla postiei

orgazam jer se njen mui jednom za vrijeme vrhunca - ona je

tada prvi put orgasti tki osjeea/a - smijao i kasnije ju je upitao:

"Jesi Ii bila u sed mom nebu?" Sjecanje

na

to, zasigurno veoma

nevjesto i nima/o njeino, ponaSanje uvijek ju je kasnije zapre

cavalo, i mogla je spolno opeiti samo nerado i bez uzivanja. U

44

mastanju je nazadovala do infantilnih zadovoljenja i oboljela je

od tjeskobne histerije nakon sto si je ta zadovoljenja zabranila.

U nekim slutajevima strah od defekacije iii uriniranja za

vri'em s ri"etava njegovo ostvarivan·e.

lene

sa jako

naglas

en

om analnoseu uretra nom erotikom jos od djetinj

stva predodzbu 0 koitusu povezuju sa predodzbom 0 defekaciji

("anal no shvaeanje" koitusa) . Tako tudna ve za izmedu tuvstva

tjeskobe i seksualnog zadovoljenja, koju su otkrila

Freudova

istraiivanja i koja je priznata kao zakonita, najjasnije dolazi do

izrazaja u tome da je prirodna reakcija djece i na strahom

Ispunj en dozivljaj i

na

seksualnu uzbudenost poriv za praznje

njem i mokrenjem.

Kao dobar primjer posluzila je pacijentica koju su, u trenu kada je

trebao nastupiti orgazam, obuzimale razne tjeskobne

pom

isl

i,

mokrila

je

i nije mogla zadrzati vjetrove; uslijed stida i straha prolazila

je

genitalna uzbudenost i ona je oboljela od besanice.

Informacije

genezitakvog

zaprecavanja orgazmadala e analiza

jedne ciklotimne pacijentice koja je patila od kronicne hipohondarske

neurastenije.

Ona je , izmedu ostalog, onanirala uz

mazohisticko

mastanje da

je u

ok

ov

ima i potpuno svucena zakljucana u kavez, te da je tamo

pu§taju da gladuje .

Ovdje nastaje zaprecavanje orgazma: Naime,

pacijentica je iznenada morala razmisljati aparaturi koja je trebala

automatski odstraniti izmet i urin okovane djevojke "koja

se ne smije

(u

mjesto "ne moze" ) micati. U tom periodu sanjala je slijedeCi san:

cPrvi

dio) Od prijaznog i Ijubaznog bica postala sam zlobno,

goropadno, goropadno, tVrdokorno i odvratno bice. Poslije je

opet bilo drugacije i ja sam djedu rekla da je on bio k riv zbog

p

rs

tiju (iii tako nesto). On je na to rekao: "Nisam znao da odsje

ceni ud (mislio je p rst") moze uci u karakter (iii u crijevo iii cmar)."

(Drugi dio) U blizini K. (Ijetovaliste u kome je bila sa tri

do

cetiri godine

).

Lezim na jed nom

kamionu, skora kao u krevetu;

nafazim

s

jzmedu dva automobila koji

s

zele spojiti. Pla§im

se

da

ce oni

zgnjeCiti

moj

autfJ

ida

cu

se ja naci ispod njega

i

da

necu

im ati

zraka. On

se

uklanja ulijevo i

pJasim

se

da

ce

oni

udariti u

stratnji

dio, da

ce se

straga nesto dogoditi ·

Jednogodisnja analiza je omoguCila raz umijevanje pacijenticinog

Kada je, na primjer, u pubertetu mastala da je njen dragi

~ n s l l a v a

da se u bo rdelu podaje mnogim muskarcima, te da dozvo

J

ava

da

je tuku, na taj nacin se pred svojom savjescu opravdavala

zbog za koitusom: ona nije bila kriva jer je bila

prisiljena.

Konacno

si je

zabranila i ovo obmanjujuce mastanje, jer je neskriveno

spolni cin i onanirala je vise sa predgenitalnim mazohistic

k l ~

udaraju je zeljeznim metlama tako da nastaju rane u

kOe utrljavaju sol i biber; iii: zabi.jaju joj cavle u meso; iii: gola,

okovanlh ruku (za

br

ana onani je ) mora jesti

iz

jasli i posvuda je

5



umazana izmetom. Tokom analize ponovo su se pojavila neskrivena

mazohisticka mastanja

0

koitusu, u strahu od kastracije prepoznala

je mo tiv svog bijega u predgenitalno zadovoljenje. San je donio

sit

uaciju u kojoj je dozivjela strah od kastracije u vezi

sa

strahom od

defekacije: '

U vezi sa "mocvarnom sumom" pacijentica

se

sjetila price 0

malom Eyolfu, koji se utopio u jezeru, a za to vrijeme njegovi roditelji

su spolno opeili. "Ova automobila, koji idu jedan prema drugome" su

njen i rod itel

ji;

ona

se

nalazi izmedu "skoro kao u krevetu . Pr ilikom

zapis 'v

nj d

jelomicno analiziranog sna pacijentica je, sama od sebe,

dod

a: ' Onome koji onanira izrastaju male usne, receno je na nekom

predavanju. Tada sam se

bOjata

da bi se to moglo meni dogoditi i tada

bi se sve moglo primijetiti. "Ova pregaiena prsta" znace dugacke,

izrasle obje usnice, "pregaiene" i zgnjecene. Ibsen u "malom Eyolfu"

ne prigovara samo zbog toga sto se djeci dopusta da spavaju u

spavacoj sobi, nego

(u

najmanju ruku kao i ja u snu) i zbog slijedeeeg:

ako

je

sa vama dijete, ne smijete vise spolno opeiti i prema djetetu se

odnositi kao prema nekoj sporednoj stvari, jer nesto

mi

se ipak moze

"dogoditi". Naposlijetku, tu je i opasnost da se nesto dogodi "odostra

ga" .

I

uvijek ti bolovi u trbuhu i crijevima Uostalom, upravo sam proslo

veGe

imala trbusne vjetrove i razmisljala

sam

da Ii

je

to mozda pove

zano sa time sto mi sada analiziramo strah od spo ln og opeenja?) Oba

roditelja treba da vode brigu

0

meni, a

ne

jedno

0

drugom, ja sam

zbog toga u sredini. Ojed se smije vjerojatno zato jer

je

gol i ponosno

mokri (ovo nije bilo u snu ). On stoji tamo kao djecak u zavjetnom

parku koga sam vidjela prethodnog dana." Radi boljeg razumijevanja

povezanosti mastanja

0

tome kako gola, okovana i gladujuci lezi u

kavezu, isna, navodimo jedan drugi

san

koji je sanjala dva dana ranije:

Sjedim u kuhinji na kJupici pred kavezom u kojemu se

na/aze dvije pUce koje ostro promatram kao da

bih

nesto mora/a

vidjeti prije

nego

sto na njima provedem operaclju. Pri tome

mis/im da

se

to ne radi javno. Zatamnjenje. Uz to

iz

ranog

djetinjstva: Majci se nesto desava, operiraju je.

Nekpliko dana ranije procitala je u jednoj F

li

essovoj knjizi rijec

"v6geln" (tj. koitirati). Kavez predstavlja njen krevetie sa zastitnim

resetkama. "Tako nesto

ne

radi

se

javno" odnosi

se

na ispustanje

plinova i defekaciju. Pacijentica je vee mnogo godina izbjegavala

svako drustvo, jer joj se nekoliko puta u prisutnosti muskaraca koji su

joj se dopadali desila nezgoda "odostrag": dobila

je

proljev. I tokom

analize, kada se prijenos penjao do seksualne uzbudenosti,obicno

se

javljao poriv za mokrenjem i prainjenjem kojim nije mogla vladati.

Kada je postal a svjesna da su mazohisticka mastanja zamijenjivala

koitus ispunjen strahom, u vezi sa prijenosom pojavila su se normalna

mastanja 0 koitusu bez straha; neposredno prije nego Ii je trebao

nastupiti orgazam, ponovo su se ipak

javJjaJa

mazohisticka mastanja.

*

vog eln - (vulg.) koitirali ; prvobilno znacenje - loviti plice

Strah od koitusa je bio uk/onjen i mogao

se

ograniCiti na izo/irani strah

o

dorg z

ma.

Na osnovi navedenih Cinjenica utvrdena

je

slijedeca rekonstruk

cija prvobitne situacije:

Ook je

lezala izmedu roditelja i osluskivala

njihov koitus, pacijenticom je ovladao strah ( o kovana") da bi oni mogli

prlmijetiti da ih

je

ona promatrala; zbog toga se nije smjela micati.

Seksualno uzbudenje, koje je bilo pomijesano

sa

strahom, htjelo je

do i do izrazaja anal no i uretralno, javljao se poriv za mokrenjem i

praznjenjem i pacijentica je prizeljkivala nekakvu aparaturu koja je

neprimjetno trebala ukloniti fekalije. Ouhovne i tjelesne muke koje je

dijete pri tome morale podnositi ostale su otada u trajnoj asocijativnoj

povezanosti

sa

seksualnom zeljom i ucvrsCivale su mazohisticka

onani

js

ka mastanja. Sad isticko shvacanje koitusa i strah od kastracije

prldonijeli su ovome u najvecoj mjeri, a narocito je ovo posljednje bilo

moli

v bijega od opasnosti genita/ne aktivnosti u ana/ni mazohizam.

Jedna druga pacijentica, koja je patila od hipohondarskog straha

bila je prije analize takoder vaginalno anesteticna. Analiza je rijesila

na jprije onaj dio vezan uz strah od kastracije koji se je ocitovao kao

vaginiza

m,

i pokazala je da se pacijentica snasla u svojoj zenskoj ulozi;

pojavljivale su se svjesne zelje za seksualim zadovoljenjem i vaginalna

osjetljivost, al i ona nije mogla dospjeti do orgazma. Neposredno prije

nego Ii

je

trebao nastupiti orgazam, "prestalo je . Analiza orgasticke

impotencije vratila nas je na temu onanije, pri kojoj

si

je pacijentica

zabranjivala konacno zadovoljenje kao nesto sto je stetno, i u vezi s

tim ispricala

je

slijedeei san:

"Sanjala sam 0 nekom tornju od crijepova koji

je

na zidu imao

ma/u izboCinu tako da se na njemu moglo drzati upravo na

prstima. Penjala sam

se

s vanjske strane okolo - naokolo; kada

mi je preostao jos samo jedan ma li dio, os/obodifa se cig/a, za

koju sam

se

drzala lijevom rukom i obuzeo me je ve/iki strah; bilo

je strasno biti

tako visoko;

ako

izgubim os/onac, mrtva sam.

Zato

se radije vraeam natrag daljim putem i osjeeam kao da biste

Vi

zeljeli da me promatrate, zelim Vam pokazati da se usudim, ali

veselim se sto je iznenada tu moj muz, koji ide ispred

mene

Ako

moj muz

ne

p dne

,

tada

sarno ja (tefim) brzo prijeko i

Vi

vidite

ko/iko

sam

hrabra.

Moj muz skace,

medutim, ja se ne us

udujem

da isto tako skocim.

Ovdje eemo izdvojiti samo one elemente koji pripadaju nasoj

temi. Mala izbocina na zidu jeste klitoris. Pacijentica se penje "prema

gore" "okolo-naokolo"

tj

. pored klitorisa; pokusava vaginalno onanira

tl.

Naime, izvjesni nacini ponasanja pacijentice

su,

unatoc suprotnim

uvjeravanjima, pokazali da strah od onaniranja odnosno strah od

k ~ s t r c i j e jos nije bio potpuno prevladan. Ooduse, ona je

vee

mogla

mlrno razgovarati 0 onaniji koju je uprainjavala u djetinjstvu i nakon

pubert.eta do vremena kada je oboljela i koju Je dugo presuCiva la

analltlcaru, lako se preplasila od pomisli da

bi

to jos jed nom mogla

uradl

tl

. Ovo nije ukazalo na rjesenje, nego na potiskivanje nove zelje

za onanijom. Posto se u ovom pogledu dugo nista nije rjesavalo, iako

6

7



je pos'ojalo

do

sta

co

l. aza da

se

pacijentica borila protiv aktualnih

ze

lja

za onanijom, jednoga dana sam joj rekao da

ne

bih mogao vjerovati

njenoJ tvrdnji da

je

uvjerena u bezopasnost onanije te da se vise ne

boji, jer zasigu rno si ne bl dozvo lila kada bi se svjesno rodila jedna

takva zelja. Ustrajala je

na

tome da vise nema niti takve zelje niti da

se

bo

ji

, a na slijedecoj seansi ispricala je svoj san. Cigla je oslobada dok

ona stoji visoko gore, t

j.

p rije pocetka.orgazma ( Ka da sam imala jOs

samo jedan komadiC' ), boji se da ce pasti i ubiti se. Pacijentica je dosla

na analizu zbog straha da ce umrijeti od tuberkuloze, i u pubertetu je

smatrala d_a se , zbog onan ije, a naroCito zbog orgazma, obolijeva na

pluCi ma.

Zel

jela mi

je

pokazati da se usuduje onan irati, medutim,

raduje

se

sto do lazi njen muz, sa kojim

se

zajedno penje tj. spolno

opei.

Za

cina, uzbudenje ' e obicno u ovo vrijeme uvijek

·prestajalo' , kada je njen muz dospijevao da orgazma. ( Ako moj muz

ne padne

it

d.). Medutim, pacijentica nije dospijevala

do

zadovoljenja

ni onda

ka

da njen muz ni je prerano zavrsavao. Ona se bojala samog

orgazma koji je prikazivala padom

.

Kada

je

jednom, prilikom onanije,

doz ivjela osjeeaj slican orgazmu, mislila je da ee umrijeti . Jedna

druga pacijentica, koja

se

tokom analize potpuno oslobodila frigid

nosti i samo veoma rijetko bila orgastieki impotentna, saopCila mi je

kasnije da joj se u ovom slu caju eini da se neprekidno penje i da

se

ne usudi skoeiti . Isto mi je saopcila i jedna shizoidna, dusevno

poremecena pacijentica.

2raasti

cko

rau jeseajQ

r Jaraetosti

oajeoa 8 kag pOId, uko

Uko strah ometa orgazam.To

bi mogao biti jedan od razloga

z60g

kOJi

h su snovi 0 padu veoma cesto snovi 0 impotenciji.

Na

mjesto orgazma

ovCI

Jeje stup-o 'strah ad k-asfracije . Kada

gledaju u neku provaliju iii kada

si

samo predoce da

se

strmo

glavljuju u dubinu, mnogi Ijudi u genital nom organu imaju

osjecaje straha i istovremeno naglasene ugode. Penjanje

uz

stepenice kao simbol spolnog cina predstavlja tako ne samo

naprezanje, nego i povecanje intenziteta osjecaja ugode za

vrijeme spolnog

Cina

. I kod njihanja, u liftu koji

se

brzo pokrece

prema dolje, u autu koji juri nizbrdo, prilikom strme jurnjave na

sk ijama opazaju se

na

srcu i

na

genital nom organu osjecaji koji

su

istovremeno naglaseni strahom i ugodom.

Ti osjecaji imaju

poseban karakter: Srce tone

(u

svakodnevnom rjecniku:

Srce silazi u pete ) , nesto je izgubljeno ; neki imaju osjecaj

kao da im netko istete genitalni oran . Genitalni osjecaj straha

opata se

na korijenu penisa. Fizioloskom osnovom simbolicke

jednadibe: srce

- genitafni organ

(strah-ugoda) detaljno cemo

se pozabaviti u slijedecem odeljku.

Pacijentica koja je.imala samoubilaeke ideje mastala je da

se kr

oz

prozor baca u dubinu i da ju dolje doeekuje dobri bog.

Ana

li

za

je

ovu ideju razotkrila kao mastanje 0 incestu. Na mOje

pitanje zasto prilikom onanije ne moze dospjeti do zadovoljenja,

p

ac

ijentica je navela da su njeni osjecaji ispunjeni strahom kao da

mora sk

oe

iti sa prozora na velikoj visini; dakle, ista predodzba

ka

o i

kod mastanja 0 samoubistvu.

Jedan pacijent histerienog karaktera i sa hipohondarskim

st ra-

hom od katastro

fa

prevladao je tokom anal

ize

strah i seks

ual

nu

pl ah

ost. Za vr

ij

eme analize inflantilne onanije za koju je bio vezan

pos

lj

ednji ostatak njegova straha od kastracije, pacijent je san jao

slij edeci san koji izrazava strah i u kojemu je orgazam oeito

si

mbolieki

prikazan kao pad (gubitak, kastraci ja) :

Mlad, lijep eovjek u visokim planinama. Ol uja je, ein i

se

da se

izgubio. Ruka kostura, smrti uhvat ila ga je za ruku i eini se da ga

vodi; oeito simbol da on ide u propas

t.

- Jedan eovjek i jedan ma

li

djecak padaju niz padinu, istodobno se isprainjava

sadria

j na-

prtnjace, djecak je okruie n bjelkastom kasom.

Prv i dio sna sadrzava strah od posljedica onanije; strah od katast

rofa (smrt, lu dilo) nastupio je nakon posj

ete

jednoj higijenskoj izlozbi

gdje je pacijent vidio sifil isne Cireve. - U drugom dijelu mali djeeak

predstavlja samog pacijena, a

os

im toga i njegov

e n ~ l n i

organ.Prilikom

pada ispraznjava se (ejakulacija) njegova naprtnjaea (muda

),

djeeak

(ud) je okruzen bjelkastom kasom (sperma,ukazuje na sifilisni

Cir)

.

U asocijativnoj povezanosti pojmova smrti (rodenja) , kas

tracije i orgazma, te u njihovom simbolickom prikazu kroz

predodzbu pada, naziremo potvrdu Ferenczijeve hipoteze da

je izljev sjemena biolos

ki

(filogenetski) jednak kastraciji, te da

je podl oga dogadaja erekcije bioloska tendencija k autotomiji.

Ma kol iko ova hipoteza zvucala neobicno, cinjenica je da je sa

orgazmom povezan osjecaj gubljenja necega iii sebe •••

•

Vee

prema pozicij i libida u snovima 0 padu p

rev

ladava cas znacenje

rodenja ,cas znacenje orgazma; bolesnik se neprestalno nalazi izmedu

teznje

za

ge

ni

talnim zadovoljenjem

kOja

mu ulijeva strah , i majcine

utrobe ,

kOja

ga treba zastititi od opasnosti zadovoljenja libida.

Versuch einer Genitaltheorie / Pokusaj genitalne teorije/, (Internati:

Itnale Psychoanalytische Bibliothek, Nr.

>N

, Internationaler Psycho

analytischer Verlag,

1924 .)

Nikako se ne mozemo sloziti

sa

Ferenczijevim misljenjem da spolni

e

in

treba

sh

vatiti kao djelomicni i prolazan povratak u majcinu utrobu.

Jer tada bi osjeeaj gubljenja samog sebe morae ovladati cijelim

spo

ln

im cinom, a ne samo orgazmom; nadalje, zena

ne

bi smjela imati

iste oSjete i osjeeaje kao i muskarac, jer za nju spolni tin nije povratak

u majeinu utrobu, a, kao sto

su n ~ i

primjeri pokazali , upravo

zen

a

naginje strah u od orgazma lIoji se oeituje kao strah od pada iii gubitka

same sebe

48

9

http://slidepdf.com/reader/full/orgazam.To







M

or

amo pretpostaviti da

je

iznenadni gubitak libidinozne nap,?

tostf. Koji je kod muskarca povezan sa izljevom sjemena, a kod

zene sa pretferanim stvaranjem sluzi, osnova tog osjecaja. fa.ko

bi, naroc ito, osjecaj da se nesto gubi mogao poticati od prvo

bitnog straha od ka·stracije. Podrsku ovome cine slucaje·vi

pacij enata koji se plase

orgazma

kao m

oc nog

osjecaja koji

obuzima , ovladava, remeti osobu i pomucuje njenu sVijest. Prvi

put je takav osjecaj dozivljen piilikom onanije, vjerojatno sa

st rahom

, a kasnije je

stvorio

ideju da

gubitak

sjemena i

uzbu

denje tijela poremecuju zivce. Tako se tjelesni osjecaj orgazma,

ko ji je isuvise jak, ada najprije ne bi bio dozivljen sa strahom,

prid ruzuje infantilnom strahu

od

kastracije koji je jos povecan

citanjem lose literature. Prema tome , kod slucajeva kod kojih

se ne izbjegava manuelna frikcija genitalnog organa, nego

jed nostav

no

orgazam,

odnosno

ejakulacija, moramo pretpso

taviti

da

je strah

od

kastracije u prvom redu obuhvatio uzbudu

juci dozivljaj orgazma. Ujecenjem ovakvih slucajeva moramo

nastojati da

otklonimo

strah vezan za onaniju:

pac/jenti moraju

moci onanirati bez straha.

d) Seksualno uzbudenje

kod

nimfomanije

Osma shema prikazuje

tok

uzbudenja kod .lena kOje za

vrijeme spolnog Cina vise puta dotive osjecaje slicne vrhuncu,

d pak ne izgube napetost, tako da

se nalaze u stanju stalnog

seksualnog uzbudenja Cnimfomanija"). Neposredne posljedi

ce

ovog

oblika orgasticke potencije su veoma cesto neprekid

na zelja za koitusom i pohota za muskarcima.

Slika 8: Nimfomanijska seksualna uzbudenost

/ ~

~ . . .

-

, /

\

\

--..

_ 1

\

\

"

-

- Ponovljeno povecanje napetosti i izostajanje razrjesenja

Uzbudenje je od samog pocetka znatno vise nego Ii kod

orgastickipotentnih

Ijudi, a i za vrijeme spolnog cina se mnogo

brze povecava;

djelomicno

nestaje na v rhuncu napetosti a da

se nije uspostavilo karakteristicno povratno strujanje uzbude

nja u tijelo. Zaprecavanje, dilkie,

nastupa

tek nakon koncentra

cije

uzbudenja

na genital

nom

organu.

Dvadesetosmogodisnja zena zalila se na besanicu, stalno seksu

alno uzbudenje i

na

to da mora spolno opciti sa mnogo muskaraca.

Prilikom spolnog opcenja ima veoma intenzivne vaginalne osjecaje i

navodno cak nekoliko puta dospjeva "do zadovoljenja". Nakon spol

nog cina uzbudena je jos jace nego prije i ne moze zaspati. Detaljno

ispi tivanje pokazalo je da ona samo krajnje rijetko dozivi orgastieko

sm

anjenje napetosti , ali da u tom sluca ju samo jedanput dospjeva do

vrhunca. - U odnosu sa svojim muzem, koji je patio od blage ejaculatio

praecox, paeijentica

je

bila vaginalno hipesteticna. Prilikom spolnog

Gina sa drugim, veoma potentnim muskarcem prvi put je dozivjela

uzbudenje u onako visokom stupnju kakav je bio opisan. Brak je bio

razoren, ali osjecaj krivice zbog prve preljube, koje nije bila svjesna,

neprekidno joj je smetao. Posto ta zena nije bila analizirana, nismo

mogli odrediti zbog cega se smetnja javlja

la

upravo prije razrjesenja

napetosti i koje je vrste bila predodzba 0 zaprecavanju.

Povrh toga, ponesto smo mogli saznati tokom dvogodisnje

anallze nimfomanije, ciji je glavni simptom bila neumjerena

vagin alna

onanija

sa tendencijama za svjesnim samoosteCiva

njem. Pov ijest bolesti ove pacijentice uzimam iz moje knjige 0

nagonskom karakteru, u kojoj se 0 njoj govorilo samo s aspekta

njenih karakternih

nedostataka

.

Dvadese tsestogodisnja neudana paeijentica potrazila je psiho

ana

litieki ambulatorij zbog neprekidnog seksualnog uzbudenja. Ona

bi zeljela biti zadovoljena,

ali

prilikom spolnog opcenja nista ne osjeca,

ne osjeca cak ni prodiranje uda. Lezi "napeta" i "slusa" da Ii ce "nastupiti

zadovoljenje". Ali, i kod najmanjeg pokreta tijela odmah nestaje svaki

osjecaj ugode koji se pojavi. Osim toga, paeijentica pati od besaniee,

tjeskobnih stanja i neumjerene onanije. Onanira sa drskom noza i do

deset puta dnevno, te pri tome dospjeva do zestokog uzbudenja

kojemu, prekidajuCi frikeiju,

ne

dozvoljava da nestane; ona tako pre

kida frikciju vise puta, sve dok, potpuno iserpljena, ii i uopce ne dolazi

do orgazma iii namjerno ne izazove krvarenje iz genitalnog organa i

tad a, uz prateca mazohisticka mastanja, dospjeva do zadovoljenja.

Krvarenje

iz

vag ine

jeste uvjet za zadovoljenje. Ona masta da prodire

duboko u maternicu; mogu biti zadovoJjena

s mo

u maternici . Za

vrijeme onanije zamislja d

je

njen genit lni oran, kog naziva Lotte,

maJena

dj

evojcica.

Neprekidno razgovara s njom, tako da igra obje

uloge_ Sada ces, dijete moje, biti zadovoljena, pogledaj (za vrijeme

analiz

e)

, Joktor je kod tebe. On ima lijep i dug ud, ali mora te boljeti."

Lotte: Ne, necu

da

me boli " (place) "Moras trpjeti, to je kazna za tvoju

pu tenost, ti si drolja. To mora jos vise boljeti, noz mora izaci na ledima."

I tako se razgovor nastavlja.

Za

paeijenticu je onanija tezak grijeh

za

koji jedna kazna nije dovoljno visoka. Pri tome ona svjesno masta

o poznatim muskareima, ali i 0 "mamiei", analiticarki kod koje je

pnJe In godi

ne

bila

na

lijeeenju osam mjesee i. (Nakon dvogodisnje

pro lazne

re

misije, bolest se vratila).

50

51



Otae pacijentiee, a i starija sestra i mladi brat

su

navodno zdravi i

dorasli zivotu. Otae

je

ocito bio podreden u nesretnom braku sa

vlastoh lepnom zenom. Uvijek

je

ona vladala u njihovoj kuei. Stariji brat

Je u vr il

eme

analize izdrzavao kaznu u kaznenom zavodu zbog os-

kvrnuea .

Pa ei jentica

je

osjeeala da majka s njom lose postupa i da je

odbacuje. Ulogu odbacenog i nevoljenog djeteta pokusalaje obnoviti

i u prijenosu , koji

je

bio veoma zestok (analiza je gotovo u ejelosti

protekla u znaku akeije). Nakon sto je bila razrijesena vezanost uz

lijecnieu koja ju je prva lijeCila, na vidjelo

su

izasli ambivalentni osjeeaji

prema ma

jei

: Pacijentiea

je

ceznula za mamieom , u pocetku u njoj

uopee nije prepoznavala vlastitu majku, uz obrazlozenje

d

ne moze

voljeti majku koja ju

je

uvijek odbacivala, tukla, s njom lose postupala

i koja

se

za nju nije brinula (ovo odgovara cinjenicama). Zamisljala je

d je

doji novoizabrana mamica , zelje vezane

uz

majcinu utrobu bile

su

u prvom planu. Njeno jadanje da mora trpjeti za druge, te da na

sebe mora preuzimati kazne za prijestupe drugih, objasnilo se kada

smo

saznali da

je

kao osmogodisnje dijete imala mastanja slijedeeeg

sadrzaja: Majka je bila zaposlena u jednoj gostionici, a ona u nekoj

drugoj. Maj

ka,

koja

je

s ocem zivjela u najlosijem braku, cesto je

primala posjete nekog velikog gospodina kojega

je oslovljavala sa

grofe . Jednom prilikom je paeijentica bila predstavljena tom gospo-

dinu. I sada je mislila da je majka odbacuje, jer je ona dijete tog grofa

i jer

je

smetala majei. Mastala

je (n

ije moglo biti sasvim utvrdeno da

Ii

se radilo stvarnom dogadaju iii dogadaju iz maste) da ju je grof

silovao

uz

pomoe majke (vidi njena mastanja onaniji). Osjeeala je

kako veliki ud prodire u njenu vaginu, sto je prouzrokovalo jake

bolove. Soba je mracna, netk o je tu stajao i vikao na nju da ne smije

plakati, nego

d

mora biti mirna. Kasnije je analiza otkrila slicno

mastanje (iii nejasno sjeeanje?)

iz

cetvrte godine njenog zivota: dva

muskarca, podstanari njenih roditelja, nose je u iznajmljenu sobu,

jedan je drzi, a drugi silom gura ogroman ud u njenu vaginu. Ona zeli

vikati, ali ne moze. Pacijentica

se

sasvim dobro sjeeala seksualnih

igara

sa

djecakom iste dobi u podrumu, takoder iz ranijeg vremena.

Sa starijim bratom

je

spolno opeila u destoj godini zivota. U sestoj

godini igrala

se

sa dvogodisnjim bratom, vidjela je njegov·ud, poku-

sala u njega ugurati iglu

za

pletenje, penis je prokrvario, pacijentica

ga je natezala, dijete je vikalo i zbog toga ju je majka istukla i vukla za

kosu.

Sa dvanaest godina dobila

je

posao kao dadilja, tokom dvije

godine poslodavac ju je skoro svake

noCi

nadraZivao, ali nisu spolno

opcili . Kada joj je bilo petnaest godina mislila

je

da je u drugom stanju,

menstruaeijaje izostala tri godine i ponovo

se

pojavila nakon zavrset-

ka prve analize. Sada je dosla na ideju da si za vaginu pricvrsti jedan

komad drveta. Kasnije

je

na analizu cesto dolazila sa nozem u vagini,

sto je ocito bilo moguee samo uz vaginalni grc. Bez noza u vagini

pacijentica nije mogla zaspati.

Onanija, u obliku u kojem sad a postoji, javila

se

u petnaestoj

godini zivota nakon noei koju

je

provela u istoj sobi sa ocem. Sanjala

je tezak san, ali ga je zaboravila i probudila se rano, lezeci na podu.

Spremnik za posteljinu

je

bio probijen. Otac

ju je

upitao sto je to nocu

radil

a,

d joj nije poblize objasnio. Ovaj detalj analiza do sada nije

uspjela rijesiti. Medutim, sve govori u prilog tome da je oceva blizina

uzbudujuce djelovala i dovela do sna koji

je

izazvao strah. Priblizno

se moglo pretpostaviti da je pacijentica tad a onanirala.

Bolest se ponovo vratila nakon sto se pacijentica upoznala sa

nekim sadistom koji ju

je

tukao bicem, vukao za kosu, psovao i osim

toga, prisiljavao ju je na kriminalne radnje. Tako mu je dva puta morala

dovoditi male djevojcice, krasti za njega, itd. Uz sve to, ona ga je

nazivala "sv oj im najboljim prijateljem , nije mogla zivjeti bez njega,

satima je trcala za njim po ulicama. Tokom analize je teskom mukom

postignuto da

se

ona odvoji od njega, i to pod prijetnjom prekida

lijecenja. Pacijentica

je

svoj mazohisticki stay odmah prenijela na

lijecnika, donijela

je

bic i pocela se skidati, da

bi

bila bicevana. Samo

ostra intervencija odvratila ju je od toga. Po ulicama e trcala za mnom,

kod kuce me je trazila u deset sati nocu, rekla

je

da vise ne moze

izdrzati, da moram s njom spolno opciti iii je tuci, da mora imati dijete

sa mnom,

d je

samo ja mogu zadovoljiti. Tako

jeto

isla otprilike osam

mjeseci, nikakvo objasnjenje, nikakvo nagovaranje nije imalo ucinka.

Koliko cesto je pocinila nesto, to je vise i cesce onanirala, za kaznu ,

moram crknuti . U osmom mjesecu analize pokusala je otrovati svoju

stariju sestru i njenog muza.

Ne

postoji nikakva sumnja ovome,

ito

zbog okolnosti koje ovd je ne mozemo poblize navesti. Pacijentica je

sve 'ovo zaboravila, ali je svoj Gin izdala u snovima, a i naroGito

odvratnim onaniranjem. Nekoliko dana prije donijela je sa sobom na

analizu otrov za pacove, toliko joj

se

to svidalo, morala ga je skupljat

i.

Pacijenticu sam mogao zadrzati na analizi samo najstrozim zabrana-

m

a,

pod prijetnjom prekida.

U cetrnaestom mjesecu analize pacijentiea

se

tokom jedne mirne

faze sjetila u potpunosti zaboravljenih seena

iz

spavace sobe svojih

roditelja. Tako je razjasnjena sadisticka teorija spolnom cinu i

porodaju, razrijesen je jedan dio straha, paeijentica je pocela raditi i

od sada se ponasala veoma

do

bro. Karakteristicno je da je sada

prisilno mnogo jela i jako

se

udebljala, sto

je

odgovaralo mastanju

oralnoj trudnoCi. Postavljanjem dugorocnog termtna (daljnjih sest

mjeseci) morae sam

se

suprotstaviti njenoj sklonosti da analizu razvla-

CI

u beskonacnost, posto je bio rijesen odlucujuce vaZan dio . Onani}a

se ponovo rasplamsala zajedno sa osjecajem krivice prilikom rasprav-

Janl,a

scenama

iz

spavaee sobe i morala je biti zabranjena. Zabrana

Ie

l l ~

nuzna, jer

su se

vee pokazala lokalna ostecenja (spustanje i

ostecenJe maternice).

. Pojavljivanje ciste zelje za incestom, koja je do sada bila potpuno

potlsnuta

.

nije, medutim, donije lo nikakvu osudu. Naprotiv, pacijentica

sada mastala tome kako spolno opci s oeem i kao dobiva

nJegovo

dlJete

. Mastanja

su se

ponekad uzdizala do

iivih

halucinacija.

53



Ukoliko bismo ovaj dogad

aj

tumacili time da

si

pacijentica

ni je prius a zadovoljenje zbog namjera da sama sebe kaznjava

- tumacenje kojemu

bi

neki

an ali

ticki istrazivaci u ovom slucaju

da

li

pr

ed

nost -

Gitav

niz cinjenica ostao

bi

nerazjasnjen. Tako,

na primjer, Ginjenica da se javljao strah kada je dostizala

vrhunac. Zadovoljenje je za nju bio tesko kaznj iv cin. Ako

bi

samokaznjavanje uvijek bilo d ozvola za daljnja djela" Alexan-

der),

pacijentica

bi

mogla bez ostatka i bez osjecaja krivice

doii

vljavati ugodu,nakon slo se tako osjet/jivo kaznila Ali to

ipak nije bilo tako; naprotiv, ona je izbjegavala zadovoljenje

zbog osjecaja krivce i straha od kastracije. Sam ovaj tako tei k

mazohisticki slucaj pokazuje jos prevladavanje straha od kazne

nad potrebom za kaznom i iz toga opravdano izvlacimo dva

bilna zakljucka:

1)

Samokaznjavanje moze imati

tu

svrhu, da

se

izbjegne

stvarna kazna izvana .

2) Osjecaj krivice ne moze biti identican potrebi

za

kaznom:

covjek koji se osjeca krivim moze isto tako prizeljkivati kaznu,

kao i bojati

se

nje.

Ovo posljednje je, na primjer, prva i prava

reakcija

na

mrznju prema oeu i Edipovom kompleksu . Vjerojat

no moraju postojati specijalni uvjeti da

bi se

strah od kastraeije

u vecoj iii manjoj mjeri pretvorio u zelju da se bude kastriran .

lstrazivanje naseg slucaja dozvoljava svakako samo jedno

objasnjenje orgasticke impotencije: strah od kastracije koju

provodi

majka.

Pokusajmo pregledno prikazati raznolike tendeheije koje

su

ovdje uvjetovale orgasticku impotenciju i njihovu slojevitost:

1)

Prisluskivanje koitusa roditelja - genitalno uzbudenje,

koje se iscrpljuje u masturbacijskom tinu - pOistovjeCivanje sa

majkom -

te ja za

koitusem s oeem.

2)

Osjecaj kriviee prema majci zbog zelja za njenom smrcu

- trauma povodom seksualnih igara: majka baea noz i naziva

ju "putenom kurvom": povratak na poziciju oralne fiksaeije i

aktiviranje maste majtinoj utrobi; zelja za ineestom se s ovim

stapa u mastanje koitusu s oeem u maj tinoj utrobi ("Mogu

biti zadovoljena samo u materniei."); noz koji je baeila majka

spaja

se

sa

predodibom otevom

udu, kojemu masta da je

veoma dug i prikladan za probadanje i kasnije preuzir:na sve

libidinozne vrijednosti Ijubavi prema objektu,

dok

majka, kojoj

se

paeijentiea mazohisticki podaje, jer je ona istovremeno sila

koja katnjava, stupa na ocevo mjesto kao objekt IjhJbavi. Tako

recenica "Cujem da zadovoljstvo dolazi" zn ti

1)

"Cuiem kako

dolazi majka koja me jedino m02e zadovoljiti", i 2) "Cujem da

dolaz i maj ka koja

ce

me kaznitl

za

moja nedj

ela

."; taka ge nital

no pod razivanje nastaje u svrhu

za

dovolJenja

i

ujedno kao

kazna, vrhu

n

c zadovofjenja, orgazam, na ovajnacin t ko

der

postaje i vrhunac kame, stracija, koju paeijentica izbjegava.

56

7



v

pogia'llje

S

MATSKO ZAPRECAVANJE LlBIDA I

CUVSTVO TJESKOBE*

a)Opcenito

0

smislu, tendenciji i izvoru neurotskog

simptoma

1895. godine

Freud

je od "neurastenije" autora odvojio

jedan kompleks simptoma kao "tjeskobnu neurozu"

sa

obrazlo-

zenjem da

se

to oboljenje razlikuje od neurastenije po specific-

no razlicitoj etiologiji. Ono

se ne

ostvaruje , kao neurastenija ,

seksualnom zloupotrebom, nego, nasuprot tome, seksualnom

apstinencijom, frustriranim uzbudenjem iii coitus interruptu-

som. Centralni simptom te "tjeskobne neuroze" bila bi "slobod-

no lebdec

a

tjeskoba, koju

si

je

r

eud predstavljao kao nepo-

sredni psihicki izraz i posljedicu zaprecavanja somatskog sek-

sualnog uzbudenja. Ostao je otvoren problem kako

se

libido

moze "pretvoriti" u tjeskobu, medutim, nije se moglo sumnjati

u uzroc

ni

odnos izmedu nepotpunog

iii

nedostatnog praznjenja

seksualnog uzbudenja i slobodno lebdece tjeskobe. 5tekel je

po pitanju tjeskobne neuroze zastupao isto stanoviste kao kod

neurastenije (vidi

str. 37)

Smatrao je da

ne

postoje aktualne

*

Napomena nakon zavrsetka rukopisa:

i,

Iedavno objavljena Freudova

knjiga "Hem mung, Symptom und Angst" / Zapreka , simptom i tjesko-

ba / (Internationaler Psyc hoan al

y ci

5c her Verlag, 1926.) sadrii bitne

korekcije dosadasnjeg shvacanja neurotske tjeskobe , bez odustajanja

od ucenja aktualnoj tjeskobi, koje mu , kako se cini, djelomicno

prot iv rjeci. Nasa razlaganja neurotskoj tjeskobi poklapaju se sa

Freudovim utoliko sto

se

strah od kastracije ne shvaca kao pos ljedica

nego kao jedan od najvazn ijih uzroka potiskivanja. Detaljnije bavljenje

novim

problemima

, koja su pokrenuta u Freudovom djelu, i eventual-

nim protivrjecnostima onemogucava nam kratko vrijeme koje je stajalo

na raspolaganju za obradu novoga. Nase istraiivanje obuhvaca pak i

jednu drugu stranu problema tjeskobe koja nije ukljucena u Freudo-

vpm istraiivanju, naime aktualnu tjeskobu.

**

U ber die Berechtigung ,von der Neurasthenie einen Symptomenkom-

plex als Angstneurose abzutrennen" / 0 opravdanosti odvajanja ad

neurastenije jednog komplek

sa

simptoma kao tjeskobne neuroze/,

(Ges.Schriften , Bd .

1)

ne uroze jer su se i kod tih oblika psihickih oboljenja mogli

dokazati tipicni psihicki konflikti (kompleksi) .Sam Freud nikada

n

ij

e smatrao da aktualne neuroze ne mogu imati psihicku

et iologiju, i jasno je izrazio nadu da ce daljnja istrazivanja

problema dokazati takvu etiologiju; radi

se

samo

0

tome da

se

pokaze da su pronadeni kompleksi postali i patogeni. Drugim

ri

jecima, etiologija mora biti specificna.

Kasn ije

su se

Jones'

i

5eir

vratili

na

problem odnosa

izmedu tjeskobne neuroze I tjeskobne histerije. Jones je dosao

do zakljucka da se "bitan uz rok svih vrsta tjeskobnih stanja

(sastoji) u nedostatku psihickih zadovoljenja libida; tjeskoba

potice od urodenog instinkta straha, a preuvelicavanje njenih

ispoljavanja jeste obrambeni odogovor

na

potisnute seksualne

zelje. U svim slucajevima psihicki faktori igraju vaznu ulogu, u

ne

klma cak i jedinu. Uz njih cesto djeluju i fizicki faktori, ali oni

sami nikada nisu dovoljni da izazovu tjeskobno stanje; uosta-

1

m,

ti

faktori sadrze vaznu psihicku stranu. Fizicki faktori

sv

akako vise dolaze do izrazaja u tjeskobnoj neurozl nego Ii u

tjes kobnoj histeriji. Tjeskobna ne uroza se ne smije promatrati

kao pojedinacan simptom tjeskobne histerije, koja je dalji po-

jam." I 5eif je svoje misljenje tako sazeo da tjeskoba potice od

za prijecenog libida,

ali

isto tako "predstavlja zastitnu mjeru

protiv potisnutog seksualnog libida kao nadomjestak za zado-

vo ljenje" ida sklonost tjeskobi i njen mehanizam nisu povezani

sa seksualnoscu.

Ukoliko sazmemo sva ova misljenja,a mozemo ustanoviti

dvije vrste nazora: tjeskoba mote biti izraz potisnutog libida

(aktualna neuroz ) iii znak njegove obrane (fobija) iIi oboje

istovremeno. Problem nije jednostavan i mnoge cinjenice ce-

mo morati iznova sagledati i rasporediti da bismo

mu se

mogli

pribliziti. Jedno kratko metodsko razmatranje moze nas dovesti

in

medias

res.

Me toda psihoanalize, koja na osnovu povezanosti simpto-

ma i dozivljaja licnosti zakljucuje

0

latentnom smislu i skrivenoj

svrsi simptoma koji se cini besmislenim ako ga

se

promatra

povrsno, jos uvijek

na

m

ne

dozvoljava da

iz

toga izvodimo

zakljucke izvoru iz kojega simptom crpi svoju energiju. Sim-

ptom moze, ali ne mora, nestati ako

su

njegov skriveni smisao

*

"Die Beziehungen zwischen Angstneurose und Angsthysterie" / Odno-

si izmedu tj skobne neuroze i tjeskobne histerije/ , Internationale Zeit-

schrift fu r Psychoanalyse, 1

(19

13

.)

**

"Zur Psychopathologie der Angst"

0

pSihopatologiji tjeskobe/, islo .

58

59



i svrha postali svjesnim; on moze biti konaeno odstranjen tek

ako mu se oduzme izvor energije. Samo to mozemo nazvati

uzrocnom terapijom. Prema tome, kod svakog neurotskog

si mptoma treba razlikovati:

r

:a

nj

eg

ov

p

sihi ki smisao: Pod ovime podrazumijevamo

svedeno na najjednostavniju formulu - one potisnute predodz

be,

dozivljaje, zelje, zadovoljenja, samokaznjavajuee radnje

itd., koji

su

u simptomu iskrivljeno prikazani. Medutim, ovi

psihieki sadrzaji ne bi bili u stanju da izazovu simptom kada ne

bi bili "zaposjednutijakim euvstvima", tj. kada ne bi bili povezani

sa

zaprijecenim nagonskim energijama. Veeina potisnutih pre

dodzbi, koje kod analize simptoma zatieemo kao smislene

sastavne dijelove, javlja

se

sekundarno, nakon sto je simptom

vee uspostavljen.

To

se pokazuje samo kod usporedbe popre

cnog presjeka

sa

razvojem simptoma. Posto

Stekel

i njegovi

sljedbenici ne prihvaeaju ni teoriju

0

libidu, niti

se

brinu za

infantilne korijene simptoma, shvatljivo je zasto oni u svojim

radovima neprekidno zamjenjuju smisao i etiologiju (izvor)

simptoma, pa stoga ne mogu niti dokazati specifiene mehani

zme, i kod svih dusevnih oboljenja pronalaze uvijek samo vee

poznate "komplekse", te

sa

tog stanovista "objasnjavaju" obo

Ijenje, ne obaziruei se na prigovor da se radi 0 naeinu razrije

senja konflikta i

0

specifieno razlieitim uzajamnim utjecajima

izmedu nagona i dozivljaja.

b) njegovu

svrhu:

Pod ovime, bez obzira na ekonomske

svrhe kojima simptom sluzi (praznjenje libida; rastereeenje

osjeeaja krivice itd.), treba podrazumijevati naroeitotakozvano

"sekundarno obolijevanje" koje kod svake neuroze manje iii

vise naglaseno ovladava slikom bolesti. Nakon sto je neuroza

nastala kao rezultat patoloskog razrijesenja konflikta, bolesnik

se njome sluzi

za

postizanje odredenih

ciljeva,

koji

su

bez

izuzetka tijesno povezani

sa uzrocima

neuroze. Ova tendencija

simptoma je

pos/jedica,

a nikako prima ran uzrok neuroze; ona

dod use sekundarno komplicira i poostrava neurotski konflikt i

obieno u mnogim slueajevima u potpunosti skriva primarne

uzroke konflikta.

Adlerova

iskljuCivo finalno usmjerena "indivi

dualna psihologija" u ovim tendencijama neurotske volje i u

"fiktivnim ciljevima", kojima ona tezi, nazire bit neuroze i

ne

brine

se za

uzroke koji, pored ciljeva koji

su

iz njih proizasli,

predstavljaju stvarno podrucje

Freudove

klinieke psihoanalize.

c) Ukoliko

si

postavljamo pitanje

0

pravim uz rocima neuro

ze,

prisiljeni smo da preko dozivljaja koji je postao znacajan

samo zbog naglasenosti euvstava i preko sekL'i-ldarnih ciljeva

neuro

ze

idemo do ruba nagonskog procesa, koji je jos psiho

loski shvatljiv, podlijeze bioloskim zakonima i ukorijenjen je

prije svega u fizioloskim zbivanjima koji

se

odvijaju u unutra

sn

jem sekretornom aparatu i u ziveanom sustavu koji

se

na

nj ega nadovezuje. Ovi odnosi

su

do sada ustanovljeni

za

seksulani nagon, tako da je Freudova definicija nagona kao

"granit nog pojma izmedu dusevnog i somatskog" potpuno

opravdana, prije svega

za

seksualni nagon, dok gotovo nista

nije sigu

rn

o

0

odnosima druge grupe nagona, destruktivnih

nagon a, prema somatskom. Kao psihologija nagona, psiho

analiza je vee na osnovi ove definicije usko povezana

sa

biologijom, a na osnovi svog ueenja

0

neurozama isto tako i

sa

fiziologijom neuroza.

Da kle, kao

izvor simptoma

u obzir dolaze bioloske nagon

ske en ergije koje

se

uvijek iznova razbuktaju usIijed somatskih,

vjerojatno biokemijskjh zbivanja (unutrasnja sekrecija), dolaze

psihieki do izrazaja kao nagonski poriv iii afekt i kao takve

se

nadovezuj u na predodzbe i dozivljaje.

Od

eetl r 9Qiljezj§ nago

n

jeJ azlikovaoFr:eud, izvor i pori-v-Ra@sAa--e6g0\f8fajtt

OToloSko

-

fizi

eisskoj";-a

cilJ

o b j e k t n a g o o ~ ~ r . a P i . _

Ovo samo u najgrubtjim crtama vrijedi

za

poriv i nagon

ski cilj, jer se poriv nekog nagona psihicki opaza kao neugoda

ako niJe popraeen zadovoljenjem; medutim, to se najprije oei

tuje u tjelesnoj napetosti. Oslobadanje od

neugodom ispunjene

napetos ti omogueava zadovoljenje koje

se

u podrueju seksu

alnih nagona dozivljava kao specifieno ugodom ispunjeno

osjecan j

e.

Ovaj smjer (seksl,Jalnog) nagona od neugode k

ugodi einj re gulativni

prin ip ugoda - neugoda

koji, kao sto je

to otkrio Freud, upravlja neurotskom i infantilnom psihom i

naroeito psi hom primitivnog. Pretpostavljena bioloska funkcija

idioplazme , odrzanje vrste, osigurana je postizanjem "ugode"

Freud)

koja je prije svega povezana

sa

genitalnim aparatom.

ukoliko razjasnimo da je princip ugode bioloski, a "princip

realnost i"

Freud)

socijalni nagon ski regulativ i da on izaziva

neurotski konflikt, tada se neuroza moze svesti na najjednos

tavniju formulu kao konflikt izmedu idioplazme (seksualni na

princip ugode, ugoda Ja) i ogranieavajuceg vanjskog

sv!

!eta (moral princip realnosti, nad-Ja kao zastupnik vanjskog

sVI

Jeta

u Ja). I nista

ne

moze bolje dokazati ispravnost ove

fo rmule od einjenice da je tipieni simptom svake neuroze

c a j potencije. Dakle, koji odnos postoji izmedu pore

mecaJ a g

en

italne funkcije i neurotskog procesa?

60

61



Nije tesko odgovoriti na ovo pitanje za psihoneurozu. Ma

na kojem stupnju dusevnog razvoja nastupi ne urotski konflikt,

poti skYianje, svejedno da Ii primarno iii sekundarno, obuhvaea

uvijek i genitalna htijenja, manje iii vise

ih

odvaja od motorike

se zadovoljava njihovim cijepanjem u njeznost i osjetilnost,

i

ii

se koristi onim raznolikim mehanizmima koji zaprecavaju

fu

nk ci

ju,

a koje nalazimo kod pojedinacnih oblika neuroza.

Zaprecavanje genitalne funkcije

sa

sobom donosi opet somat

sko za precavanje libida koje se pridruzuje psihickom, i na ta j

nacin znatno sekundarno poostrava, ucvrseuje i komplicira

neurotski konflikt. Osvjedocavamo se da

dusevni konflikt, ko ji

p

obitno nije morao biti patoioski, postaje konflikt sa svim

svojim posijedicama tek kada mu se pridruii somatsko zapre-

cavanje libida,

tj. cim je stvoren

izvor energlje

za

nastanak

simptoma. Potiskivanje nagonskog osjeeaja jos

ne

cini simpto

me; oni na staju nakon sto nagonski osjeeaj uspije da razbije

potiskivanje od strane Ja koje se brani, sto u prvom redu

moramo pripisati nagomilanoj energiji nagona. Tjelesne nape

tosti i osjeti iz podrucja neurastenije, tjeskobne neuroze iii

hipohondrije uvijek

su

prisutni na pocetku nekog neurotskog

obo ljenja i neposredno su

iz

raz somatskog zaprecavanja libi

da

.

To

cno je

da

izmedu potiskivanja i

na

stanka simptoma uvijek

postoji duzi ii i kr

aCi

vremenski interval, vee prema poremecaju

ge nitalne funkcije. To se, na primjer, naroCito jasno moze vidjeti

kod eritrofobije: bolesnik se mjesecima iii godinama bori protiv

onanije, konacno mu uspijeva da je u potpunosti zatom i. Zazar

od drustva, koji je postojao vee i ranije, najprije se smanjuje, a

ponovo se znatno pojacava tek nakon sto

se

tjednima iii mje

secima kasnije

us

lijed obicno banal nih povoda prvi put javi

crvenjenj e sa svim aktualno-neurotskim popratnim pojavama.

Prije nego sto se upusti mo u detaljnije uzrocne odnose

izmedu psihoneuroze i uvijek prisutne aktualno-neurotske jez

gre, posvetit eemo se problemu aktualne tjeskobe.

b Teskoba i vazovegetativni sustav

Freudova

simptomatologija tjeskobne neuroze poklapa

se

u svojoj biti sa vazomotornom neurozom. Tipicni simptomi oba

oboljenja

su:

srcane tegobe (asistolija, tahikardija, aritmija,

ekstrasistolija, itd.),

izbijanje znoja,

osjecaji

vruCine

i

h/adnoce,

drhtanje, vrtog/avica, pro/jevi, povremeno povecanoslinjenje.

Narocitu paznju zasluzuje cinjenica da ovi simptomi u analizi u

jed nom slucaju ukazuju na skriveni psihicki smisao i svrhu, a u

drugom slucaju, pak, ukoliko po svaku cijenu i

na sil

u ne

podmecemo psihicke sadrzaje, takav smisao i svrha uopce ne

postoje nego su ti simptomi samo izr

az

opeenitog, psiholoski

neshvatljivo g, tjelesnog i dusevnog prevelikog uzbudenja. A

lam o gdje ti simptomi i imaju psihicki smisao, oni u potpunosti

slijede zakonitosti kojima je podlozna konverziona histerija.

Tako crvenjenje kod eritrofobije ima smisao socijalnog stida , a

nesvjesno i smisao ekshibicije ukrueenog penisa, cija je zam

j

en

a postal a glava.

Ukoliko se drzimo nase podjele: smisao, svrha i izvor

simptoma, tada dobivamo i razlike i zajednicke karakteristike

vaz omotorne neuroze sa histericnim mehanizmima i one bez

tlh meh anizama. Zajednicka

su

oba organa na kojima se jav

Ijaju patoloske pojave. To za sada ne mora znaciti da su ti

organi podlozni simpaticko-parasimpatickom zivcanom susta

vu , jer bi kod minimalne somatske dispozicije, jedan zestoki

psihicki konflikt, potiskivanjem cuvstveno naglasenih predodz

bi i sprecavanjem normalnog praznjenja energije, mogao ovom

si stemu dovesti kolicine energije,

in

taj nacin poveeati njego

vu pa togenu snagu i uzrokovati pojavu istih simptoma koji

se

nek om drugom prilikom javljaju na istom sustavu, ali na osnovi

drugih etioloskih zbivanja. Izbor ovog somatskog sustava mo

gao bi

se

objasniti jz jedne dispozicje (koju treba pretpostaviti)

( somatska na klonost ,

Freud

sa ne bas potpunom znanstve

nom tocnoseu, posto nista ne znamo 0 prirodi jedne takve

dispozlcije. Jednostavno zelimo ostati pri misljenju da se kod

hi

stericne vazoneuro

ze

genita/ne energije prikljucuju vazove

getativnom zivcanom sustavu.Crvenjenje moze predstavljati

genitlan i eks hibicionisticki cin,podrhtavanje glave onaniju iii

kastraciJu ; osjeeaji vr

uCine

u analizi se isuvise cesto pokazuju

kao izraz somatske genitalne uz budenosti koja ne smije postati

svjesna; proljev moze biti :z,i az tjeskobe iii seksualnog uz bude

nj

a.

Kod nek

ih

impotentnih osoba, kod kojih prilikom pokusaja

koitu

sa ne do

lazi do erekcije, javlja se obilno lucenje znoja, a

an

aliza mastanja i snova dokazuje zelje

za

majcinom utrobom,

odnosno poistovjeCivanje tijela sa penisom; vazodilatatori su ,

J e s t o na udu, funkcionirali na ostaloj kozi, cime je ostvareno

IZb

lJa

nJe zn oja.

Dakle, da i je, na primjer, psihicko poistovjeCivanje prou

zrocilo . zbijanje znoja? Da

Ii

je mozda nesvjesna zelja za

potpunlm pov ratkom u majcinu utrobu prouzrocila erekciju

k i ~ sit venia verbo? To sigu rno ne moze biti tako. Jedino

se

moze

.za

m is liti da je somatska uzbudenost, kOja je pratila zelju

za kOltus om, za hvatila vazodilatatore koze, posto nije mogla

6

63



doprljetl do genitalnog organa us lijed dusevne zaprijecenosti

i

ii

IJeskobe: zapr

ij

ecena uzbudenost se sadrzaje m predodzb i

koji na lazimo kod ana lize simptoma us mjerava prema erogen o

i psihi c

ki

prikladn

im

organima. Isto vrljedi i

za

o

sJ

ee aje vrueine;

njih najprije izazlva seksua lno uzbudenje I ispunjavaju

ih

sek

sualne predodzb

e,

bilo da je se ksu alno uzbudenje opazeno

kao takvo il l

ne.

Posto o sj eeajl vru(;ine prate I normal no s

ek

su

alno uzbudenje, fizioloski dogadaj

ne

moie b

itt

proci jenjen kao

konverzioni simpto

m.

Patolosko je samo neopazanje genital-

nih os jela. Kod nekiil

hi

stericnih pacijenata umjesto seksual

nog uzbudenja Iii tjeskobe Javlja se drhtanje uslijed hladnoee.

Pacijenticu, koja je na sean sama eesto bila genitalno uzbudena,

spopadalo je drhtanj e od hladnoce uvijek ka.da bi od lijecnika saznala

za neku usk ra lu. Psihicki smisao drhtanja od illadnoce bila je pred

s

vje

sna ze lja da ce je lijeenik grijati kao majka, ali l a ze lja

se

u ovom

obl

ik

u mogla Ispoljiti

te

k nakon

st

o

S

kod pacijenli

ce,

umj

es lo

njenog

libidinoznog uzbudenj

a,

javljala tj

es

koba koja je islo tako uzbu i

va

la

vegeta tivni sustav koze u smi s

lu

cuv st

va

tjeskobe .

Sim ptomi vazomotorne neuroze mogu bitl ostvarnei ka o

izraz irltacije ve getativnog zivtanog s

us

tava

iz razl

it it ih

raz

log

a.

Kod Basedowa ovaj sustav iritira disfunkcija tiro dne t lijezd

e.

U

trenutku stvarne opasnosti javljauju se isti simptomi kao izraz,

i popratne pojave stra

ha;

da Ii su oni posredne ii i neposredne

posljedlce tjeskobe, kojim se energijama I sredstvima tjeskoba

pri tome karlsti , jeste kompliciran probl em cijem razjasnjenju

ponesto

moi

doprinij

et

i analiza fobija. Pa ipak predlaze mo da

kao polaznu tocku

na

seg Istrazivan ja uzmemo naj pr

iJe

jedan

je dnostavnl ji fenomen , na prlmje r, poj avu Intoksikacije

nikotinom.

Samopromatranjem dol

azi

mo do toga da se kao prvi znak

otrovan ja nikotinom uspostavlja tah ikardija; kratkotra jna asis

to lija tvori prijelaz ka tahikardiji. U trenutku u kojem se prekida

st

ezan je srcanog misiea nas tupa tjeksoba; kas nije se javljaju i

vrtoglavic

a,

mucnina i izbi janje znoja.Tjeskoba, koja prvob itno

nije Imala nikakav sadrz

aj,

postepeno se povezuje sa strahom

ad srnrti; U osnovi ovog st

ra

ha nalazi

se

racionalna misao da

zloupotreba nikotina moze uvjetovati koronarnu arteriosklero

zu

, a time i preranu smrt. Kod tahikardije koja duze traje i biva

sve jacom, poveeava se i strah od smrti , ona time postaje

aktualna i

sa

svoje strane sekundarno intenzivira vazomotorne

pojave na srcu. Redoslijed u javljanju simptoma potpuno od

gova

ra

jed nom smjeru uzrocnih odnosa: Intoksikacija nikoti

nom obuilvaea ve getativni zivcani sustav, ta iritacija prije svega

uvje\uje ta hikardiju, a kasnije i opee pojave; ta hikard j u prati

tjeskoba bez sadrt aja koji se sekundarn o povezuj e sa stra hom

ad smrt i. Zasada je za nas problem aktual noneurotske tjesko

be

bitna samo veza aritmije srca i tahikard ije sa slobodno lebde

com tjeskobom. Potrebna je mala ispravka dosadasnjeg shva

canJa geneze aktualne tj es kobe . Shvaean je da su vazomotorni

simptomi

Freu

o

v

tjeskobne

ne

uro

ze

samo

ekvivafenti

tjes

kobe mo

ze

ma napustiti u korist drugog shvaean ja da je slo

bodno lebdeea tjeskoba popratna pojava odredenog oblika

vegetativne iritac ije a

kt

ivnosti srca. Ukoliko si, nadalje, umjesto

ni

kot

in

a zamislimo somatske seksualne naboje koji

ni

su od

stranjen i na fizioloski korektan nat in , tada pred sobom jasno

vid imo etiol ogiju aktualne tjeskobe. Zaprecavanje libida uvje

tUje iritaciju vazovegetativnog su stava u obliku neuroze srca

koja se uvijek

nal

azi u centru tjeskobnoneurotske simptomato

logije; tj eskoba proizlaz

l

kao i kod otrovanja nikotinom, baze

dovljeve bolesti, angine pector is , neposredno iz iritacije aktiv

nost i srca, a problem pretvaranja libida u tjeskobu otpada.

Ka

o

nikotin kod otrovanja nikotinom, tako bi trebalo kod tjeksobne

ne uroze zaprecavanje libida promatrati

ka

o

posr

an

uzrok

tj eskobe.

Za sada ostajemo pri tome da tjeskoba jednom maze biti

posljedica, a drugi put uzrok vazomotornih pojava, kao, na

primjer, kod jakog straha, i zadatak nam je da sto je bolje

moguee objasnimo, odnosno kao probleme formuliram o s

jedne strane, odnose izmedu vegetativno uvjetovane iritacije

srca i tjeskobe, a s druge strane odnose izmedu libida i vege

tativnog i ivcanog sustava.*

Autori

An

gine pectoris su prilicno jedinstveni u shvaeanju

da su iritacij e podrazajnog sustava koje izazivaju ekstrasi stoli

ju, ta hikardiju, asistoliju itd. popraeene jednim manje iii vise

izra

ienim

osjeeajem tjeskobe.

Brissaud

smatra da "je svim

osjeeajima srca svojestven osebujan osjeeaj zivotne opasnos

ti .

Rothberger

pise : "Osjecaj predstojeee smrti (kod angine

pectoris) ne sm ijemo shvatiti jednostavno

ka

o posljedicu boli,

nego je to specifican osjeeaj uvjetovan stanjem srca, u supro

tnom bismo ga morali nalaziti i ako iz nekih drugih razloga

nastupe jaki bolovi na perifernim podrucjima. Ako cak ni bole-

Pri tome zanemarujemo tjeskobu koja se povremeno, umjesto na srcu,

osj eca u stomaku.

Sabrani citati prema

Di

mitr

enku:

"Das Problem der Angina pector is"

/ Problem angine pectoris/, (Sammelreferat), Deutsche Medizinische

Wochenschrift 9 /1926.

6

65



sn

ici ne lokaliziraju pravilno bolove kod angine pectoris, ipak

osj

ee

aju sasvim drugu vrstu bola nego sto su bolovi

na

kozi iii

u mis ieima." Lutembacher je nasao da tjeskoba nastupa vee

kod lakse distenzije srca. Braun karakterizira odno se izmedu

tj

eskobe i srcanih pojava kako slijedi: "Na srcu se specificna

sposobnost osjeeanja (filoge

ne

tska) pokazuje kao osje

ca

j tjes

kobe i kod bolesnog i kod zdravog srca; da, mozemo red da

uopce

ne

mozemo misliti

na

svoje srce, ada u srcu

ne

osjec

a-

mo vee nesto sto

se

moze definirati kao tjeskoba. Kod sv

ih

stupnjeva tjeskobe postoji jedan odredeni duboki , tjeskoban ,

prig usen, nejasan osjeeaj na srcu koji se poveeava sa stupnjem

tjeskobe, bolni osjeeaj koji se na

naj

veeem stupnju tjeskobe

povezuje sa osjecajem prolaznosti , a to je osjeeaj neuspejeha

i "be§pomoenosti bioloskog Ja .

Sto se tice uzroka uzbudenosti srca koji nisu uvjetovani

bakte rioloski niti mehanicki , stavovi fiziologa

se

u detaljima

razilaze, ali se poklapaju u shvaeanju da ih treba traziti u

poremecajima funkcija vegetativnog zivcanog sustava, koji su

opet uzrokovani poremeeajima unutrasnje sekrecije. Ovo shva

canje je vazno za psihoanaliticku teoriju libida, koja isto tako

racuna

sa

poremecajima unutrasnje sekrecije kao somatskom

osnovom neuroze.

Uvodenjem somatskog zaprecavanja lib da kao j ednog od

uzroka poremecaja vazovegetativne

fu

nkclje ispunjena je jed

na

praznina u fiziologiji koja do sada sa fizioloskog stanovista

nije bila obuhvaeena kao problem, unatoc mnogim poticajima

koje je dao Freud sa svojim ucenjem u aktualnoj neurozi. Tako

je, na primjer, u LBraunovom radu

0

"Psihogenim poremeea

j ma aktivnosti srca" /"Psychogene Storungen der Herztatigke

i t ( uzgred navedeno Freudovo ime u jednoj biljesci, a njegovo

tako znacajno otkrice somatskih posljedica seksualnih pore

meeaja nije spomenuto. A ipak svaki korak naprijed u ovom

p o d ~ u j u

neizbjezno vodi

ka

problemu seksualnosti.

Sto psihoanaliza moze pridonijeti problemu odnosa seksu

alnosti prema vegetativnom zivcanom sustavu? Polazimo od

pojava kod seksualnog uzbudenja, koitusa i kod orgazma.

c Seksualno uzbudenje i autonomni tivc ni sustav

Genitalno uzbudenje i ugoda seksualnog ocekivanja izazi

vaju na srcu i ostalom vazomotornom sustavu iste pojave kao

*

"Psychogenese und Psychotherapie korperlicher Symptome , / Psiho

geneza i pSihoterapija tjelesnih simptoma / , Bee , 1926.

i cuvstvo tjeskobe.

Taj

podatak zasigurno ne moze biti bezna

cajan za razum

ij

evanje veze izmedu libida i tjeskobe.

Uko

li

ko vazomotorne pojave promatramo u stanju seksu

alne uzbuden osti , uocavamo prije svega lupanje srca i osjeeaj

vruCine u ti jelu, pri cemu

su

osjecaj ocekivanja ispunjenog

ugodo

m

i osjeeaj ocekivanja ispunjenog tjeksobom medusob

no protkan

i

Otkucaji srca

su

ubrzani i kod predodzbe 0 nado

laze coj opasnosti kao i kod seksualne ugode koja se moze

ocekivat

i

U osnovi obje ove pojave nalazi

se

isti specifican

osjetaj na srcu. To je kao

da

je ziva predodi ba neke situacije,

1I kojoj vegetativni zivcani sustav ima va i nu ulogu, potakla

vagus i simpatikus

na

probnu funkciju. Detaljno promatranje

ovog zblvanja, koje se proizvoljno testo moze izazivati

na

putu

predodzbe, pok azuje da ubrzanju pulsa prethod !

Je

dna sasvim

kratkotrajna dilatacija srca. Kinestetski osjecaj l koji su lokalizi

rani specijalno

na

srcu i koji prate seksualnost nalaze se i u

osnovi ne kih izreka, kao, na primjer, da "Ijubav prebiva u srcu",

da netko "izgubi srce" , da neka zena ima "siroko srce", tj. da je

pr

is

tupatna, itd.

Uz

to jos ide i tinjenica da srce u simptomima

i snovima veoma

testo

ima zna

tenje

genitlanog organa. Kod

jedne pacijentice ritmitko kucanje uzbudenog klitorisa bilo je

direktno povezano sa kucanjem srca:

za

vrijeme seksualnih

ma stanja obje ruke je pritiskala na srce

na

isti ntain

na

koji

ih

je pritiskala na klitoris pr

ij

e potis

ki

vanja zelje za onanijom.

Zatim uocavamo da vazovegetativni sustav preuzima naj

vaznije automatske funkcije kod pripremnog seksualnog tina,

taka vazodilataciju prilikom erekcije, sekreciju Bartholinovih

ilijezda kod zene i opee proticanje krvi genitalnim organima.

Dakle, m te mo reel da seksualno uzbudenje kod ocekivanja

ispunjen

og

ugodom (slicno kao kod ocekivanja ispunjenog

tjeskobom) obuzima ponajprije kardijalni sustav

na

putu vege-

tativne inervacije, medutim, u daljnjem toku, ukoliko nema

nikakvih zapreka, one se pomice

n

genitalni organski sustav

i

n

taj nacin rasterecuje kard ijalni sustav •

Koja je sada dalj nja sudbina seksulanog uzbudenja koja se

najprije ispoljava na roci to u

po

drucju vazo-vegetativnog

sustava?

*

Ubrzanje pulsa za vrijeme seksualnog cina je samo djelomicno izraz

uzbudenosti vegetativnog sustava; vecim dijelom one je uvjetovano

motornom akcijom. - Cinjenica da postoji po lucija iza

zv

na tjeskobom

jasno pokazuje koliko

su

vegetativno u

vj

etovana uzbudenost sustava

krvnih sudova i uzbudenost genitalnog aparata tijesno povezani.

7



Na pocetku spolnog cina uzoudenje

se

uvijek vise koncen

trira na genital nom aparatu, odavde se

na osjetnim putevima .

opaza kao osjeeaj ugode i povecava se do vrhunca. Dakle,

mozemo reei da se za vrijeme spolnog cina uzbudenje sve vise

prenosi sa vegetativnog na osjetni zivcani sustav i konacno od

trenutka kada nastupi vrhunac obuzima imotomi tivc ni sustav

i muskufaturu.

Taj prijelaz znaGi

rasterecenje vegetativnog

zivcanog sustava i zavrsetak seksua/nog uzbudenja u senzo-

motomom sustavu. Prije/az

sa

osjetnog

na motomi

sustav i

nestajanje uzbudenja u cije/om tije/u doziv/java se kao zado-

voljenje.

Ovaj prikaz

se

oslanja

na

pojave koje se fenomenoloski

mogu opaziti na vazovegetativnom i senzomotornom sustavu

prije, za vrijeme i nakon spolnog cina. On

se

u osnovnim crtama

podudara sa prikazom fiziologije orgazma koji daje Muller

Prema

Mulleru

uzbudenje se pomice sa glatkog misieja geni

talnog aparata (sjemenskog sveznja i prostate) i na poprecno

prugasto misicje (Mm. bulbo- i ischiocavernosi, preostalo mi

sicje dna zdjeiice) i zahvaca i preostalo poprecno prugasto

misicje, narocito misice pruzace na nogama. (Ovo je dokazano

eksperimentima na psu).

Ovaj autor zatim, smatra da "kada nastupi orgazam, uzbu

denje (sa glatkog misieja genitalnog aparata) prelazi i na pre

ostali vegetativni zivcani sustav

.

I ovo potvrduje nase shvaea

nje da orgazam odgovara promjeni koncentracije uzbudenja

na vegetativnom sustavu. Jedino mozemo dodati da se

uzbu

denje premjesta na putu preko senzomotornog sustava. Dakle,

trebali bismo razlikovati slijedeee faze:

1) Pohranjivanje seksualne energije bez napetosti u vege

tativnom sustavu.

2) Spontana iii hotimicna koncentracija libida

na

genitalni

aparat (seksua/na napetost i vazomotorne pojave).

3) NapredujuCi prijelaz u senzorni sustav (predugoda; I i II

u nasoj shemi, slika 5, str. 23).

4) Prijelaz u motorni sustav

(uspon

ka

vrhuncu

-

konacna

ugoda; III i /V

na

s/ici 5 .

5) Povratno strujanje u vegetativni sustav, stanje kao kod

1)

V u shemi): Genitalni organ i preostali senzorni aparat su

rasterecni, misicje je opusteno.

*

Muller: "Das vegetative Nervensystem" j Vegetativni zivcani sustav j

(Springer , 1920

.)

Pod "orgazmom" podrazumijevamo zbivanja opisana pod

4) i 5).Shodno tome, zadovoljenje je to potpunije

1) sto je vise libida koncentrirano na genitalni organ

2) sto

se

cjelovitije, tj. neometanije uzbudenje ponovo gubi

u vegetativnom aparatu.

Sada bolje razumijemo na cemu pociva Freudova tjeskob

na neuroza : Ukoliko je seksualnom uzbudenju zbog bilo kakve

zapreke uskraeen prijelaz ka senzomotornom zivcanom susta

vu i ka genital nom organu, uzbudenje ostaje napeto u vazove

getativnom sustavu i uzrokuje sve pojave koje obiljezavaju

vazomotornu neurozu. To je najizrazenije kod totalne apstinen

cije uslijed dusevnog zaprecavanja, kada ne funkcionira cak ni

genitalna senzibinost, potom kod frustriranog uzbudenja kada

se odvija samo prijelaz na osjetni sustav, ali

ne

i vazniji prijelaz

na motorni sustav.

Po mom iskustvu, kod slucajeva coitus interruptusa daleko

teste susrecemo akutne neurastenicne simptome nego sim

ptome tjeskobne neuroze.To

se

objasnjava time da kod coitus

interruptusa ipak dolazi

do

zavrsetka u motornom sustavu, ali

je prekidanjem spolnog cina grubo poremecen podrazajni tok,

tako

d

s jedne strane nerijeseno genitalno uzbudenje osjetne

prlrode proizvodi tipicne neurastenijske pojave, a s druge stra

ne Uvegetativnom zivcanom sustavu ostaje manje iii vise velika

kolicina seksualnog uzbudenja i ispoljaVa se djelomicno na

kardijalnom sustavu, a djelomicno u poremecajima drugih

autonomno inerviranih organa

(na

primjer, crijeva) . Dakle, od

etiologije tjeskobne neuroze

do

etiologije neurastenije postoje

prijelazi koji ne dozvoljavaju ostro odvajanje. Samo opcenito

mozemo reCi da S akutna neurastenija

to

cesce javlja sto je

kasnije na putu ka motornom rasterecenju poremecen tok

uzbudenja; i sto je uzbudenje kasnije sprijeceno u svom toku,

tj . sto je vazovegetativni zivcani sustav manje rasterecen, to su

intenzivniji simptomi vazomotorne neuroze i aktualne tjeskobe.

Kod svih neuroza treba racunati sa vecim iii manjim opterece

njem vegetativnogsustava ("nervoznost").

U svojoj prvoj publikaciji tjeskobnoj neurozi

Freud

se

oslan jao na cinjenicu "da se u Citavom nizu slucajeva tjeskobna

u r o z javlja zajedno

sa

najjasnijim smanjenjem seksualnog

Ii

blda,

psihicke ugode ,

i iz toga zakljucio da

mehanizam

tjeksobne neuroze treba tratiti u .. uda/javanju somatskog sek-

sua/nog uzbudenja

od psihickog i

u time uzrokovanoj abnor-

rna/no} primjeni tog uzbudenja. Ovo "udaljavanje od psihic

kog" moze bi ti ostvareno samo potiskivanjem opazanja geni

68

69

http://slidepdf.com/reader/full/neuroze.To

http://slidepdf.com/reader/full/neuroze.To



tal

ni

h osj

et

a; somatski ona

ne

zn tinista drugo do zadrzavanje

pr

ijelaza iz vegetativnog u senzomotorni sustav; pri tome svi

jest (Ffeudol

sustav svijesti) oeito dobiva vaznu ulogu.

Po

Freudu

svijest vlada pristupom

ka

pokretnosti misiea. Da sek

sualno uzbudenj

e,

tj. psihieki udio libida koji dolazi do izra

za

ja

ka

o seksua lna zelja, postane svjesnim jes

te

vazan preduvjet da

seksua

ln

i organi postanu osjetljivi; to vee odgovara djelom

ie

no m prijel

az

u uzbudenja u

se

nzorni sustav (osjeeaj ugode), i

zaista u analizama vidimo da se tjeskoba poveeava eim je

potisnuto opazanje genita

ln

og uzbudenj a i da ona popusta

ka

da je opazanje dozvoljeno. Ukoliko

ne do

de do orgastieko

motornog zadovoljenja, ukoliko ni seksualno uzbudenje nije

ukljueeno u psihoneurotskim simptomima, tada obieno slijedi

ponovno zatvaranje genitalne osjetljivosti i opet se javlja tjes

koba zajedno

sa

vazomotornim pojavama.Dakako da ta tjes

koba nije vise samo zapreeavajuea tjeskoba, ona dobiva i

smisao straha Ja od njegovih s

ek

sualnih potreba.

Pa

, ipak, sa

stupnjem neopazanja seksualnog uzbudenja smanjuje se

osjetl jivost genitalnog organa, a poveeava

se

zapreeavanje

uzbudenja p

ri

povrat ku u autonomni ziveani sustav; ta somat

ska zbivanja uglavnom su uvjetovana psihie

ki

m zaprekama, na

pri mjer, strahom

od

koitusa.

Seksualno zadovoljenje u orgazmu ne zn aei sarno

prijenos

nervozn

og

uzbudenja,

nego, sto je vaznije za cjelokupni orga

nizam, i f

iz

iokemijsko osvjezenje ostalih vegetati,-:nih funkcija.

Ovdje fiziolosku kemiju oeekuje mnogo nadom ispunjenog

rada. Spomenueu same tjelesJlo razvijanje seksualno zadovo

Ijene zene

i

njenu suprotnost, prerano venjenje uveliko izrugi

va

ne st are djevice koja ne mora biti starija od sretnije pripad

nice istog spola. Isto vrijedi i za muskarce. I tzv. malokrvnost

djevojeica nakon puberteta mogla bi se isto tako svrstati ova

mo. Takod

er

je

uoCi

jivo da anamneza kod svih

ien

koje pate

od tesk

ih

klimakterienih tegoba ukazuje

na

ne sretan brak i

trajnu frigidnost, dugogodisnju apstinenciju uzrokovanu udo

vistvom iii totalnu genitalnu apstinenciju i ena koje nisu udane,

dok ie ne koje zive u sretnim brakovima i koje nisu morale patiti

zbog za preeavanja libid

a,

opeenito klimakterij prebrode bez

naroeitih tegoba.

Da

se

tu konaeno

ne

radi bioloskom ritmu i da su neuroze

poremecaji tog ritma , pokazuje djelovanje proljeea na seksu

ainu pripravnost , odnosno njegov utjecaj na statistiku

0

sa mo

ubojstvima i parast ne uroza.

d) Psil7icka etiologija aktualne neuroze

z

analize je ne vazomotorne neuroze

DvadesetSest ogodisnja len zatralila je analizu zbog tjeksobnih

stanja, lupanja s

rea

, drhtanja, osjeeaja vrueine i suza u ocima, sto se

kod nje javljalo svako ve

ce.

Svoju frigidnost ona nije osjeeala kao

nezdra

vu

, naprotiv, mrzjela je spolni cin, on je

za

nju bio grozan jer ga

je smatralazivotinjskim i prljavim, a osim toga prouzrokovao je bolove.

Simptomi koje smatramo nezdravim javili

su se

cetiri godine

ra

nije;

na jjace ih je osjet ila oko devet sati navecer. Tjeskoba

je

obieno

postajala naroci to jaka kadaje paeijentiea po ponasanju svog supruga

morala zakl jueiti da on

le li

spo lno opeiti. a na je sama u prvom

razgovo

ru

priznala da je i iskor istavala te simptome tako sto se pravila

tesko bo

le

snom, cak i kad a to nije odgovaralo ci njenieama, samo da

izbjeg

ne

bracnu dUlnost .Nismo mogli postaviti dijagnozu eiste

tj es-

kobne neuroze vee , is obz

ir

om na

to

, da su se tjeskobna stn aja, iako

bez odredenog sadr

l

ja

( s

lobodno lebdeei ) , javljala uvi jek na isti

nacin oko devet sati navecer i da je karakter paeijentiee (musko

vladanje, forsirano duboki glas,

su

hoparna prostodusnost itd

.)

upuei.

vaG

na z

ak

lju

ea

k prisilno neurotskoj osnovi. Nekoliko mjeseei nakon

pocetka analize pokazalo se i da je njena tjeskoba imala karakter

neodredene

tjes

kobe pri ocekivanju

(

kao da

se

mora dogoditi ne sto

strasno ).

Analiza je uskoro pokazala povod koji je izazvao neurozu. Paei

jent iei n suprug, koji je

livio

u losim materijalnim prilikama, prisi

li

o ju je

da prekine trudnoeu; ona mu to

ni

je mogla oprostiti i otada ga je

mrz

il

a, dok ga

je

i ranije samo veoma malo eijenila. Abortus je

dvostruko djelovao kao sok; znacio je gubitak djeteta i, sto je bilo

daleko bitn ije , krv av zahvat na spolnom organu. Raz ocaranje, koje je

bilo uzroko vano us kraeivanjem djetet

a,

bilo je u suprotnosti

sa

njenom

muskom naravi i

sa

njenim ponasanjem za vrijeme druge trudno

ee

u

vrijeme anal

ze.

U skladu

sa

svojom muskom narav i za supruga si je

Izabrala femininog muskarca kojime

je

mogla vlada

ti

i koga je, zahva

Ij

ujuei svom prisilnom karakteru, mogla mucit i. Narocito ju je razja ri-

valo to sto je on sve mirno trpio i potieao ju je na jos ostrije mucenje.

vo protivrjecno ponasanje obj

as

njeno je time sto je ona u svojim

mastanjima nas tupa la

ka

o len koja voli i koju voli jak i narocito sirov

muskarac. Analiza ovog mastanja omogueila je neobicno brz prodor

u dozivlj aje iz ranog djetinjstva, kojih se pacijentiea prisjeeala dio po

dlo.

U treee m mjeseeu analize nakon sto smo u osnovnim ertama

rasprav

ili

aktualne konfl ikte

sa

suprugom, d simptomi ni

su

oslabi li

(svakl u s p j ~ s n i prijenos bio je kao takav raskrin kan i unisten), pacijen

tle<l:

se sjetlla mnogih detalja

tj

eskobne histerije

iz

vremena izmedu

treee I

se

dme godine zivota. Bojala

se

mracnih prostora i provalni

k Br,:k

j ~ n l

roditelja bio je veoma los; otae je bio pijanica i prostak,

tlranlzlrao

e

I tukao zenu i djeeu.

7

7



Ona kao dijeie u pocetku nije mog

la

razumjeti zasto

Je

ota

c

koji

se uvecer pijan vracao kuC-i i bio grub prema majci, ujutro bio prijazan.

Otac se ob icno

wvij ek

kasno vraeao ku

Ci

i dijete

se

vee unaprijed

pJ

asilo scena koje su S8 kao sto je

nj oj bi

lo poznato, ponavljale svako

vece. U daljrjem toku ana li

ze

pacijentica

se

uz jake osjeea je tjeskobe

i vazomotorne p:Jjav e, sjelila scena koitusa, koje je osluskivala tokom

vise godina. Prillko m osluskivanja se , kao i od prije cet

iri

godine,

javljala tjeskob

a

lupan je srca, osjeeaji vruCine i poriv za rnokr

e

n;em.Ana

li

za , kroz koju Je pacijentica prolaz ila sa velikim ra zumijeva

nlem,

omo

gucila je da raz liku jemo dva stadija osluskivanja koi tusa.

P

rv

o je osjeeala samo

tjesk

obu i imala je predodzbu da

se

majci dogada

nesto uzasno: iz snova

se

dalo zakljuciti da se prvi put probud ila sa

uzasom i da olada svako vece nije mogla zaspati u tjeskobom

ispunjenom ocekivanju nadolazeeeg. Postepeno se navikla na te

noc ne scene i uvidala je da to ipak ne moze biti tako opako, inace

majka

ne bi

sama odlazila u ocev krevet, a otac ne

bi

ujutro mogao

blti tako prijazan prema njoj. Otkrila je i ugodnu stranu takve situaci

je

i otada je onan irala za vrijeme spolnog cina roditelja. Iste tjelesne

pojave, koje

su

se

ranije javljale zajedno sa tjeskobom, pratile su sada

seksualno uzbudenje.

Pa

ipak je onanija nakon potiskvianja dojma

kojeg

su

ostavile noene scene, ostala neprekidno povezana

sa

tjesko

bom . Konacno je i onanija bila potisnuta

i

kao neprepoznatljiv ostatak,

preostao je strah od provalnika i strah u mraku. Pored toga, javilo

se

mastanje koje

se

u analizi moglo isto tako svesti na scene u spavaeoj

sobi: Sadrdzaj njenih dnevnih snova bio je uglavnom da je vrlo, v

rl

o

bogata . oglo

se

uociti da

su ti

dnevni snovi u potpunosti zamijenili

tleskobu oko sedme godine zivota. Otada, narocito u pubertetu,

pacijentica je imala nesto kao osjecaj tjeskobe, kada

se

sastajala

sa

muskarcima koji

su

joj

se

dopadali. Medutim, uvijek je znala kako da

se

ukloni opasnim situacijama

i

zacudo, trazila je pribjeziste u ma

stanju novcu . Povremeno bi

se

uhvatila pri pomisli da

bi

mogla

postati i kurva, same da zaradi

mnogo

novca. Jedno m je sanjala da

nocu prolazi mracnom ulicom ida na svim uglovima i u zidnim udubina

ma stoje muskarci kojih

se

plasi. Kao dijete, jako su je zanimale zene

koje su navecer stajale na ulici. Jednom je oslovila jednu kurvu i dobila

od

nje novcie. Taj novcic je htjela odnijeti ocu da postane

do

bar jer

je znala da ga je mogla raznjeziti novcem. Mastanje novcu bilo je

dakle prijetvorno mastanje incestu i ocito je moglo uza

se

vezati

tjeskobu; jer ako je imala novac, s jedne strane mogla je oca raznjeziti,

as druge strane zadobiti ga za sebe; nije joj Ii u podsvijesti ostal6 da je

majka isto postizala kada

je ocu davala novac. Ovo mastanje odvijalo

se

bez seksualne uzbudenosti. Nasuprot tome, pacijentica bi

po

stajala

genitalno uzbudena kada bi vidjela da tuku dijete

iii

psa. 1u mastanjima

o novcu i udaranju dolazila je do izraza ja regresija ka sadisticko-anal

nom stadiju razvoja, bas kao i u pacijenticinom karakteru, koji smo

opisal i kao prisilno-neurotski: Bila je total no frigidna i nije prihvacala

seksualnost, voljela je red , bila je savjesna, muski cvrsta i uslijed svoje

seksualne cuvstvene zakocenost

i

u biti hladna.

~ a k o n

sjeeanja na prvobitnu scenu, narocito prilikom razgovora

o detaljima, vazomotorne pojave

su se

i za vriJeme analize javljale

na jprije sa tjeskobom: postepeno

je

ustuknula tjeskob

gen

ilalne

uzbuden

osti

d

ok

su lup nje s

a osjec ji vruc ine i ostalivazomoto mi

simptomi

os/ali.

I to Je

tj

eskoba ustuknula u t

oj

mjer

i

kol iko je napre

dovala sen zibilizac

iJa

genitalnog organa. Kada je pr

vi

put s u

godo

m

spolno opeila sa svojim

01uz

em, doduse a da nije

po

stigla orgazam

nanovo je zatrudnjel

a.

Cetiri godine je spolno opeila b

ez

za

st

itnih

sredstava; cinjenica da je sada zatrudnjela mogla se svesti samo na

to da je prihvatila seksualnu ulogu zene.

Pr

ije c1oticnog spolnog cina

sanjala je nekoliko snova u kojima

se

simbolic

ki

ispoljila zelja za

djetetom. I u njenoj naravi asno

je

bila izrazena preinaka ka zenskom ,

majcinskom; izgub

il

a

se

i naglasena tvrdoea u glasu, hodu i drzanju.

Unatoc toj promjeni karaktera i razbijanja tjeskobe, analiza

je

nastavljena. Strah od onanije, koji se ispo ljavao kao strah od genital

nog dodira, uopee nije bio istraZen; pacijentica je isto tako malo bila

svjesna straha od povrede prilikom spolnog cina, a zelja za penisom,

koja je bila u osnovi njenog muskog drzanja, jedva da je i bila

spomenuta. Postignuti uspjeh

mogao se

pripisati samo sjecanju na

prvobitnu scenu i znacajnom rje se nju incestuozne fiksacije koji je

oslobodio jedan dio zens

ke

sposobnosti da voli.

U desetom mjesecu analize tretman je prekinut

zbog

uznapredo

vale gravidnosti, a da nije postignut potpun uspjeh. Suprug je, iako

od toga nije patio, imao laku ejaculatio praecox i stoga nije

mogao za

sebe vezati njen osloboden libido. Osim toga, pacijentica je dospjela

u novi konflikt koji, zahvaljujuci psihoanalizi, nije nastojala rijesiti na

neurotican nacin. Tjerana svojom zeljom za muskoseu, udala

se

za

femininog muskarca i sada je u skladu sa svojim novim zenskim

drzanjem, ceznula zajak im suprugom koji

ce je

voditi.

nogo

mjeseci

kasnije ponovo sam vidio pacijenticu kao sretnu majku i nesretnu

suprugu. Tjeskobna stanja nisu se po novo javila, ali ipak je pacijentica

patila od lake neuroze stomaka koja je vjerojatno pocivala na nerije

senom odnosu prema majci. Izvor tog simptoma moglo je b

it

i samo

zaprecavanje libida, koje nije bilo uklonjeno. S vremena na vrijeme su

se sa seksualnim uzbudenjem javljali osjecaji vrucine koje je pacijen

tlca uzaludno nastojala suzbiti, a da

ih

nije i potisnula. Namjeravala je

nastaviti analizu da bi rjesila kon flikt sa suprugom.

Smijemo unaprijed

re

ei da pacijentici stoje na raspolaganju dvije

moguenosti za odluku: Prihvaean

je

supruga pomocu odricanja; tada

ostaje neprekidno izlozena opasnosti recidiva, jer

se

seksualna uzbu

denost moze rijesiti samo orgasticki, usprkos zadovoljenju zbog

IspunJenosti majeinskim duznostima

i

eventualnoj sublimaciji. Iii ra

zVO? I ponovan izbor odgovarajueeg supruga. Moguei izlaz u mastur

bacljskom zadovoljenju ne obecava trajno rje se nje; nasuprot, cini se

da

taJ

Izlaz, zbog mastanja, nije bezopasan (ponovna regresija).

?

smo slucaju nesto detaljnije govorili, jer smo zeljeli

uvazltl

I

znacenje somatskog zaprecavanja libida za prognozu

72

73



neu roze, Mogucno

sr

recidiva kod pacijenta koji se os/obodio

simptoma izmedu oS la/09 ovisi u prvom redu ko/feinf zapri-

jecenog li

bid

a tj. os neuklonjenim unutrasnjim zaprekama

i vanjskim poteskotama koje sprecavaju uspostavljanje ured

nog seksualnog zivota,

Uteoretskom pogledu ovaj slucaj nam moze objasniti neke

veze

iz

medu aktualno-neurotskih i cisto psihoneurotskih me

hanizama, Treba razlikovati s

li

jedeee proeese:

a aktualni ko nflikt sa suprugom posl uzio se neurozom kao

sredstvom za provodenje ne urotsk ih namjera (zastita od spol

n

ogt

i

na

, mucenja supruga), Sam ovaj konflikt bio je posljediea

pogresnog poistovjeeivanja uVjetovanog infantilnim dogada

jima.

b Nakon uskracivanja djeteta za koje je kriv suprug i

krvavog zahvata na genital nom organu, pacijentica je regredi

rala do poz

iei

je libida koja je narocito obiljeze

na

dogadajima u

spavaCoj sobi (stanja tjskobe koja su se javljala svake veceri) .

Psihicko reaktiviranje infantilne seksualne zelje izazva lo je

somatsku seksualnu uzbudenost koja se

j v

i

la

na isti naein

ka

o ada

na

im e sa vazomotornim uzbudenjem. Osim tjeskobe

pojedi nacn i simptomi nisu imali psih ic ki smisao. Smisao tjes

kobe bio je ponovno ozivljeni strah od brutalnog oea, od

spolnog cina kao toboznje opasnosti i od vlastite zelje

za

in

cestom. Zbog otklanjanja seksualnosti seksualna uzbude

nost nije mogla biti izvazvana sve do obo lijevanja. Spolna

hladn

oCa,

koja je bila nadgrad

nj

a straha od kastra eije i zastita

od seksualnih podrazaja, skrll ana je tek snaznim naletom po

novo ozivljenih djetinjih mastanja,

c Strah d kastraclje je pak sprijecio senzibilizaeiju geni

talnog organa i uzbudenje se moglo pojaviti samo kao zapre

cavaj uca tjesko

ba.

Vazomotorni simptomi, drhtanje i vrtoglavi

ea

, tako su bi

li

izraz neopaze

no

g seksualnog uzbudenja. Tako

se psihickom zaprecavanju libida, koje mozemo opisati kao

ceznju

za

oeem, pridruzilo somatsko zaprecavanje libida i

poostrilo psihicku uzbudenost i tjeskobu kOja je uvijek iznova,

kao u ne kom krugu, potieala vazomotornu neurozu.

Ta

ko

su

strah

od

kastraeije i karakterolosko otk/anjanje

seksualnosti bili indirektni psihieki uzroei aktualne tjeskobe.

Somatsko zaprecavanje libida moze biti ostvareno na dva

nacina:

a

Mala psihicka zapreka ometa glatko razvijanje zadovo

Ijenja, d ne spri jecava podraz ivanje. Samo podrazivanje bez

o

sl

obadanja seksualne napetosti (frustrirano uzbudenje) stvara

najprije opCi nemir, razdrazljivost i zlovolju pored tjelesnih

tjeskoba tako da

se,

posto je postalo izvorom svevecih tegoba,

o n ~ konacno dokida; genitalni osjet se vise ne pojavljuje kao

osjecanje ugode, nego kao osjecanje neugode, a povremeno

i kao bol. Obicno tek sada u prvi plan dolaze vazomotorne

pojave i tjes koba. Poremeeaj Iibidlnozne ravnoteze tada sekun

darno istice vaznost uvijek spremnih psihick

ih

konflikata,

b

Jaka karakteroloska zapreka, kao u posljednjem slucaju,

ne

dozvoljava da dode do podrazivanja, tako

d

somatske

napetosti u pocetku ostaju niske

i,

ukoliko su prisutne, koriste

se raznolikim prilikama koje nudi svakodneviea da bi bile od

stranjen

e.

Uslijed nekog vise iii manje vaznog aktualnog povo

da koji se stalno povezuje

sa

infantilnim konfliktima i tako

postaje patogen, infantilni konflikti se, prije svega, aktivi raju kao

seksualna mastanja, Prvobitno malo somatsko zaprecavanje

IIbida Je tek tim akt

iv

iranjem

st

arih i jakih maStanja potaknuto

da se razvije u patogenu silu, Ono sekundarno poostrava

psihic

ki

kon

fl

ikt i postaje pravi izvor energije

si

mptoma koji se ,

kao sto je vee istaknuto, ne javljaju kod regresije nego tek

nakon odredenog intervala koji je bio ispunj

en

svjesnom i

nesvjesnom aktivnoscu maste koja vodi

do za

precavanja.

Kod uznapredovalih neurotskih proeesa mozemo samo

veoma t

es

ko razlikovati psihicke i somatske udjele zaprecava

nja libida u njihovim uzajamnim uzrocnim odnosima. Razlika u

nastanku aktualne neuroze i psihoneuroze na pocetku procesa

jeste potpuna: kod aktualne neuroze prvo je zaprijecena so

matska energija koja nakon duzeg vremena uvjetuje i psihicka

zaprecavanja (neispunjena cet nja) i regresije; kod psihoneuro

ze su, uslijed aktualnih povod

a,

razocaranja u objektima Ijubavi

iii narcisoidnih uvreda, podstaknute stare lje

i

djetinja masta

nja, koja sekundarno uvjetuju patogeno zaprecavanje somat

ske seksualne energije. Medutim,

mor

amo naglasiti da je jedan

ovakav bijeg u djetinjstv

o,

odnosno u bolest, ostvaren tim prije

i uslijed tim ma

nj ih

povoda, sto je manja Iibidinozna povezanost

sa stvarnim ob jektima i stvarnim seksualnim zadovoljenjem.

. Prema tom

e

aktualna neuroza ne moze nastati bez psihie-

klh zapreka

iii

po

remecaja genitalne funkeije a psihoneuroza

~ e ~ s o ~ t s k o g zaprecavanja libida . I svaka aktualna neuroza

Ie tim ~ I s e psihoneurotski nadgradena,

Sto

duze traje.

PSlhoneurotski udio neuroze adgovarapovijesnoj etiologiji

~ ? l p o v kompleks) a aktualnoneurotski udio aktualnoj etiolo

gill p r e c a v a n j e Ilbida).

SllledeCa shema predocava tipicne odnose:

74

75



1) Edip ov kompleks daje osnovni materijal (sadrzaje, ma

stanja), a z prec v nje libid energiju za uspostavljanje

neuroze.

2) Zaprecavanje libida cini Edipov kompleks od jedne

povijesne cinjenice aktualnom cinjenicom; a on opet,

pomocu

zaprecavanja genitalne funkcije , akutno zaprecavanje libida

cin i kronicnim. .

I tako se zatvara krug obje etiologije u naprekidnom kruze

nju mastanje - poremecaj genitalne funkcije - zaprecavanje

I bida - tjeskoba - mastanje - poremecaj genitalne funkcije itd.

Slika

10

.

C. (fl·. ,,· . :. '

u . . \ : u . . . : : h ~ , · { , Jt l?)

o t { l ' 1 ~ \ . , l , .

\ . l t

.- , - \ V . . , t

~ \ , ••

i:f·· ..,c\:.

1.0. f q ~ < ) . , . , , · ) r

\....

\. t

t

til. t \:-.

G

c )

j.

~ ~ ~ ~ .. ~ : : -

M ad, ozenjen muskarac zali se na jaka tjeskobna stanja, lupanje

srca, drhtanje, izbijanje znoja, koji

su

od prije jedne godine akutni. Na

moje pitanje

0

seksualnom zivotu odgovorio je da je prije godinu

dana, neposredno prije izbijanja tjeskobne neuroze, poceo upraznja

vati coitus interruptus, ito nakon sto je supruga zatrudnjela, a da to ni

ona ni on nisu zeljeli. Nakon nekog vremena tjeskoba je dobila

odredene sadrzaje i on

se

cesto budio zbog snova u kojima je bio

progonjen. Slicne snove imao je samo u djetinjstvu.

Jedna cetrdesetogodisnjakinja je vee dvadeset godina, od kada

se

udala, patila od vazomotorne neuroze i tjeskobe; nekoliko simpto

ma

iz

podrucja akutne neurastenije (bolovi u krstima, pritisak u glavi

itd. ) komplicirali su sliku bolesti. Na moje pitanje, da

i

prilikom spolnog

cina osjeea, pacijentica je briznula u plac: Ve e dvadeset godin a trcim

lijecnicima i cekam ovo pitanje. Zasto me

do

sad a nitko nije to pitao?

Ja sama sam

se

stidjela da to katem. Znam da mi nedostaje samo

zadovoljenje." Tokom nekoliko razgovora (analiza nije bila moguea

zbog nedostatka mjesta) ispostavilo

se d ju

je nakon udaje suprug

jed nom dig italno nadrazivao i

d

se ona jako uplasila zbog tog "

Cina

(strah od onanije ). To vise nikada nije dozvolila. Otada su

je muc

ila

seksualna uzbudenja, koja su vremenom skoro potpuno ustuknula

pred simptomima njene neuroze, odnosno pojavljivala su

se

naizmje

nicno s njima. Pokusaj

d

sugestivno otklonimo psihicku zapreku

uspio je samo privremeno. Pacijentica je prvi put dozivjela orgazam

digitalnom frikcijom klitorisa. Simptomi su nestali istim udarcem. Drugi

p o k u ~ a j

nije uspio, pacijentica je bila samo nadrate na i simptomi su

se

vratili u potpunosti. Psihicka zapreka, v jerojatno intenzivan osjeeaj

krivice zbog onani

je,

bila je trenutno uklonjena zbog jakog prijenosa,

ali je sv akako samo te meljitom analizom mogla biti trajno odstranjena.

Ovdje treba iskljuciti

r

ektan sugestivan uCinak. Tokom psiho

analitickih terapija uvijek

se

iznova uvjeravamo u djelovanje genital

nog orgazma koji uklanja simptome. Ova vezaje prvi put uocena kod

analize prisilno-neurotskog karaktera

sa

nesposobnoseu

za

rad, pri

silnim razmisljanjima i seksualnom plahoseu. Nakon otprilike osmom

jesecnog analitickog rada fiksacija za majku i jos aktualnija fiksacija

za sestru, bila je u toj mjeri razjasnjena,

d

je pacijent poduzeo prvi

koitus, koji je u svakom pogledu bio zadovoljavajuei. Tjelesne tegobe

nestale su u istom mahu, glava mu je bila "o slobodena" i pacijent se

osjeeao "kao preporoden". U slijedeCih osam dana simptomi su se

postepeno vratili, a nestali su nakon ponovnog spolnog cina. To se

na isti nacin ponavljalo tokom sest tjedana. Da analiza

ne bi

zapela u

ovom krugu, pacijent je konacno morae ponovo zivjeti u apstinenciji,

da bi pod pritiskom pojava bolesti obavljao preostali rad koji je bio

potreban da bi se

obezvrijedile

sve

moguenosti povlacenja neuroze.

Pacijent je vee sest godina u potpunosti sposoban za rad i Ijubav.

e) z

analize histerije

sa

hipohondarskom tjeskobom

Tridesetdvogodisnja udana zena potratila je psihoanaliticki am

bulatorij zbog uznemirujuee bojazni da bi njen osmogodisnji sin i ona

sama mogli umrijeti od tuberkuloze pluea. Prije tri godin e konzultirala

je lijecnika zbog loseg izgleda djeteta, ali pretrage nisu ukazale

ni

na

sta sto bi moglo biti patolosko; lijecnik ju

je

samo upozorio na

opasnost od katara gornjeg dijela pluea. Ona

0

tome nije razmisljala

sve dok prije jedne godine djecak nije obolio od angine. Sada je

nastupila hipohondarska prisilna bojazan, ali jos uvijek nije poprimila

karakter tjeskobe. Ona nije nestala, nego se umnogome pojacala

ka da je djecak ozdravio, unatoc ponovljenom uvjeravanju lijecnika da

je djecak sada zdrav.

Iz

straha i brige za dijete, pacijentica nije vise

mogla spavati i nije bila sposobna za rad, sp opada o ju je grcevit plac

i patila je od akutnih tjeskobnih stanja. Neprekidno je moral a misliti:

A ak

o dijete ipak umre "

Vee toko m prvih tjedana lijecenja pokazala

se

jasna slika stvarnih

pov

od

koji su uzrokovali oboljenje. Najprije

se

sjetila,

d

ju je u

vrijeme kada je djecak bio bolestan, muCila bojazan

d bi

njena

tnnaestogodisnja keerka mogla djecaka navesti na onaniju. Nepo

sredno prije primijetila

je

da je keerka onanirala, ali zbog toga nije bila

posebno zabrinuta. Nakon nekog vremena bila je jako razocarana u

o g ~ u p r u g a

s kojim

je

do

tada zivjela u realtivno

dobrom

braku:

U

~ J e n o J pnsutnosti flertovao je s jednom mladom djevojkom i poljubio

JU Je . Pacijentica je bila ozlojedena i Ijubomorna. (Smatrala je

d

e ona

svom muzu tollko vjerna da po cijelom tijelu drhti od straha kada ju

nekl .nepoznati muskarac samo pogleda) . Nakon ovog dogadaja

o S J ~ t l l a

Je gotovo nesavladiv poriv za onanijom i slijedece noei je

sa

nJ

al

a da

sa

svojim ocem, koji je umro prije osam godina, spolno

76

77

http://slidepdf.com/reader/full/it!~'t/.lt






opci a tergo. Prilikom spolnog opcenja

sa

suprugom nikada nije

dozivje

la

ta

ko

intenzivne osjecaje ugode kao u tom snu. Od tada se

hipohondarska bojazan pove6ala

i

poprimil karakter tjeskobe.

Pacijentica je u vrijeme puberteta dug o godina pretjerano onani

ra

la sve d

ok

u jednoj knjizi n

ij

e procitala opasnostima koje navodno

sa sobom donosi onanija. Tako je , na primjer, povjerovala da je

mog

uce oboljet i od sifilisa. Od kada je upoznala svog supruga ona

nirala je voema rijetko, a sasvim je prestala kada je pocela red ovno

spolno op i

ti

; bila

je

vaginalno hipestet icna, cesto je pati la od vagini

zma i bila je zaprijecavana u

sv

akom pogledu. Vise godina

su se

spolni

odno si izmedu nje i supruga sast

oj

ali u frikci jama na

st

idnici,

st

o ju je

samo djelomicno zadovoljavalo.

Poredamo Ii povode oboljenja, vidimo da se tjeskoba javlja

kao posljednji i najtezi simptom nakon svakog sna koitusu , u

kojemu j e na

osnovu mastanja

a

incestu dozivljavala genitalne

osjete

p

un

e

ugode.

Vee

dugo

je

njena dusevna ravnoteza

bil a

labil na, m orala se borili p rotiv zelja za onanijom i bila je u

visokom

stupnju vaginalno hipesteticna

i orgasticki impo

ten-

tna. Nakon razocaranja u supruga nasla je utoCiste u mastanju

i zelje za onanijom su opet postale

jake

. Vee i povodom

obol jenja d jecaka potisnuee tih zelja bilo je

uzdrmano

. Ujecnik

je

go vorio

tuberkulozi

otae je umro od tuberkuloze.

To je bio

sadrzaj bojazni njena energija

poticaia je iz

straha od onanije

on

se

ponovo

pojavio

sto

je bilo

uzrokovano onanijom keerke,

a

da ipak nije odmah dosao

n

vidjelo kao ;uvstvo tjeskobe .

Obrana od onanije je tek tada poprimila karakter tjeskobe kada

je pae ijentiea u snu doiivjela jako seksualno uzbudenje . Smrt

propast su prema njenom starom svhacanju bili nuin poslje-

diea onanije. I ielj za onanijom

i

strah od kazne bili su

p

ro

jiciran i n djecaka.

Za to su postojali posebni raz lozi, koji su bili razjasnjeni slijedecim

snom:

Bilo je to na nek

oj

zelenoj livadi, najednom sam vidjela

ka

ko

je moj djecak sjedio na takozvanoj poljskoj zeljeznici, u ruei je

dri o volan kao vozac i vozio je jednom naprijed, zatim ponovo

nat ag.

Kada sam ga pozvala i

poturil

n prijed d ga

zaustavim,

on je vozio natrag, ako sam poturil natrag, tada je

on

vozio

p rema naprijed. Najednom sam spazila moju

preminulu

sestru i

htjela

s m

nju kazniti umjesto djecaka, ali ona je bila tako mala,

da nije bilo potrebno

ni

da se sagne da

bi

prosla ispod ruda.

Uspjela sam je jos uhvatiti za ruku i lijevom rukom sam joj dala

nekoliko pljusaka, samo imala sam neobican osjecaj kao da se

mOja ruka morala priljubiti za njen obraz i svaki put mi je trebalo

mnogotruda

da odv

oji

m ruku od obraza i

dajos

ednom udarim.

Pacijent ici je odmah bilo jasno znacenje volana i kretanja am

o-

tamo u snu. Posto

se

u djetinjstvu i pubertetu godinama

sa

drugom

djecom igrala doktora . morala si je priznati da je sama imala zelju da

zav ede djecaka; svjesno je bilo samo odbijanje

te

zelje iz bojazni da

bi

to mogla pokusati njena kcerka.

Dakle,

zasigurno

je moglo

oslati

na

ovome. Medutim

,

zasto

se i strah od posljedica

vlastite onanije

pomakao na djecaka?

Nada

lje

, zasto se tjeskoba nije pojavila

vee

tada kada je vidjela

da keerka

onanira?

U njenim pris

il

nim bojaznima uvijek se izno

va

vracala ideja da njen

djecak

ne

ce dozivjeti osamnaest godin

a.

Nije

se

mogla priviknuti na

pred odzbu da je njena stara majka spavala sam a sa, u to

vr

ijeme,

osamnaestogodisnjim bratom u bracnim krevetima. I ona sama je

do

pocetka analize spavala

sa

svoj im sinom. Polozaj koji je pri tome

zauzimala bio

je dovoljno jednoznacan; djecak je vecinom morae

lezati njoj okrenut ledima, a ona je ruku drzala na njegovom genita

l-

nom organu. Uvijek ga je sama praia i kupala, ali je pri tome izbjega

val

a da dotakne njegov genitalni organ. To

se,

uz napredujuce potis

kivanje, r

az

vilo u naglasen

strah

od dodira. Toliko njenim seksulanim

odnosima prema djecaku, na kOje cemo se jos jedanput vratiti.

Ojecak je u njenom svijetu nesvjesnih predodtbi dobio

znacenje uda , tocnije izrazeno ona je na nejga

prenijela

say

libido

koj je

morala o

duzeti

svom

vlastitom

bijednom

penisu

,

klitorisu

.

Ta k

o se

objasnila

zelja

koju je imala kod rodenja

d jecaka da on uv ij

ek

ostane tako mali, tj. slican penisu . Izgubiti

djecaka

zn

acilo je u

najdubljem smislu

izgubiti ud.

P

aci

jenticina zelja za penisom najjasnije se ocitovala u tome da

je vrlo rado mokrila stoje6i iznad zahoda. Nikada nije zaboravila kako

je jako zavidjela djecacima na mogucnosti da usmejravaju mlaz

mokrace. Tokom analize, k z ~ l o se da je nesvjesno gajila nadu da

ee joj ana

li

za pomoCi da dobije ud; njena nada za ozdravljenjem nije

znacila nista drugo. Ve e nakon dva mjeseca nestali

su svi

simptomi

zbog prijenosa - a

li

unatoc tome postupak je nastavljen, jer

se

ni je

mogla o

sl

oboditi ideje da jos uvijek n

ij

e zdrava. Kada j

e,

prilikom

ana

li

ze pozitivnog prijenos

a,

bojazan da ce po novo oboljeti postal a

jaka, sjetila

se

da je jed nom rekia svom muzu da mirno moze

ICI u krcmu, da ga ona nece sprijecavati, samo ako joj ostavi svoj ud.

Za ovo je veoma karakteristican jedan san iz te faze lije cenja: za

nJeg

?vo razu mijevanje potrebno je samo objasnjenje da je za pacijen

tlCU mala III preminula sestra znacilo kastrirani genitalni organ

(analogno: djecak - penis):

. M o ram se popeti na brijeg na kojemu se nalazi sjenica.

OdJ

ednom je kraj mene moja mala sestra (moj genitalni organ ) i

kod

ugodne

sjeniee je vani nagomilano lisee, a preko svega

vodoravno leze dva

ve

li

ka

stabla. Mojoj sestri

se

zuri i ona tamo

n e s ~ o

radi (onanira na klitorisu - penis - stabla), najednom sve

poc tnJe kilz iti (orgazam; usp. njen san u poglavlju poremecajima

orgazm

a)

i ja vidim moju sestru kako lezi u podnozju brijega,

stabla su napola preko njenog tijela.

8

9



(OvdJe su ucestvovala mastanja s

il

ovanju .) Sada ja zur im k

Va

ma

i malim Vas da po mognete mojoj sestri (mom genitalnom

organu) i da je pregledate (igra dokto ra - onaniranje), ali

Vi

uvijek

iznov

a,

odbiJa

te

(usk

ra

eivanje u anali

; :i)

i ja mislim,

ah,

Vi

ne

eete,

to j6

sv

e zbog analize jer tada nisam mogla govoriti

(s

utnja

Je

uvijek bilaznak

daje

pacijentica tajila seksualne ze lje uzbudenje) ,

iaK

o

z.n

am da ste pregledali moju sestru i jako sam

j ll

ta na Vas."

Sada

je dod

use mastanje penisu imalo svoju vlastitu patogen u

snagu,

ar

ipak je bi lo pojacano odnosom prema onaniji i st rahu od

kastracije. Tome

se

jos pridruzi lo i djelomicno po istovjecivanje sa

ocem nako n neizostavnog razocaranja u Ijubavi. Kada je suprug zelio

iei

u krcmu, ona je zahtijevala nJegov penis; kada joj je bio najavljen

zavrsetak analiz

e,

pojavio

se

on

aj sa

n i jak poriv za

mo

krenjem

za

vri jeme seanse; nakon prekida analize ona e prisilno morala analizirati

druge; konacno

je

izgubila oca koji je bolovao od tuberkuloze i plasila

se

da ee i sama umr ij

eti

od

te

bolesti.

U pubertetu ju je otac jednom zatekao kako onanira; iako je nije

prekorio, znala je da je Ijut. Od tada

se

pojacala njena sk lonost ka

muskoj djelatnosti i konkurenciji sa dJecacima. Un a

to

c ovom djelo

m

ic

nom poistovjecivanju s ocem, zenskost je ostala osnovna znacaj

ka njenog bica. Tokom duge analize pokazalo

se,

da

su

se njena

ze

lja

za pen isom i hipohondarska bojazan, koju smo ra skrinka

li

kao strah

od kastracije, pojacavali uvijek kada bi doz ivjela odbijanje iii razoca

ranje na heteroseksualnom podrucju, iii kada

bi se

radale poligamne

zelje i kada

bi

se

zbog toga bojala nepoznatih muskaraca. To se u

analizi ocitovalo u prvom redu kao ope i strah

od anal iticar

a,

kasnije

kao st rah od silovanja.

U ovoj fazi

se

razjasnio i

nj

en infantilni od nos prema ocu. Izmedu

ostalog vaznu ulogu

je im

ala cinje

ni

ca

da

je ona svoju kcerku rod ila u

isto v[ljeme kada i njena majka svoju najmladu djevojcicu.

Oba

djeteta

dobila su isto ime, pacijentica se za njih brinula i mastala da ima dvoje

dJece , i to oboje zaceto sa ocem. San, koji je sanjala u to vr

iJeme,

glasio j

e:

"Moj otac je lezao u krevetu mog muza, upravo onako kako

obicno lezi moj muzoJa stalno placem i pricam mu ka ko

se

moja

sestra =g enitalni organ) lose ponijela (osjecaj krivice zbog ona

nije i mastanja incestu), i dok ja pricam i jecam, idem u kuhinju

i navl

aCim

zavjese na prozor i preko (toga) stavljam jos tamni papir

(to je obicno radila prije spo

ln

og c

in

a

sa

suprugom)."

Jedan drugi, veoma

vaian

korijen

nj

enog straha za djecaka

bi

la

je veoma

potisnuta zelja za smrcu,

koja je proizlazila upravo

iz

Ijubavi

prema ocu. Kada

je

djecak bio roden, otac je lezao nasmrt bolestan i

ona

se

u svom ocajanju pitala da

i bi

otac mozda ostao na zivotu, ako

bi djecak umro umjesto njega. U jednom sn

u,

u kojem je u sumi

sk uplja

la

glji

ve

sa svojim djecakom, iznenada

se po

javio otac, a djecak

Je bivao sve "nejasniji" . U jed nom drugom snu zbilo se slijede6e:

"M

om

sinu sam odrezala oba stopala i pojela i

h.

Trebala sam

odrezati jos jedan komad, a

li

on

je

jos bio ziv i ja sam svom muzu

rekla: Prv o

eu

uz eti glavu,

do

k me je muz nagovarao

da

s malim odem

u b

ol

nicll. Tada sam se sje tila

da

sa m vee toliko

mnogo

plakala zbog

djecaka

da si uop

ce ne mogu predoCi

ti

kako bi on mogao navrsiti

dvadeset god

in a,

a sa da sam ga sama napr

av

lla bogalJem. Zatlm me

je obuzela nekakva zudnja da se sve jos moze po prav

iti

i spopala me

zelja, kad bi h mu to mog la izlijeCi i. Samo da ne idemo kod doktora,

njemu bi bilo jasno da sam to ja

uCi

nila djecaku."

Saimimo

odr edujuea

zn

acenja

hipoho

ndarske

bojazni ;

ona su

nesvjesno , sazeta

j

form ulama, glasila:

1)

"Suprug me je raz ocarao i ja se vra6am ocu koji 6e me

adovoljiti

." San incestu - zelja

za

onanijom).

2)

"Pl asim

se

da

eu si

na (zamjena za oca) izgubi

ti

isto zbog

tube

rk ul

oz

e.

"

3) "Zelim da moje dijete um

re

, da

bi se

vratio moj otac."

4)

"Z

elim svog sina navesti na onaniju, medutim bojim se da

ee

ga to unjstiti ."

(s

trah od smrti - strah od kastracije)

5) "Zelim raskomadati mog

si

na, prisvojicu njegov ud."

6)

"M

oj sin

je

moj ud; zelim onanira

ti

na

mom

sinu

=udu)

,

ali se

plasim da eu ga

(u

d), zbog toga (za kaz.nu) izgubiti

."

Ook je pac ijentica po

ti

skivala svoja os jetilna ge nitalna htijenja, a

strah od kastracije postajao jezgrom njene hipohondarske

bo

jazn

i,

stvorilo

se

somatsko uz budenje koje se nije smjelo prazniti na geni

talnom organu, venti I u upornom konverzionom simptomu. Kada je u

analizi postao aktualan prijenos, na

li

jevoj ruci i lijevom obrazu pojavila

se

jaka

urtikarija

koju

je

ona nazivala mjehurima". Pacijentica je uocila

da su se

"mjehuri" pojav

ili

samo na lijevoj stra

ni;

ja

sa

m sjedio

lij

evo

iza nje. Jednog od slijede6ih dana - upravo je govorila

°

svom stidu

da

se

pred muskarcima pokaze u kupaeem kostimu - pojav

ili su se

"mjehuri" na nogama iznad podvezica, koji

su

jako

svr

bjeli . Analiza

izbora mjesta konverzije iznijela

je

na vidjelo sjeeanje

da

ju

je

jed an

djecak jednom otp rilike kada joj je bilo deset godina, zgrabio ispod

suknJe.

Pomisao da bi je neki muskarac mogao seksualno promatrati

iii

napasti jedno je

vr

ijeme kao posljedicu od mah imala pojavu mjehu

ra

. Spontano je mislila

da

je

nista na svijetu ne

bi

mog lo naves

ti

da

se

preda mnom razotkri

je

. Kada

se

kupala

sti

djela

se

svojih golih ruku i

nogu, a narocito gru di koje su joj se cinile premalim. Urtikariju bis

mo

,

da

kle, mog li shvati

ti

kao pretjerano

crvenjenje kote,

ona

se

u najma

nju ruku jav ljala u svim situ acijama, u kojima zene obicno pocrvene.

To

Je

blo psihicki smisao simptoma.

Kada se u pubertetu pojavio osip, ona je

za

to okrivljava la

onan.i,iu

koju je tada pretjerano upraznjavala. Mnogo godina

~ n l J e ,

kada

Je

vee bila udana, svrbljivi "mjehuri"

bi se

pojavlji

v

all

kada je jako patila zbog svoje nesposobnosti da bude

za?ovolje

na

. Da se pri tome radilo genita/nom uzbudenju,

posto nije mog/o oti o genita/nog organa, dos/o

o

a z a a

na ko t i

dokazano je slijedeCim ci njenicama. Pa cijen

tlca

se

u analizi dugo protivila objasnjenju da nije sasvim, kako

8

81



je vjerovala, odustala od onanije,nego da je samo potisnula

t

elj

uz njom. Nekoliko mjeseci kasnije (u meduvremenu jevec

prihvatila

tu

mi sao) priznala je da se u vrijeme nj enog najjaeeg

protivlj en ja tom objq.snjenju

na

velikim usnama pojavio svrbljivi

osip koj i je neprekidno morala cesati, a da nije ni slutila da je

otklanJanje svrbeza bilo isto sto i onanija. /sto tako kao sto ju

je pri/e oboljenja plasilo genitalno uzbudenje, kasnije se boja/a

mjehura koje je

smatrala

velikom nesrecom i znakom svoje

bo/esti.

Urtikarija

se

pojavljivala i kada

je

pacijentica za vrijeme analize

imala poriv za mokrenjem, a stidjela se da

k ie

da mora na zahod.

Njena uretralna erotika bila

je

veoma jako naglasena. Mjehuri

su se

pojavljival i i kada

se

pacijentica prskala vodom iii ulazila u kupku. U

djetinjstvu je preboljela enurezu. Imala je san koji joj

se vee

vise godina

uvijek iznova vraeao, u kojemu je praia rublje i pri tome ju je netko

zatekao. Ovaj

san

je ostao nerazumljiv tako dugo dok

se

nije sjetila

da

je

u pubertetu prilikom pranja rublja trljala genitalni organ na rubu

kor ita kor isteei ritmicke pokrete. Kada se uopee pocela boriti protiv

onanije, pril ikom pranja rublja javila

se

jaka urtikarija

po

cijelom tijelu.

Kasnije

se

sjetila da

su se

prvi mjehu ri pojavili u osmoj godin i zivota u

glutael

nom

podrucju i na strainjoj strani stegna kada je zajedno sa

ocem, koji je bio vrtlar, radi

la

u vrtu.

Pa

cijentica je osjecala jaku, sa

tjeskobom pomijesanu odvratnost prema koitusu a tergo. Medutim, u

snu je spolno opCila sa ocem upravo u tom polozaju. Kao malo dijete

revnosno je promatrala zivotinje prilikom spolnog cina i dosla je do

zakljucka da to tako rade i roditelji. U braku

se

cesto javljala jaka zelja

za

koitusom a tergo, na sto

je

ona reagirala tjeskobnim stanjima.

T enutna lokalizaclia je taka odgovarala organ u koji

je

u to vrijeme bio

uzbu en

i

zaposjednut psihickim interes

om

(usne - onanija, glutealno

podrucje - koitus a tergo, stegno - mastanje da je netko hvata ispod

suknje, itd.

).

Smisao simptoma je bio predeterminiran. "Mjehuri" su zna

eili: ekshibiciju i stid kao rea kciju, onaniju i strah od kastracije,

jos i mokrenje. (Mjehuri

su se

pojavljivali I

ka

da

se

pacijentica

prskala vodom, iii kada je za vrijeme analize dobivala poriv za

mokrenjem). Energija pomocu koje su ovi predodzbeni sadrza

ji mogli ostvariti simptom bila je tjelesno genitalno uzbudenje

(izvor simptoma), o n ~ isto koje je drugi put uvjetovalo iritaciju

ka rdijalnog sistema i tjeskobu. Bilo je lako uocljivo s kakvom

se pravilnoscu smanjiva/a tjeskoba t im

bi

se pojavila urtikarija

i ponovo se povecavala

tim bi doslo

do 'p otiskiva nja "simpto-

ma od kojega je pacijentica s razlogom prezala. Sticao se

dojam kao da je pacijentica intuitivno slutila da bi urtikariju isto

tako trebalo strogo zabraniti kao i onaniju . Medutim, u vrijeme

slabog razvijanja tjeskobe, strah od kastracije zasigurno nije

blo van fu nkcije. On

je

eak u prvom redu bio odgovoran za to

sto se genitalno uzbudenje drzalo daleko od genitalnog organa

i sto je dovedeno

na

kozu. To nas stavlja p

red

jedan novi

zadatak:

Kako se strah ad kastracije koji uvjetuje potiskivanje geni-

talnosti odnasi prema aktualnoj tjeskab i koja

je

posljedica tog

potiskivanja?

f)

Bojazan

i

cuvstvo tjeskobe

Nase istrazivanje tjeskobne neuroze je pokazalo da aktual

na tjeskoba proizlazi, kako smo to prvobitno pretpostavili,

neposredno iz zaprijecenog libida preobrazbom , nego da

se

razvija kao jedah od mnogih simptoma iritacije vazovegetativ

nog sust

av

a. Ona se kvalitativno ne razlikuje od tjeskobe koja

nastaje kod vazovegetativnih poremecaja drugaCijeg porijekla,

kao. na primjer, kod angine pectoris iii otrovanja nikotinom. Uza

sv

eto, za prijeceni libido je stvarni izvor aktualne tjeskobe i izraz

libidinozna tjeskoba" i dalje ostaje na snazi s ob ?irom na taj

izvor. I

zl

aganje slucaju

sa

vazomotornim simptomima poka

zalo j

e,

da je karakterolosko otklanjanje seksualnost i uslijed

s

t

ha ad kastracije uvjetovalo zapreeavanje libida, a time i

aktualnu tjeskobu Strah od kastracije je primjer neurotske

tjeskobe; to je proizaslo i iz analize pacijentice

sa

hipohodar

skom tjeskobom. Ovdje smo mog

li

vidjeti da je potisnuta zelja

za onanijom tvorila stalnu unutrasnju opasnostkoje se plasilo

Ja.

Freud je svojedobno tako formulirao razliku izmedu neurot

ske tjeskobe i stvarne tjeskobe, da je ova prva reakcija na

vanjsku, a druga na unutrasnju (nagonsku) opasnost. Iz analize

oba slucaja

stij

edi da je strah ad opasnasti, koje su povezane

sa nagonskim zadovoljenjem (prema infantilnom stavu iii iskus

tvu: prijetnja kastracijom zbog onanije ) ,pokretac patiskivanja.

r o t s k

tjeskoba je dakle potpuno analogna stvarnoj tjesko

I sada .se nalazimo pred otetavajucom cinjenicom da je

tjes koba jednom posljedica, a drugi put uzrok potiskivanja

s e ~ ~ u l n o g

nagonskog prohtjeva.Dakle,

iii

nesto nije u redu sa

naslm shvacanj

em

t jeskobe, iii pojmom "tjeskoba" oznaeava

mo dva cinjeni cna stanja koja treba razlikovati.

. Pokus

aj

mo na jprije preispitati nase objasnjenje aktualne

tJes

kobe. Mogue je prigovor da je i tjeskoba koja prati neurozu

srca sar;'0 stva

rn

a tjeskoba. Znacenje srca za odrzanje zivota

pravllno ocjenjuje i nije potrebno da netko bude tezak

hlpohondar d . t >i se plasio za svoj zivot. Ovu cinjenicu bi

mog

ao podrzatl I mnogo puta ustanovljeni osjeeaj unistenja, i

82

8



osjec

aj

bespomotnosti koji odreduje karakter teske tjeskobe

srca. Dakle, tjeskoba kod vegetativne neuroze mogla

bi

biti

ps ihic

ka

reakcija na ugrozenost zivota. Protiv ovakvog shvaca

nja govori nekoliko vaznih Cinjenica:

1)

Kada bi to bilo tako, i infekcioni endokardit is i tesko

disanje kod onih koji imaju sreane tegobe zbog ugojenosti, i

kod v

eli

kog tjelesnog naprezanja, a i svaka druga teza organ

ska bolest, kao rak iii tuberkuloza plut , morala bi uzrokovati

tjeskobu. Medutim, znamo da to nije slueaj i zbog toga

ne

mozemo izbjeCi pretpostavku da se tjeskoba srca javlja samo

kod kvalitativno odredenog oblika uzbudenosti srca, upravo

kod vegetativno uvjetovanog.

2) Kao

sto je fizioloski utvrdeno, tipiena tjeskoba srca javlja

se

ponekad

vet

i prije nego

Ii je

aritmija dostigla prag svijesti.

Ovdje, dakle,

ne

mozemo govoriti svjesnoj reakciji

na

prije

tetu opasnost po zivot.

3)

Moja zapazanja kod trovanja nikotinom, koja sam imao

prilike vise puta potvrdit i bez sumnje pokazuju da se u trenutku

a

si

stolije, prije tahikardije uspostavlja osjecaj tjeskobe, koji se

tek sekundarno i samo kod duljeg trajanja

sve

intenzivnije

ar itmije i tahikardije ispunjava predodzbenim sadrzajem umi

ranje - smrt .

Dakle, nema sumnje: Tjeskoba kod neuroze srca jeste

popratna

poj

va specificne iritacije aktivnosti srca i tek sekun

darno stupa u vezu sa sadrzajima stvarne tjeskobe.

Tvrdnja, da je tjeskoba, koja se navodno dozivljava prilikom

rodenja, izvor i porijeklo svih kasnijih tjeskoba i da

su

neurotski

na

padi tjeskobe reprodukcije rodenja,

ne

moze se podrzati niti

kl

iniekim einjenicama niti logickom dedukcijom. Ukoliko, pak,

rodenje nije nista vise nego prvi povod kod kojega dolazi

do

iritacije vazovegetativnog sistema koje djeluje poput soka.

Mi

jednostavno

na

osnovu vazomotornih pojava

na

novorodence

tu zakljucujemo tjeskobi, medutim,

ne

znamo da Ii on zaista

dozivljava euvstvo tjeskobe. Napadi tjeskobe kod bolesnika

nemaju nista vise zajedniekog

sa

pretpostavljenom tjeskQbom

prilikom rodenja, nego tjelesne pojave euvstva tjeskobe. Cesta

mastanja rodenju i majeinoj utrobi nisu nista vise specifiene

za euvstvo tjeskobe od, mozda, bojazni od kastracije, straha

od provalnika iii straha od smrtLTjeskoba prilikom rodenja

mogla bi biti samo specijalan slueaj mobilizacije organsko-nar

cisoidnog libida u vazovegetativnom sustavu i tada bi isto tako

bila aktualna tjeskoba.Medutim, sve govori protiv toga da, kao

sto to tini Rank aktualnu tjeskobu shvatimo kao stvarnu tjes

kobu.

Oak/e kako s aktua/na tjeskob a

odnosi

prema strahu od

stvarne (vanjske iii unutrasnje) opasnosfi? Ook je aktualna

tjeskoba posljedica iritacije vegetativnog sustava, stvarna tjes

koba sama uvjetuje jednu takvu iritaciju; covjek poblijed

srce

se zaustavi , dolazi do lupanja srca, koza

na

ledima se najezi

izbija znoj uslijed straha, eovjek se od jeze ukoci . To je , kao

sto je

Fre

ud

eeste isticao, jedna krajnje nesvrho

vi

ta

reakcija.

Svrhovitija

bi

bila obrana od opasnos

ti

nekom motornom akci

jom,

bi

jegom

iii

borbom. Razjasnimo, sto energetski eini

ra

z

li

ku

izmedu svrhovite reakcije inervacijom motornog sustava, i ne

svrhovite reakcije inervacijom vegetativnog sustava.

Iznenad-

na

po

java

stras

ne

situacije oeito je sprijeeila prevodenje ener

gije - recimo - nagona za samoodrzanjem

iz

vegetativnog u

motorn i sustav (hotimieno inervirano misitje). Ukoliko razliku

jemo vegetativni

i motomi oblik reakcije

na

neku opasnot,

ni

sta

ne sprecava pretpostavku da ve getativna reakcija odgovara

fil

oge netski star

ij

oj funkciji nagona za samoodrianjem; podsje

camo samo

na

vegetativnu reakciju sipe u opasnosti , i

na

fenomen mimikrije kao vegetativno mjerilo preodobrane. Na

suprat to

me

, hotimiena nervozna funkcija jeste filogenetsk i

mlada akvi

zi

cija zivotinjskog organizma koji

se

razvija . Sposob

nost za vegetativnu obranu, odnosno za mjerilo autoplastieke

ve

getativne predobrane jeste za eovjeka vjerojatno izgubljena;

medutim, ona je u dovoljnoj mjeri zamijenjena njegovom

inte-

lektualnom

sposobnoscu da predvidi opasnosti i da

ih

izbjega

va.

Ukoliko ipak opasnost

nepredvideno

nastupi, ugroze

ni

moze sada vise aktivirati najprimitivniji mehanizam obrane,

ukoliko vi se nije mogute da brzo intelektualno razmotri situaci

U u vezi sa vrstom motorne obrane: on trenutno regredira od

intelektualnog. odnosno motornog

ka

vegetativnom nacinu

reakcije, tj , na stupanj pranarcisizma.

o l i k

je pravilno nase shva t nje da se kod vegetativne

U

situaciji koja izaziva strah radi

0

zatajivanju visih

o b l ~ k ~ obra

ne,

i trenutnoj regresiji ka primitivnim bioloskim

obrane, one se mora slobodno moci uklopiti u teoriju

o hbldu. Psihoanalitieka istrazivanja traumatskih neuroza poka

z.

al,

asu da

ne

uroze pocivaju

na

traumi koja je snasla

n rcisoidni

lIbido ;

ne, d r n i narcisizam, koji predstavlja vee jedan visi

hblda,

ne

go (bioloski) pranarcisizam koji je bioloski

flv

or sVlh vrsta libidinoznih stremljenja i naroeito je ukorijenjen

u vegetatlvnom orgariskom sustavu. Sada se u svakoj opas

84

85



nosti mobilizira narcisoidni libido u sluzbi samoodrzanja. Ovisi

sa

mo

0

vrsti opasnosti kako ce se ta mobilizacija odvijati, tj.

kojim

se

sustavom sluzi nagon za zivotom.

Zaposjednuti su:

Kod stvarne vanjske opasnosti:

a) intelektualni sustav: sprijeeavajuce mjere zastite, ako

opasnost ne prijeti neposredno (policija, zakoni, lieno osigu

ranje).

b) motorni sustav: bijeg iii obrana, ako je opasnost pravov

remeno opazena.

c) vegetativni sustav: nesvrhovita inervacija, ako opasnost

iznenada nastupi (regresija ka pranarcisizmu).

od stvarne unutrasnje opasnosti usfijed pritiska strogo

zabranjenih nagonskih prohtjeva:

a) intelektualni sustav: psihoneurotske mjere izbjegavanja

(ceremonijali, zabrane, propisi, itd.).

b) senzomotorni sustav:

sve

vrste histericnog otklanjanja

seksualnog uzbudenja sa genitalnog na druge organe ( kon

verzija ).

Jasna je analogija oblika obrane kod vanjske i unutrasnje

opasnosti unutar intelektualnog i motornog sustava. Da Ii su

vazovegetativne pojave kao posljedica sputanog seksualnog

uzbudenja, i zapreeavajuca tjeskoba, na isti naein analogni

bioloske reakcije straha? Da

Ii

je aktualna tjeskoba mozda

bioloska reakcija na ugrozenost odrzanja vrste? Ova lako ra-

zumljiva informacija

ne

moze nas zadovoljiti, jer prema svemu

onome sto znamo,

od

pojedinca se

ne

moze oeekivati takva

briga za besmrtnost idioplazm

e:

ne mozemo utvrd iti postojanje

individualnog nagona za

ra

zmnozavanjem.

Preispitajmo jednom opravdanost pitanja

0

psihiekom smi-

sfu

slobodno lebdece tjeskobe koja je uvjetovana vegetativ

nom iritacijom. Poznajemo tjeskobu kao reakciju

na

neku opas

nost, isto onako kao sto shvacamo osjet svjetla kao reakciju na

upadajuce svjetlosne zrake, osjet sluha kao rakciju na zvuene

valove. Os tanimo kod ove usporedbe. Imamo osjete svjetla i

kada je vidni zivac iritiran elektrienim iii termiekim podrazajima.

Ali, i vegetativni aparat moze reagirati znakom tjeskobe kada

ga

ne

pogodi opasnost, nego neki drugi podrazaj, na primjer,

podrazaj nagomilane seksualne energije, koja ne pronalazi

nikakav drugi izlaz.

Ukoliko

se

u situaciji koja izaziva strah mobilizira narciso

idni organski libido u vegetativnom sustavu, tada nista ne

sprijeeava shvacanje da onodjeluje na isti naein i uslijed drugih

u

slu

eajU

seksualne apst inencije

un

utrasnjih) podrazaja. Za

pret vajuca tjeskoba

bi

tada bila isto bez smisla kao i osjet

svjetla uslijed elektrienog podrazivanja vidnog zivca. Pitanje

0

bi

skom

smislu ne spada ovamo. I tako dolazimo do pitanja

o por

ij

eklu euvstva tjeskobe.

Kod

na

se hipohondarske pacijentice dugo prije pravog

obolijevanja od tjeskobne histerije postojala je hipohodarska

bojazan; ona je poprimila karakter tjeskobe tek onaj dan nakon

uzbudujuceg sna

0

incestu S

ad

rt

aj

bojaznl (

sv

jesno: morati

umrijeti, nesvjesno: biti povrij ed

en

na genitalnom organu) bio

je Istl pr

ij

e i poslije; jedina

ra

zllka je bila da je seksualno

uzbudenje akutno dozivlj eno i tada odvojeno

od

genitalnog

organa.Pr igovor, da je time sto je seksualno uzbudenje postalo

akutno, isto tako i opasnost od kastracije postala akutna, te da

je tako oslo do euvstva tjeskobe, moze

se

lako opovrgnuti, jer

je i prllikom promatranja onanije kcerke,

sa

kojom se poistov

let a, isto tako postojala mogucnost da strah od kastracije

postane akutan; pa ipak

se

tada nije razvilo nikakvo euvstvo

tjeskobe.

Ovdje je seksualno uzbudenje kao takvo bilo odlueujuce,

ta e tvrdnja poduprta i drugim usporedbeno-kliniekim pro

matranjem odnosa izmedu euvstva tjeskobe i libidinoznog

zapreevanja. Tako se, na primjer, stvara odreden oblik aktivne

homoseksualnosti zbog straha od kastracije; ipak ovdje ne

nailazimo na cu vstvo tjeskob

e.

Otkuda to, da takvi bolesnici

izgube erekc

ij

u

za

vrijeme koitusa, kao sto je b

ez

sumnje

pokazala analiza sn ova, iz straha da

se

nesto ne bi dogodilo

njihovom udu, a da ne osjecaju tjeskobu? lako je u ovom

slucaju opasnost psihieki stva

rna,

ipak nedostaje uzbudenje.

Ukoliko takvi bolesnici odustanu od spolnog opcenja, a

ne

pocnu upraznjava

ti

onaniju i ukoliko nadalje apstinencija traje

~ u z e

vrijeme , tada

se

strah od kastracije kao euvstvo

~ J e s ~ o b e - Kod bolesnika sa ejaculatio praecox naroeito

je

jako

Izrazen strah od kastracije, ali i ovd je nedostaje euvstvo tjesko

be, tOli,ko dugo dok se odvija mQtorno praznjenje uzbudenja,

ma ~ l I k o bilo neadekvatno. Cinjenica da cuvstva tjeskobe

n e s t ~ J

c ~ m se kod pacijenata tokom analize jave genitalni

osletl, da Je to moguce mnogo prije nego

se

uopce i razgovara

o s t ~ a ~ u cd kastracije, a kamo

li

se on i razrjesava, namece

k I J u c a ~ da bojazan od kastracije tek somatskim zaprecava-

/lJ

em flblda ?ostaje cuvstveno obojena tjeskobom.

U V o d e n e ~ cuvs

tv

a tjeskobe u diskusiju uklanjamo jednu

poteskocu

k la

se uvukla sa jezicnim izrazom tjeskoba . OGito

8

87



je da ne mislimo na isto cuvstveno cinjenicno stanje kada

kazemo "Sojim

se

poduzeti opasan i

zlet

u brda

,

iii k

ad

a

goYorimo tjeskobi koju doziv avamo u tren utku pada u

pukot

inu

ledenja

ka.

Strah od

na

do azece (stvarne

iii

imaginar

ne)

opasnoSli je drugaciji od onoga kojeg dot iv javamo u

trenutku aktua ne opasnosti. Izmedu postoje prijelazi; moguce

je zamlsliti

si

neku nadolazecu opasnost i, pri tome, dozivj etf je

sa kvantitat ivno

mal

im, ali kvalitativno j

ed

naklm cuvstvom tjes

kobe. Moguce je predociti

si

istu opasnost i b

ez

najmanjeg

cuvstva tjeskobe, ali treba utvrditi da je u tom slucaju opasnost

samo zamisljena, a nije zorno dozivljena. Oaljnje samoproma

tranje pokazuje da se sama bojazan tim vise pretvara u tjesko-

bu drugim rijeCima, da je zamisljanje neke opasnosti to vise

cu vstveno naglaseno, sto je manje apstraktno i sto vise pros

tora zauzima zorna predodzba. Ali cak ni najzornijim predoca

vanjem nece biti moguce Izazvati cuvstvo tjeskobe stvarnog

strasnog dogadaja.

Zorno zamlsljanje opasnotl oslobada I vazovegetativne

pojave moguce je Izazvati lupanje srca i jezu, cak vrtoglavicu

i drhtanje I uvjerltl

se

da

se

iritaclja vazovegetatlvnog sustava

pave cava

sa

tjeskobom Mozemo reCi I obrnuto, da je

cuvstvo,

koje od bojazni cini pravu tjeskobu,

posljedlca somatske irita

cije: medutim, navikli smo da cuvstva smatramo opcenito

ovisnim somatskO-bioloskim zbivanjima. Ukoliko smo otvo

reni prema psiholoskim predrasudama, necemo priznati takvu

ovisnost i dopustlcemo samo da je psihicko cuvstvo uzrok

somatsklh fenomena. To je sasvim sigurno slucaj, medutlm ne

iskljucuje da je I samo cuvstvo somatskog porijekla. Podsjeca

mo

na Freudovu

osnovnu pretpostavku, da je cuvstvo nagon

ska manifestacija da se nesvjesno Ubiti i prema svom speci

fl

cnom svojstvu sastojl od nagona. Ne bismo Imali nlkakav

podoban prigovor protiv ovakvog shvacanja.

Jos cemo bolje razumjeti cuvstvo tjeskobe, ukoliko se

drzimo bolje shvatljivih fenomena

seksua nih cuvstava i cuv-

stava gnjeva koje moramo shvatiti kao ispo javanja seksualnog

nagona, odnosno destruktlvnog nagona.

Kod same predodzbe seksualne radnje u stanju nezadovo

Ijenosti javljaju se vise iii manje jake vazomotorne pojave,

genitalni osjeti ugode i seksualna zelja. Nasuprot tome, u stanju

zadovoljenosti,

na

primjer, nakon neporemecenog spolnog

cina, ista predodz_a

ne

moze izazvatl

nl

osjete ugode

nl

vazo

motorne pojave. Cuvstvena seksualna zelja uopce

ne

nastaje.

Potrebno je manje iii vise dugo stanje mirovanja da bi se

sa

seksu

al

nim predodzbam

na

po

ve

zala i cuvstvena zel

ja.

Seksu

alno cuvstvo ne nastaje ni ako je radnja veoma zorno pre

doc

e

na , mastanje

8

slabo i nije cuvstveno obojeno, cak je i sama

moe predocivanja m

al

a.Da

kle,

u samom psihickom podrucju

nista se nlje promijenilo, predodtbe ostaju ned otaknute, samo

ie somatski izvor cuvs tava nestao, tocnije recena, somatska

napetost,

i

skupa s njom dusevna. za vrijeme or

ga

zma su se

spust

il

e na veoma nisku potencijalnu povrsinu. Vjero

Jatn

o je

raspodjela energije drugacija nego u stanju genitalne uzbude

nosti. Tek ponovna koncentracija somatske seksualne energije

na genitalnom organu daje s

ek

sualnim pr

ed

odzbama cuv

st

ve

nu vrijednost. Ukoliko je ta vrijednost jed nom ostvarena, ona

svakako moze pomo

cu

predodzbi povecati I somatskl osje!.

Tjelesn i osj

et,

koga treba r

az

likovati od osjeUlnog opazanja,

ne

moze nasta

ti

b

ez

nekog tjelesnog zbivanja. Cak je i halucinirani

osj

et

samo drugacije

tu

macen tjelesni osjet; to su pokazala

istrat ivanja hipohondrije koja

su

provodili Freud, Ferenczi i

Schilder, Seksualni osjet (organska senzacija) je dakle prima-

ran a seksua lno cuvstvo njemu ovisan, sekundarni dotivljaj .

Is

t

ov

ri

jedi

za

cu

vs

tvo gnjeva, koje ispada to jace sto se

vi

se

potiskuje motorna akcija."Uzaludan bijes" je

naj

intenzlvniji.

Ukoliko ne susprezemo bijes, cuvstvo se vrlo brzo izgubi.

Ukollko

ga

potiskujemo,uzbudenje ostaje sve dok se

ne

odstra

ni pomocu ekvivalentnih radnji iii nekim dijelom u masti. Ukoliko

dugo tr

aj

u, i cuvstva gnjeva

se

obicno nagomilavaju i erupt ivno

si

iznude matorno praznjenje, katkad I

uz

neadekvatne povode.

K

as

nije cemo se vratiti na znacenje somatskog zaprecavanja

libida za nas tajanje gnjeva i agresivnosti opcenito. Ovdje je

sama vaz

no,

da je i cuvstvo gnjeva popraceno vazor:notornim

pojavama. kao sto su lupanje srca, vazodilatacija, smetnje

dlsa

nj

a ltd. sve dok

se

one motorno

ne

rastereti.

I kod seksualnog uzbudenja i kod bijesa motorna zapreka

i ~ a g _ o m uzbudenja u vazovegetativnom sustavu uvje

tUJ u cuvstvo. dok ga motorna akcija ukida rasterecenjem auto

zivcanog sustava. Tako dolazimo do zakljucka da je

cuvstvo psih;cka manifestacija uzbudenosti vazovegetativnog

s u s t i da

sama

psihicka predodtb bez somatskog uzbu-

denja ne mot e izazvati (;uvstvo .

'.sto tako tesko predocivo da

bi

predodzba trebala biti u

stanjU da Izazove somatsko uzbudenje bez pomoCi nesvjesno

gao ~ ~ k a e d o d z b a koja

se

pojavi u podrucju po zivot vaznih

!unkclja, pnprema libidinozne iii destruktivne nagonske energi

Je za matorno rast

er

ecenje. Ovi nagoni oCito

ne

mogu postati

88

89



svjesni kao cuvstva, ako tijelo ne ueestvuje u tome. Vazovege

tativ ni sustav pri tome ima ulogu posrednika.To na isti naein

vrijedi i 2a tri najvaznija euvstva: seksualna uzbudenost bijes

i

tj

el<.osba .

Koj i polozaL dakle, zauzima tjeskoba u ovom nizu kao

cuvstvo" Kakvu nam je prednost donij

el

o raspravljanje 0 euv

stvu

Ij

ub

avi

i mrznje za objasnjenje problema tjeskobe?

Kod 20rno zamisljenog seksualnog tin t ijelo

se

ponasa

kao da je

t in

stvaran,

tj.

nagomilava

se

vazovegetativno uzbu

denje koje

se

pojavljuje kao seksu

al

na t uvstvo, radi motornog

rasterecenj

a.

Isto se desava i kad bijesa (kod mrznje koja je

postala akutna).

Nasa paeijentiea kod koje se svako veee javljalo oeekivanje

ispu njeno tjeskobom ponasala se kao d je oeekivana situaieja

vee nastupila, tj. kao da je otae trenutno nesto radio majei sa

kojom se poistovjecivala. Medutim ta bojazan je, potpuno

analogno slueaju sa hipohondarskam tjeskobom, postala ak

tualna time sto se svojedobna dozivljena seksuano uzbudenje

ponovo javilo, d nije smjelo biti opazeno kao takvo. Od eitave

te

situaeije jedino je seksualno uzbudenje bilo zaista stvarno.

Nepotpuna je pretpostavka da je dovoljan sam strah od kastra

eije d izazove euvstvo tjeskobe. Sojazan paeijentiee d ce biti

povrijedena tokom seksualnog eina morala bi

se

i inaee javiti

kod svakog spolnog

tin

sa suprugom; tinjenieu da se to nije

dogodilo ot mo objasniti samo time sto je nedostajalo tje/e-

sno uzbudenje. Kao daljnji dokaz za ta, navodimo da u slueaju

mazohistiekag samoosteCivanja, dak

le

u situaciji u kojoj je

sigurno ugrozen integritet t

ij

ela iii zivota, nedostaje tuvstvo

tjeskabe. Kod nase nimfomane pacijentiee nije bilo ni traga od

tjeskobe kada

si

je nozem nanosila teske povrede, ali smatrala

je da 6e poludjeti od tjeskobe ako ne bi dospjela do zadovolje

nja. Tako se namece zaklj

uc

ak da je vegetativno uvjetovano

ps

ihicko cuvstvo samo po sebi nespecificno i uvijek se pojav-

fjuje kao cuvstvo tjeskobe samo tada kada niti fibidinozna niti

destruktivna motorika nisu s

/obod

n

e.

S obzirom na sva ova einjeniena stanja, dusevna tjeskoba

pojavljuje se kao kompleksna tvorevina eija

su

dva osnovna

elementa oeekivanje opasnosti (tjeskoba pri otekivanju - strah)

i tjelesni osjet (euvstvo tjeskobe). Strah d neke opasnosti

pretpostavlja narcisoidno zaposjednuce Ja

a

GUvstvo tjesko-

be zaprijecenu fibidinoznu i destruktivnu motoriku. Ne bismo

se morali bolati kada bismo bili sigurni da cemo destruktivnom

nagonu mod

dozvoliti da bjesni na objektu koji donosi opas

nos ; ne bismo imali tuvstv tjeskoOe kada energija nagona za

zivotom ne bi aktivirala primitivni zivotni aparat, vazovegetativni

sustav, kao u pradobu. Kao posljediee tih odnosa prema os

novnim nagonima, tjeskoba kao bifoski fenomen, isto kao i

seksualna ugoda, nalazi

se

s onu stranu mogucnosti da bude

shvacena.

9

91

http://slidepdf.com/reader/full/posrednika.To





V

pogJav /je

PSIH ON EU ROTSKE SU DB INE

GEN

I

T LNOG

L IDA

Kod tj eskobne neuroze i tjeskobne histerije genital no uzbu

denje nije dozivjelo nikakvu drugu sudbinu do sudbine odbija

nja i kocenja genitalne motorike. Sama genitalna energija os

ta

la

je p ostojati kao takva. Niti aktualna tjeskoba, niti bojazan

od

ka

stracije, bez obzira da Ii do izrazaja dolaze kao strah

od

katastrofe, hipohondarska iii stvarna tjeskoba, nisu neurotski

simpto

mi

u dinamiekom sm islu. Freudova definicija neurot

skog simptoma istice cinjenicu da on predstavlja novu tvorevi

nu koja je iz konflikta izmedu po tisnutog nagona i potisnute

moraine instance proizasla kao kompromis, dakle kao patolo

$ko razrj

es

enje

konflikta.To

se ne

odn o

si

na

aktualnu tjeskobu,

koja j ednostavno dolazi umjesto seksualnog cuvstva, niti na

bojazan Ja od kastracije . Sve dok u slici neuroze prevladava

tjeskoba, nije pronadeno nikakvo rjesenje. To je slucaj tek kada

na stu pe opisani konverzionohistericni i prisilnoneurotski sim

ptomi koji zamjenjuju tjeskobu iii je barem smanjuju . Ova

cinjenica znaci, kako je to Freud nazvao, vezivanje neurotske

t

je

ko sb e .Tako osobe oboljele od psihoneuroze obuzima tjes

koba ako potiskuju svoje p

ri

silne

ra

dnje. Ukoliko, na primj er,

iscezne histericno povracanje uslij

ed

prijenosa, na njego

vo

mj esto dolaze tjesk obna stanja i tjesk obni snovi koji kao svo j

sad

r

zaj

uglavnom imaju ideje 0 silovanju. Tjeskoba

se

isto tako

jav

lj

a, ak o nagonsk i kara

kt

e

ri

pot

is

kuju svoje

sa

distic

ke

imp

ul

se , iii ako homose ksualci prestanu masturbirati.Tjeskoba koja

se oslobada uvijek ima i kar

ah

1er nagon

sk

e obrane i karakter

aktualno-ne urotskog cu vs tva tjeskobe.

Oakl

e,

tjeskoba dolazi na mjesto zaprijecenog seksualn

og

uz bu de nja i sa sv o

je

strane moze biti nadomjestena drugim

s

im

ptomima; u svakom slucaju ostvaren je plus kod du sevne

funkcije kojemu od govara minus na nekom drugom mjestu.

Stoga medu simpt omima neke neuroze u deskriptivnom smi slu

moramo razliko vati :

a) Plus - funkcije: to su neurots

ki

simptomi u Fruedovom

dinamiekom smislu i tjesk oba; oni ometaju dusevnu

ravn

otezu

apsorpc

ij

om psihicke energije, subjektivno

su

uznemiruju

Ci

i

nepotrebni, kako socijalno tako i bioloski.

b) Zapreke funkcije iii minus-funkcije : to

su

oni simptomi

neke

ne

uro

ze

koji ne predstavljaju kompromise, nego samo

defekte norm

al

nih funkcija, i ostvaruju se potrosnjom eneregije

u

nesvrsi shodnim plusfunkcijama. Ovdje se tek pokazuje he

uristitka vrijednost konstante psihicke energije koju je prihva-

tio Freud. Onaj koji pati ad prisilnih razmisljanja tali

se

istovre

meno

i

na nesposobnost misljenja na poslu; energija koju

potrosi ag

oraf

obija zasigurno nedostaje

na

nekom vaznom

mjestu so cijalnih odnosa prema Ijudima i u Ijubavnoj funkciji ;

onaj tko

se

osjeca manje vrijednim i zaista, bas zbog tog

osjecaja manje vrijednosti , malo i postize, trosi energiju koju

bi

mu osjecaj manje vrijednosti bez daljnjega mogao uzeti u

njegovim t astoljubivim i seksualnim dnevnim snovima, kada bi

ta energija b

il

a slobodna. Poremecaji genitalne funkcije pred-

stav/jaiu svezapreke funkcije; oninisu simptomi u dinamiekom

smis/u (sa izuzetkom vaginizma), tj . oni ne odgovaraju prije

tvornom zadovoljenju libidinoznog nagonskog poticaja.

Taka u ovom odjeljku imamo zadatak da pokazemo koji

drugi izlaz ima zaprijeceni libido, aka ne dolazi do izrazaja kao

cuvstvo tj

es

kobe. Ograniticemo se na uski prikaz histeritne i

psihoneurotske impotencije i moracemo detaljno raspraviti

samo genitalnu asteniju kronitne neurastenije.

1)Konverzioni simptom i histeriena impotencija

Prema Freudu pod konverzijo

m

podrazumijevam o zbiva

nie da se psihicka tuvstva usmjeravaju ka abnormalnoj

in

e

r-

vaelj; organa.

U

histericnom organskom jeziku izrazavaju se

nada

lj

edusevne predodzbe zelja. Medutim rezultati na sih s t ra

zivanja namecu i za kljucak da uopce

ne

moramo prihvatiti

skok od dusevnog u tjelesno . Pomislimo

Ii

da

so

mats

ki

libido

psihickim seksualnim interesom maze pone kad biti , iii trajno

na jednu iii drugu erogenu zonu , te da histerija

ras

polaze zaprijecenim libidom, tada moramo pretpos

~ V l t l

da konverzioni simptomi nastaju taka da se psihieki

r e s

usmjerava sa genitalnog organa na dotieni organ a

tim se ka o to pretpostavlja za hipohondriju nag omila

va I ~ o m b,do na mjestu konverzije . Zdrav covjek ne mo te

~ t l konverzione simptome jer je njegov libidinozni in t8

r . e ~ ge alno usmjeren i ne raspoi t e nikakvim zaprijecenim

hbldom.

92

9



U slvarnosli ne postoji konverziona histerija bez vise iii

manj e jake tjeskobnohisterijske primjese. Ipak, upravo tako

genital

no

jako naglasenim histericima ne uspijeva da cjeloku

pnu kolicinu genitalnog libida simptomatski rijese. Nevezana

preostala kolicina pojavljuje

se

kao tjeskoba u smislu obram

bene i zaprecavajuce tjeskobe. Naproliv, u konverzionom sim

ptomu prevladava karakter zadovoljenja nasuprot obrani , kao,

na

primjer, kod urtikarije nase posljednje opisane pacijentice,

il

i kod arc de cercle. U

veCini

konverzionih simptoma prisutan

je

daka

o samo

nadomjestak

zadovoljenja, neadekvatno mo

torno praznjenje; ne moze se govoriti zadovoljenju u smislu

sel<sualnog osjecaja , jer je ostvarenje osjecaja ugode vezano

za

spremnost svjesnog Ja da ga opazi. Genitalna energija, koja

inace uvjetuje uzbudenje genilalnog organa, primjenjuje se za

nezdravu inervaciju drugih organa. Odgovarajuca predodzba

zelje, koja ne smije postati svjesna kao ni genitalni osjet,

odreduje izbor organa. To su u prvom redu genitalne predodz

be

pozude koje su izrazene u histerijskom "organskom jeziku".

Konverzioni proces se moze zbiti na svim organima, ali

obicno vrio rado obuhvaca one organe koji

su

narotitom

erogenoscu iii genitalnosimbolickom vrijednoscu (otvori i izbo

tine na tijelu) kao i asocijativnim odnosom prema genitalnoj

funkciji na primjer, trbuh - trudnoca) veoma pogodni za predo

tenje genitalnih zelja.

Za

opcenitu tendenciju neuroze

ka

iskljutivanju genitalnog

aparata

iz

podrucja svjesnih predodzbi znatajno je da

se

najmanji dio konverzionih procesa odigrava

na

samom genital

nom organu. Ovdje

se

najprije pojavljuju svi oni oblici histeritne

impotencije koje su samo zapreke funkcije, a

ne

simptomi u

dinamitkom smisl

u.

Najvaznij i konverzioni simptom

na

samom

genitalnom organu

je vaginizam

nadalje

psihogena dismeno-

reja .

Psihogena

amenoreja

i

sterilnost

su

samo zapreke fun

kcije, ukoliko su neposredan izraz straha od kastracije, iii zelje

za

muskoscu.

Pa

ipak, amenoreja moze povremeno odgovarati

i

mastanju trudnoCi. U analizama nekih histericnih zena, kod

koj ih su jako polisnute zelje za onanijom, javlja se svrbljivi

ekcem na genital nom organu, prije nego te zelje postanu

svjesne. Tesko je odluciti da Ii je ovdje prisutan konverzioni

simptom ill je ekcem jednostavno izazvan onanijom

za

vrijeme

*

Usp isler: "Hysteri

sc

he Erscheinungen am Uterus" / Hi stericne pojave

na

maternici/

, i

Feldmann:

"Graviditats neurosen" / Neuroze u trud no

cij, Internationale Zeitschri ft fur Psychoanalyse, IX (1923.)

spavanja. Mnoge pojedinosti prilikom nastanka i nestanka ek

cema govore u prilog prvospomenute mogucnosti. Svrab sluzi

I<ao

izgovor

za

cesanje genitlanog organa, a bolesnik pri tome

ne mo ra postati svjestan pravog smisla svoje radnje.

Tako se kod jedne paeijentiee, iako nije onanir

ala,

javljao ekeem

na genitalnom organu, uvijek kadavnije dozvoljavala da se real iziraju

nj ene sv jesne zelje za onanijom. Cinilo se kao da

je

nagon na ovaj

na

cin htio iznuditi zadovoljenje.

Kao p

ri

mjer

psihogene

a

menoreje

sa

sadrzajem trudnoce prisu

tne

sa

rn o u masti , navodim devetnaestogodisnju paeijentieu cija

je

menstruaeija izostala

devet mjese i

nakon sto

je

umrla njena majka.

Odmah nakon njene smrti otisla

je

s oeem na put, i pri tome je

zaboravila ponijeti higijenske uloske; jasan dokaz njene nesvjesne

namjere da ne dobije menstruaeiju, tj. da dobije dijete.

Protivno genitalnom podrutju, oralna i analna zona, kao i

koza su domene konverzionog procesa. U oralnu zonu spadaju

i organi koji nisu povezani anatomski nego asocijativno: usna

suplJlna , grkljan, zdrijelo, zeludac, dusnice, nos, zatim koza

lica, lur.anja i grudi. OdgovarajuCi konverzioni simptomi su:

histericno povrcaanje (ublazeno gadenje pema jelu opcenito ,

ill

samo pre

ma

od redenim vrstama jela), globus hystericus,

takozvana fun kcionalna pilorospazma, asthma bronchiale ner

vosum. mutizam i histerit na afonija, crvenjenje kod eritrofobije,

neki

obli

ci

kefa

le je.

U pod

ru

t ju analne zone najtip

niji simptomi su histeritna

opstipacija (ugl avnom kao posljedica mastanja trudnoci) i

(rjede) pro

lJev

kao izr

az

genitalne tjeskobe. 0 razlici izmedu

njihovih psihickih sadrtaja nasuprot psihitkim sadrzajima sim

ptoma crijeva kod kron

itne

neurastenije potanko sam govorio

u svom rad u "Kronitnoj hipohondarskoj ne ura

st

eniji"

j

Die

chronische hypohondr ische Neurasthenie" / (internationale

t ~ c h r i f t

fi.ir

Psychoanalyse, 1926.).

. Sto

seti

t e kOle i njenih pripadnih organa, kao konverzione

simptome prije s

ve

ga tre

ba

spomenuti psihogenu urtikariju i

nezdr.avo crvenje

nj

e. Podsjecamo

na

psihitke mehanizme koji

C ? v a l l

urtikarij u kod pacijentice

sa

hipohondarskim bo

Jazmma I dodajemo sljede

i

primjer:

Dv adesetsestogodisnjak

je

bio podvrgnut analitickom lijecenju

e n j e n u vis okom stupnju i tjeskobe. Kao i kod svake

n t r o f o

b l J e I ovdJe

Je

eentralno djelovala na lice pomaknuta genitalnost

I strah ad kastraeije. Jednoga dana - analiza

je

prethodnoga dana

d o t a ~ l a t ~ m u s t r ~ h a za ud - paeijent nije dosao. Iduceg dana ispricao

je

~ i l j e d e e e

Proslog dana je upravo namjeravao napust iti stan da bi

dosao na n a l i z u kada mu je na gornjoj usni iskoCila ogromna

svrbljlva urtlkarija ( m jehur ); uskoro su se pojavili urtikarijalni, ostra

94

95



ome

deni

i c

rveno

obru

blj

en i

mj

ehuri i na hrptu ruke , i

pen is mu

je

nalekao: postao je ogroman i potpuno spuzvast i mek . Pacije

nt

se

plasic seanse na koJoj

bi

se, kako

je

on pretpostavio, razgovaralo

njegovoj onanlji i s

trahu

za ud I niie se mogao

da

dode.

N

eS\ijesno

:TIU

Ie izaslo

U

Su sl

et

, ali se pri tome i odalo. Cinjenica da

,e

penis

postao spuzvasl izrazava la Je gubitak potenci

je

(pacijent se

ola

sio im potenci ie

,

a to da

ie

postao ogroman izrazavalo je

pac ij

en

iove ekshibicionisticke tendencije.

Druge pojave na koti , prije svega simptomi koji se javljaju

i kod tjeskobne neuroze, kao znojenJe, bljedoca, ervenjenje

it

d

mogu,

al

i ne moraju biti konverzionohisterlcne prirode, tj .

one nisu uvijek ispunjene nesvjesnim predodzbama.

U podrucju misicja poznati konverzloni simptomi su psiho

geni lik koj

je ekvival en t onanij i Stekel, Ferenczi, Reich, Oeut

sch, Kovacs), astazija i abazija,

0

kojima se jos malo zna, i arc

de cercle koji predstavlja sam koitus.

Kod analize ovih konverzionih simptoma koji se odigravaju

na analnoj iii oralnoj zoni , pokazuje

se

da

su

usta, zdr ijelo,

dusnik, crijeva, izmetni otvor itd. u nesvjesnom preuzeli znace

nje ge

ni

talnog organa odnosno pojed ine njegove funkc je Fre

ud, Fe

renczi, Abraham).

Medutim, izbor organa je bio u

vj

eto

van njihovomv lastitom erogenoscu kojaje sebi privlac ila uzbu

d enje potisnuto sa genitalnag organa, tako da je konacno doslo

do mjesavine. U takvim slucajevima mozemo govoriti oralno

- genitalnoj, odnosno analno - genitalnoj mjesavini nagona , U

analitickoj terapiji poremecaja potencije, radi se, u biti,

0

razbi

janju mjesavine, odnosno kristaliziranju genitalnih poriva. Sa

tom mjesavinom nagona pojavila

se

djelomicna regresija

ka

predgenitalnim stupnjevima libida, ali nikada nije napusten

genitalni stay, genitalna zelja,

***

Zapreke genitalne funkcije kod tjeskobne i konverzione

hister ije ostvaruju

se

opisanim oblikom istiskivanja libidinoznih

interesa

sa

genitalnog organa, i njegovi dinamicki odnosi pre

ma histerijskim simptomima povlace

za

sobom da razlicite

histerijske zapreke genitalnosti sacuvaju odredeni oblik ; oni se

nalaze u znaku jasno prepoznatljivog i (protivno prisilnoj neuro

zi) neposredno

djelujuceg

straha od kastracije, Kao tipicno

histerijske oblike impotencije* treba spomenuti:

1) Neurotsku apstinenciju kod oba spola, uslijed svjesne iii

dobro prepoznatlji ve nesvjesne seksualne tjeskobe iii plahosti,

Ne urotsku apstineneiju treba promatrati kao poseban oblik

impotencije, jer iskustveno, poremecaj genitalnosti se javlja

prlje II i kasnije kada se histeriei, koji Sll dugo zivjeli u seksualnoj

aps t inenciji, odluce na koitus, Isuvise

se

testo desava da

bolesnik svoju neurozu opazi, iii da

se

ona sasvim razvije tek

ako on odustane od apstinencije i prvi pokusaj

ne

uspije, iii ako

kod prvog seksualnog dozivljaja pretrpi veliko

ra

zocaranje,

Ovo prvo je cesce kod muskaraea, a drugo kod zena. Kod

djevojaka su obicno svi pokusaji da dopru

do

seksualnog

objekta sprijeceni

ku

ltu rnim zaprekama koje se prikljucuju unu

trasnjim zaprekama uvjetovanim infantilnim uskratama; one

tada obo li je

va

ju za vrijeme, iii ubrzo nakon puberteta; iii najprije

podnose uskrate i obolijevaju od unurasnje uskrate tim se

udaju i trebaju napustiti apstineneiju,

Muskarci uglavnom spontano navode strah ad impotencije

kao motiv apstinencJj e , Djevojke koje poticu iz sredine koja se

nalazl pod pritiskom jakih seksualnih potiskivanja (na primjer,

iz konze rvativnih cinovnickih iii malogradanskih porodica) ve

oma

su

rijetko svjesne svoje seksualne plahosti, a gotovo

nikada povezanosti sa neurozom, Povremeno,

na

pitanje 0

seksualnom zivotu , saznajemo da pate zbog nesretne Ijubavi

iii da je njihov prijatelj takva zivotinja i zahtijeva nepristojne

stvari , ali , da to nema veze sa njihovom patnjom, Kasnije

cemo pokazati koliko su strah od impoteneije kod muskarea i

se ksualna plahost kod zene u biti srodni.

Apstinencija se ne moze uvijek lako prepoznati kao neurot

ska, Za nju se navode najvjerodostojnije kao i najnevjerojatnije

rae ional izaci je,

Ta

ko muskarci navode da nemaju prilike iii

novea da dospiju do koitusa, iii da su tako zaokupljeni poslom

i brigama da uopce nl ne stignu da misle na tako nesto ; iii se

izgovaraj u etickim i religioznim motivima. Strah od venericne

in fekeije je jedna od najcescih neurotskih raeionalizaeija apsti

pacijenti kao razlog svoje apstinencije navode da

SI IZ matenjaln ih razloga ne smiju priustiti djeeu; da se tu radi

pro izlazi vee i iz cinjeniee da opcenito

kOJI ne znaju za preve ntivna sredstva upraznjavaju coitus

Interruptus,

Trajna apstinen cija mladih udoviea je vecinom neurotska;

ne

mogu

naCi

novi seksualni objekt jer prema umrlom iii

.ve lik osjecaj kriv iee , iii su isuvise fiksirane za njega,

zdravlja jeste da zalost, koja prema Freudu

I brahar:nu Ima zadatak da omoguCi prevladavanje pretrplje

*

Radi jednos tavnosti, muske i zenske seksualne pore mecaje ozn aca

nog gub ltka, prije iii kas nije nestane,

vamo kao impoten ciju ,

96

97



Do sada smo govorili samo apstinenciji koja se tice

spo lnog opcenja.

Totalnu apstinenciju,

koja iskljucuje svaku

vrstu neposrednog seksualnog zadovoljenja, nalazimo samo

rijetko.

Na

osnovi iskustava koje imamo, prilikom analize paci

ienata , koji

su

naveli da zive u totalnoj apstinenciji, moramo biti

veoma nepovj erljivi prema takvim anamnestickim podacima .

Pacijenti obicno presute autoerotska zadovoljavnaja iii

ih

uop

ce nisu

ni

svjesni, ako

ih

post

iz

u u manje iii vise prijetvornom

obliku . Ovdje spadaju svi oblici "skrivene" genitalne i ekstrage

n

it

alne onani je i "ekvivalenti onanije"

(Fe renczi) .

2) ad muskaraca:

(a) Fakultativna

iii

djelomicna erektivna impotencija:

Nes

tajanje

i:i

neostvarivanje erekcije prije cina. Spontana sposob

n o s ~ erekcije kod onanije iii prilikom onanijskih mastanja obic

no nije poremecena.

(b) Laki oblik ejaculatio praecox (ejaculatio praecox geni

la/nag stadija) :

ejakulacija se kod dobre iii nepotpune erekcije

iz straha odvija neposredno prije

iii

ubrzo nakon imisije.

c)

Jako smanjena orgasticka potencija u svim slucajevima.

3) Kad zena:

a) Vaginalna anestezija iii hipestezija.

b) Totalna orgasticka impotencija u svakom slucaju.

Nasuprot prisilnoneuroticnim ienama, histericne zene nisu

nikada frigidne, tj. potpuno neosejtljive, nego su, naprotiv,

seksualno preosjetljive uslijed genitalizacije tijela sa izuzetkom

genitalnog organa. Histericni stigmati (ovarij, osjetljviost prsne

zlijezde itd .) u analizi

ne

pokazuju nikakav psihicki smisao,

nego su neposredni izraz prenesene genitalne senzibilnosti

Ferencz;).

Kod nekih zenskih histerija klitoris se moze isuvise

lako uz buditi tako da i najblazi dodir moze izazvati osjecaje

slicne orgazmu; to obicno lijecnika i pacijenticu lako zavara da

se

ne

radi orgastickoj impotenciji; potpuno je jasno da to

kratko uzbudenje posjeduje isto tako malo ekonomske vrijed

nosti normalnog orgazma kao i uzbudenje prilikom ejaculatio

praecox.Takve zene su obicno plasljive i vaginalno neosjetljive

prilikom spolnog

Cina.

2)

Prisi lno-neurotska impotencija

Presli bismo okvir ovog istrazivanja ako bismo ovdje zeljeli

pokazati kakav utjecaj somatsko zaprecavnaje libida izapreca

vajuca tjeskoba imaju

na

oblikovanje prisilno-neurotskog ka

raktera. Ovdje bi bilo dovoljno uputiti na

Freudova

istraiivanja

o osobinama karaktera prisilnih bolesnika; one

se

skoro u

potpunosti pokazuju kao zastitne mjere,

ito

ne samo kao takve,

protiv zadovoljenja, kao i histerijske osobine, nego i protiv same

tjeskobe koja svoju snagu crpi iz zaprijecene seksualne ener

gije. Neurotska tjeskoba je "vezana" Freud) prisilnim simpto

mim

a,

i zaprecavajuca tjeskoba

se

javlja odmah kada su naj

vaznije p

risi

l

ne

mjere svjesno zatomljene. Dakle, prisilni sim

ptomi

su

plus funkcije, kao i histericni, samo se pretezno nalaze

na inte

le

ktua lnom (misaonom) podrucju. I oni, kao i histericni

simptomi, svoju energiju crpu

iz

zaprijecenog libida. Ovdje

valja sarno dokazati da prisilni bolesnici zaista raspolazu zapri

jecenirn libidom i istraziti po

temu

se prisilno-neurotska impo

tencija

ra

zlikuje od histeritne.

Pr

isilni arakter nije zadrzao genitalni konflikt, kao histeritni

karakter, nego mu se regresijom uklonio na analnosadisticki

st

ad

ij razvoja libida

Freud).

Na mjesto genitalnih nadomjesnih

zadovoljenja stavio je analna i od onih PNih se

tak

i zastitio

energfjsk

ih

analnim reakcijskim tvorevinama (pretjerani smisao

za r

ed

i cistocu, analni ceremonijali itd

.).

Naprotiv, sadizam je

izmedu ostaloga postao sredstvo

za

obranu

od

"genitalne

opasnosti"

Za ilustraciju onoga sto je receno neka posluzi isjetak

iz

ana lize jednog slutaja prisilno-neurotskog karaktera sa kronic

nom depresijom.

T idesetdvogodisnja .lena, djevica, sa strogim muskim crtama lica

i neljubaznim nastupom i vladanjem koje je negiralo zenskost, zatra

zilaje analizu da

bi

se oslobodila tjeskobnih stanja

kOja

su se nedavno

pojavila. l a patolosko u njenom karakteru, naime

to da

do nje nije

mogla doprijeti nikakva radost, nije postojao nikakav uvid

da

se radi

o bolesti iako je ona zbog togajako patila; podnosi laje to kao sudbinu.

- Nedavno je upoznala mladica kojegaje iznenada poeelai ako mrzjeti,

a da nije znala zasto; kasn

ij

e je tu mrznju

ra

cional

izi

rala razn

im

mo iv ma. Sama je uoeila

da

ga je najvise mrzjela kada je on prema

njoj blo drag i Ijubazan. Postepeno se javljala jaka tjeskoba eim bi

ga

u g l ~ d ~ ~ a na to je reagirala ogromnim povecanjem osjecaja mrznje i

s a ~ s t l c k l m

mastanjima. Uskoro

se

pokazalo da

se

u tog mladica

z a l j ~ b l l a

ali to nije htjela priznati pa je zaljubljenost pokusala

OSl2biti

f_orslran

m

mrznjom. Kao u nekom krugu, mrznja i tjeskoba su poja

cavale jedna drugu i od tada su neko vrijeme njome neizmjence

o ~ l a

~ l e do

k konaeno nije pala u tesku depresiju.

Tokom depresiv

nth S anJ.a

mora fa

je veoma mnogo jesti.

U jednoj takvoj fazi za vrijeme

an a lze jednom je sanjala da lakom o guta kobasicice. Svjesno je

mastala gazi mladica dok od njega ne nastane kasa, te kako

?etom njegov ud.

Kadajetok

om analize spoznala sust inu svoje

tJeskoba je isceznula zajedno sa sadistickim mastanjima; ali

svoJu

zaljubljenost je prenijela na analiticara i na isti nacin

se

branila,

98

99



tako da ga je pocela mrzjeti i ponovo jesti u velikim kolicinama.

Tjeskoba se nije pojavila. Konacno je prekinula analizu

sa

obrazloze

njem da je postigla ono sto je htjela, da nije vise zaljubljena u mladica,

te da se stoga vise nicega ne treba plasiti i nije joj potrebna analiza.

Moje objasnjenje, da se radi bijegu, nije imalo uspjeha.

Akutna zaljubljenost ove pacijentiee odgovarala je prodoru

Ilbida

ka

genitalnim nagonskim ciljevima i heteroseksualnom

objelctu u obliku histerije. Ona j e odbijala nagonski prohtjev u

obliku h

is

terije: najprije je proizvela tjeskobu (zaprecavajuea

tjesk

o

a plus tjeskoba kao obrana) . Forsirana mrznja i sad is

ticka mastanja koja su se izmjenjivala sa tjeskobom odgovarala

su

akutnom bijegu u sadisticku poziciju prisilne neuroze sa

agresivnom obranom (ne od nagana nego) o objekta koji

donos i opasnost. Ta

agresivna obrana od genitalne opasnosti

nastavila

se na

oral nom stadiju u obliku oralnog unistenja

penisa koji donosi opasnost. Tom nesvjesnom zbivanju

su

odgovarala depresivna stanja.

8ijeg o genitalnih prohtjeva uz

agresivnu obranu o objekta koji pobuduje genitalne zelje

jeste jedna

o

specificno prisilno-neurotsih reakcija n geni

talnu opasnost . Ovaj naCin reagiranja ne nedostaje

ni

u jed

nom slucaju prisilno-neurotskog oboljenja, samo

g

jedanput

zaticemo kao svojstvo karaktera,

a

drugi put kako djeluje u

simptomima.

Dok se agresivnost kod muskarea obicno stavlja u sluzbu

falickog libida, kod prisinog bolesnika taj odnos se obrnuo:

Genitalnost je stupila u sluzbu destruktivnih nagona,

falos je

prestao biti posrednik genitlane Ijubavi i ugode i posta a je (u

krajnjim slucajevima) ubojito oruzje.

Koitus za agresivni muski

prisi lni karakter znaci u prvom redu probadanje zene Rezultati

takvog patoloskog stava su razliciti vee prema ostalom obliko

vanju karaktera doticne osobe:

a) Apstinenclja

uzrokovana

asketskom ideologijom:

Tipic

ne

racionalizacije

su

da je spolni cin prljav (analno) i zivotinjski

(sadisticki). Falicki sadizam

se

javlja kao hipermoral, a analnost

kao hiperestetieizam. U analizi je ova ideologi ja dakako sruse

na cim se ponovo pokaze strah od kastracije. Spolni cin se

jednostavno odbija po prineipu kiselog grozda.

b)

Erektivna impotencija:

Kod prisilnih neuroticara ne na-

ilazimo

na

nju precesto, medutim ovdje ona ima speeificno

drugaciji smisao nego kod histerije. U prvom slucaju erekcija

zataji samo zbog straha

ad

kastraeije, a tamo

se

radi "tabuu

erekeije", izbjegavanju ubojstva kame se nesvjesno masta

pomoeu ubojitog oruzja "falosa". To

se

pokazuje i u pojedina

cnim simptomima i u snovima i mastanjima. Takvi bolesniei vrlo

rado biraju vatrena oruzja i bodeze kao simbole genital nag

organa , a u njihovim seksualnim dnevnim snovima nikada

ne

nedostaje ideja aktivnog silovanja zene koja

se

otima. Sad is

ti

cki

im

pulsi se odnose iii

na

samu zenu (majku) iii su samo

preneseni sa muskarea (oea). Ukoliko

se uz

prisilno-neurotsku

regresiju javi jaci preokret ad zene ka muskareu, tad a falicko

sadisticki impuls ima i smisao homoseksualne agresije:

Eta

pe razvoja ova dva oblika prisilno-neurotske impotenei

je su:

(na

histericnom stadiju) zelja za ineestom i mrznja prema

ocu, zbog toga strah od kastraeije koju bi proveo otae - bijeg

na

analnosadisticki stupanj - ovdje obrana od opasnosti kas

tracije (analno-) sadistickom agresijom prema oeu sto uvijek u

biti znaci (falick

u)

kastraciju oea - strah od kazne (kastraeije)

zbog tog nasilja - ponovna sadisticka obrana od opasnosti _

konacno jako patiskivanje i stvaranje reakcije protiv falicke

agres

ij

e introjekcijom oea koji zabranjuje i kaznjava - pretvara

nje straha o oca u osjecaj krivice (strah Ja od Nad-Ja). Kod

prisilne neuroze analiticki

se

dospijeva do straha od kastraeije

obic

not

ek nakon otkrivanja analnog i falickog sadizma, i nakon

odstranjivanja raeionalizacija

za

preziranje seksualnosti; kod

hi

sterije se strah ad kastracije nalazi samo na povrsini.

c) Tr

eGi,

pored askeze najcesGi oblik prisilno-neurotske

im potencije jeste osobito jako smanjena orgasticka potenc ija

uz dobru erektivnu i ejakulacionu potenciju. Obicno se kod

ovih bolesnika lako previdi poremecaj potencije zbog dobra

fu

nkclonirajuce erekcije.Takvi slucajevi su kao prigovor suprot

stavljani mojoj izjavi da ne postoji neuroza bez poremeeaja

genitalne funkcije. Medutim, potrebno je samo da tocno pos

tavimo pitanje seksualn im osjecajima za vrijeme cina, iii da

analiziramo stav prema seksualnom cinu uopce, da bismo se

uvjerili da

su

prisu tni teski poremecaji koji uzrokuju zaprecava

n

je

IIbida.

primer, spolni t in je za nekog savjesnog prisilnog ne

urotlcara obaveza koju ima prema supruzi, pri cemu on uz puno

sa

vlad

ava osjecaj impotencije. Jedan takav bolesnik je

clJe

l

dan, kada Je po njegovom sistemu bio

na

redu koitus,

mo a? misliti: "Danas moram spolno opCiti,

to

ne smijem zabo

ravltl. Jedan drugi bo esnik je cesto spolno opGio samo da bi

*

Tako je npr. jed

an

prisilni neuroticar koji je

t v o

u apstinenciji zbog

navodno religioznih i etickih motiva patio od impulsa da

svom

prijate

Iju , sa kojim je spavao u istoj sobi, "zabode not u leda".

1 1

1



se "uvjezbao" u koitusu. Nakon nekoliko frikcija bez ugode

prestao bi; ipak se uvjerio da je "potentan".

Na

taj n tin je

upraznjavao spolni

tin

vee dva desetljeea

i

pored pseudopo

tencije i prisilne neuroze, imao je tipitne simptome akutne

neurast

en

ije.

Svim takvim slutajevima zajednitki je nedostatak psihit

kog lib

id

a

sihicka anestezija iIi hipestezija)

koji se

obitno

pojavljuje zajedno

sa

vise iii manje jasno izrazenom anestezi

jom penisa. Takozvanu "hladnu erekciju" veoma testo nalazi

mo kod prisilnih neurotitara; ona se odlikuje nedostatkom

specificnog osjeeaja ugode napetosti. Kod takvih bolesnika

uopee ne dolazi

do

ejakulacije iii samo veoma tesko. Pored

anestezije penisa kod ejaculatio retardata odutujueu ulogu ima

i analna tendencija

za

zaustavljanjem sjemena Ferenczi).

Orgast cku impotenciju erektivno potentnih prisilnih neuro

ticara mot mo lako prepoznati. ni koji prisilno razmisljaju za

vrijeme tin misle na svoje probleme; oni koji su optereeeni

prisilnim brojanjem, broje frikcije; oni koji pate od ceremonijala

bojazljivo nastoje odrzati odredeni

red

i prilikom spolnog op

eenja, iii se plase da

su

zanemarili neki detalj ceremonijala

spavanja. Osjeeaji ugode koji

su

od potetka voema mali jedva

da i dobivaju na intenzitetu za vrijeme ejakulacije iii ejakulacija

izostaje. Nakon

tin pojavljuju se: jaka malaksalost, osjeeaji

krivice, dosada i osjeeaji gadenja.

U nekim slutajevima hipestezija penisa povezana je sa

ejaculatio praecox. Isuvise eesto se kod prisilno-neurotskog

karaktera uvid u bolest uspostavi tek kada

un tot

svom prosi

renju sustavi prisile nisu dovoljni da zagospodare zapreeava

njem libida, te se uslijed toga oslobada zapreeavajuea tjeskoba

iii se javljaju neurastenicna stanja umora, glavobolja, smetnje

pri radu, besanica itd.

Nerijetko

se

prisilno-neurotska apstinencija pojavljuje na

kon fijaska u obliku erektivne iii ejakulacione impotenci je. Tada

se ne moze osporiti svrha apstinencije, naime zavaravanje da

se ne radi osjeeajima impotencije. Nasuprot histeriji i kroni t

noj neurasteniji, prisilni neurotitari

obitno

ne uvazavaju svoju

impotenciju, slabo ju procjenjuju iii je ne zele priznati unatoe

jasnim dokazima. Doduse, potisnuti osjeeaj impotencije ubrzo

dolazi do izrazaja kao

opCi

osjeeaj manje vrijednosti. Neopa

zanje i kompenzacija impotencije je zajednieka nekim prisilnim

neurotitarima

sa

genitalnonarcisoidnim karakterima.

***

Dok je muski prisilnoneurotski karakter (nasuprot muskom

hister iku ) ostao muski aktivan, a zen ski histeritni karakter je

s

tu

vao feminino drzanje,

t nski prisilni karakter je

u biti

mus ko-agresivan.· Objasnjenje nam pruza analiza prisilnone-

urotskog oblika frjgidnosti koja je to potpunija sto je izrazeniji

prisiln i karakter. Zelja za posjedovanjem penisa oeituje se ne

sa

mo u seksualnim osobitostima i u masti kao kod histerienog

karaktera, nego je ona utjecala na k ~ k t e r i u smislu pretvara

nja Ja u muskarca: Bofesnica

ne

zeli same da bude muskarac,

nego joj

je

i uspjelo da

se

bez napora muski ponasa i da

ispunjava muske ideals. Poistovjeeivanje s ocem nije se zaus

tavilo kod ideala Ja nego se prosirilo i na Ja, sto kao posljedicu

mora

im

ati gubljenje poistovjeCivanja

sa

majkom u Ja. Karelat

odbijanja muskarca jeste jako naglasavanje homoseksuanog

stremlj enja kao

muskarac,

dok razotarenja u muskarcu koja

se dozivljavaju

lJ

histeriji uvjetuju prije djetinje-pasivnu preda

nost zenama.

H

is

te ri

ka

potvrduje, cak karakteroloski preuvelieava, zen

skost i kod nje je prisutan tek strah od koitusa (kastraCije).

Prisil no-neurotska zena

porite

zenskost uopee, i prisiljena je

stoga da kompenzacijski preuvelitava muSkost . Posto je i

sama ka

ra

kteroloski postala muskarac, prihvaeanje muskarca

kao objekta Ijubavi podsjeea je na njenu anatomski uvjetovanu

sudbinu i tako ga ona ne odbija tek tako, nego se stavise

neprekidno bori

za

potvrdivanje svoje muskosti; sredstvo koje

]oj u tome pomaze jeste sadizam analnog stadija: njena (veei

nom nesvjesna namjera jeste da muskarcu otme njegov ud,

dijelom zato da

bi

ga sama posjedovala, a dijelom da bi

otklonila organ koji je u stanju da izmami njena, iako potisnuta,

ali ipak ne ugusena feminina htijenja. (Podsjeeamo na zadnje

opisani sluea]

sa

kroni tnom depresijom.) Tako vidimo

id

kod

mnog

ih

zenskih prisilnih neuroza popustanje potiskivanja ge

nitalnog libida, akutna zaljubljenost, gubitak nesvjesno volje

n?_, a svjesno odbijenog muskarca zbog smrti iii zenidbe i

uzrokuje simptomsko oboljenje tako da se pojatavaju

t ~ o r e v

sadistitko-analnog stadija

id

se s;mpto

matskl

ls

po

lJav

a sadistitka obrana od gen;talne opasnosti.

ak

sadizam kOd muske pr;s;lne neuroze isuv;se t sto

zadrzava svoj falitki karakter, sadizam zene je u velikom broju

*

S obzirom na mnoge "obi ke ispoljavanja zenskog kompleksa kastra

cije" Upucujem na Abrahamov temeljni rad. (Internationale Zeitschrift

fur Psychoanalyse, svezak VIII, 1922.)

1 2

103



slucajeva iuazite analne prirode: gnjecenje, gazenje, "smrskati

tako da postane kasa", udaranje po straznjici itd.

su

njegove

znacajk

e.

Ja

sno je da taj karakteroloski sistem prisilno-neurotske

zene predstavlja tek reaktivnu nadgradnju njene zenskosti. U

to se mozerno uvjeriti tokom analize prilikom opazanja prorn

jena karaktera kod takvih slucajeva: Zenski pasivni prijenos

libida se ovdje uspostavlja isto tako automatski, ako vee netako

lako kao k

od

histerije. Samo bolesnik

ne

savladava to htijenje

pomocu tjeskobe ka o histerici, nego pomoeu mrznje tako dugo

dok

na bilo korn mjestu ocevidno i neporecivo

ne

dode

do

izraza ja zensko drzanje. Obicno se ta nova faza uvodi uz

tjeskobu U obliku histerije, sto

ne

znaci nista drugo nego da

se

prisilna neuro

za

pocinje pretvarati u histeriju; tj. stari proces

regresije je ukinut i na taj nacin je ponovo aktivirana infantilna

tjeskobna histerija genitalnog stadija. Dinamicki izrazeno: tjes

koba se odvojila od simptoma za koje je bila vezana. Daljnja

oblljezja te

pr

eobrazbe

su

genitalni osjeti koji

se

spontano

javljaj u i kojih se bolesnica plasi; to znaci da se takoder pojav

Ijuje i genitalna tjeskoba koja se dosada jedva mogla primijetiti.

Umjesto namjere

za

unistenjem objekta koji pobuduje genital

ne prohtjeve, pa je stoga opasan, pojavila

se

obrana od samog

nagona, pa objekt smije i dalje biti prisutan; prihvaeen je.

An aliticki m rjesavanjem genitalne tjeskobe koja se odvojila od

prisilnih simptoma zavrsava terapeutski zadatak.

3 Genitalna astenija kronicne hipohondarske

neurastenije

U jednom kracem radu kronicnoj hipohondarskoj neuras

teniji* pokusao

sam

od prisilne neuroze odvojiti jednu grupu

bolesti koja dod use pokazuje istu predgenitalnu fiksaciju kao i

on

a

ali

se

svojim karakterom, simptomima i oblikom poreme

taja

potencije u osnovi razlikuje od nje. I dok sam u tom radu

u prvom redu obradio morfoloske i psihogenetske razlike s

obzirom

na

prisilnu neurozu i histeriju, ovdje bi trebalo pod rob

no govorit specificnoj vrsti poremetaja potencije koju sam

oznacio kao "genitalnu asteniju". Nju nikada ne mozemo

nati

kod histerije

i

prisilne neuroze i ona je karakteristican simptom

kronicne hipohondarske neurastenije. Povijest bolesti koju tu

iznijeti treba istovemeno razjasniti u tom slucaju istrazivane

teoretske datosti.

*

Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse, XII 1926.

a lz analize jedne kronicne neurastemje

Dvadesetdevetogodisnji student

zatra..zio

je analizu zbog impo

tencije. Nakon visegodisnjeg perioda masturbiranja, koji je bio uspos

tavljen tek u dvadesetdrugoj godini zivota, uslijedio je period cestih

nocnih polucija. Onaniju nikada nije neumjereno upra..znjavao Uedan

do dva puta tjedno) , medutim uskoro ju je smanjio, na sto su se

pojavile spermatoreja

i

kapanje mokrace. Tek u svojoj dvadesetpetoj

godini pacijent se usudio pribliziti zenama, medutim ejakulacija se

uvijek tekuCi odvijala i

uz

potpuno

mlitav

ud

vee prilikom doticanja

zene. Nikada nije doslo do pravog pokusaja koitusa, pacijent takoder

nikada nije imao erekcije. Jedan dogadaj mu se cinio isto tako

neobicnim kao i ponizavajueim. Prije dvije godine dozvolio je da ga

veoma agresivna djevojka dotjera tako daleko da je s njom isao u

krevet,medutim nije se usudivao da skine gaeice; bio je sasvim

neuzbuden, okrenuo joj se ledima prema zidu i zaspao. Od tada nije

vise dozvoljavao da

dode

tako daleko i zadovoljavao se ejakulacijom

u odj

eei

koja

je

bila veoma malo ispunjena ugodom.

Nadalje, od - ne bas burnog - puberteta bila je katkada prisutna

g

avobo/ja, povremeno i osjecaj

tjesk

o

bnosti

u

grudima

i mucnina.

Pacijent je bio stalno neraspoJoien, doduse sposoban za rad, ali

veoma podlozan

tje/esnom umaranju

i cesto nesposoban da kontinu

irano racuna

iii

cita. Od prije vise

godina

postojali

su

i reumatski,

ali

od vremena nezavisni bolovi u udovima i ledima koje nije moglo

otkloniti nikakvo lijecenje. Radilo se difuznim i promjenjivim hipo-

hondarskim osjetima. Nadalje je od najranijeg djetinjstva, koliko god

je dopiralo njegovo sJeeanje bila prisutna opstip acija sa kojom je

mogao iziei na kraj samo pomocu odredenih sredstava za ciseenje iii

tako

daje

sjeo na lonac koji je bio napunjen vrueom vodom. Organsko

ispitivanje je kao rezultat imalo, osim varikocele na lijevoj strani,

negativan nalaz.

Svi clanovi uze porod ce (roditelji, troje starije braee i sestara) patili

su od stalne opstipacije. Osim oca, koji je bio prisilno-neurotski-ambi

va lentan karakter, svi su bili realni Ijudi. Sam pacijent je bio bojazljiv i

plah, pri tome istovremeno pretjerano Ijubazan i vee je svojim nastu

pom odavao feminini karakter.

IInaliza nesvjesnog je vee na drugo j seansi pocela sa snom ciji je

n e u V I J e ~ sadrzaj jako uplasio pacijenta: on Ijubi genitafni organ svoje

p t

go?ma s tarije sestre. Manje ga je uzasnula radnja od cinjenice da

se radilo s e ~ t r i

o

gao je samo objasniti da je upravo tu sestru od

d J ~ t l n J s t v a voema volio a Ijubav mu je bila i uzvracena. Ona se prije

vise.godina u ~ a l a u inozemstvu, vjela je odano u mirnom braku i

paCljent JU .Je cesto posjecivao. Medu njima je vladala i odredena

s e k s u a n ~

.Intlmnost utoliko sto mu je ona povjeravala tajne

iz

svog

braka

I tuzila se na svoju frigidnost. U pubertetu su se

jedno drugom

z a ~ I e i l

da

Se

se kasnije zdruziti i nikada se vise ne rastati. Ona mu je

uV J : k bila savjetnica kao majka i uvijek mu je kao mladem bratu

pruzala podrsku u njegovom vladanju.

104

105



Jedne od slijedeCih veceri pojavilo se sjecanje na jednu potpuno

Laboravljenu fobiju i perioda izmedu njegove cevrte i sedme godine;

opis predmeta tjeskobe bio je posve nepotpun. Kad god je dosao u

polumracno predsoblje imao je viziju: "sablast" (tako je on to tad a

nazvao) spustala se

odnekud odozgo",

iii je bilo i tako

"kao

da ce fa

sablast izaci z nekoga iii kao da ce preko glave biti navucena kao

kosulja".

Nesto odredenije u pocetku nismo mogli saznati.

Najpri je cemo prikazati analizu sna:

Pacijent

je

odmah nakon sna

uz

velike zapreke ispricao da

se

izmedu cetvrte i seste godine seksualno igrao

sa

pet godina starijom

rodakom, sto, osim nekoliko vainih detalja, nikada nije bilo potisnuto.

To sjecanje ga

je

uvijek veoma opterecivalo, te igre je smatrao najgo

rim djelom u svom zivotu i sam je svoju bolest svodio na njih. Igre

su

se uglavnom sastojale u tome da su se igrali lijecnika i pacijenta,

pregledavali su jedno drugo i pri tom promatrali i opipavali cmar i

genitalije. Sasvim tocno se sjecao da

e

opipao njene genitalije, ali nije

znao da

Ii

je i ona manipulirala njegovim. Kao lijek prepisivali

su

po ljupce na najrazlicitije dijelove tijela. Uz sve znake gadenja i obrane,

mnogo kasn ije se sjetio da su se madusobnc jubili i u anaini nabor.

Rodaka je pri tome obicno imala aktivnu ulogu, a i inace

se

ponasala

sasvim kao djecak; te igre S L ~ bile opake i zbog toga, smatrao je

pacijent , sto

su

odredi e i njegova kasnija mastanja onanij

i.

Predodz

ba koitusu uopce

ni

.

e

bila prisutna u tim igrama,

ani

inace nije imala

nikakvu ulogL: Najorniljenija mastanja

su

bila: biti vezan , jezikom

doticat zenske spolne organe, sisati dojku. Kasnije je sanjao i mastao

da se sise njegov ud, da jezikom uklanja izmetine iz cmara i slicno.

Postajanju posljednjeg mastanja svjesnim prethodio je dug period

pojacane jutarnje mucnine. Tokom detaljne analize pacijent

se

sjetio

i cudnovate sklonosti koju je imao kao dijete da sjedne majci do

stopala, da otpuze medu njene noge i da glavu stavi sto je moguce

bliie

;1jenim spolnim organima. Medutim mastanje podraii vanju

klitor isa lizanjem koje je bilo usmjereno na majku i jako prozeto

analnim elementima bilo je najjace potisnuto. Ono

se

moglo samo

rekonstru irati na osnovu gore navedenih elemenata, izgleda da nika

da nije bilo svjesno i da je dozivjelo stvarno zadovoljenje samo u

igrama sa rodakom. Veoma kasno prodrlo je sjeeanje koje je znatno

podupiralo nasu slutnju da e majka bila pravi cilj njegovih analno-oral

nih zelja: vidio je sebe kao sasvim malog u spavaeoj sobi kako je

promatrao majku dok je praia grudi i spolne organe.

Sve do neposredno prije kraja analize ostalo je nerijeseno pitanje

kako je pacijent aktivirao vlastiti genitalni organ. U masti se javila

predodiba

pasivne felacije, medutim nije se mogao sjetiti nicega

sticnog, nasuprot jasnim sjeeanjima u odnosu na druge .aktivnosti.

Odlazemo pitanje njegovoj genitalnoj aktivnosti sve

dok

ne razjas

nimo predmet i motive njegove infantilne tjeskobe.

Elementi sablasti koji

su

najprije razjasnjeni bili su:

1

ona se odnekud spusta,

2 to je kao da

ce

ona izaCi z nekoga,

3 navucena je preko glave kao kosulja.

Uskoro

se

pacijent dosjetio u kojoj prilici se sjetio zaboravljene

vizije: njegov mali rodak je izvukao takozvanu "dusu" nogometne lopte

i u tom trenutku se munjevito pojavilo sjecanje. Taj banalan dogadaj

izazvao je sjeeanje iz dva razloga, od kojih je jedan odmah bio

raz

jasnjen. Sablast je bila cNenkasta, gola, bez kose na glavi. Crtez

koji je pacijent iLradio na moj zahtjev predstavljao

je

mladica i on

je

odm

ah

u njemu prepoznao svog otprilike deset godina

starijeg brata.

Oaljnje asocijacije dovele

su

do sjecanja da ga je brat jed nom jako

uplasio. Nije mogao

reei

kada

se

to zbilo. Time, medutim, nismo nista

doprinijeli razjasnjenju gornja tri elementa. Tek kada se pacijent do

sj

etio da je dusa nogometne lopte od crvene gume, spontano je

raz umio prvi element (odnekud

se

spusta"): Radilo se irigatoru

sa

CNenom gumenom cijevi.

Na to

se

dalje sjetio da mu

se

ponekad

cinilo kao da sablast izlazi iz mufa koji se nalazio na ormaru u

predsoblju. Time je novo sjecanje bilo u protivrjecju, da je irigator

obicno stajao na jednoj visokoj po/iciu kupaonici. Ideja mufu u vezi

U

sa

tre6im elementom ("navucena preko glave kao kosulja ), s obzirom

na

sj

eeanja na procedure pranja majke koje je promatrao, mogla je

zn aciti samo jedno: On mora da je promatrao majku prilikom vaginal

nih irigacija (muf kao simbol vagine) pri cemu je ona vjerojatno svukla

kosulju.

Ali kakvu je ulogu pri tome imao brat i zasto

se

irigator pojavljivao

kao sablast koja je uzrokovala toliku tjeskobu?

Za

odgovor na ovo pitanje posluzio je slijedeci materijal koji je

pacijent dio po dio skupljao tokom mnogih mjeseci.

Jed

an

s

an je

na pocetku ovog perioda glasio:

"kleCim moleci u

j

edno

j crkvi sa ne kim drugim Ijudima

i

glava mi je nagnuta

prema

podu. Kada iz/azim,

pred

vratima crkve stoji velik sablastan lik i ja

se

nasmrt uplasim_'

Prv a pomisao glasi da on moli kao musliman sasvim

nagnut prema podu. (Crkva?)

Uz

to spontana pomisao: kao dijete

obicavao je umjesto Uklistir reci "kristir". Vee veoma rano je patio od

opstipacije i irigacije je uvijek obavljala majka (crkva kao simbol majke

i ukristir" / Krist u Srlu). Polozaj za molitvu u snu jednak je polozaju

prilikom irigacij

e.

I inace je postojalo mnogo dokaza za naglasenost

njeQ?ve

~ n l n e

pozicije. Sjetio se kako ga je kucni lijecnik - tada je

n t v J e r o j a t imao tri godine - u ~ a l i upitao: 'Sjedis

Ii

uvijek na

pn

JestoIJu?

Jedan voema dug period ranog djetinjstva bio je ispunjen

Iwa

r:n

a

sa elementima za gradnju kojih

se

najprije igrao tako da je

na I'?ncu. Kao sto su se druga djeca trceCi igrala 1eljeznice, cinio

je. o I pacljent tako ~ t o

se

sa loncem klizao po sobi. Kasnije, pa i u

v n ~ ~

ovladavao je opstipaciLom kada je sjedao na lonac

~ ~ j l

blo

u n J e n

vrucom vodom. Cepice za ubrzanje stolice i

Ingac e mu. Je l S sve do osme godine davala majka. Kasnije je

dopustao IngaCl je samo vise kod veoma ustrajnih opstipacija, ali je

Cesto u vezi

sa

defekacijom govorio sa majkom koja je za to

pokazlvala ve lik interes.

106

107



Kao i kod mnogih drugih osoba koje pate od opstipcije i kod

pacijenta se ispostavilo da je defekaciju stavljao pod najrazlicitije

racionalizacije. Ako je jednom spontano dobio poriv za prainjenjem,

uvijek je morae obaviti nesto vainije. Tako je nastavio sa naCinom

infantilne d e f ~ k a c i j e na loncu. Pri tome je sudjelovala i odvratnost

prema nuzniku koja je bila utemeljena u njegovom prastarom strahu

od

WC-skoljke i irigatora. Kada je kao djecak trebao nuznik, vrata su

morala ostati otvorena i on

je

ledima morae dodirivati zid. Unatoc tim

mjerama postojao je ogroman strah od stvora (predmeta, duha,

sablasti) koji

bi

mogao

izaCi iz

skoljke i - podaci

su

tu bili netocni

nanijet i mu nekakvo zlo.

Medutim, sablast je bila muskog roda i kasnije je imala crte

pacijentovog brata. Oakle, kako je doslo do toga da je ugodom

naglaseni analni odnos prema majci bio tako povezan sa strahom

od

brata? Pacijent je postovao i cijenio svog brata, kako je tvrdio, narocito

tek od puberteta u tolikoj mjeri da se to granicilo sa potpunom

samozatajom. Njegov odnos prema bratu moze

se

usporediti samo

sa odnosom zaljubljene siparice. Bio je presretan kada je brat s njim

isao u setnju, a beskonacno tuzan, cak je i plakao, kada je uvidio da

je ovaj vise volio drugo, mnogo starije drustvo. Potajno mu je predba

civao da

g je

premalo volio.Savjet i misljenje brata za njega su bili

nepovredivi. Zdrav i real an brat vee se vrlo rano odvojio od

dom

u

kojemu je neprekidno vladala neprijatna atmosfera. Kada je pacijent

primijetio da mu je brat, unatoc svim naporima, izmakao, povukao

se

duboko povrijeden i pridruzio se muskarcima koji su uvelike licili na

brata. Upadljivo rado i bez prigovora prepustio

se

ulozi vodenog koji

se divi svom vodi. Medutim tokom analize pokazalo se sve jasnije

kako je reaktivna bila ta privrzenost i Ijubav. Vee ubrzo nakon pocetka

analize pacijent je imao pomisao na koju najprije nismo obratili pa inju:

sanjareci je sjedio u nekoj kavani i iznenada je ugledao sliku smrtov

nice. Zatim su

se

javili, u pocetku samo u nagovjestajima, a kasnije

sve jasniji prigovori majci da je vise voljela brata od njega. Brat je

uistinu bio majcin miljenik, a pacijent je tesko podnosio tu uspjesnu

konkurenciju. Nikada od majke nisi mogao cuti nista drugo do H., H.

i opet

H."

(bratovo ime). Morao je nositi njegovu iznosenu odjeeu,

odobravat i hvalospjeve njegovoj inteligenciji, marljivosti i dob rom

odgoju. Medutim, nije se upustio u borbu sa suparnikom nego

je

neposredno prije puberteta (otprilike u jedanaestoj godini zivota)

odlucio da Ijubav majke, kojaje obozavala svog starijeg sina, zadobije

tako da

sve

odobrava velicajuei. Naime, cesto je iskusio da je majka

voljela Ijude koji su hvalili njenog najstarijeg sina, a mrzjela one koji su

bili protiv njega. I tako se pacijent pridruzio onim prvima. Medutim to

sto je postepeno klizio ka prekomjernom obozavnaju brata bilo je

rezultat potiskivanja svih zlih osjeeaja, koji su

se

odnosili. na njega,

prije svega zelje da umre. Oakle, Ijubav prema bratu nije bila samo

prijenos sa majke nego i reakcija na njegovu mrznju diktiranu osjeea

jem krivice. Tako je sablast mogla predstavljati brata zajedno sa

irigatorom, smijemo reci: majcinim organom ugode i samu majku. To

je bila pozitivna strana ambivalentnosti. Orugi element sablasti glasi:

to je kao da ona izlazi iz nekoga. Na ovo sjeeanje oslobadajuCi je

djelovalo izvlacenje duse nogometne lopte. Pacijent si je kao dijete

obicno tako predocavao smrt da dusa, kOja ima isti oblik kao i tijelo,

napusta tijelo. Sablast iIi duh

koji

je progonio pacijenta, bio je dakle

dus a umrfog brata, tj

brata kojemu je zelio smrt.

N

ak

on otkrivanja autoerotske ugode koju je pacijent stjecao

opstipacijom i njegovog odnosa prema majci, znatno

se

poboljsao

rad

crije

va

. Do konacnog osobadanja od opstipacije doslo je medutim

tek na kon otkrivanja daljnjih odnosa.

Tako je pacijent patio i od jakih grceva i kolika koje

su se

javljale

uz mucninu i meteorizam.

Analiza vjetrenja dovela je do otkrivanja jakog uzivanjEl u ana lnim

mirisima i reakcijskih tvorevina protiv odredenih naCina ponasanja

oca. Pacijent je imao veoma istancano osjetilo njuha. Tokom analize

vise puta

mu

se prividao miris mokraee, sto je bilo usko povezano sa

njegovom uretralnom erotikom. Njegov meteorizam je bio reakcija i

na to da

si

otac cak ni u prisutnosti obitelji nikada nije nametao kontrolu

pri

li

kom vjetrenja. Posto je pacijent vee. veoma rano uzeo na znanje

da je majka osudivala nacine oceva ponasanja, on se majci za Ijubav

poceo razvijati sasvim suprotno od oca isto kao sto je njoj za Ijubav

postovao brata. Njegov otac je bio skrt, indiskretan, otvarao je svako

pismo koje je dospjelo u kueu, bio je svadljiv; nasuprot tome, pacijent

je cijenio novac i nastojao je da bude osobito diskretan i poslusan.

Otac nije imao nikakvih obzira u vezi

sa

analnim stvarima, pacijent si

je zabranjivao cak i fiziolosku flatulenciju. Medutim, ovo odricanje za

Ijubav majci n ije bilo lako, zahtijevalo je znatne napore pri potiskvian ju

i dovelo je do uznemi(ujuCih organskih simptoma. Vee i nakon samog

otkrivanja tih odnosa meteorizam je ustuknuo, a opee zdravstveno

stanj e se poboljsalo.

Zacudo i dalje su ustrajali uznemirujuCi bolovi poput kolike koji su

se ne ko vrijeme javljali svake noei u jutarnjim satima. Njihova analiza

Je bll adaleko manje uspjesna; pa ipak su oni nestali kada su mastanja

? r u ~ n postal a svjesnim: specificnost bolova nismo mogli objasniti

lako

Je,

neovisno vremenskoj povezanosti, bila jasna njihova pove

zano

st

sa idejom da u trbuhu ima dijete-izmet. Naime, pacijent je

?

efe

clrao u

ob

liku' veoma malih komadiea izmeta' koje

je

on nazivao

Uz to se javilo i sjeeanje na velik interes koji je kao dijete u

etovallstu pokazivao za izmet koze. Usporedivao g je sa maslinama,

a su pratile analizu ovog detalja jednoznacno su govo

rI e

u Jak

lh

koprofagnih tendencija koje

su se

nalazile u osnovi

nJe

go

v

.h.

mas tanja i dozivljaja analnog podrai ivanja klitorisa lizanjem.

San Je uveo ovu fazu g lasio je:

Kao dijete igram se u velikoj sobi,

svugd e _po sobi l z1atnici, ja defeciram korhadice izmeta koji

nesta U I

na

njihovom mjestu se po javljuju sicusna

djeca Iz analize

ovog sn a

n l J ~

se moglo jasno odrediti kojoj nesvjesnoj ideji pripada

e C e znace nJe: da sam bude izmet = dijete u velikoj sobi (tj. u majci),

I I d sam r d djecu. Pacijent je voema cesto svojoj defekaciji

108

109



govorio I<ao

0

"teskom porodaju".

Ni

temeljito istraZivanje djetinjstva

nlti vanjska anamneza nisu dali uporista za to da je on promatrao

trudnoce. o cudnije je bilo da se pacijent sjecao da je prosao kroz

period intenzivnog razmisljanja problemu produzetka vrste. Proma

tranje zivotinja i njihovih mladih koja je vrsio na selu imala su veliku

ulogu. Jedno vrijeme - otprilike oko cetvrte godine zivota - postojao

je

poriv za postavljanjem pitanja. Jasno se sjecao svog

r ~ o c r n j

odgovorom na pitanje sto

znaCi

rijec "Hebamme" (babica) Receno

mu je da je to piljarica,

ali

on je znao bolje: Trbuh u kojemu

se

nalazi

dijete otvara

se,

dojkinja

( Amme'J

djetetu pruza grudi na koje

se

one

priljubi da sisa i na taj naCin

ga

podize

(heben J

iz trbuha (Heb-Am

me . Dakle, oralna tendencija sudjelovala je u njegovoj teoriji poro

daju, rnedutim imala je vaZnu ulogu i kod teorije zacecu.

U vrijeme kada su nocne kolike bile najjace, pacijent je sanjao

snove u osno

vi

kojih

se

nalazila tendencija da ga lijecnik oplodi kroz

usta. Oanju su nastupale jake glavobolje i mucnine. Jedan takav

san

je

glasio Nas instalater popravlja nase cjevovode, ja

sam

prisutan,

iznenada on pokrece ispirac,

tekucina

se rasprsuje kao {ina magla

(ja postajem mokar) i slanaje . Pomisli u vezi sa prvim dijelom odmah

su pokazale da instalater predstavlja analiticara koji treba popraviti

cjevovode, tj. pacijentov ud. Drugi dio sadrzi afektivan otpor lijecenju

im potencije i ispunjenje privilegirane zelje: analiticar

oploauje

(pomi

sao)

urinom kroz usta

(slani okus). Ovdje

su

objasnjene i halucinacije

mirisa: pacijent

se

sjetio da mu se u igrama sa rodakom veoma

dopadao miris urina na njenim spolnim organima. Ostalo j neutvrdeno

da i

su

zaista i urinirali .Dakle, halucinacije mirisa za vrijeme seansi nisu

bile samo sjecanja na igre nego i prikazi zelja koje su bile usmjerene

prema mokracnom aparatu analiticara. Cjevovodi u snu sadrzavali su

isto tako jednu determinantu iz djetinjstva: interesirali su ga cjevovodi

u kupaonici, a naroCito cijev WC-a, prije nego Ii se pojavio strah od

irigatora i WC-skoljke. Smisao tog interesa razjasnjen je tek analizom

sna koji je glasio: Orao olima neku

ienu,

da padne na mene.· Orao

je

otac, zena je majka, a otmica u zrak predstavlja koitus roditelja.

Pri

likom pokusaja koitusa koje je poduzimao u vrijeme analize pacijent

se

narocito morae boriti protiv zelje da legne ispod zene i da svoja

usta prinese njenom genitalnom organu. Ideja da majka nakon koitu

sa sa ocem pad a na pacijenta sasvim je pristajala uz analni odnos

prema majci sa irigatorom; u jednom snu koji je sanjao nekoliko dana

prije posljednje spomenutog, pacijent spolno opci lezeCi ispod jedne

kurve koja ima ud: majka spolno

opCi

s njim pomocu ocevog penisa.

Iza pasivno-analnog odnosa prema majci djelovao je odnos pema

ocu. Sada shvacamo da je djetinja fobija bila izraz neuspjelog potis

kivanja pasivnih analno-homoseksualnih tendencija. Dakle, stariji brat

nije bio samo zastupnik majke sa irigatorom nego i zastupnik oca. I

sve to posve analno preradeno. Sada znamo na koga

su se

u dubini

odnosi e zelje za smrcu koje su dosle

do

izraZaja u fobiji. Prilikom

*

"Hebamme" -od "heben" sto znaci podi6i i "Amme" sto znaci dojkinja.

analize tih veza pacijentu je izmaklo: "Postacu potentan tek kad moj

otac bude mrtav."

Jos

iz

jednog drugog razloga je brat postao na odlucujuci nacin

zastupnik oca. Ako smo

do

sada saznali da su skoro sva seksualna

ht

ije

nja oslanjajuci se na erotiku usta : mokrace bila pasivno-analne

vrste i da su ta htijenja ov adavala pacijentom od najranijeg djetinjstva,

tada

se

moramo upitati sto je bilo sa genitalnim htijenjima. U anaiizi

nista tome nismo culi jednu i pol godinu. Tek krajem analize jedan

lanac asocijacija doveo je do prijetnje kastracijom koju je pacijent

do

zi

vio. U jed nom snu koji je omoguCio rekonstrukcije jedne vaZne

sc

ene radilo

se

slijedecem: U mracnoj sobi ja sviram klavir, u

pokrajnjoj sobi

Dr

S. (austrijski drzavnik) nekako uzviseno drii govor

i

mrko me gleda kroz svoje naocale. Dr

S.

u profilu podsjeca na

pacijentovog brata koji takoder nosi naocale. Onome "uzviseno" u snu

odgovara sjecanje da je njegov brai

na selu obicavao hodati na

hoduljama; zatim se pojavilo nejasno sjecanje na mracnu vezu i strah

koji je tame dozivio. Dan prije analize sna, brat 5e ked mene raspitivao

za stanje analize, i pacijent je na trenutak pomislio da Ii cu ja bratu

moida nesto reCi sadrzajima analize.

Uz

to jos ide i Cinjenica da me

je pacijent odmah na pocetku analize zamolio da njegovorn bratu nsta

ne govorim onaniji. Uzmemo

Ii

jos sviranje klavira u snu, sto jetip icno

kao simbol onanije, i govol' (prekorijevanje) kao i ITirk pogled uz to,

tada se besprijekornom cini rekorlstrukcija da je brat jed nom u mia

cnom predvorju (predsoblje - sablast?) zatekao pacijenta pri genital

nim manipulacijama i prekorio gaoTo mora da se desilo veoma rano,

otprilike u trecoj godini zivota, jer sjecanje na sablast dopiralo je

duboko u cetvrtu godinu i ta scena mora da

je

prethodila fobiji. Tako

je kasnije raz vijeni strah od sablasti, koja je imala crte brata, pocivao

napokon na prasceni u kojoj je brat rasplamsao strah od kastracije.

U vezi s tim nejasnG se javilo i sjecanje da je rodaka u igrama

pacijentu natezala muda. Karkateristican bol ustrajao je u podrueju

muda tako reci kao opomena. Tome su odgovarala i stereotipna

Jadanja pacijenta da nije penis nego da su muda premala, e p ahost

da se pred i enom potpuno svuce.

Analiza kojoj je uspjelo da do najsitnijeg detalja otkrije

a l n e

aktivnosti I mastanja iz ranog djetinjstva, osim ovog

s n o g sjeCanja nije dokazala ni najmanje uporiste za to da

Ie fa licka erotika ikada imala vaznu ulogu iii da je sluzila zapo

sJed nu

C

u ,ob jekta, Mokracna erotika zaostajala je za analnom,

medu,tlm s n o je dolazila do izrazaja U ejaculatio praecox i u

h ~ f u n a c l J a m a

mirisa urina. Dodajemo jos da se pacijent kao

dlJet

e ra

do

z

adrz.

avao u kupaonici i igrao se vodom. Ali

i

ta

sklonost ka,genitalnoj poziciji bila je anal no i oralno preradena.

za

CJev

ovode je sluzio i analnim kao i uretralnim tenden-

cljama .

110

111



Postalo je jasno kako je paeijent 0 samome sebi mastao

kao 0 objektu uretralnih odnosa (prskanje mokracom

=

oplo

divanje koje provodi analiticar, tendeneija

da

usta prinese

genital nom organu zene) i postizao ih

pomocu

mastanja 0

sisanju.Medu sjecanjima koja su se pojavljivala tokom analize,

dojam koji je na njega naCiniia mu.lnja krava imao je veliku

ulogu. IzjednaCivanje vimena sa

penisom dovelo je, kao prvo,

do njegovih mastanja da sisa genitalni organ i dojke .lene; kao

drugo

,

do

izjednacenja vlastitog penisa sa

dojkom

(odnosno

vimenom), a sjemena i urina

sa

mlijekom. Prilikom dodirivanja

zenskog tijela istjeealo je sjeme. OdgovarajuCi femininom ka

rakteru penis je kao dojka stupio u slu.lbu .lenskosti. Onanija

se nije sastojala u frikcijama nego u pritiskivanju mlitavog uda

na

neki predmet: po mom iskustvu koje sam stieao i na drugim

slucajevima to je tipican znak da penis predstavlja (.leljenu)

dojku; to je kao da objektu pokazuje one sto sam .lelL

Pokusajmo sad a rekonstruirati razvitak neuroze kod naseg

paeijenta. Jaka analna sklonost obitelji imala je karakteroloske

posljediee kod svih Clanova. Analna sklonost majke pojacala je

naginjanje ka

opstipaciji

kod paeijenta. Izostalo je potrebno

uskraCivanje analnosti tako da je, s jedne strane, ona ustrajala

kao

analna autoerotika

a s druge strane je nastalo specificno

analno vezivanje za

majku; one je b il o potisnuto, i simptom

kronicne opstipaeije odgovarao je njegovom neurotskom pri

kazivanju i zadovoljavanju. Primarno fiksiranoj analnosti pridru

.lile su se

oralna

i uretralna erotika. Ova prva je odr.lala fiksaeiju

za majcinu dojku; kada je bila potisnuta, zajedno sa analnim i

uretralnim tendeneijama, izazvala je mucnine i ocitovala se u

speeificno

oralnim onanijskim mastanjima

(sisati dojku, Ijubiti

genitalni organ, jesti izmetin

e).

Uretralna erotika ustrajala je kao

ejaculatio praecox kapanje m race i sjemena.

Te djetinje

nagonske snage su karakteroloski uvjetovale infantilizam i fe-

minizam

tako sto su protivrjecila musko -falickom smjeru. Toj

primarnoj fiksaeiji pridruzilo se tada kao daljnja zapre ka u

razvoju i to da je

genitalna erotika

prije nego Ii se

pot

puno

mogla razviti , bila zatomljena uslijed bratovog prekorijevanja i

bolova na mudima. Tako je bio presjecen put ka djelotvornom

falickom poistovjecivanju sa oeem pa su se djetinja vezanost

za

majku

i poistovjeCivanje s njom mogli neometano ra zvijati .

Pacijent

se

posluzio penisom kao

dojko

m i zadrzao je pasivno

feminini-analni odnos prema nad

moc

nim muskareima

(u

svim

slucajevima likovi oea i brata) .

Tom poistovjeCivanju s majkom u Ja pridru.l ilo

se pak

poistovjeCivanje s oeem,

iz

kojeg su proizasle dvije tendeneije.

S jedne strane su zabranjujuCi zahtjevi strogog oea (i brata:

zabrana onanije) bili prihvaceni u Ja i obavili su najbitniji dio

potiskivanja; s druge strane, njegov karakter se razvio u supro

tnosti sa ocevim, sto smo na drugom mjestu opisali kao

reak-

tivnu tvorevinu Nad

-

Ja

Kao sto je ustanovljeno, to se

dogodilo

za Ijubav majei na cijoj je strani paeijent uvijek bio: "Ne biti takav

kao sto je otae, nego upravo suprotno." Te su tendeneije lako

mogle biti ostvarene jer su pak potpuno odgovarale njegovom

infantilizmu i feminizmu. Drugacije je bilo

sa

pozitivnim poistov-

jecivanjima

sa

ocem.

On ne samo

da

je postovao svog brata i

I]jegove nadmocne prijatelje nego je zelio i postati kao oni.

Zelje koje je ideal njegovog Ja, ukoliko

je

bio usmjeren

ka

pozitivnim htijenjima, dob ivao

iz

ovog izvora, bile su osudene

na to da ostanu neostvarene i davale su povoda za osjecaje

manje vrijednosti. Jer za ostvarenje njegovih pozitivno usmje

renih, muskih ideala Ja, bio je potreban jak genitalni lib ido koji,

kao sto

smo

vidjeli , kod njega nije bio razvijen. Pozitivna

poistovj

eCiva

nja s oeem

su

se stoga dogodila samo u Nad-Ja:

Ne mozemo odrediti zasto je kod naseg paeijenta krivulja

puberteta bila tako ravna i da Ii narocita struktura ~ g o v o g

libida nije zaprecavajuCi djelovala na genitalni aparat. Cinjeniea

je da su se pubertetske pojave, koje obicno nastupaju oko

dvanaeste do cetrnaeste godine .livota, kod njega pojavile tek

u dvadesetdrugoj godini. U to vrijeme poceo je onanirati , ali uz

predgenitalna mastanja, jake osjecaje kriviee i bojazni koje su

vodile do ogranicenja. Spermatoreju i kapanje mokrace shva

camo

kao posljediee somatskog nadra.livanja koje nije bilo

rijeseno; one su izraz Cinjeniee da je penis u mastanjima sluzio

poistovjeCivanju s majkom (penis kao dojka) I

pr

edgenitalnim

mehanizmima tako da je

do

slo do rjesavanja uzbudenja

bez

orgazma.

Kada je pacijent uslijed somatskog seksualnog uzbudenja i za-

htjeva za mu§kim idealom Ja potraiio zenu, odmah mu se suprotsta

vila predgenitalna fiksacija: pritisnuo je svoj genitalni organ, dozvolio

da istekne sjeme, okrenuo se zeni ledima

zbog

nesvjesnog motiva da

ce primiti irigaciju. To je kao da bi genitalnosti bio zabranjen pristup

seksualnom aparatu naviknutom na predgenitalna uzbudenja.

*

Usp. ovdje moja razlaganja

0

"pogresnim poistovjecivan jima" u djelu

De

r triebhafte Charakter" / Nagonski karakter

j:

(Neue Arbeiten zur

arztlichen Psychoanalyse Nr . IV, 1925.)

11

3

2



Analiza je sada najprije ri jesila opstipaciju. Ona je ustuknula u toj

mjeri u kojoj su njene determ inante bile svjesno preradene.

Pr

itisak u

glavi nestao je istovremeno kad i opstipacija, a da analiza njegovih

odredenj

a,

nije uspjela. Pritisak u grudima pokazao

se

kao skrive

ni

simptom straha s

traha ad sab laslJl

i izgubio

se

tokom analize bez

dokaza specificnog od

re

denja. Isto tako je isceznulo i kapanje sje me

na i mokrace, prestale su polucije prilikom dodirivanja zene. U cet

rn

a

estom mjesecu analize , nakon otkrivanja scena kastracij

e,

pacijentu

je

dva pu i a

Llsp

io koitus. Pa ipak je psihicko geni

ta

lno htijenje ostalo

slabo: nije imao zelje za koitusom . An

al

iza je u konstituciji dosla do

svoje granice. Ono sto u djetinjstvu nije bilo razvijeno, nije moglo biii

novostvoreno u analizi . Analiza uvijek mora racunati upravo sa danim

nagonskim snagama koje ona samo iznova rasporeduje, ali kojima

ni

sta ne moze dodati. Objektivn

iji

stav prema majci, odredena ravno

dusnost prema ocu i bratu dokazali su da

su

analiticka rjesenja b ila

uspjesna ko!iko je to upravo bilo moguce. A i inace je pacijent postao

slobodnij

i

Dakako da

su

ucinci jedva mogli nadomjestiti genitalni

defeki, mada su pomogli da

se

on lak

se

podnese. Ne mozemo

iskl juci

ti

mog ucnost da bi daljnja analiza vise postigla, sto medutim, s

obzirom na str ukturu pacijentovog libida, nije vrlo vjerojatno.

Psih o-gen italna astenija kod naseg pacijenta bOa je uzrok

astenije genitalnog aparata; one

su se

ocitovale u teskoj ejacu

latio praeco

x.

Struktura libida kod tog poremeeaja potencije

karakteristicna je za teske oblike kronicne neurastenije.

b)

Genitalna astenija

Dva oblika ejaculatio praecox

Abrahamova je zasluga - objasnjenje sustine ejaculatio

praecox' Ime prije svega oznacava samo cinjenicu da kod

odredenih oblika impotencije do izljeva sjemena dolazi prera

no. Abraham

je

dokazao da je ejaculatio praecox mikcija, s

obzirom na modus izbijanja sjemena.

Ti

bolesnici se predaju

ugodi pasivnog istjecanja. Ejakulacija je zapravo uriniranje .

Abraham

slijedece tocke istice kao karakteristicne :

1) Libidu tih bolesnika nedostaje potpuna muska aktivnost.

2) Genitalna zona nije posta/a vodecom zonom

3) Povrsina vrha penisa nije dovoljno osjetljiva.

4) Genitalni organ je ponekad preosjetljiv, sto je znak

njegove slabosti. Stvarne muske genitalne funkcije - erekcija,

imisija, frikcija - otpadaju.

*

"Uber ejaculatio praecox"

jO

ejacu latio praecoxj (Klinische Beitrage

zur Psychoanalyse j li ni cki prilozi psihoanalizi j , Internationa le

Psychoanalytisc

he

Bibliothek, Nr.

X,

1921.)

5) Postoji posebna erogenost medice i straznjih dijelova

mosnje.

6) Osjecaji ugode su lokal iz irani u straznjem dijelu mokra

ene cijevL

U karakteroloskom pogledu su takvi bolesnici iii mlitavi, bez

energije, pasivni , nemuzevni iii razdrailjivi, neprekidno u zurbi;

katkada, kao posljedica otpora specificno muskim djelatnosti

ma, postoji direktna zelja za preuzimanjem zenske seksualne

uloge. Dodu

se,

kod nekih pacijenata je prisutna zelja za koitu

som

I

sposobnost erekcije, ali erekcija nestaje odmah nakon

imisije iii neposredno prije.

S

obzirom na genezu, Abraham objasnjava da

ti

bolesnici

nisu postigli normalan stay muskarca prema zeni, stavise da su

zaostali u stadiju narcisizma. Uz to ide konstitucionalno poja

cana u

re

tralna erotika koja uzrokuje precjenjivanje penisa kao

mokratovoda. "Ukoliko se kasnije na organu javi zahtjev za

pravom spolnom funkcijom, tada se on tom zahtjevu opire."

b

ra

ham smatra da su za prosudivanje" prognosticki "naj

manje povoljni oni slucajevi kod kojih

se

ejaculatio praecox

pojav ila vee u vrijeme spolne zrelostii otada se tokom niza

godina vise puta ispoljavala. Ovdje se radi slucajevima kod

kojih osobito jako prevladava uretralna nasuprot genitalnoj

erotici."

Oakle, nas pokusaj nadopunjava Abrahamovo misljenje

,utoliko sto on smjera na isticanje dva osnovna oblika ejaculatio

praecox koji se medusobno razlikuju genetski i prognosticki.

Do uspostavljanja ta dva oblika dovele su slijedece klinicke

razlike :

1)

Ejacutatio praecox je oduvijek postojala iii je nastupila

tek nakon perioda relativne potencije.

2) Do izlj eva sjemena dolazi prije iii nakon prodiranja uda.

3) Preuranje

ni

izljev sjemena odvija

se

tekuCi iii na mahove.

4) Ud pri tom moze biti ukrueen iii mlitav.

Ud

posjeduje vecu osjetljivost vani na vrhu penisa iii u

, uretrl.

U seksualnim mastanjima dominira, svejedno da Ii svje

sno III nesvjesno, predodi.ba prodiranju uda u vaginu, i ovaj

put sveJedno da Ii naglasena ugodom

iii

neugodom

iii

je zami

e ~ j e n a

predgenitalnim mastanjima (priljubiti

se

uz zenu, Ijubiti

JOJ grudi. postati vezan, itd.).

~ a v e d e n a

sv.ojstva obicno se vise iii manje cesto svrstavaju

u dVlje w u p ~ .

EJacul

atio ante portas obicno

se

povezuje

sa

uretralnlm Istjecanjem sjemen a, vise iii manje mlitavim udom i

115

114

http://slidepdf.com/reader/full/predodi.ba







predgenitalnim fantazijama, a izljev sjemena odmah nakon

prodiranja

se

povezuje sa erekcijom, katkada i sa ritmickim

otjecanjem sjemena, a uvijek i sa aktivnim mastanjima koitu

SU,

I

ma

i odstupanja, na primjer, narocito ejaculatio ante portas

uz

ukrucen ud. Iskustvom se redovito potvrduje da je prvi oblik

daleko teii

i

obicno kroniean, dok drugi obicno nastupa nakon

perioda re lativno dobre potencije i veoma dobro reagira na

psihoanalizu .

Razli

ka

se

nalazi u posve razlieitoj strukturi libida , Naime,

teski oblik je oboljenje nastalo fiksacijm na

analnom (-uretral

nom) stadiju, a laki oblik isto tako na (uretralno-) genitalnom

stadiju, Kod oba oblika simptom izmedu ostaloga znaci urini

ranje, pa ipak je uretralna erotika u prvom vezana

za

predgeni

tlani, a u drugom za genitalni libido, Prisustvo eistog genitalnog

lib ida izraiava

se:

1) u sposobnosti za erekciju,

2) u to me da je vrh penisa osjetljiv u vecoj mjeri od uretre i

korijena penisa,

3) u mastanjima

0

koitusu,

4) u karakteru: pacijenti oboljeli

od

lakseg oblika su muski

aktivni i agresivni , ponekad i oeito aktivno-homoseksualni.

Oboljenje se pojavilo nakon odredenog vremena relativne po

te nc ije .

Nedostajanje genitalne komponente kod ejaculatio pra

ecox, odnosno prevlast analne pozicije imaju slijedeca obi

Ijei

ja

:

1) bolesnici nikada nisu bili potentni.

2) Sasvim nedostaju mastanja heteroseksualnom koitusu

i se povlace pred predgenitalnim mastanjima. (Naravno,

ne

smijemo se dati zbuniti ispoljenom pacijentovom zeljom da

dolazi na lijecenje da bi stekao moe za koitus. Hadi se

njegovim nesvjesnim mastanjima.)

3) Vrh penisa je iii veoma malo iii uopce nije uzbudljiv

h

ipestezija, odnosno anestezija penisa). Sjediste osjeta ugode

je mokracna cijev; ti osjeti se skoro uvijek pruzaju sve

do

podrucja medice.

4) Erekcija je jedva vrijedna spomena, uopce se ne ostva

ruje iii se ud smeiura,

5)

Pacijenti su po karakteru pasivno-feminini, analiza otkri

va znatan moralni i erogeni mazohiz

am uz

potisnuti sadizam,

Osim toga, skoro uvijek postoje neurastenijski simptomi kao

kronicna opstipacija, pritisak u glavi, zamaranje, spermatoreja

i hipohondarske tegobe. .

U nas tanku se oba ova oblika razlikuju po tome sto je te zi

oblik uglavnom ostvaren primarnom fiksacijom u predgenita/-

nom stadiju a laksi oblik regresljom k genita/noj zelji za

incestom. Kod ejacu/atio praecox genit/anog stadija je normal

no genitalno vezivanje za majku pogodeno strahom od kastra

cije. Medutim jaka falieka pozicija podrzala je poistovjeCivanje

sa ocem i sprijeeila je dublju regresiju ka ranijim stadijima, U

nekim

sl

u

ca

jevima strah od kastracije od strane majke postoj i

kao strah od

ne ke

opasne stvari (ocev penis) u vagini,

iii

kao

zapreeavajuca ideja da je vagina naoruzana zubima koj i bi

mogli odgristi ud, Radost pri uriniranju sluzila je genitalnim i

ekshibiclonistiekim tendencijama, ali je i uzrok istjecanju sje

mena. Dakle, ovdje je ejaculatio praecox izraz straha da se ,

ka

ko

je to rekao jedan pacijent , odvazi u lavlju jazbinu , i tvori

zastitu od predugog zadrzavanja u njoj. Kod nekih pacijenata

je taj st rah sasvim svjestan. Uretralno istjecanje sjemena

iii

ta koder preuranjena ritmicka ejakulacija su prije svega izraz tog

straha, kao sto uopce mnoga djeca na strah i jezu obieno

reagiraju proljevom iii nehotimicnim mokrenjem. Iza poistovje

civanja s

oc

em, koje karakteru utiskuje pecat musko-aktivnog

karakt

era,

povremeno djeluje i poistovjeCivanje s majkom , a

li

ono genitalnog stadija; karakteroloski ne prerasta poistov

jecivanje s oce

m.

Razlika

od

erektivne impotencije bez ejacu

latio preacox

sa

stoji se u tome da uretralna erotika u ovakvom

stanju nema narocitu ulogu.

Sasvim drugaeija je struktura libida kod ejacu/atio pr ecox

odn. ante portas,

ana/nag stadija .

Prema mom iskustvu , u

vecini slueajeva radi se zapreci u razvoju i primarnoj fiksacij i

na analno-uret

ra

lnom stadiju s

a, iii

bez djelomicnog aktiviranja

falieke faze. Znam same za jedan slueaj kod kojega je analiza

~ ~ g l dokazatl potpunu regresiju sa genitalnog na analni sta

diJ

.

Sa

regres

ij

om se odust

al

o od genitalnog poistovjecivanja s

ocem u korist analnog poistovjeCivanja s majkom. Sa fiksaci

odnosno totalnom regresijom, otpada i genitalna zelja i

b l ~ n o oslobada mjesto uretralnom odnosu prema majci i

p a ~ l v n o o odnosu prema ocu. Analna i uretralna zado

volJ?,vanJa

su obleno oeita, a da pri tome nije

potrebnod

paclJenttoga bude svjestan. Prevladava Ii kod genitalne ejacu

latlo praecox strah od kas tracije, tako kod analize prevladava

autoerotsko zadovoljavanje ocInosno zelja da se zenu uprlja

urinom iii izmetina ma,

. M o k r ~ a je ..zausta

vl

jena, urin iranje pri jako napunjenom

ffiJehuru Je Izuzetno Ispunjeno ugoclom. Mokracna funkcija je

116

117



zaposjednuta analnim kvalitetima

Ferencz/)*

I defekacija je

takoder veoma ispunjena ugodom. Jedan takav pacijent pro

vodio je dugo vremena u WC -u tako sto je izmet ispustao

polako i dio po dio. Cesto je i po osam dana izbjegavao stolicu

da bi tada prstom vadio tvrd izmet. Druga dva pacijenta kod

kojih nam je uspjelo osloboditi, iako neznatan, genitalni libido

i zel ju

za

koitusom, na putu ka zeni u napetom ocekivanju

nadolazeceg isli su - na WC. Nakon praznjenja ekstremenata

nestala je sva "volja

za

koitusom".

Ukoliko je kod genitalnog oblika ejaculatio praecox, tera

peutski ucinjen glavni dio posla kada

su

odstranjene zelja

za

incestom i strah od kastracije, kod analnog oblika

o

uspjeha

dolazi tek kada je pacijent u stanju da napusti anal no i uretralno

stjecanje ugode. Samo ako je osobodena jaka genitalnost koja

je bila potisnuta (sto vazi samo za slucajeve koji su nastali

regresijom)

borba izmedu predgenitalnog i genitalnog lib da

moze se povoljno svrsiti. U vezi sa ovime, upucujem na moja

oba rada

0

terapeutskom znacenju genitalnosti.

Takoder moramo istaCi da je ozdravljenju suprotstavljeno

vodece poistovjeCivanje sa majkom. Ono je najjaca karkatero

loska prepreka jer je povezana i

sa

potrebom kazne prema

oCU.

Mnogi stavovi takvih bolesnika mogu se svesti na formulu: "Kriv

sam prema mom ocu, ne smijem biti ni raditi kao on; nego

moram svoju krivicu isplatiti tako sto cu mu biti privrzen."

Osjecaj krivice pema ocu postoji i kod genitalnog oblika. Me

dutim tu otpada vazan trenutak stjecanja predgenitalne ugode

koji

se

inace cesto povezuje

sa

mazohistickim mastanjima i

osjecaj krivice opskrbljuje analnim libidom, sto je s terapeut

skog stanovista osobito stetno. '

POistovjeCivanje s majkom cesto sadrzi jednu daljnju de

terminantu ejaculatio praecox: penis je u masti postao dojka,

a sjeme mlijeko.

Ud

se pruza zeni, kao sto je svojedobno

djetetu bila pruzana dojka. U mastanjima i

za

vrijeme ugoda

koje prethode neposrednom zadovoljenju tipicno se javlja zelja

za pritiskanjem iii priljubljivanjem uz zenu. Pri tome u najtezim

slucajevima istjece sjeme. Bolesnik igra dvostruku igru: nakon

sto je napustio svoju musku ulogu, odnosno nikada je nije ni

imao, on se daje zeni (majci) kao dijete i zudi

za

njenom

dojkom; mastanje

0

sisanju dojke tipieno je za takve slucajeve.

(Kod jednog od mojih pacijenata sjeme je istjecalo

za

vrijeme

*

Ferenczi: "Versuch einer Genitaltheorie" ( Pokusaj genitalne teorije(

(Internationale Psychoanalytische Bibliothek, Nr.

XV,

1924.)

sisanja dojke njegove prijateljice.) S druge strane bolesnik igra

ul ogu majke koja djetetu pruza dojku; to je kao da pokazuje

zeni sto od nje zeli ("magicni gest", Liebermann) ; taka sisanje

doJk e i istjecanje sjemena nadgpunjuju jedno drugo i daju

prikaz zelje da se bude dojen. Cini se da je to dublji smisao

cinjenice, kako

je

to ustanovio Abraham, da pacijent urinira

zenu. Jedan pacijent je imao osjecaj da je sjeme u udu i mislio

je da sjeme jednostavno moze istisnuti. Kapanje mokrace iii

sj

emen

a,

koje

se

tako t esto zdrlJzuje

sa

teskim oblikorn ejacu

lat io praecox, povezano je sa nesvjesnom idejom da je vlastiti

penis dojka

za

kojom

se

zudi i

iz

koje istjece mlijeko. Jedan

ta

kav bolesnik je kao djecak veoma rado nudio drugovima

na

si

sanje svoj ud . Jedan drugi je jos za vrijeme trajanja allalize

uspio sisati vlastiti ud. igrao se djeteta i majke istovremeno.

Me dutim. zbog tog psihickog odredenja ne treba previdjeti

stalno stanje nadrazljivosti u organu, specijalno u uretri i na

medic i Nema gotovo nikakvog smisla reci da

je

organ manje

vrijedan. Da Ii je ta manja vrijednost prisutna od pocetka? Po

misljenj u urologa, prevelika nadrazljivost genitalnog aparata i

ej

acu lat io praecox su uvjetovani stalnom hiperemijom genitla

nih organ a i hipertrofijom prostate.

Pa

ipak bi trebalo razmotriti

da Ii na rocit nacin seksualnog zadovoljenja tih bolesnika ne

bi

mogao biti uzrokom hiperemije. U prilog ovome govori slijede

ce

raz

mi

sl

janj

e:

Pod normalnim uvjetima genitalni organi

za

vrijeme radnji koje prethode neposrednom zadovoljenju pos

taju prepuni krv i, a akutna hiperemija nastaje odmah nakon

orgazma. A

li

genitalni astenicari su uslijed svog nacina zado

voljenja orgasticki impotentni, sto uvjetuje trajan poriv za sek

sualnim

na

draiivanjem, a zbog toga i trajnu hiperemiju. Najpri

je

psihogeno nastala hiperemija moze, posto je postala kroni< :-

na, za

si

gurno uzrokovati i trajna somatska potiskivanja.

. .D

k je kod genitalne ejaculatio praecox genitalno zadovo

IJenJe Ipak ostalo stvaran cil], predstavnik teskog oblika odre

kao

se

koit

usa,

njegov glavni cilj tvore ugode koje prethode

neposr

ed

nom zadovoljenju. Time sto je penis prestao biti izraz

i stupio je

misaono

kao dojka u sluzbu nesvje

e J e n ~ zenskosti. Dakle, smijemo govoriti

0

oralnoj eroti-

JI

pe

msa (kao pandan histericnoj genitalizaciji zone oko

usta).

Genitalna astenija je rezultat preplavljivanja genitalnog or

p r e d g libidom. Nju treba odvojiti od ostalih obli

da ~ ~ e n ~ J kod kojih postoje na genital nom organu usre

otocenl , all sputani genitalni impulsi. Nesvjesna temeljna for

118

119



mu la n i h osoba

sa

genitalnom astenijom glasi: Ne

te lim spaln9 opCiti, nego telim svoj ud

ta ko

i tako upotn/ebiti ,

a fo rm ula obicno impotentnih osoba: Zelim opCiti, ali to ne

cinim

j r

se

bojim

opasnosti.

Predgenitalna aktivnost genitalnog organa ima kao poslje-

di

cu

da one koliCine uzbudenja, koje mogu biti ispraznjene

samo u genitalnom orgazmu, djeluju u preostalom tijelu; uz to

dolazi i neprekidno seksualno nadrazivanje : tako nastaju hipo-

hondarske tegobe. One

ni

su umisljene

,

kako to smatraju

samo somatski orijentirani medicinari, nego, kako su dokazali

Freud, Ferenczi i Sch ilder , osnovani tjelesni poremeeaji. Stanja

tjelesne uzbudenosti i umora, nesposobnost za bilo kakav rad

. kod neurastenicara, nj ihov stalni pritisak i osjeeaj pritiska su

svi

skupa posljedice genitalne as tenije.

U Cinjenici, da se kod neurastenicara zbog njegove geni-

talne

as te

ni je i orgasticke impotencije razvija specificno obliko-

van karakter, naziremo veliko teoretsko znacenje koje prouca-

vanje aktualnih neuroza ima i za ucenje

0

karakteru. Prilikom

analize takvih bolesnika vidimo kako nijedno dusevno uzbude-

nje ne prolazi bez tjelesne rezonancije, a nijedno

tjEZlesno

zbivanje ne prolazi a da nije uslijedila dusevna reakcija. Cini se

da nam upravo aktualne neuroze ukazuju na put kojim trebamo

iei ako zelimo prodrijeti o zajednicke bioloske osnove tjelesnih

i dusevni h reakcija. Ali , slijediti

ta

l put nije vise nas zadatak.

VI poglavlje

o PSIHO N LITICKOJ

GENIT LNOJTEORIJI

Pre

dpsihoanaliticka psihologija nije mogla postaviti pro -

blem

ra

zvoja genitalnih tendencija jer je bila zaokupljena pr

e

drasudom da se spolni nagon budi tek u pubertetu kao

posljedica somatskih razvojnih zbivanja, dakle da je psihicki,

tak o reei, izn enada tu, i to ne samo kao unutrasnji poriv nego i

kao zelja usmjerena prema objektu suprotnog spola u vanj-

skom svijetu. Kada je Freud prvi put razlikovao cilj nagona i

objekt nagona, a zatim utvrdio da postoje predgenitalni stadiji

kroz koje libido prolazi u prvim godinama zivota, prije nego

dode do sazimanja predgenitalnih tendencija pod primatom

genitalnih nagona , nalaz

ili

smo se pred pitanjem da Ii su pred-

genitalni oblici seksualnih potreba jednostavno zamijenjeni

genitalnim, iii i sami na neki nacin sudjeluju u uspostavljanju

genitalnog primata. Pri tome se

ne

radi samo

0

razvijanju

fiziol

oskog iritabiliteta genitalne erogene zone, nego problem

obuhvaea I pitanje kako u tome sudjeluju dusevni stavovi i

dozivl jaji djeteta, i koji motivi se nalaze u osnovi heteroseksu-

alnog izbora objekt

a,

tako da kod ovog problema treba razli-

ko

va ti

vi

se

pojedinacnih pitanj

a:

prvo se tice istupanja genital-

nog uz bud enja (cilj nagana), drugo razvoja psihogenitalne

Ijubavi prema objektu objekt nagona), a treee genetske pove-

zanosti izmedu prva dva (uzajamni odnos nagona i dotivljaja) .

Freudovo prvobitno shvaeanje bilo je da prije puberteta

n-ema genitalnog primata,

te

da

se

predgenitalni djelomicni

nagoni obuhvaeaju tek u pubertetu pod primatom genitalija.·

~ S ~ i

je taj stav korigiran. Genitalni primat nastaje vee u

d e t ~ n u

ta

ko

zv

anoj falickoj fazi razvoja libida. Ona

na

isti

na cln

pn

pada i jednom i drugom spolu; u toj fazi

se

kod mus-

Drei Abhandlungen zur Sexualtheorie j Tri rasp rave seksualnoj

te,oriji j vidi prijevod: Odabrana djela Sigmunda Freuda, knjiga IV ,

Matica srpska

: Die infantile· Genitalorganisation j lnfant il na genitalna oranizacijaj ,

IstO.

12

12



karca stvara po nos

na

penis kao najmocniju osnovu muske

samosvijesti, a kod zene zavist zbog penisa kao najmocnije

osnove te nskog osjecaja manje vrijednosti i njegovih kompen

zac ija.· Ovdje "pak postoji musko, ali ne zensko; protivrjeenost

ovdje glasi:muski

genitalni organ iii kastriran'

seksualni pola

ritet

musko i

iensko poklapa

se

tek

sa

zavrsetkom razvoja u

vrijeme pUberteta."

(Freud ,

na oznatenom mjestu) . Djeeak

zadrzava tendencije ovog stadija, dok djevojeica ima zadatak

da nakon utvrdivanja relativno manje vrijednosti klitorisa mobi

lizira

dr

uge erogene kvalitete

za

uspostavljanje vaginalnog

primata, i da erotiku klitorisa prenese

na

vaginu, proces koji

konatno moze biti zavrsen samo pod povoljnim uvjetima ra-

zvoja i tek nakon puberteta. Prema suglasnim stavovima vise

autora, vagina kao erogena zona

ne

igra nikakvu ulogu u

djetinjstvu; naime, u analizama zena

ne

nalazimo nagovjestaje

vaginalne onanije u djetinjstvu, izuzevsi slutajeve kada su zene

prerano bile zavedene na manipulacije sliene koitusu i na taj

naein otkrile vaginu kao organ ugode.

Problem od kojega je posao

Freud

u svom najnovijem

istrazivanju "Nekoliko psihiekih posljedica anatomske razlike

medu spolovima" / Einige psychische Foigen des anatomis

chen Geschlechtsunterschiedesj**' bio je, odakle to, da se

djevojtica, koja isto kao i

djetak

u genitalnu fazu donosi

vezanost za majku

iz

ranijeg vremena, okrece prema ocu. Kod

djeeaka je problem utoliko jednostavniji, sto on

ne

mora mije

njati svoj prvobitni objekt nego samo mora od relativno pas v- .

nog drzanja u predgenitalnoj fazi prijeCi

na

aktivno drzanje u

falitkoj fazi. Nasuprot tome, djevojtica nije samo isto tako

aktivna kao i djeeak nego ona mijenja i objekt. Kao uzroke

popustanja odnosa prema majci i okretanja k Ocu Freud navo

di : 1) odvajanje od majke tes to zapotinje Ijubomorom na dijete

kojemu ona daje prednost. 2) Majka se smatra odgovornom za

nedostajanje penisa; ona je "dijete poslala u svijet

sa

tako ne

Ups.HDeutsch, "Psychoanalyse der weiblichen Sexualfunktionen"

j Psihoanaliza zenskih seksualnih funkcijaj, 1925. (Neue Arbeiten zur

arztlichen Psychoanalyse, br. IV)

**

Jedna pacijentica ciju sam povijest bolesti objavio ("Eine hysterische

Psychose in statu nascendi" j Histericna psihoza in statu nascendi j ,

Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse,

Xl

, 1925.) sjetila se tokom

analize da je u svojoj trecoj godini stvorila teoriju da postoje dvije vrste

djecaka: dobri i zlocesti djecaci; ovima, djevojcicama, ud je odrezan

kao kazna za dodi rivanje spolnog organa.

.. **

Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse, XII , 1926.

dovoljnom opremom".·

3)

Posto zene, prema

Freudu,

opcenito

teze podnose onaniju od muskaraca, lako je pretpostaviti da je

ta aktivnost koja donosi ugodu omrazena uslijed narcisoidnog

poniienja zbog nedostatka penisa, uslijed "opomene da se na

ovo] to

cc

i jOs ne moze mjeriti sa djeeakom i da je zbog toga

najbolje da zanemari konkurenciju s njim". Ojevojeica napusta

ielju za

penisom da bi

na

njeno mjesto stavila zelju

za

djetetom,

a "oca u toj namjeri uzima za objekt Ijubavi . Dakle, kompleks

ka st

racije kod djevojeica uvodi Edipov kompleks,

dok

je kod

djeeaka taj kompleks unisten strahom od kastracije.·· eu

ostavlja otvorenim pitanje da

Ii

su

ti

motivi zenskog heterosek

sualnog izbora objekta, na koji je on naisao u nekoliko sluta-

jeva, opcenito vazeCi. Premda su opisani dozivljaji malih dje

vo]t ica tipitni, te

ih

stoga mozemo ubrojiti medu normalne

u

vj

ete i enskog seksualnog

ra

zvoja, ipak nam

se

tini da

ne

objasnjavaju dovoljno kasniji stay zene prema muskarcu.

Prije nego sto navedemo analitieke rezultate u vezi s tim,

zelimo ne

sto

red Aankovim

nazorima koji je u svom najnovi

lem radu "Zur Genese der Genitalitat" / 0 genezi genitalnosti("

proiza

sa

o od istog problema kao i

eud,

medutim, on teskocu

problema ne vidi u izboru objekta djevojtica nego u izboru

objekta djetaka.

Oba spo

la

su prvobitno oralnim libidom fiksirana

za

majku

(dojke

).

Dakle, normalna konaena situacija je ta da djevojeica

vaginalno i udi

za

penisom muskarca, a djeeak falieki

za

vagi

nom zen

e.

Prema Aanku, kod djevojtica se radi

0

relativno

jednostavnijem tinjenitnom stanju

da

se igranje sa bradavi

com

do

jke u onaniji

dojenteta

prosiri na klitoris, a dojka je

zami

sj

enjena prstom koji

se

sisa, a kasnije penisom muskarca.

Dakle, odv ija se opseian prijenos oralnog libida na genitalni:

Pen is konacno preuzima ulogu dojke, vagina ulogu usta, tako

da je kona

en

a situacija potpuno analogna prvobitnoj.

*

Jedna od mojih pacijentica je sanjala da

se

nalazila u sobi, ciji

se

strop

iznenada poceo spustati; znala je da mora izaci van. Kada je bila vani

pomislila je da je unutra zaboravila neki duguljasti predmet, htjela je

poz:u riti natrag da ga uzme, ali bilo je prekasno. Smisao sna je bio da

je, prilikom rodenja, u majci noj utrobi zaboravila penis i po novo ga je

htjela uzeti.

**

Usp.Fmud: "Der Untergang des Odipus-Komplexes" j Slom Edipovog

komplek

sa

j 1924. Gesammelte Schriften,

Bd

.V

***

nternatio.nale Zeitschrift fur Psychoanalyse ,

XII,

1926. (odstampano u.

Sexualitat und Schulgefuhl " j Seksualnost i osjecaj krivice j , Internati -

ona le Psychoanaly1ische Bibliothek svezak XXD)

1

22

123



DrugaCije je kod djecaka: ovdje "je prst koji

se

sisa, a koji

zamjenjuje bradavieu dojke prilikom igre sa penisom uskoro

zamijenjen udubljenom rukom koja najprije nadomjesta usnu

supljinu

..

U zreloj dobi se pridruzuje jos sjeme

kao

nadomjes

ta k za mlijeko, tako da kasniju masturbaeiju mozemo opisati

kao punovrijednu zamjenu zacin sisanja na nareisoidnom stu

pnju genitalnosti".

Rank

sada pretpostavlja da ta razlicitost u

me hanizmu mas turbacije: "kod djecaka potpuna zamjena za

tin

si

sa

nj

a: penis - dojka, udubljena ruka - usta, izljev sjemena

- mlaz mlijeka; nasuprot tome, kod djevojciea samo igranje sa

bra davicom dojke - klitoris sa nekom drugom zamjenom za

dojku, prstom koji sisaju, koji je tek kasnije zamijenjen pen

-

so m ,

pomaze postizanju konacnog eilja normalnog razvoja;

ko d djetaka genitalno osvajanje majke, kod djevojciea "pois

tovjeCivanje sa majkom uslijed nareisoidnog zaposjednuea

vlast ite dojke nareisoidnim libidom". Nije jasno sto

Rank

misli

reC i ovom posljednjom recenieom : dogadaj, koji on opisuje

kao

normalan vodi, medutim, upravo do konacnog rezultata

kojeg susreeemo kod nekih neuroticara i koji

Rank

s pravom

istice kao suprotnost normalnog stava; moja vlastita istraziva

nja

prijeno

sa

libida kod kronicne neurastenije pokazala

su

da

na jtezi defekti muske poteneije nastaju upravo tada kada je

penis postao potpun nadomjestak za zeljenu majcinu dojku, a

sjeme

za

mlijeko. I djevojciee koje su dojku zaposjele narciso

idnim libidom naginju

ka

odbijanju muskarea posto nesvjesno

o svojim dojkama mastaju

kao

penisu. Netocno razlikovanje

uvjeta normalnog i patoloskog seksualnog razvoja kod Ranka

nadalje proizlazi iz slijedeee receniee u citiranom radu : Nas

ovdje ... toliko

ne

zanima koliko od prvobitno oralno-sadistickog

svladavanja majke dojence preuzima u normalni iii perverzni

seksualni

zi

vot nego kako se ostatak - na osnovi mnogobrojnih

perverzija i neuroza, skoro bismo pokusali re

tricav ostatak

- prenosi

na

genitalni stadij. "Ovdje naslueujemo terminolosku

netocnost: jer seksualni razvoj nekih neuroza i perverzija razli

kuje

se

od normalnog razvoja upravo po tome da se na

genitalni stadij prenosi" previse oralnog, sadistickog i drugog

libida, tj . drugim rjecima, da postoji fiksaeija libida na oralnoj

odnosno sadistickoj poziciji. Za normalan seksualni razvoj

pitanje mora glasiti koliko je

libidinoznog interesa oduzeto

predgenitalnim zonama i okrenuto ka genitalnoj zoni; nadalje,

pod kojim uvjetima se genitalni libido moze razviti relativno cist

* Siova sam ja razmaknuo

od primjesa predgenitalnih tendencija. Razliku vidimo vee u

samom postavljanju problema:

Rank

pita kako

nastaje

genital

nost

iz

predgenitalnih zona,

mi

pitamo kako se genitalni libido

moze razviti neometan od utjeeaja predgenitalnog libida.

U okviru psiholoske analize, koja je vjerojatno samo

iz

nui e pre

sla

individualno, bilo je potrebno ostro razlikovati

"razvoj nagona" i "razvoj odnosa prema vanjskom svijetu" ; oni

ipak pocivaju na nagonskim stavovima, ali predstavljaju i vee i

stad

ij

razvoja nagona

i

osim toga, ovise u prvom redu samim

doiivljajima. "Geneza genitalnosti" moze znaciti:

a)

nastajanje

g

en

italnih

po riva, b)

nastajanje genitalne

Ijubavi prema objektu

i izbora o jekta. Metodski gledano, nema prigovora psiholo

skom istrazivanju geneze Ijubavi prema objektu , sto medutim

nije slucaj sa genezom falicke erotike koja potice od tjelesnih

podraiaja te je stoga psiholoski nedostupna.

Clnjenica da Renk smatra da

se

falicka erotika moze redu

cirati, a da ana nile nesto psiholoski , krajnje proizlazi

iz

slijede

ee receniee

(I.e

.

st

r. 4

18)

: "Agresija se katkada moze iserpsti

na

genital nom (i prvobitno oral nom) stadiju, i tu sposobnost mi

(kod muskarea) karakteriziramo kao poteneiju. Nj en vidljiv

znak,

ere

kc

ija,

bio

bi

tako red prolazni konverzioni simptom

sad isticko-oralnog libida (seksualni apetit)" . Nije jasno vidljivo

za

$to je za genitalnu erotiku prije potrebno psihogenetsko

objasnjenje nego za,

na

primjer oralnu iii analnu erotiku za koju

ta

kav problem jos nikada nije bio postavljen. Nasuprot tome,

ukoliko upitamo sto omogueuje pojavu falicke erotike, dovol jna

je prije svega Freudova inforameija da za to treba smatrati

odgovornim a uskrate anal nih zadovoljenja, vanjske i unutra

sn je podraiaje koj

su

povezani

sa

proeedurama tistoee. Ovim

d s k l raz misljanjima prikljucuju

se

i mnogobrojna klinic

ka

Is

ku

stva da erekcija zataji upravo tada, iii je zadovoljenje kao

kad pris

iln

e neuroze malo, kada falos stupi u sluzbu oral nih iii

sa

distic

ki

h tendencija.

a s v i ~ p

ri

govori moraju se suprotstaviti pokusajima

nek lh

an

alitlcara da tumace

sekusalni

in

.

Tako

Rank

smatra

9

a n

c

rmalni

se

ksu lan i tin sam ne

bi

bio samo nadomjestak

nego Istovremeno sadi

stitk

a osveta

za

uskraeeno oralno za

d o v o

~ l e na

m

aj

noj dojei

i,

prema tome, da Ii jedna iii druga

n d e n l j jako slijede nama poznatl poremeeaji Iju

~ n o g zlvota. kOJI se za oba spola mogu svesti na formulu:

prelak nadomjestak za oralno zadovoljenje na majci (dojci) iii

preJa

ka

osveta za ad uzim anje tog zadovoljenja." Da Ii bi nor

malnl seksualni t in za ista trebao biti samo nadomjestak iii cin

124

125



osvete? A nije niti moguee seksualni uzitak zene u seksualnom

cinu postaviti kao vrhunac mazohistickog dozivljaja, kao sto se

s druge strane desilo. I kada

se

i nadalje tvrdilo da je vrhunac

ze nskog seksualnog uzitka dozivljen u cinu radanja, znaci da

postoji ii i ometajuea netocnost u naCinu izrazavanja iii pretpos

tavka koja

se

ne moze opravdati nikakvim kliniekim cinjenica

ma jer vaginalno-mazohisticke pacijentice su bez izuzetka u

visokom stupnju seksualno plahe i anesteticne kada dolazi

do

cina, i mi ipak smatramo da

se

vrhunac seksualnog uzitka i

za

zenu na lazi u seksualnom cinu

u

vagina/nom orgazmu).

Osnovu takvih tumatenja Cinjenitnih stanja pored metod

skih netocnosti

Cine

dvojake greske. Kao prvo, povezanosti

na

koje se naislo kod teskih bolesnika isuvise lako se koriste za

tumatenje normalnih funkcija, a da

se ne

uzimaju u obzir

koliCina, intenzitet i oblik nagonskog zivota. Kao drugo, cesto

se od jednostavne analogije zakljucuje

0

identitetu; tako se u

psihoanalizi cesto netocno upotrebljava rijec je iii znaci , i ako

to u jed nom kontekstu ne znaci mnogo i treba ga procijeniti

samo kao netocnost, u nekom drugom kontekstu moze postati

izvorom pogresnih tvrdnji i nerazmrsivih zapleta. Normalni

koitus,

na

primjer, treba biti iii znaeiti povratak u majcinu

utrobu. Ne moze biti moguee da on to, u stvari, i jest.

Da

on to

samo znaci, moze govori ti da doticni dod use svjesno zeli

koitus, ali nesvjesno misli na povratak u majcinu utrobu. Uko

liko kod ovakvog tumacenja

ne

istaknemo da

se

misli

na

arhaicno nesvjesno, tada je ocito prisutan prijenos iz

podrutja

patoloskog u podrutje normalnog. Impotentni eovjek misli

moida

i na povratak u majcinu utrobu ako sanja koitusu, ali

sigurno misli na koitus ako se u snu, na primjer usuljava u spilju

iii bjezi od toboznje kastracije prilikom

tina

u majtinoj utrobi.

Ono sto

se

, pri tome, ne opaza je vazna cinjenica da je upravo

zato impotentan jer

za

njega koitus nije samo iii uopee nije

zadovoljenje autohtone genitalnosti u predugodi i konacnoj

ugodi, nego bas samo, iii zaista, zadovoljenje njegove ceznje

za majcinom utrobom, njegovog oralnog libida, njegovog sa

dizma itd. To je sada osigurana pretpotavka da su

genita/ne

ze/je regresivno zamijenjene predgenita/nim

e jama

i

cetnjom

za majcinom utrobom ako

je

us/ijed straha od kastracije

odbijeno genita/no zadovo/jenje.

Ferenczi

je u svojoj Genitaltheorie / Genitalnoj teoriji/

postavio bioanal ititko tumaeenje koitusa na

mjesto individu

alno-psiholoskog tumacenja. To je metodski bez prigovora.

Jedan dio njegova spekulativno stecenog shvaeanja, naime da

ejakulacija odgovara bioloskoj autotomiji organa koji uzrokuje

bol iii napetost, mogli bismo klinicki potvrditi. Na taj naCin je

dokazana heuristicka vrijednost poneke spekulacije . Svakako

da ejakulacija

za

zdravog pojedinca

ne

znaci kastraciju ; orga

zam znaci opasnost (kastracija) samo za neke neurotiene

osobe i upravo je time ometan. Normalan osjeeaj gubljenja

samog sebe u orgazmu moze biti ostvaren samo ako ne

postoj; strah od kastracije.

o

drugom dijelu

Ferenczijevih

pretpostavki, koji

se

odnosi

na spajanje genitalnosti, potrebno je podrobnije govoriti. Fe -

re

nczi je pokusao da postupak frikcije i ejakulacije uti ni razum

Ijivim kao rezultat amfimiksisa anal nih i uretralnih nagonskih

sila. Ej

ak

ulacija bi bila uretralno zbivanje, a produzenje vreme

na frikc ije zaustavljanjem sjemena anal no zbivanje. U borb;

izmedu zelje

za

predajom, i zelje

za

zadrzavanjem, obicno bi

konacno pobijedila uretralna erotika . Kod ejakulatio praecox

prevladalo bi od pocetka uretralno, a kod impotentia ejaculandi

an al

no htijenje i bilo bi potrebno izjednacenje te obje tendencije

da bi mogla biti ostvarena normalna ejakulaciona potencija .

Ovome se mora suprotstaviti tinjenica da je ejakulacija bez

ost

at

ka posljedica reflektornog zbivanja

na

spinal nom centru

koje

se

pokrece frikcijom kao osjetilan podrazaj . I sama frikcija

moze se svakako isto tako malo psiholoski objasniti kao i

t esanJe nekog svrbljivog mjesta

na

kozi , ako fizioloska zbivanja

ne zelimo tumaciti psiholoski. Za

Ferencz/ja

je to tumacenje

svakako bil o samo polazna tocka njegove mnogoobeeavajuce

bioana litic

ke"

hipoteze. Opcenito iskustvo nas uci da genitalna

frikcija moze bi

t;

samo poremeeena negenitalnim tendencija

ma oDakle, ako je Ferenczijeva pretpostavka tocna, nesto jos

mora postojati za prijenos anal nih i uretalnih kvaliteta

na

geni

organ da bi bila ostvarena normalna genitalna funkcija. Ne

bl

kod muskarca sam falicki libido koji ima vlastito erogeno

po

nJekl

o trebao uvjetovati takvu promjenu?

Ukoliko analiticki ispitujemo normalnu genitalnu funkciju

k ? ~ mu skaraca koji su orgasticki potentni u smislu nase defi

p ? r e ~ falicke Ijubavi prema objektu koja se jasno ispo

Ijava ,.nal la,z l no na mnogobrojne, vise iii manje intenzivne ten

denclJe kaje su nam iz analiza impotentnih osoba poznate i kao

predgenltalne i sadistitke zelje

i

kao ceznja za majcinom utro

~ a m Maiema

li vee

iz

samog takvag postojanja

izvuCi

zaklju

c

ak a gene

z;

zbivanja iii smislu funkcije? Zasigurno ne , jer

:tere bl tendencije mogle sekundarno prikljuciti, nakon sto

je unkclja, ?pecificno determinirana, vee oblikovana. Ako se u

26

127



analizi zdravih osoba,

na

primjer, pojatava sadisttka

iii

oralna

tend

en

cija, trpi genitalna funkcija

ito

nesumnjivo iz tog razloga;

naprotiv, nista 5e ne mijenja ako se analiziraju genitalna ugoda

iii

dozivl

jaji u orgazmu, ukoliko pri tome

ne

olive stare incestne

zelje. Obicno

gen

ita

ln

a erotika

ne

podlijeze nikakvom ograni

tenju od strane Nad -Ja sa tijeg stanovista genitalnost, iii samo

trpi iIi cak odobrava ali ni

u k

orn

slutaju

ne

odbija. Uspored

bo

rn

se lako moze utvrditi da se t ak i fina razlika

iz

rnedu samog

trpljenja

i

odobravanja genitalnog

za

dovo

lj

enja

od

strane Nad

Ja izrazava u intenzitetu konatnog zadovoljenja i u opcenitom

dr

zanju prema seks ualnom objektu kao i prema pitanjima

spolnosti opcenito. Predgenitalna erotika se pridruzila sekun

darno, individualno razlitito jako i

takoder

se

zadovo/java

u

p

re

dugodi i konacnoj ugodi; to

tini

razlidtost normalne geni

talnosti. Ukollko su takvi predgenitalni prohtjevi potiskivanjem

iii samo obranom iskljuteni od utesca p

ri

ge

ni

tal nom zadovo

Ijenju, tada time vise iii manje trpi i to zadovoljenje p]ema

intenzitetu doticnog poticaja i obrane koju one dozivi.

to

je

motiv tog odbijanj

a?

Nlje

vj

erojatno da predgenitalni i drugi prohtjevi koji

ne

pripadaju genitalnosti nepromijenjeni,

tj.

ne

pod utjecajem

genitalnih tendencija smiju

im

ati udjela u opcem seksualnom

zadovoljenju. To postaje odmah jasno ako pomislimo

na

njiho

vevlastite nagonske ciljeve koji prilikom normalnog seksualnog

tina

moraju bilo kako biti preinateni ukoliko

ne

treba da ome

tajuCi djeluju na Ja. Poljubac koji uvodi u seksualni tin zasigur

no za

dovoljava oralni libido; prvobitni nagonski cilj oralnog

libida bilo je sisan je; kao Ijubljenje one se

uzdize

n

genita/ni

stadij zadovoljenja. Preinaka od sisanja

k

/jub/jenju moze se

bez razmis/janja prip isati u tjecaju genita/ne na ora/nu ero tiku;

to se

najbo/je iskazuje pri/ikom po/jupca jezikom. Zacije/o

treba pretpostaviti i suprotan utjecaj ako usta kod ugoda koje

prethode

neposrednom

zadovo/jenju do/aze u

dodir

sa

geni-

ta/ijama partnera. d ovoga do fe/acije i/i do podrazivanja

k/itorisa /izanjem kao perverzija sa isk/juCivim

namjerama,

postoji mnostvo prijelaza; pri tome

se

povecava impotencija

uz

prevladava

nje

predgenitalnih prohtjeva.

Anal

no

st se kao

tendencija

ka

koitusu a tergo

iii

kao njusna

erotika, uzdize

na

genitalni stadij. Isto tako i sadizam muskarca

i mazohizam tene, prvi kao specifitna muska aktivnost , drugi

kao zenska pasivnost. 8asvim u smislu

Ferenczijevih

shvacanja

uretralna erotika, zbog genet5kfh odnosa prema genitalnosti,

tini

se moze biti takoder zadovoljena bez ostatka prilikom

ejakulac

ije.

Patoloska krajnost je ejaculatio ante portas

uz

mlitav ud, pri kojoj je uretralna erotika iskljutivo zaposjela

genltalni organ.

Dakle, podredenost predgenitalnih prohtjeva genital nom

primatu u falitkoj fazi razvoja libida uvjetuje takoder i

kva/ita-

tivnu prei naku

djelomitnih nagona koju treba pripisati falickom

karakteru bida i utjecajima Nad-Ja koji

se od

sada oblikuje.

Moze se desiti slutaj da jedan iii drugi predgenitalni poticaj

usliJed dJe

lomitne fiksacije i izoliranog potiskivanja ostane

iskljuten

iz

genitalizacije ,

iii

da je smanjen tokom razvoja sek

sualnih aktivnosti u vrijeme puberteta iii ponovo kasnije, i nije

mu do

pusteno ut esce u genital nom zadovoljenju. Jedna takva

izolacija, od nosno djelomitno potiskivanje, u sebi krije dvojaku

opasnost. P

rvo na

taj natin se vise

iii

manje velika kolitina

libida iskljut uje

iz

zadovoljenja i nagomilava, i potrebno protu

zaposjednuce slabi sklad seksualnog dozivljavanja. Drugo,

potisnuti poticaj neprekidno privlati druge tendencije, te tako

po

st

aje skroviste za strogo zabranjene zelje; tako se stvara

k

lica

od

kOj

e5e

uz

odgovarajuce povode razvija neuroza. Tako,

na pri

mj

er k

od

erektivno potentnih prisilno neurotskih karakte

ra vidimo jaktabu bilo kojeg drugog osim normalnog polotaja

za

koitus. Na primjerima smo pokazali koliko irazito negenita

liz.irana

a

na

l

na

erotika moze poremetiti orgazam iene. Potisnuti

nagonski prohtjev svakako

ne

bi mogao

sam

uzrokovati neuro

zu

, kada mu

se

ne

bi

pridruzili opcenito slabljenje genitalnog

zadovoljenja i zapretavanje libida kao njegova posljedica. U

to

rfi

pogledu je

na

r

ot

ito opasan onaj tabu koji

se

odnosi

na

ma nipulacije koje su jednom bile u vezi sa onanijskom aktivno

stu dotltne

osob

e.

Kao narotito tipitan neka bude istaknut

tabu uzajamnog dodirivanja genitalija. U takvim slutajevima je

i

z.z

adovo

enja iskljut

en

vatan dio same genitalnosti; medutim,

to

ne

smanjuje

sa

mo zadovoljenje, nego kod

lene

izaziva

posve laku vag

inal

nu

an

esteziju, te kod muskarca uvjetuje jaku

b e ~ l j n o s t

prilikom t

in

a

ako

ne

i slabljenje erektivne po

tenclJe.

Nakon ovog pokusaja da

se

razjasni razvoj nagonskih

c ll

Jeva

i njihovih uzajamnosti vracamo se problemu izbora

objekta. '

***

Izbor heterosek

sual

nog objekta

djetaka

niposto nije u

pr?tivrje'Cju

sa

nagonskim ciljevima razlititih stadija razvoja

I I b ~ d a ciljevi oralnog, isl0 kao isadistitkog, uretralnog i falitkog

IIblda.

su

objektu koji je djecaku

od

rodenja nadalje najblizi,

128

129



maici, 'prilagdQenlu

srTIislQ

iridividuahlo

ibioloski

svrsishOdnog

seksualf,og

stava.

u,kasriijem 'ziVotu, Dapi'omjeha erbgenih odriO

sa prema

tom

objektu vise ne predstavlja problem, dokaiali

smo

ranijeJ$azifnan jem veG pbznatih uVjeta za

r a z v O f l i ~ i d a

i razja

s n j ~ l } j e m p o s t a v l f e n o g p r b b l ~ m a u·vezi sa

genezomgeriital

n'osti": Posvetimose' sad'aproblemu izb'ora objekta djevojcice,

U

psitioanalitlcKojliter'aturi

medusbonosu

suprotstavlj-emi

dva d fjeldm opreCria rriisljenja. 'Joono zastupaju Freud i

H Dti

utsch, koji ;,srriatrajiJ da je zenskost

u

pubertetu ;. nlegoYG)rn

predstad i

jLJ,

Ijubavnor'Ti stcivu male djevojcfC:epremaocu,

r e a k ~

tiv

no ostVarena; dakle;

da

sedJevojcica razvffanajprije ;

naliniji

aktivnostii

mu§kdsti· j tek sekundarno

prelazika z e n s l < o m

K i H e r 1 H t n e y ~ je kaoprva;na osnovi'svojihanalita, zasturJa,ta

'Stan6visteda uskfati zelje

za

djetetdm ugenelltenskog kotn

pI

eks?

·ka.stracije, zavi stinapenisU

Uelji

zamusko§6U pripada

is(aknuto:

znac-e nje

'

Fda

m ~ s k a drlanja tene treba ·Shvatiti-kao

reakcilsKe · fvorevine ' i 'rezultate pogresnih poistovjeclvanja,

M6rao

:

bihse

p;idruzlti 6vom 'misljenju u mom istrazivanju

pc5gresflif( poistovIeCivanja

ko

riagbnski zaptijec-enog'kaliIk

t e f , ? ' ~

svo

posl[ednjem fadu sam Freud (na' i a z n a c ~ i i o r i 1

mjestu)

ne

ustvrduje

Rao

"

sigurno '

dlfje

njegdvo objasMjenje

zenskog izbora 6bjeKta

opceriito

'vazece:

NasiJprpttome

, prili

kon; pr6ucCivanji:i rada W Deu(sch stice se dbjam aa: -j'e"ona

smatri:ila da 'je zavist ria 'pefiisu prvobitriipokretac sVih 'fjitliih

,

drhmja

:zehe '

(dijet'ekaonadbmjestak

za

p ~ n i s

seksualna

ugooa

.zerfe

p r i l i ~ o m

'

koitusakao

'rezLiltat'polstbvjecivar'lj!i ' sa

musKarcem)', Sada

~ a d l e l 6

riij e l'nogLice-doriijeti optenifo \ a-

zecubdlOku 'u pitclrijudi:ili'se:

prvb

razvijaju zelja za d j e t e t ~ m i

:

ze'ns1(a

pasr;t'nost, · ili

t e l j a p e r i i s b m i m [ J s k a a k t r v W s t Aka

:

ipak

i U

probterhu,zenskog'

e k s i J a l n r a z v d j ~ n a z H k u j e m 0 Cilj

h a g o h ~ i objel<tnagona,

mbte

:nib oostranili

·n-ekoIiI<Cf'PriGlan1.f1

pr'otiYrjeeja:'koja bmefajudal}nje razjasnjehje problema, ,. . \'

:.

U

prilog rillstieAju Ffeudci iHCJeiJtschg6V(1)c

HcihjemcHfa

u djetinjstVlf ne ' postoji vaginalna cirganftaci]a kalMt' :kasnije

postaje osnovom potvrdene zenskosti; onanija na

k l i t o ~ i s u

a6bi Edipovog

kompfeksa j 'u

pubertcluptipada

tipic'rtirrlnala

'zima: a z'etjaza:penisom se ·uvijekmoze. $tJsresti iak60ncl>fiertla

I

. ~ . . . J .

*

"Zur Genese des weiblichen

.

Kastrationskomplexes"

10

g e ~ ~ z f en

,- s k o Q

k o m p l e k ~

~ ~ t r ~ c i j e n t e m ~ t i o r a Z ~ i t s c h r j t flir . s y c h o .

' . ' a n ~ l y s e X: 1 9 ~ 4 . \ . I ' . .

,J .

'c ., :-,\,;jr

.1.

** Pc;>glavlje. opogresnirll s t o v j a n j i m a u ':Qer.

t r i e b h a f t ~

C h C r a l < t ~

N a 9 . ~ i i s k i

k a r . a k t e ' 1925:

JNeue ;Art)eften :

zi,k

'F-ztl iciierr

¢ l 1 O -

.analyse, N

r. IV

, ., .

I)c "

,I,

"

130

primarno pat?genu ' ulogu . ~ ~ J u C ~ j e v i m a . : ? k , b j ~ , . . :

primjer, nalazlffiO kod ·karakteroloskl ,naJMnstvenlJAh r naJmat-·

cinskijih na, 'stoje

takbderistakla

iHorney:.(l.c,).Oakle, " z ~ l j a

za penisom" i " z e ~ j a za muskoscu"nisu i d e n t i c n e ; d o d

u S ~ ,

O v a

prva nika

da nepostoji

bez

ave

.druge,

ai

r ne

i.obrnuto

; Kqtn.

"

pleks muskosti tene jeste karakterolosko spo/jcwanje zelje Zet.,

penisom

i

moze

biti ostvaren

s a m o a i < o j ~ d o ~ o

p ~ s t ? v j e

tivanja

sa muskarcem (ocem) u Ja. v'eclnoITJ

Je t()cslu.caJ

kod .

zenskih prisil

nihneuroza,

Naprotiv,

kod

histerija zelja'za peni

,.

som je obicno 'Ostajala bez bi tnog utjecaja na zef.1sl§o i musko

dr1anje i ispoljava se: zolirano:upojedinimsimptomima, '

.

K o d

nekih

z e n a ,

koje odbijaju mliskarca

L h e t e r o s ~ k s u a 1 f

nOst,a isto t

ako

pokazoju

nagtasenomusko

vladanje; drzanje .

oca

dovelo

je

do

preranog

ipotpunogpoistovjecivanjas

njim'

'1ecihOm strog, nepristupacan, Iiladan ilipovrerneno b r . u t a r a : n

otae p r u ~ i o . enje ·premato ljubavi i r;aklonoS1i: Usvojirnsadis "

tickim masta

nF

ma

one

. same .S p£)javljuju .

kaonos

.

oci

tih

osobina,.5to je u

cudnom ptbHvrjecjtlsa prezkomkojegosje-

;

caj/J prema !'brutalnim muskarcima",

Ukoliko e

kod ta.kvih

~ f : 1 a ,

J1lozitiva

n prij

eno

s u analizi

postaojak

, tadase izd!;Jbljih

JQjev

a

nesvjesnog k

ojiod

govaraju

jednom

.:ranijem stadiju,

a z v o j a .

IIbida .pojavljuj u zelje" za- .djetetom ,i tendencijaza2'enskQ(11 ,

p r e d a n o s ( : ~ Uecn iku (ocuJ..U

t a k v i m s l u c q j e v i m a g c l j e i ~ p D a

liza

dovedena

_do granice '

do

.bi ,

do

kojejos dopire

s j e ¢ a n j ~

prvobitna scena je dozfvljena u

p o t p u n o r n p o i s t o ~ j E 1 ¢ i v a n j u

sa;

majkom, a mog lase dokazatU dob 0 kojoj n a s t a l o p o i s t : Q v

jeCivanje sa

ocem,

koje;je:hatkrilo poistoX'jecivanje fr,lajkorri

I iskljuc:ilo ga 'iz oblik

ovanjakaraktera

,'Kod :usp,0stavljallja ,po;'

istovjecivanja sa oeem prvobitna scen8je utolfko imala vatril!l:

ulogu

5tO je

brutalno ponasanje:

oc

.a danj.

uupotpuoosti

odgo

yaralo "sceni

toc

a ,k

oju

Je djevojcica

o s l u s ~ i v a l a , t a k Q d q

Ie

rTlorala

doei

·

do

,.zaklju.ckada .

or'ltnajku .lute

; PozlJeduje;

kaStFira

Odvracanjem .

od

Dca;

sto

e k a o

p o ~ [ j e c j . i 9 u

imalo

napustanje poistovje6ivanja .sa majl50tn L n t r o i e k c i j u o d r e c e -

no ; Dca, zavmena,je'''azaEdipov6g :stava, PO.

sto

suuprvobi;-

t n o J S C ~ i

djevojcica po stovjetila 'sa majkom , samo' jestr:ahroct

~ a s t r a c I J ~

~ o g a o biti motiv odvracanja od oca, To se pokazalo

I kod pozltlVnlh terapeutskih. eakcijatakvihpacijentica, Naime;

k?da-se l;lSlIjed p-ozitivn

ogprijenosa potelo

buditi 'nji

hovo

maj

t l ~ S ~ O

poistovjecivanj

e,

: U" rioeiilmi: dnevriim ·snovima su se

poJavlla f 1 1 ~ ~ ~ ~ ~ J i e k i } >bojena ·r:nastar'lj(i.

f)

kdi!u$u: ·

k:Oja

su

•

.

l z v i e ~ t ~ t ;

v a z o m

n e ~ r ~

u IIIOdjeljkU

t;31-

http://slidepdf.com/reader/full/oostranili%E7%AE%ADekoIiI%3CCf'PriGlan1.f1









isprva odbijana akutnim pojacanjem muskosti i mrznje prema

muskarcima. Najdublji motiv te obrane je jasna genitalna tjes

koba. Tako takve zene, ako su

do

tada bracni cin sarno trpjele ,

ne

pod nose vise koi tus i sa iii bez cuvstva tjeskobe, plase se

da bi im se pri tome nesto moglo dogoditi. Razumijevanje straha

od gubitka

penisa.

ne nailazi ovdje

ni na

kakve poteskoee, jer

nakon uspostave poistovjeeivanja sa. oeem zelja za posjedova

njem penisa se pretvorila u nesvjesno mastanje

stvarnom

posjedovanju penisa. (Jedna pacijentiea koja je imala takva

mastanja uvijek je urinirala samo stojeei iznad zahodskog

otvora.) Medutim moramo

se

i plasiti da izgubimo one sto mislimo

da posjedujemo. Teze je razumijevanje straha od kastraeije

prije

uspostave poistovjeeivanja s oeem. Tada je pak postojala

samo zelja za penisom. To svakako iskljucuje strah od kastra

cije u uzem sislu, ali

ne

i strah da

ee

vee ozlijedeni genitalni

organ biti jos vise ozlijeden; jer postoji ostatak:

kl

itoris za koji neke

djevojciee misle da ee jos narasti i koji ipak pribavlja ugodu .

Usprkos tome, psiholoskim cinjenicnim stanjima kod zene prije

bi odgovarao izraz genitalna tjeskoba nego strah od kastraeije .

Dakle, poistovjeeivanje s oeem u Ja , koje karakteroloski

uspostavlja kompleks muskosti, bilo je posljediea uskraCivanja

Ijubavi koje je djevojka dozivjela od oea, a ne (barem ne

neposredno) posljediea zelje

za

penisom.

Ta

zelja je isprva

postojala sama za sebe i neovisno poistovjeCivanju s maj

kom, sa kojim je dospjela u konflikt tek kada je

o n ~

riaislo

na

granieu vanjske uskrate. Tek poistovjeeivanjem s

Geem,

koje

je bilo posljediea Cisto vanjski uvjetovanih d o ~ i v l j a j a ~ e l j a za

penisomjezadobiJa moe koju kasnije mozemovidje ti dadjeluje

u karakteru i simptomima.

Cinjeniea da zelja za penisom ne vodi uvijek ka muskosti

proizlazi iz usporedbe takvih pacijentiea sa drugima kod kojih

se

nikada nije razvio muski karakter nego oduvijek zenski i koje

su

cak, usprkos histeriji, katkada pokazivale i majcinske osobi

ne

koje pocivaju

na

poistovjecivanju s majkom u Ja. Pomak

aktivnosti u pubertetu, koji je opisala

H.Deutsch

bio je prola

zna pojava* i nije mogao znacajnije promijeniti osnovnu femi-

Ipak, pomak aktivnosti kao prethodnik feminine pasivnosti ne moze se

utvrditi kao tipican. Lijecio sam jednu pacijenticu sa kronicnom depre

sijom i muskim karaicterom, kod

kOje se

mogao ustanoviti suprotan

postupak. U vrijeme prve menstruacije pojavila

su se

najprije predana

zenska

m

stanja koja

su se

odnosila na oca. Jako

se

uplasila kada je

primijetila

d

je oceve poljupce drugacije osje6ala nego

do

tada,

povukla se i otada je njeno drzanje bilo naglas eno musko.

*

ninu ertu licnosti.

Analiza razvoja odnosa prema objektu i ovdje pokazuje

veliko znacenje koje

real

no

r ~ n j e

i karakter oea ima za razvoj

i ocuvanje

e n s k o s t i

A da sam nije zenskog drzanja i

o d l o ~ a n

majei, otae je prema djevojcici iskazao mnogo ciljno sputane

IJubavi , tako da se unutrasnjoj uskrati nisu prikljucile tako grube

vanjske uskrate kao kod ranije opisanog tipa, te je stoga otpao

i povod za totalno pOistovjeCivanje s oeem. I poistovjeCivanje

s majkom je

mo

glo

jOs

opstati zato sto je Ijubav prema objektu

barem u pogledu njeznosti bila zadovoljena. Ono sto mu je

nedostajalo za potpuno ucvrscenje bila je vaginalnoerotska

os no

va

koja

ni

je mogla biti ostvarena zbog neurotskih konflikta.

Medu tim konfliktima, protivno najprije opisanom tipu, cija je

heteroseksualna senzitivnost propala zbog genitalne tjeskobe,

ul

ogu ima zazor od ineesta i osjeeaj kriviee prema

maje .

Kod

te

zih histerija prisutan je dakako i strah od koitusa

(genita lna tjeskoba).

Onanija na klitorisu i zelja za penisgm, ipak, i u ovim

slucajevima spadaju medu tipicne nalaze. Sto , dakle, cini razli

ku izmedu ova

dv

a tipa? Usporedivanjem se moze utvrditi da

je kod

pr

isilno-neurotsko-muskog tipa onanija

n

klitorisu po

vez n sa

s

stitk

im

i aktivno homoseksualnim mastanjima

a kod histeritno-femininog sa heteroseksualnim veoma t sto

i mazohist kim

pr

edodzbama koitusu.

Iz ovih cinjen icnih stanja objasnjava se prividna razlika

izmedu stavova Freuda i H.Deutsch s jedne, i Horney i mene,

s druge strane. Ovi prvi autori misle na falicko-muski libido koji

najprije

ra

zvija, mi mislimo

na

onaj psihicki stav male djevoj

prema oeu koji ]e predstadij kasnijeg ~ e n s l o g drzanja i

kOJI se , prema nasem misljenju, najprije razvija. Zenski seksu

alni razvoj postaje komplieiran time sto

mala djevojcica oca

z.eli najprije

sa

muskim organom

(mastanje koitusu sa klito

nsnlm orgazmom). Sada nista ne sprecava shvacanje da je

o r g ~ n s k ~

libido zene u pocetku muski, njeno psihieko drzanje

(sa Jednlm izuzetkom* obicno uvijek zensko iii slieno kasnijoj

zenskosti.

*

Naime, ako brutal an alae od polSetka sprelSava kod djevojcice razvoj

njenog poi

slO

vje

6i

vanja s

m

jkom ,ona ostaje iii trajno oralno fiksirana

za majku i kasn

ij

e postaje potpuno infanl ilnaosoba, iii

se

poistovje6uje

s ocem jos prije nego Ii je mogla nauciti voljeti ga oOvakvo cinjenilSno

stanje nasao sam kod nagonskih mazohi stickih psihopata

sa

teskim

infantilizmom.

132

133



Moze avisiti sasvim 0 slucaju da Ii ce djevojeice otkriti penis

rfajprije kod -drugova

uigrl i l j

okodbrace, :

iJj

ce, ' na prirhjer,

wov0dom rooerija nekog djeteta;najprijestec)zefju za djetet6m,

Jos :nije sigarnoniti

1

da

c

liusporedbagenitalija

:prije 'genita[ne

faze P b s 1 a

je -uopce'djelotvonha u

srrusLu

:kompl eks? J<asIracije;'

jer tn,.: ipaK , bsz$uinr;lje'spada i ,ttinieniea da

jce

genitalni orgsl"!:

vee orkriyen-kaoizvor ugodei narcisoidno :zaposjedrlut Vazhije

je'da S9 zelfaza,penisom , zelja,i djetetom,-obje kao korjerni

kasnlj ih

stavova,tako

,;

ougo

dobi:opOdnQsejpostoje jedna

pored drLige bel uzajamri0g u t j E r e a j a i n d i v i d u a l l j l o veorna!

raz!iclte 'sLiabiile '· u burhom Edipovom,per;iodutle"uspostave

jednadibli:penis-diiete :u ovol'l1 ' ifj

oriomsmferu,i

dok dje.voj-'

cicane izatle-izEdipO-vog konflikta 'sa 'kompleksom muskosti: lf

sa.po-lstovjBtivanjem s majkom;

t o m E

u v i j e k : i / e e - a k t i v j r a n a

etbt il<a k l j t o ~ .nema nikakvu- speeificnu ulogu,, "

, ; Ukolikoie

,

Edipova 'faza djevoj-Cice k i : m l k t e r o l o s k i z a v r s ~ r r a -

poistovjecivanjem s majkom, onda

se

to poistbvjeCi,vanje slat,;

sae'rotikbm ,klitorisa sarno do puberteta; olldje, nakcm:sto su

stari konflikHIp'bstali pbhovoakLitrii, toPoist0VfeC-ivanjelekd"

n-acnolJriistenb u koristkomp1eksa:

muski::lsU,

iako'nije

p o s t a v

Ijenoflaosnovu

vaginalnog prirhata, " .. , . " " " ,

, p tarije kako

s ~ o s t v a r u j e

vaginalni primatGjeste u vaznirn

tbCkama los e l a z j a s h j e n p r o b l ~ m . u-Urei Abbaildltingeb'Zur,

Sexualtheori

e"

j Tri raspraveo sekslIalimj teQ5f1ijiy- Ffeod je ,sma.;

t r ~ 6

-da -

5e

'ei"otika klitotlsa: bbicriO'

;;

U p u b e r t e t t J prenosi

na

vagiliU,

ali

'se:pri tome 'mife p o b l i Z ~ fzjasliiooriacinui ;uvjetima

r

fa'kYogprijenosa,U spdredbeha istrazivanjasu pokazala dai je

nalvaznij

O ~ j e t

prije'nosa' kara'ktemlosko :poistOl/jec va ri}€ sa

fn 'ajkbmu

Ja

. tpak, lJprkoS torN

d'uS

'evnom stavutreba postaviti

pitanje kako' -se ' falitka ~ r o t i k a k l i t o i ' i s a ~ p r e t v o r i t i U U.re

ceptivilu erotiku

a g i n e e r r e ~ k ( ' )

bibiloprecllPGi tlsam prilenos

be i

'takve

p r ~ o t i r a z b e

. . ,

, .

, , ~ ' . l \ i \ . '

-' , 'Koliko

je

nleni

pcizl1ato

,

·Jeke/s

je prviiamlnost,ctOveo u

uzrocrie odridse sa vagimifnom erotikom

na

' osnwirebepttvne

kva-litete

(otvot} KOjaim je' zajednitka; lstomiSljerrtje su kasnije

zastupali

Ferenczi i Lou Andreas-Salome. Nedavno}e H.Deo;

utsch (I.e

,) pronasla da vagina, pored anal nih, preuzima i

aralne, dakle ponovo receptivne kvalitete, Usisna djelatnost

~ : ; :-

..

' . '- . r

: r ' -"

. J , .

I ' , •

,

..: : ,

,

. r

v'"

t":

* !'Einige

Bemer-kuR

,gen zur-,TrieblehreV .Nekolikq,nappmena

za

ucenje

o n a g o n u n l n t e r n a t l o o a J ~ Z e i t s c b r i f t f ~ r Psychoanalyse, 1 ; 1 9 ~ 3.) .

*" "

Ve

rsuch elner -Gen,taltheorie"

: /P.oki,lSaj

genitame-1eorije/,.- (lnternati':

¢nale Psychoanalytische Bibliothek,

svezak- XV) ... :,,'

~ 3 4

vagine se takoder:moze fenomen_oloski utvrditi. U mQrn istrazi·

vanju razvoja zenskog NadeJa (Le.) dosao sam do rez.l)ltata da

se "poistovjeCivahje"

smajkom

, u :Ja".stvara preko -analnih i

oralnih kvaliteta

ida l J o r m a l a n

razvoj z_ne;'

p a d ~ o j e l o m i c

no zahvacanje u ranije stadije libidinoznog

r a z y o j a n ~ k o n

falie

ke uskrate". Prilikom proucavanja poremecaja zenskog orga

zma pokazafe $U sene sarno d ~ l j n j e potvrde c;itiranih Itavoya,

nego-se nametnuo izakljucak da tek prijenos analnog i oral nog

libida

na

vaginu or:nogucuje neQphodan':prijenos;' erotike

< i t o

risa kao zavrselka u izgradnjivaginalnog,primata, Kod ol.dh

prijenosa radi

sesamO

r o .preinakama psihickq-libidinoznog

interesa, a ne 0 fizioloskim zbivanjima. Vagina i m ~ vla,stitu

fiziolosku erogenost koja se sama

ne

moze pOjaviti,dokle god

je

ispred nje

kl

itorissasvojimjakimfjzickim zaposjednuc.em i

fizioJoskom erog.enoscu, Medutim, ,

akoje 'oralnocreceptivan' i

anal no-pas van jnteres zaposjeo vaginalni trakt, stn emoguce

upravo uslijed poistovjecivanja s majkbmiJada ikHtaris vise iii

manje gubi psihi tki interes, AIi 'pri tome lJe, :nestaje njegqya

fizioloska o

sj

etl jivost, stavise ona treba da ima vaznu ulogu u

radnjama koje prethode neposrednom zadovoljenju i prilikom

koitu

sa;

samo

se

smanjuje interes

za

izazivanje uzbudenja

na

tom organu cim je otkriven nov izvor ugode vagine koji moze

dostajati za sve prohtjeve libida, odgovara bioloskoj seksualnoj

ufozi i, protivno erotici klitorisa,

ne

stvara nikakve dusevne

konflikte .

***

Praveci sazetak moramo razlikovati tri osnovna elementa

pojma genitafnosti:

1)

Lokalna erogenost genitalne zone

(genitalna podra

zljivost).

2) Na

g nitalnom organu centriran somatski libido

(geni

talnl poriv) ,

3)

Psihogenitalni libido

(genitalna ceznja).

Oni se nafaze u najuzem uzajamnom odnosu iako imaju

razlitite osn

ove.

Genitalna erogenost pociva na specificnom

iritabilitetu genitalnih zrnaea pohote. Psihogenitalni libido kao

specijalan slueaj psihicke seksualne energije osniva se na

genitalnoj erogenosti i po svojoj biti je izraz okretanja

ope-eni

t?f psihitkog seksualnog interesa ka genitalnoj zoni. Somatski

libido, opcenito tjelesno seksualno uzbudenje, ima sjediste u

v ~ g t ~ n o m zivtanom sustavu, a izvor u unutrasnje-sekretor

nlm zblvanjima (u hipotetskom seksualnom kemizmu) , Orga

zam (a s njim i srediva nje libidinozne raspodjele) j zajamcen

:135

http://slidepdf.com/reader/full/zaposjednuc.em

http://slidepdf.com/reader/full/zaposjednuc.em



samo ako neko dobra razvijeno pSihogenitalno htijenje

mote

neometano koncentrirati somatsko seksualno uzbudenje u

geni

ta lnoj

za

ni. Cinjenica da samo genitalni aparat moze os

tvariti orgast icko zadovoljenje mora da ovisi 0 tizialoskoj gradi

razlicitih erogenih zona.

Svaki poremecaj bilo kojeg od ova tri elementa genitalnosti

uvje

1u

je orgasticku impotenciju i somatsko zaprecavanje libi

da; tako

i

kada je potisnuto opazanje genitalnih podrazaja iii

kada je psihicki genitalni libido pomaknut na neku drugu ero

genu zonu iii kada, uslijed nedostatno razvijene psihogenital

nosti,

pr

edgenitalni libido zaposjedne genitalni organ itd . U

svim

ovim slucajevima tr

pi tok

somatskog seksualnog

uzbudenja.

Medu mnogim mogucnostima koje stoje na raspolaganju

nagomilanom libidu (stvaranje zaprecavajuce tjeskobe, kon

verzionih simptoma, prisilnih simptoma),

mogucnost

pojacanja

destruktivnog nagona ima do sad a malo cijenjeno znacenje.

Sada cemo se posvetiti toj mogucnosti.

VII poglavlJe

OVISNOST DESTRUKTIVNOG N GON

o Z PREC V NJU LlBID

U noveli Paula Bourgeta Le disciple · jedan Ijubavni par,

koji je

Iz

neurotsklh razloga adbio spolni cin, odluc io se da

zajednitk i potini samoubojstvo. Ali, adlutili su i

da

prije smrti

jedno drugo jos tjelesno posjeduju. On je zadovoljen: La

plenitude de la vie volontaire et retlechie affluait en moi main

tenant, comme I'eau d une riviere dont on a leve I'ecluse. Kod

njega j e iznenada utvrscena odluka 0 osujecenju dvostrukog

samoubojstva; medutim, u meduvremenu

si

je Ijubavnica, koja

je ostala hladna, oduzela zivot.

Da Ii je ovdje prisutna samo pjesnieka masta iii su uoeene

zna

ta

jne veze?

U

stanju seksualne zadovo ljenost i

donosi

se

odluka 0 samoubojstvu, zadovoljeni odustaje od odluke, neza

dovoljena ju provodi. Teorets

ki

reteno : Ako seksualni nagon

nlje zadovoljen, do izrazaja dolazi destruktivni nagon, u supro

tnom

slut

aju on gubi na energiji.

.'

Fr

eud

Je u svojoj knjizl l c ~ und das Es a i Ono l

postavio dva osnovna nagona: eros i na

gon

za smrcu seksu-

alni nagon - destruktivni na

go

n, Ijubav -

mr t

nja) kao

po

larne

tendencije kOje ovla

da

vaju

org

anizmom kao i njegovim psihie

kim reakcijama. Ova nagonska suprotnost jasno dolazi do

izrazaja i u am

iv

alentnosti najveceg dijela dusevnog ponasa

nja. Pitanje glasi u kakvom su odnosu oba ova nagona jedan

prema drug

om

e,

da

Ii

i kako jedan na

drugi

utjetu

. Lako

pok

azatl

da

int§

z@t c ; I ~ n o g nago

na

(tj. nje

govlh pOJavnih oblika , mrznje i agresivnosti, brutal n-ost i sadi

zma) ovisi

0

pr isutnom stanju t ado¥.o/jenosti, ogno-

sno jaCini somatskog zapre avanja libida.

Nase dokazivanje oslanja se na dobropoznate klinleke

p O j a v ~

tako

da

se mo2emo odreci opsirnih

pr

ikaza povijesti

bolestl. NaVedena ovisnost se promatraCLJ pokazuje I na 1jele

snom podrucju, kao i na podrucju dusevnog ponasanja. Na

.

Na ovu novelu je moja pa tnja skrenuta u jednoj diskusiji u Ungarlan

dische Psychoanalytische Vereinigung.

136

137



raYn o, U stvarnosti ne mozemo razdvajati dusevno 'por1?sanje

i tjelesna uzbudenja.

Vee

kod aktune neurastenije koja nastaje uslijed neade

kY

atnog zadovoljenja i pociva

na

somatskom zaprecavanju

libida, uqtavamo jacanje pojCl.va destruktivnog nagona: razqra

iljivoSt f 'provale gnjeva .zb6g tricavih .dbgadaja, kao, i jak

moto rn i ne rnir. A : iz I bidoteruelskihistrazivanja Freuda koja

podraiavaju

rezultati do kojih su dosli Abraham Sedger

e-

dern i drugi , znamo da se, isto kao sto su genitalni aparat i

erogenelone podrucjafunkcije seksuljilnognagona, i,des!ruk

tivni

rlagonsluzi

rnisi¢jem Mo,torni nemir, kao sto

p o k a z ~ j e

analiza odgovarajuCih,slucajeva, kod neurozaostVaruie

setak

.o

sto nezadovoljenoseksualnouzbudenje zahvaca

m i s i c n i ( i p a

rat ;

to

u-zbudenje

seovdjene

pojavljuje vise kao, s,eksualni

fenome,n

nego

.

kao.podstrekza

r8.zaranjem.' Dakle, .nioramo

pretpostaviti

da

se.zatomljenoseksualno uzbudenje potcirija

va

destrukilvnom nagonu a ~ o nije simplomatski vezano i ii se ne

pojavljuje kao zaprecavajuta tjeksoba. . . .

Na prim jer. kpd sadistiGko-riagonskihkarakteravidimo da

motorni nemir , porivi za r a t a ~ a n j e m iii barem za .aktiviranjem

misicnog aparata, kao i opca' agresivnost postaju

to

' jaci, sto

oniduze

iive u apstinenciji, te da ti impulsi slabe aka

sesamo

j za kratko vrijeme prekine saapstin.encijom. . .

I motorni nemir koji se ispoljava kao nagon za putovanjem

iii

u 'stanju kratkotrajnog gubitka svijesti

pociva kao

'sto je

pokazala analiza jednog odgov8..rajuceg slucaja, na seksualnoj

uzbudenosti prenesenoj na misicni aparat; J 1 u z ~ a za putova

njem, bijeg odgovarao je ovdje nesvjesnom.traganjuza seksu

alnim objektom i seksualnim zadovoljenjem. . .

Dokaz je i

da

dojence pocinje gristi (postaje

o r a l n o ~ s a d i s

ticko) kada ga se ,advikava od sisanja. Prelazenje uzbudenja sa

eroticko-osjetil nog na

motorno

destruktivno podrucje

mot mo

jos pratiti i kod djece koja pocinjupoti skivati Edipov kompleks.

Ne moze biti slucajno da do

takovelikog

pojacanja motorne

agilriosti, volje .?a kretanjem i okrutnosti dolazi u prosjeku u

petoj godini zivota, Na pocetku puberteta, tjelesne i dusevne

seksualne evolucije, karakter]e obicno drugaciji nego na zavr

~ e t k u

te faze. Na pocetku prev1adavaju: sanjarenje,sentimen

talnost, sklonost sveopcem covjekoljublju; kasnije, kada:se javi

ponovo potiskivanje Edipovog kompleksa i borba protiv ona

nije, razvija se karakter "doba nestasluka": pak'ost, prkos, s k l o

nost ka nasamarivanju roditelja i 09gajatelja, volja za tucnja

yom iii sklonost ka misicnom bav1jenju u sportu. Sjecamo se

jOs iz svog

o b a ~ i r n n a z i t e d 9 ,

S\Jpetii sesti

a z n ~ d

(rjede;Cetvrti)

i z ~ i

e z u k o d u c i t ~ l t a , " ; . '. .•.

:1 . .. : .

<.', , ~ , '.

'

. I na drug im 'podrucjirna,vidimo .da ,s.e l 1 ~ z a d q v o l j e J : l o s ~ k

'sualno uzbudenje lako preobrazi u agresivnost, cak bru,t(ilnost,

Isto kao sto

.

s e 1razocaranaJjubav.laJ< Qpretvala

u'

mrz,nju.

, Neuroticne z.ene :su za vrijeme m e r : l s t r u a c ~ e . , n a j y i s e

·neposredno prije,hjeno!,] potetka,'u visokom s t ' U p ~ j u

r ~ z d

ra4e

·ne i agresivoe;

j j i d e p ( i m i r a r H ~

fillojih l)agons.klh'

psit:JQpat

skih pacijentica, kojl3 ,su

S\{e

bile

f r i g i d m ~ ,

naJ)so.oyi pojacanja

agresivnosti mogaosam ,pogod.iU kaqa zapoeinje ,tnellstruac:;i

ja.Psihija

trij? u menstr,ua

ln

om nerasPQlozenju flazire direktnu

posljedicu

O r n a t s k o g p r o c e ~ r n e n s t r H a c i j e

i . ~ h o d n o t p m e

pokusava da

o a t o n e r : a s p o l o ~ e n j e

utjeCe

9 r g a l l e - t e r a p e u ~ s k L

.

Nasup

r

ottome

; analiza pokazujeda

r a z d ( a ~ e n o s H

agresivnost p s i h i Q k e ~ ~ k 9 . i j e r:l9 genitalr,lokrvarenje g e p r e

~ i L a

ocIgova

r:C c ; J i i . ~ P I D

n w c j s Q j d n o j u V r e O j

( v ~ c i L l a

e r , J a seribog

· m ~ m s t r u a c i j e ~ ¢ a O $ t e c * 1 j i n n a s \ . J p r o t

mu

skarcima)" q gije

lOIn

potiskivanju

~ s t r J k t i v n i h

Jendencii.a; (esje,¢ajJ<

rtviGer· Me-

dutim, cinjenica ,da .

ta

e ~ k c i J a nije, ~ i s ~ o ~ i h i c k a d Q k ~ z ; J j . e

time. sto .seu. rnnoglm sluCajeviaJa t a g r . e s i v [ 1 9 S l i s a d i S ~ i G k a

mastanja

a c a v a ~

jo s

-

i

r i i ~ n ~ g o

i ~ . n . ?

zmida,

¢e nastupiti

menstruacija. kao sto je uQlavl'lom slucaj kod neredovitih men

·struacija neuroticn ih zenai Ako.m .

i..e.ne

k J : 9 ~

a n a l J . z , u . z ~ p p

u

genitainu I n Q s

e a k ~ f g ; = i $ ~ i { r k I , J

p o t e n ~ j j . l l t a d q m ~ ~ a s

I

pololenja

ustupaju m j : € s t O ' t o k a l n o l ~ e l < $ l ) a l n o j uzpude

,

n®tl; r n e d u t i m , i p a ~ : i e o b j t q o Q § t ~ n ( ) 1 p r i j e L z a -..:rij,eme

menst,ruacije Q . . .

p . 9 -

$ e n . ZEma

~ q j a

o s l o p q d i f a

JrigiQnol ti

ne,pati ad z a p r e c a v ~ n j a l i g i d t ; l k,ojepove,

¢avaagre-

s i v ~ s t .ako ne uzrokuje

z,apfeOSiyaju¢ J

tjeSJ<99,u.. .Ooade:·pri

· twatila ,genitalni

or

ganbe.z,'pe,nisa .: te :qCekivanje

~ ~ l n q g

zadov9ljenja ,ne i

zaziv;§t

~ z n j u iii t j ~ K o b U

~ a o k O O J 1 ~ l J r o t j ~ r i e

zene koja

tal<

pot is./<uje. ·j

ugqdu

ocekivanja, nego pQYeG.ava

sprernnost

a . J j u

' ,

:'

,

r

..

'

__

' ,

.) .;

,;

' .

Analiza supruzr:lika'kQjLjedno dnJgo,mute, ili

grubq

p ~ t l J

paJU JOOno P,rema drtJ

gorne

kf;io ,najbitfliji'

l: lllok

:pcikaiute

.sualnu nezadpvdl

je

nost.

( ) . o v o m e c e d e t a l j l ' l o

.biti rije.ei :u

PQsljednjem pogJav\-ju.

..

" . . , c;, l\

J •

" d < a s ~ I 1 { l I 1 ~ , z j v ~ ( k o p t l : 1 f ; voloyt,

psiitq

;:) : Q S U

~ ( ~ . N a s u p r .

to

me,

pa

stusH b i,1<ovi 'su

a g r e ~ Q m ~ l P

' 1 e . a ~ . Q o s l = l i j e y a L t J do

~ f 1 k i . N a k { ) n . ~ l J S a . S l a l : ; l ~ r e I j ~ i

n ~ 6 4 ; : l g r ~ i v m : ~ s t . . A k o ~ , . p q r . e : ~ ~ i I J 1 P p d r t ~ t i : y r l o

o $ t r i m a , . ,

lad8f

.

'lit pnvelemo; n a; I q R ~ ~ t i , .qczirTl9.;i 1- d 9 ~ ~ P icx;1, spplpo

W : W J ~ M h k u l a " .

e g n ; l a t i ¢ n ~

p ~ p ~ i j e r . t e ~ a

a , s t

~ i r : ~ J l . j r

139

.

138

http://slidepdf.com/reader/full/pojCl.va


http://slidepdf.com/reader/full/pogod.iU

http://slidepdf.com/reader/full/Q,Ij~i.dP


http://slidepdf.com/reader/full/ka,st~ir:~Jl.jr



http://slidepdf.com/reader/full/pogod.iU



http://slidepdf.com/reader/full/volje.ti






eunuha pokazuje ne samo da je zaprecavanje libida vazan

energetski izvor agresivnosti, nego i da je destruktivni nagon

nemoc n prem van , ko nedost je izvor libidinoznog

dadatka.

Izuzetak

ad

toga cine zbivanja u klimakteriju i seniju . Na

pocetku klimakteri jske involucije klimaktericna osoba se uzbu

duje najprije poveeanom seksualnom aktivnoseu, a kasnije

postaje mrzovoljna, svadljiva, katkad okrutna i to sve to vise sto

je manje bila zadovoljena u svom zivotu. Nerijetko se i u

klimakteri ju bude sadisticki nagoni, tj . seksualno-okrutni porivi.

Sv e to je predstadij

senilne involueije kod koje se prema

Freudovoj

hipotezi, nagon za smreu, drugim rijecima bioloski

destruktivni nagon, potpuno razvija

prema unutra.

Vjerojatno

nije slucajno da se sa presahnueem individualnog izvora erosa

(nagona za zivotom) javlja involucija koja vodi ka smrti.

Ovisnost destruktivnog nagona 0 stanju libida vidljiva je

nadalje i u cinjenici da uznemirujuee i agresivne sklonosti

spontano nestaj u nakon

zadovoljavajuceg

Cina . Oakle, genital

nim orgazmom se misienom sustavu oCito oduzimaju energije.

To 5to uporni sportasi, da bi postigli vrhunske rezultate, zive u

apst inencij i pociva na pravilnom promatranju ovih veza.

***

Kako se sadizam odnosi prema zaprecavanju libida i des

truktivnom nagonu s jedne, a prema tjeskobi s druge strane?

Svi nagoni koji podlijezu bioloskim zakonima dani su u

osnovi , i samo vrijeme, nacin i intenztitet njihova pojavljivanja

ovise 0 dozivfjaj ima. Tako vidimo da se erogeni djelomicni

nagoni pojavljuju adredenim redoslijedom i u uskoj ovisnosti

zahtjevima njege i odgoja. Odobravanje i uskraeivanje zadovo

Ijenja libida u svakoj fazi razvoja libida se jed no vrijeme nalaze

jedno uz dru

go

, dokkonaCno ne prevfada uskrata, Posljedice

toga su dvije stvari : prvo, jedan drugi djelomicni nag on na

kojega

se

do

tada nije odnosila uskrata zadobiva sve vecu

paznju na primjer, analnost nakon odbijanja od majcine dojke ,

genitalna masturbacija nakon sto je uspio odgoj za cistocu) ;

drugo svaka uskrata izaziva

mrtnju

i ambivalefltnost prema

objektu koji ogranicava zadovoljenje nagona. Sto uskrata is

padne j t ,

to

veei prostor zauzima stav

m r Z n j e

se brie i

brutalnije odvija edgoj

ka

odricanju od

n a g o n ~

to intenzivnija-

·

pastaje

mitrij

. Treca posljedica uskrate i iz nje

proizl iete

am

bi

valentnosti jeste vise iii manje cjelovito poistovjecivanje s

objektom koji uskracuje.ZvuCi paradoksalno, ali se tu nista ne

~

promijenit

i: karaKtero/oski

se

izjednacavamo onim ko ga

mo

ra

mo mrzjet

er

ga

ne smijemo volje t

i

Nagonska sila kojom

se slut

i poistovjecivanje jeste Ijubav povod za poistovjeCiva-

nje je mrtnja zbog pretrpljene uskrate; tako objekt kojega

nismo mogli prestati voljeti i koga smo morali mrzjeti jer nije

osiguravao z

d

ovoljenje postaje uzorom kod oblikovanja ka -

raktera Ja

i

ideala

Ja

.

Kod nagonskih karaktera je ta veza najupadljivija. Ljudi kod

koJih su se u kasnijem zivotu razvile nesputane agresivne i

narocito sadisticke sklonosti, protivno ad nagonski sputanih

karaktera, obieno su vee u vrlo ranom djetinjstvu dospjeli do

nesputanog zadovoljenja lib da; agresivnost se posve probu

dila tek kada su roditelji iii njihovi zastupnici nametnuli

brutalno

potiskivanje seksualnog zadovoljenja. Brutalno uskraCivanje

incestne Ijubavi osjeealo

se

tim jace sto je znatno bilo poveeano

realnim seksualnim zadovoljenjem. Pri tome se pokazalo da je

nedostajao zakoniti slijed u razvoju djelomicnih nagona i da je

infantilna seksualnost bila polimorfno perverzna u najpotpu

nijem smislu rijeci ; genitalnost

se

u cjelosti razvila i takoder bila

zadovoljena ukoliko su to dozvolile fizioloske okolnosti . Prijev

remena introjekcija brutal ne Ijubavi prema objektu stvara p

re

ma un utra i

prema

van sadistieki ideal Ja. Takva djeca postaju

nesposobn a

z l

jubav, pa ipak u velikoj mjeri zeljna Ijubavi ;

mrtnj je

nadrasla svaki

pot

ieaj

na

Ijubav.

Kasnije oni najeesee

mrze tame gdje najvise traze Ijubav, naime, u roditeljskom

domu. Budu

i

da s

u,

osim toga, potisnuli tendencije ka Ijubavi,

odlicno znaju kako da se izloze razocaranjima; zude uvijek

samo za nedostim im objektima i ponasaju S8 tako da u svakom

slucaju moraju biti strogo adbijeni. I

nj

ihova osjetilna pozuda

kao

i

njihova reakcija

na

neizbjezno razocaranje jeste nesputa

na, nagonska. Osim toga, reakcije

su

naglaseno sadisticke, tj .

agresivno-destrukt ivne u seksualnom smislu, i anal

t

nastan

ka tIh reakcija pokazuje da uskraceni seksualni poticaj ponovo

dolazi na vidjelo u vrsti agresije i u pedmetu na koji se odnos

i.

_

Oakle uskrata seksualnog zadovoljenja uzrokovala je agresiv-

nost; mijesanjem impulsa osvete sa uskracenim seksualnim .

nagonskim zahtjevom nastala je seksualna destruktivna ten-

deneija sadizam.

Za ovakvo shvacanje individualnog nastajanja sadizma ima

d?sta.?okaza i u pod rucju nagonski sputane prisilne neuroze i

h l s t ~ ~ e Podsjetamo na nas opis nacina reagiranja prisilno-ne

urc:>tlcne zene na tendenciju ka Ijubavi koja je izbila u situaciji

~ r I J e n ? ~ O.na mrzi analitieara jer nista ne smije znati svojoj

ubavl1 plasl ga

se

, kao i svakog drugog objekta Ijubavi; pri tom

1

4

4







prevladavajd njenasadisticka mastanja eijl je seksualni karak

ter ocigledari.

Grio

stoseov-dje nesvjesno dogada, kod nag on

skih Ijudi se otvorenci odvija: onl bezobzirno zahtijevaju posvie

:docenja' j

ubavii

prrjete btpritike

da ce

otrovati lij.ecnikaako

budu Odbijeni; medutim, kab ' motiv svoje namjere da ubiju

nikada

ne

navode odbijanje; to im zabranjuje njihovlako pov

red

Fv po riDs r

osjecaj krivicei'riego uskoro pronalaze ispraznu

raCionalizaciju iii jedriostavrio objasnjavajU 'da

bi

ihubijanja,

kastriranje'

iii

podmetahje pozara jamacno izlijecilo,samo u

tome bi mc:igli riaGi

potpLJriO

'zadovoljemje,

mora.li

·

bi

.

se

,barem

jednonivaljano itbjesniti. . . , . .

". ',

Odnosi destfliktivhbgnagbna prema neurotskof tjeskobi

nisuita,

kb

jednostavnl kao cidnosi premazaprecavanju libicta:

. Adfer

je svojedobno poricaolibidinozni izvor:Tleurotske

tjeskobe '1 Za'stupaoje :sianoviste

eta ,jetjeskoba reakcija .

na

'agresivne impulse

' Pril

ikom .povrsnog promatranja ,ovakvo

·shvatanje je lfradu. Nairne, kada riagonskl karakteri

kote

svoje

' sadistltke impUlse, javlja sa.-tjeskoba. Medutim; ona nenest.aje

kada sl J'irnpulsi ,prevedeni,kaeiSto

ne

'staje zaprecavajuca

tjeskobariakon seksualnog zadovoljenja,. nego S naprotiv

pojacav<i.Sadabi

socljalni

smisao "tjaskobe uzrokovane agre

si

vnoscU· rflogao cinitikValitatiVnu razliku nasLfprot libidinoznoj

tjeskobi.

To,

medutim, ne nioze biti takojer jeriase istrazivanje

klinickfdokazaloovisnostlntentiteta agresivriosti

0

zaprecava

· nju libida. I

toniettebamo

samo deidati da

se

kodagresivriih

psihopatskihpatlJentlca u vrijeme menstruacije, bez obzlrada

Ii'zalstapostajU agresivne 'iii

ne, hajjaceralVij atjeskoba uzro

koVananerhirnom savjescu,odnosno

agresijom_

. ". , :

'Koja ,e ~ r d g e n e t s k r z l i k i z m e d u seksualne tjeskobe i

· tjeskobe u z r o k o v n ~ g r e s i j o m (nemirnom savjeScu)? .

. Freud nas je uciorazumirevanjudaJa na potetkw razyoia

"irna sarneitendencijuda sepokoravazahtjevimaOno;'medutim

uskoromora

prijedi,

na

stranu nametnutog mu moral

nogNad

Ja; ukblikO' e z e ~ i t i s k i r a t i d a prupadne usred sociyalne zajed

nice Ukojoj Jeptisiljen dazivi. Naogranicenja'nagona

od

strane

v a n j s k o ~ i s v i f e t a : ,

kod:cijihse nepostivanjatreba plaSiti kazni na

primjer, kastracija kao kazna za onaniju), Jaje reagiralostra

hom odobjekta,

i'p'0stoJa:hijemogl()i'zvrsitihagonski zahtjev,

morale 'ga pbtisnuti Medtlti iJ; taj

strah

o

kaz ne

ne-nestaje

negb j.{fal;e 'pbstoji ,kao osjetaJ krfvice,. er fe .uJa -prihvaeeni

·objekt kojega

se

p l a ~ i introjiClran k a o N a d ~ J a kaolmutr'asnja

zapreka

',

kaouril:.ltrMnje·

"nes

.rtlijes".Osjecaj krivice je

u S\(ojoj

, bititjeskoba' uirokovananetnimom Savjescu:(Fread) ;

p o ~

· 142

"tjeskoba

=un:okovana

nernirnom .savjf:)scu" potpuno..

v a z a , y

porijeklo osjecaja krivice iz straha od k a z n ~ : o s j e c a r ~ r i v G e je:

samo nadgradrijastr-aha_od k a s t r a c i i ~ J Q j i

j.e

uzbr

:

svakog,

straha od

ka

zne(Freud) , Covjek yjeruje,qa

j.e

u club,ni ITlQr-alap,

a u stvari

ga

obuzima:tjeskoQa;:to ~

R o k ¥ u j e u

; l 1 q l i ~ i

a k e

prisilne

ne

uroze:

; .

.

'.

. ' .

: - ..

,-> , , '

:

Medutim, ukoliko detaljnije

ispitamobit . q s i ~ c a j a

k r i v i

"tjeskobe uzrokovane nemirnom savjescu" i usporedimo je

sa

infantilnim strahom od kazne, dolazimo

do

bitne razlike: strah

od kastracije je neposredna reakcija Ja na opazanje nekog

zabranjenog

seksuafnog

nagonskog zahtjeva. Nasuprot tome,

tjeskoba uzrokovana nemirnom savjescu je u prvom redu

reakcija na opazanje potisnute

destruktivne

- sadisticke ten

dencije i stoga je - cisto deskriptivno - moramo nazvati

tjesko

born uzrokovanom agresivnoscu.

Njen smisao jeste bojazan

pojedinca da

cei

sam

biti unisten ako

se

po nasa egoisticno,

okrutno iii antisocijalno . Protivno tome, smisao straha od kas

tracije je neurotska bojazan od ozlijedivanja genitalnog organa

ako on popusti

libidinoznom

nagonskom poticaju.

Dakle, nesto

se

mora pridruziti strahu od kastarcije da

bi se

on pretvorio u osjecaj krivice. Ono sto

se

pridruzuje jeste

agresivno-destruktivna reakcija na opasnost

o

kastracije

(od

nosno na

usk

ra

tu fibidinoznog zadovofjenja) .

Dogadaj koji

se

najbolje moze prouciti kod prisilnih neuroza jeste slijedeci : .

dijete je dozivjelo uskratu libidinoznog poticaja; ono je reagira

lodijelom strahom od kastracije, dijelom agresivnim impulsima

prema onome koji je prouzrocio uskratu.

Mrinja

je ipak prirod

na reakcija na uskracivanje iii ogranicenje stremljenja

ka

ugodi.

Sa

tom

mrinj

om pojavljuju

se

i zelje

za

smrcu i u krajnjim

sluCajevima impulsi za ubojstvom; medutim, posto

je

objekt

mrinje istovremeno i objekt Ijubavi, razvija se strah od provo

denja impuisa

za

ubojstvom

na

vOljenom objektu; ta tjeskoba

uzrokovana agresivnoscu sada

se

povezuje

sa

strahom od

kastracije, ali treba se plasiti da ce i

sam

biti kastriran ako ocu

teli.o eti njegov ud. Tako

je

tjeskoba uzrokovana nemirnom

~ a v J e s c u

(agresivnoscu) doduse neposredni izraz sputanog

Impulsa osvete, all nije mogla nastati samo iz cinejnice: mrznja

- o s v e ~ ; sama mr inja vodi

ka

djelu bez osjecaja krivce. Tek

IJubav,

I prema objektu i prema vlasHtom Ja, stvara tjeskobu

uzrokovanu nemirnom savjescu.

.1

~ k o na .obje strane procesa vidimo isto:

mrtnja ovisi 0

Jacml uskraclvanja Ijubavi, a destruktivni nagon

0

intenzitetu

zaprecavanja libida . I kod zdravih Ijudi

se

javlja tjeskoba uzro

143

http://slidepdf.com/reader/full/reakcija.na






kovana agresivnoseu; ali ona se ovdje pojavljuje samo kao

bezosj

ec

aj

na

moralna zapreka; i ovdje nedostaje zaprecavanje

libida. Tako se tek moze razumjeti zasto se tjeskoba uzrokova-

na nemirnom savjeseu kod bolesnika moze pojaviti sa svim

znacima

cuvstva

tjeskobe: Na osnovi svih t

ih

kompliciranih

dusevnih reakcija djeluje aktivni izvor svih neurotskih fenome -

na, zaprecavanje libida.

V poglavlje

SOCIJALNOM ZNACAJU GENITALNIH

HTIJENJA

U

po

sljednjem poglavlju mogli smo utvrditi da se sklonost

ka

agresivnom drzanju prema vanjskom svijetu poveeava kada

genitalna hti jenja naidu

na

vanjske i unutrasnje zapreke. Kod

prisilne

ne

uroze

ud

postaje u masti instrument mrznje, genital-

na erotika je stupila u sluzbu destruktivnog nagona. Otkril i smo,

sto smo mogli utvrditi primjerima

iz

zivotinjskog carstva, da

genit

al

no zadovoljenje veze agresivnost, da nedostatak zado-

voljenja iii njegova nedostatnost tjeraju agresivnost

na

ispolja-

vanje i da izostanak izvora seksualnih poriva uvjetuje njenu

tr

ajnu neaktivnost.

Da kle, ako potiskivanje genitalnosti, narocito nedostatak

genitalnog zadovoljenja, poveeava sadisticke porive, moramo

pretpostaviti da je op

ee

kulturno odbijanje seksualnosti i ten -

dencija ka njenom zatomljavanju i cijepanju odigralo odlucuju -

eu ulogu kod nas tanka Ijudskog sadizma.

a

Cijepanje genita nih tendencija u drustvu

Kod zivotinja destruktivni nagon dolazi na vidjelo samo kao

oraln

nag on za unistavanjem u sluzbi samoodrzanja iii sluzi

zastiti t ivota. Grabezl j ivac mesozder unistava priklad

ne

objekte

kada to zah tijeva glad. Grabezljiv

ci

koji zive u zooloskom vrtu

nisu opas

ni

ako su potpuno sitL Njihova agresivnost prema

s

tr

ancima odgovara nstinktivno nasluCivanoj opasnosti ; to

~ z u j njihovo suprotno ponasanje prema krotitelju . Ne

pOjavljuje se nista sto bi bilo slicnofalickom i analnom sadizmu

p robadanje, ubijanje, razdiranje; udaranje, gnjecenje,

ga

zenje :

. Destruktivni nagon covjeka odlikuje se prije svega time sto

nJegovl ?iljevi ni su bioloski nuzn i i u tom pogledu nalikuje

sur.ov?stl nekih zivotin ja k

oj

e ne mogu postiCi seksualno zado-

voljenJe. Utollko je des truktivni nagon pandan i posljed ica )

*

Genitalnu agresiiu u sv rh u savladavanja

ie

nke ne m i m nazvati

sad izm om.

44

145



Ijudske civilizacije i kulture, koji

se

sa svoje s t r a n e i z g r ~ d u j ~ na

zetomljivanju i sublimaciji seksualnosti. Daljnje sudbine tog

nagona odlucujuce odreduju socijalna okolina i sposobnost

prilagodavanja pojedinca. Ukoliko razmotrimo krajnosti, tada

ce destruktivni nagon

doti

na vidjelo iii kao disocijalan, surov

karakter {ubojica izpohote ) ill Mo prisilno-neurotski .hipermo

ra

j, koj i

sa

m u svojoj nesnosljivosti i.nemilosrdnosti jasno odaje

svoje porijeklo, Pomislimo sarno na nemilosrdnost katolickih

dogmi, narocito

na

okrutnost vremena inkvizicije, koje je pratilo

religiozni hipermoral i navodno gastitilo. Religiozno zahtijeva

nje i p rovodenje flskeze j ,samo je

bilo

p.osljediCa 'dubQkog

osjecaja ,krivice; isto¢ni grijeh u· mitu 0 Adamu i Evi je bib

genitalni

tin

koji jeBog-otac zabranio. V a r i j ~ k a uskrata p o s t c l l ~

je unutrasnja, i ~ 1 6 kao kQdprisiine neuroze;

Freud

1

Reik*

, u

nadalje dokazali da religidme e r e m o n i j ~ slijede sasvim iste

zakone kao i prisilno-neurotske. ,cerernooife. Mequtim, .

KoliRo j.e

meni poznato, jos nije priznato gledisteda je upravo zatornlji

vanje genitalnih nagonskih sila omogucilo pojavu bi-utalnosti.

Nastao je sadizarri koji je bio prebkrenut u religibznimazohi

zam. Tako su mazohistitke orgije srednjeg vijeka i.neizrnjerna

brutalnost inkvizicije u osnovi bilipojave praznjenja libic::lilJozn

ih

energija.

De Coster,

duhovni kronitar vremenp inkvizicije, obu

hvatio je ova cinjenitna stanja u likovima Philippa i Til/a

Ullenspiegela:

Till Ullenspiegel, protestam koji negira i iSrniiavp

princip askeze i pri tome se, iii upravo zbog toga, pojavljuje kao

primjer izuzetno dobrog eovjeka (u suprotnosti sa ,neuroticnim

i okrutnim Philippom), jeste simbol ugOOnog utjecaja kojega je

imalo ukidanje principa askeze

na

protestantizam: barem u

poeetku on

S8

razlikovao 00 katolicizma svojom dobrotom i

tolerancijom. '

. Prijedimo sada

n

promatranje danasnjeg seksualnog mo

rala

kojega zastupa tradicionalnoi kapitalisticko gradanstvo.

Pri

tome

U

ot

upadaju elementi koji

su

potpuno analogoi

prisilno-neurotskoj ideologiji: ,

1)

Vanbracno spolnoopcenje se sasvim opcenito ustvrduje

kaozivotinjsko

sadisticko)

i prljavo

ana/no) .

2) Bez obzira na

*

"Beitrage zur R e l i g i o n s p s y c h ~ o g i e " j Doprinosi psihologiji religije j ,

1921

. Internationale Psychoan1l1ytische Bibliothek, Nr . V ..

osnovi slijedeea dva odjeljka nalaie se dva Freudova rada ("Beitfage

zur Psychologie des Uebeslebens" j Doprinosi psihologiji Ijubavnog

iivota j i "Die kulturelie Sexualmoral und die moderne Nervositat"

jKulturni seksualni moral i . moderna nervoznostj , Ges.Schriften,

BdV), ali se s njima ne poklapaju u predmetu p r o i n a t r a n j ~

fizioloske i bioloske i r i j e n i ~ \ ; i l i j e c r i i c i ; ,zmedu;ostalih, propa

giraju prijebracna 1vanbratnu askezu.'

3)

'lako;riista ne 'mole

uzdrmati tinjenicu daoflanija .bicnovlada jednim odredenim

stadijem -razvoja,na'nju cakdl ijecnic i gledaju kao-na 210 ,svih

zala. 4) l ubavnahtijenja su racijepljena: mladom·, ' neozerje

nom muska rcu priliei spolnoopcenje, aposto trebazastititi

dJevo jku 'iste k1ase, Ort

seokrece

prostituciji koja se .sfnatra

·prljavim"; ali nuznim zlom.Poimanje spolnogeina kao netega

zivotinjskog i prljavogima

zii

posljedicu njegovo vrednovanje

ne kao bioloskog, ' iiioloskog i ,dusevnu.potrebnog postupka

nego

ka

o postupka

p r a z n j e n j a

slicnog defekaciji. OsjetUtia

l

komponenta genitalnosti otcijepljena je 'ad komponente 'nje

lnosti; niladicovtekzadovoljava

svoju bsjetilnost u ,odnosu"

sa djevojkom kOjt:1 nikada

nebi

prihvatio kaosuprugu', upravo

zato stomu se podala-bez vJencanog lisla; iii sa prostitutkama,

ipored toga p b s t u j e ' djevojku ,svoje k l a s e ~ stojev,eCe.- , o

postivanje, to .gnjevnije

e o n

a d b i j a t ~ pomisao 'na ;intiman

odnos sn jom

iii

, bi Jzgubionjezno htijenje ako·

bipopustio

svoJim osjetilnim--zahtjevirna. . " ;

Podje/a Ijubavnih

htiJenja

iotciiepl jenje osjetilhosti obrazla

1. 0

njihovo analno poimanje.Oboje je proizaslo '

iz

sumiranja

individualnih potiskivan.ja; njib materno detaljno prouci tiu ana

lizi neurotic

ni

h Ijudi.

Uzvis9.r:la

zena predstavljamajkuod koje

dijete ne ocekLlje seksualnost; ipak' je ,ona bila' ta

': koja

je

zabranila ugodom ispunjeneautoerotske aktivnosti kao prljave.

. Pored toga, mnogineuroticari . skazuju dubok prezirprema

~ e n i ; jedan

c5C1

motiva, je'stegorkorazocaranje. koje jedfjete

moral(> dozivjeti: ono se 'mog o,uvjeriti:daroditelji, narocito

majka, r a d e s l i ~ n o o i m e .sto. njemu zabrarijuju.: Sve to se

potiskuje i preostaju samo sumnjatl 'pravednost Bogai Ijudi

opeenito, krajnje precjenjivarajejlkpotcjenjivanjelene, .prisilno

neurotska religioznost

ili

iznudeni

a t ~ e i z , a m i

I.astno.t

leas(

nes

posobnost za

uj

ediejenjem njeznih iosjetilnih .htijenja. U:sek

sualnimdo1Miajima moze ucestv.ovatt

samO

'polovina lienosti;

~ sol?<>m uvijek'donosi i slabljenje

pSihagemit211nog

,zadovo

I J ~ ~ J ~ z a J e d n o

sa svim

njer:lim

'postjedicama, Socijalno ,najzna

CaJnlJa posljedica jeste neosporno jacanje s a d i s t i c k o ~ a g r e s i v -

~ ~ ~

Osim i o n a l n i h

m o t i v a -

k o j i u t e m e l j u j u d v o s t r u k i spolni

moral kod ' razlfcitih p o l r t l a h j ~ v a n b r a ~ r i 6 g s p ~ l n o ~ o p 6 e n j a

2 ~ n e , J m u § ~ a r c a U G ~ j J ¢ l i p r ~ l j ~ b " ) v a ~ f l u J

l d g ( ]

imaju i

.

: ::: .

•

p ~ l j e d n j i p

~ d ~

ali ne

i

po ~ a f n o s t i (engl.) s

d 7

46

racionalni motivi: to su osjecaj i koji potivaju na stvarnoj nekul

rodne spolne odnose unosi onaj poguban dasak niskosti obja

http://slidepdf.com/reader/full/potiskivan.ja





turi i protuprirodnosti u seksualnim odnosima spolova. Vlada

juti sp olni moral ponizava najprije seksualni osjeeajni zivot, a

naroc ito spolni tin , i poziva se tada na niskost seksualnih

osjec

aj

a

ko

je je

sam ponizio

ako

se

njegovi zahtjevi proglase

neprirodn m i stetnim za zdravlje .*

Tako kon tno i oni, koji su bez predrasuda,

prem

osjeca-

iim

procjenjuj u vanbratnu privrienost zene drugati je od van

brat ne privrienosti muskarca. Ta razlika se izrazava vee i u

govoru :

se

"ponizila

,

muskarac je "posjedovao zenu".

Zena nikada ne "posjeduje"muskarca. Muskarac se nikada ne

"ponizava . To dolazi odatle sto

za

vecinu muskaraca "posje

dovanje" zene znati osvajanje, a posjedovanje udane zene

osim toga i trijumf nad "prevarenim" suprugom. Oakle, ne radi

se u prvom redu

0

seksualnom dogadaju, nego

0

"posjedova

nju , "gubitku ", "prijevari", "trijumfu", "osveti". Stogajegradaninu

ne moguce predotiti si da mozda muz, koji

se

osjeea privreme

no drugatije vezan, to u povjerenju saopCi nekom drugome.

Jasn o je da se pod ovakvim uvjetima orgastitki dozivljaj

mora

povuCi

iza radosti koja

se

osjeca pri osvajanju, prijevari,

ta janstvenom dri nju i "ostavljanju

.

Isto kao sto gradanski

mora l slabi orgastitku potenciju, to ponovo vodi

ka

izoblite

nosti genital

ne

Ijubavi prema objektu i utvrseuje dvostruki

spolni moral. - Za

orgastitki potentnog tovjeka spolni

tin

nije!

niti dokaz potencije, niti tin osvajanja, niti tin osvete prema!\

nekom trecem , nego netendenciozan i nuian, ugodom ispu-',

njen dozivljaj. Tu zena "uzima" kao sto i "daje" , na isti n tin kao"

muskarac, zena koja nije frigidna prestaje biti samo seksualno !

orud

e.

Bez daljnjega je jasno da prihvaeanje genitalnosti ukida

ponizenje seksualnog zivota.

sto gradanina s pravom utvrseuje u njegovim poima

njima seksualnosti , tije je racionalne osnove - to ne zelimo

ispustiti iz vida - on sam stvorio, jeste seksualna pohotljivost

prosjetnog gradanskog tovjeka i u nepostenim principima

adgajane, spolnosputane gradanske zene. Ta pohotljivost je

i

sama posljedica gradanskog seksualnog morala, jer on u pri

*

Taj spolni moral je pak ukorijenjen u pogled ima i interesima ekonom

ski dobrostojecih Ijudi i feudalaca , medutim dopire daleko izvan tih

krugova i cvate narocito u krugovima mal ih cinovni

ka

, sluzbenika i

malogradana. Al i ni gradski proletarijat nije osloboden takvog morala

i mozemo zapaziti da proletarijat prisvaja gradanski spoln i moral u toj

mjeri u kojoj je

nj

ihov nacin zivota izjednacen

sa

nacinom zivota

malogradana.

snjenjem da je spolni

tin

nesto prljavo i zivotinjsko, sto, pomi

jesano sa Jakim prirodnim seksualn im zahtjevom, kao posljedi

cu ima upravo pohotljivost.

Ova socijalno-psiholoska

tinjenitn

stanja otezana

su

jed

nom tudnom t injenicom koja je izgleda utemeljena u bioloskoj

razlititosti spolova: z

en

a postaje podlozna muskarcu koji ju je

doveo do orgazma, ma kako da je ona prije toga bila muzevna

i emancipirana; nakon zadovoljavajueeg seksualnog dozivljaja

ona zeli jakog muskarca koji vodi ; da, kod manje inteligentnih

zena javlja se osebujna volja za zavisnoscu i pottinjenoseu.

Kod zdravog muskarca e to drugatije: falitko-agresivan karak

te r nj egove spolnosti tuv ga ad podloznosti. (Samo nezado

voljeni iii feminini muskarac moze postati podlozan zeni i ona

ga zbog toga potajno prezire). .

Iz ove bioloske promjene vladajuCi moral je kod muskarca

stvorio seksu alno vlastoljublje i, kao reakciju na to, maskulini

ziaciju

ze

ne i orgasti tku impotenciju kod oba spola. Nedvojbe

no je da je prirodna reakcija zene na nedostatak penisa sasvim

znaeajno, mozda t k i odlutujuCi pojatana, u dvostrukom

spolnom mora

lu utemeljenim potcjenjivanjem zene. Mala dje

vojtic

neprestan o mora slusati kako ona

ne

moze i ne smije

toliko koliko

djet

k. Tako nastaje krug posljedica: Nesublimi

rani ponos na penis k

od

prosjetnog gradanina vodi

ka

potcje

njivanju zene; one opet zenu tini muzevnom, seksualno pla

hom i frigidnom; svojom frigidnoseu zena gubi

na

vrijednosti

kao seksualni objekt, jer upravo bescutna zena za vrijeme tin

u muskarcu bud i osjecaj da pred sobom ima sarno orude

zadovolJenja; taj osjecaj jata njegovu musku oholost i potcje

njivanje zene.

Shvacanje da zena "trpi"

tin

da

on

za nju

znati

nesto

ponizavaj uce ne

mo

i se objasniti samo"sadistitkim poima

njem koitusa", jer, kao prvo, to shvaeanje zn ti i da zena

prilikom

tin

nesto

tini

muskarcu, kao drugo, nalazimo ga i kod

onih kojl spolni

tin

ne poimaju sadistitki. Ono

bi

stavise moglo

~ m ~ l j n o

U

opeem ponizenju Ijubavnog zivota i u sad is

titkl-poniZavaJueem na nu odnosenja muskarca prema zeni.

***

. Takoder se moramo pitati u kakvoj se vezi nalaze obit ji

nlematkog akademskog stud entskog udruzenja

sa

spolnim

z",:otom pojedinog clana. I tu se istitu dva tinjenitn stanja:

clllem s

put n hom

oseksuafnost

kOja se

otituje

vee

u principu

da su tlanovi tog udruzenja

sa

mo muskarci, i manje skriveni

8

149

sadizam: Velikaje zaslugaB/uhera .u tome sto ~ d o k a z a o v ~ l i k

http://slidepdf.com/reader/full/sposobnosti.za






znataj homo seksualnostiza. o n ~ t i l u i r ~ n j e m l l s k ~ d r Z a y e : iml,l

skih udruzenja, m a d ~ $e. ne slazemp"sa r ) ~ k i m 9c1,njegoyih

znanstven

h

i svjetonazornih

s t a v p y ~ .

,Ppsep(lO .

j(3

B a e h m ~

dokazaoda opcenje

r o 8 t i t l : J t k a . / } 1 a

zado.vaijeojLt

po} isnU:te h

OI1Jc

iseKsua

Tn

ostC <roz o ~ t i t u t k u 5e opqi j sasvim

dru gim muskarc ma: ·Za.ista, pficiri,. rrlOrnari·

f'

~ l a A o v .stud.en

·tskog udr

l,.l

zenja, PDQ pritisJ<Qm nefazrijeseI.1€ h o m o $ e ~ s u a l -

nostivrlo rado

o b i c a v ~ j u

L Glrustvu ·posjecivatjbordel.

dva iii yjs_e muskaraca

z ~ d r u g i m

o P G : ( 3 ~

i s t ( ) m i e n 0 J J l ,

u tim krugovima

jeistotaliko

rasirenok,

aoi

: Qeigledna homo

seksualnost: OYama spadai ugla\i'nom ciljem

s p u t a n o

i s k r ~ n o

pr ijateljstvo koje povezuJe "Clan.a studentskog udruzenja", s.a

"najmilijim Qrucosem". " :;.:. , ..

U analizi neurotieara uvijek

iZnGya

yidirnO da'$e:eijepa,niem

genitalnih btijenja kod muskarca i .zene j ~ d n < ; l k o

ppjata a

ho

moseksual:no.st i i;zaziya sadiz8TT): Kode/anqv.a $tudentskog

ud ruzenja

se

oQoje zadovoljavgI. -I,studentskoj borbi' lT\acevi,rn-a

i u dvoboLu. Njihovi karakteristicni . naeinj pojayijiva,r:-tja :esu

uzivanjeu

."tucnja,vama" kao i preostro rast-a,vljanje

p r i i ~ t e l j C .

i

neprijatelja .Kod nekih pacijenata, ,

kojise

neprekidno moraju

.bortti proHvsvoje homoseksu.alnosti,

na

r i l J 1 j e r

paC

fje.nata

koji bol_uju od e r i t f o . f o b i j e o Y i

n a g o n s ~

p o t i c a j i I 4 I ; ) i j ( l j u

,l,SI:JP

vima u .slid barbe n o Z ~ V i m ( l sab/jarna:d evolverimg,. Qva pla

dQdiba uvazava ~ t o lakq \obranu odllagonskog poticaj(l,'

i zadovoljenje. Ukolik.

oovome

pridodamo c j e l o k u p n o d r ~ a n j ' 8

· elana studentskogudrulenja.,dvoboj macevima me.Qu ,

pr;ijatJe

· jima moramo:shvatiti

k-ao

~ d i s t i ¢ . 1 < L n a ~ Q m j e s t a k z a l;lzajamnu

rnasturbacijw; onistovrer:neno. ·1.f

$ e p i s a d r ~ i i

;kaznu :;(:a·d}elg. '

Nastojanje da

se pokaie

zaista mriogo oziljakas.teee.nih,u

dvobojuJeinjenica da

se

.mladi "brucQ5( ,t istaknuti

T l a c

~ y a o c i

stideako netnajuozHja.ka zadobivenitJ u dvoboju o ~ u s t a s a r : n p

jedno tumacenje>

da

.se radi 0 t e n d € n c i j a m a k a s a m q ~ q z n j ( v a -

·nju koje ·

suzadovoljepe

u.d\foboju. Jed.ar)on-lgi

motiy

,jest€

·kompenzacijaosjetaja manjevrijendosti'; ~ T T ) o n $ J f ~ t i y : f l O i $ ~

z . h f ~ m j e hr4brosti. , ' ';,

.

,

***

. .

il

,·

':'

.

... ;'Ofe Roi le dei

Er6

tik:in a n h l i e

G e s e l l s c h a f t

U ; d ~ a

er

btike u

'

mu§1<omdrUSNlJ i ;

Jena,

f919; ' . - . . . : .. " " . ' :, . .

. .

' 8eitragezur Psyc:tlologie e r H o n 1 o s e k

r : - D O p d h o s i p 9

h b l ( ) ~ j i

,

homosekSlialnosti/ ,llntel'natrO'naleZeitsehrift"fili\

Psych

'oanalyse',

VIII,

: : 't 922 ) .' ,," 1 .

') : :

C,

Morama prihvatiti"einjenicu da izoblieenje sposobnosti .za

Ijubav i u masi kao Hod pojedinca znatnoucestvuj€ prilikom

sirenja okrutnostb BrUta/nost svjetskog rata (a vjerojatnoi sam

rat) bila bLnemoguca'da -potreba

za

vlascu nekolicine vada nije

uspjesno bila priktjucena 'skrivenoj okrutnosti p-ojedinca. U

jednom elanku: ·Zeitgemasses uber Krieg und.Tod ' /Suvre

meno o·ratu i smrfi/:

,kojt je,nazalost

, bio gotovonezapazen

upraV0 u krugovlma koje je najvise trebao zanimati;:Freud je

mogao objasniti odusevljenjeratom: Rat je

tnacio

. kolektivno

dokidanje potiskivanja, naroeito okrutnih poriva,

ut o

zva/u

idealizirano

glika

oca, d3.-ra. ·Konacno se smjelo. ubijati bez

osjecaja krivice, Za vrijeme rata se sada mogloopazati da su

rat odbijali oni kojisu pokazivali jake heteroseksualne veze iii

punovrijedne sublimacije:;. nasuprot tome, najbrutalniji pobor

nie i ratabU i su oni

koji

su zenu smatrali nuznikom i koji su

prikriveno iii oeiglendobi li homoseksualci. I sadisticki psihopa

te i disocijalni karakteri ' su

se

pokazali dobrim u.smis/u ratne

ide%gi

je.

Svatko, tko je ucestvovao u ratu , zna kakvu ulogu

su u kasinu, kaverni, na vojniekom vjeibalistu i u oficirskoj

menzi imala obaatributaizopaeene genitalnosti, analna bestid

ITa

do

sjetka

i

analna psovka. Razgovori

0

kurvama i koitusu

gotovo iskljucivo su Cinili temu zabava. Tko poznaje snaine

vojne izraze za genitalne funkcije sigurnonam nece osporavati

opravdanost da pretpostavimokolektivnu regresi ju ka anal nom

i sad istickom; ona

se

u ratu dalje prosiri/a, ali zapovijedni ton

prisutan u razdoblju prije rata jasno jesvjedoeio 0 bolezljivosti

genitalne konstelacije masa i Fljihovih vada.

Op6enito vrijedi reeenica da Ijubav nena/azi mjesta tamo

gdjevladaju moc i nasilje.

To

je sasvim

sigurnotocno

, ali

to

nije

i sve. Jer jedna cinjenica u ueenju 0 neurozama i u sociologiji

zahtijeva da bude uvazena: ako genita/na /jubav prema objektu

nije mogla bitl j dinstvena astvarena, razvijaju se patreba za

vlascu i brutalnast i

t

preka bio/aski

;

socia/ask; potrebne

mjere. ·

Da,

na osnovi kliniekih iskustava 0 utjecajima koje

sputana Ijubav vrsi na spremnost za mrznju smijemo tvrditi da

u kod nekolicine vada koji su odlucivali 0 ratu i miru nije

dJeloyala samo, i

U'

prvom redu, potreba za vlascu .

Ona

je

vJeroJatno

bila neposredni pokretae i pridruiila

se

socijalno

*

Ges.Schriften, bd. X / Sabran

,i

spisi /

**

Ne

ulazeci u ov

aj

problem

athenau

je u

"Von

kommenden Dingen"

0 nadolazeeem/ pdmijetio "da se izmedu p o ~ u d e z a vlascu i slabe

muskosti nal

aze

cudne

veze"

. (Gesamtausgabe ,knjiga III , strana, 185 .)

.150

151

ogranicenjima kao sto

su

to bila ogranitenja vladajuce klase.

http://slidepdf.com/reader/full/moseksual:no.st

http://slidepdf.com/reader/full/netnajuozHja.ka

http://slidepdf.com/reader/full/tumacenje%3Eda.se








http://slidepdf.com/reader/full/moseksual:no.st

http://slidepdf.com/reader/full/netnajuozHja.ka





ekonomskom problemu vlasti.

Ali,

zar je moguee da

su

pak

onda seksualna vezanost i ogranicenje slobodnog o r a o b

je l ta ostali bez ikakvog utjecaja na mentalitet pojedinca? Oni ·

nigdje nisu bili toliko golemi i strogi kao u krugovima dinastije,

naslijedenog

i

novcem stecenog plemstva. Klasne predrasude,

svijest pripadnosti odredenom staleiu, navodno i

driavni

interesi zahtijevali su postavljanje individualnih seksualnih po

treba iza interesa vlastite

klase.

Izbor supruznika i brak su skroz

naskroz stvar politike, to naglasenije, sto su bili b

liie

vladaju

ce rn

poglavaru.

Te

uskrate, koje su b

il

e posljedice s

oc

ijalnih

utjecaja, nisu mogle ostati bez posljedica. oid je i sVijest

pojedinca 0 pripadnosti odredenom staleiu zapovijedala da se

prisila oko izbora supruznika i zabrana neprilicnog braka pri

hvacaju bez javnog protesta: nesvjesno-Infant

ll

no se moraloa

pobuniti. I ako oklop dvorske ugladenosti nije dozvoljavao

revolucionarne ispade u vlastitoj kuci, oni su

si

mogli dati

oduska u seksualnim skandaloznim aferama i u ratnom sadizmu.

Oa

kle, ekonomski interesi

su

za sobom povukli i prikljuti

va

nje vanjskih ogranicenja individualno uvjetovanim genitalnim

za prekama. Proletarijat nije optereeen takvim ekonomskim

ogranicenjima genitalnosti,

a,

posto je i pritisak kulturnih zahtje

va nizi nego kod posjednika, nervoze se rjede pojavljuju u

odnosu na

broj pojedinaca i genitalnost je utoliko nevezanija

sto su losiji materijalni uvjeti za iivot Tu veliku razliku opazamo

tek onda kada analiziramo bolesnike

iz

najsiromasnijih slojeva

proletarijata. Atributi proleterske neimast ine jesu daleko manji

pritisak na potiskivanje u djetinjstvu, zapustenost, ra

na

seksu

alna zrelost u najistinitijem smislu te rijeci, brutalna uskracivanja

i slicno.

Oakle, brutalnost se u siromasnom sloju proletarijata zasi

gurno obilato ispoljava u obliku ubojstv

a,

tucnjava

noie

vima,

izgr

eda pod utjecajem alkohola itd. Kako se ova cinjenica

odnosi prema relativno nevezanoj genitalnosti proletarijata? Pri

tome prije svega reba zapaziti da pojave brutalnosti mase nisu

ni u kakvom spomena vrijednom odnosu prema broju pojedi

naca. Ukoliko u obzir uzmemo veei

iii

manji nedostatak djelo

tvornih kulturnih zapreka, proletersku neim

as

tinu

i

prisilu

na

teiak rad, moramo se stovise pitati zasto brutalnost masa tako

malo dolazi do izrazaja . Sociologija nije mogla rijesiti problem

da mase dozvoljavaju da ih svladavaju pojedinci. U uvjetima za

iivot kojima su mase prije neko

Jik

o god ina bile podvrgnute

(mnogostruko

su to jos i da

na s

moralo je doci

do

kaoticnih

revolta, da su pojedinci iz mase

bi

li podvrgnuti istim seksualnim

/

Relativnu psihicku pitomost

rna se

, koja se i uvidavnim kapita

listlma morala ukazati neshvatljivom, izmedu ostalog treba

pripisati

i

re lativno nevezanoj genitalnosti jer njeno zadovolje

nje oduzima energiju sadistickim porivima. Ooduse, ako se

brut

al

nost sa svim pojedinostima budi iz mase, tada

je

ona

mnogo izvornija, nepromisljenija nego brutalnost klasa velepo

sjednika jer nedostaje fasada zavaravajuce kultiviranosti. Ona

je infantilna nasuprot dobro ma skiranoj, a zato i nemilosrdnijoj

i

rel

at

iv

no rasirenijoj brutalnosti ekonomski bolje stojeCih. Za

ci

jelo: ova brutalnost

se

lako

moie

shvatiti kao sredstvo

za

zastitu posjeda; ipak

bi

bilo veoma vaino slijediti pitanje da Ii

je

ekonomska nadmoc te manjine tek postala mogueom uslijed

njene brutalnosti koju su unutar i izvan kruga podupirale sepa

raclja I ogranicenje seksualne slobode. IIi obrnuto? Da Ii je tu

naJprije bilo ekonomsko postavljanje pojedinaca

na

vlast na

osnovi cisto vanjskih uvjeta, kao sto to tvrdi marksisticko uce

nje? Da Ii je ono tek sekundarno, radi zastite posjeda, a izmedu

ostalog

i

uslijed ogranitenja genitalne slobode dovelo do se

paracije v

el

eposjednika, a time i

do

razvoja brutalnosti u svrhu

ocuvanja posjeda?

Smatramo da ce sociologija pomocu teorije

0

nesvjesnom

i pomocu a

nal

iticke seksualne psihologije moci rijesiti vazna

pitanja, koja bez ovih pomocnih sredstava moraju ostati neri

jese

na

. Nas zacijelo veoma nepotpun pokusaj ne bi trebao

do

ve sti ni

do

cega konacnog; on znaci samo poticaj

na

osnovi

nekoliko analogija u dusevnoj dinamici neuroticnih Ijudi i mase

koja se pak sastoji od pojedinaca.

b osljedice cijepanja spolnosti z brak

Jedna va i

na

okolnost u predbracnom spolnom iivotu mu

skarca igra sudbonosnu ulogu u braku . Poznato je da su

prostitutke iii totalno trigidne iii su orgasticki potentne samo u

odnosu

sa

svojim Ijubavnicima, takozvanim svodnicima. Mlade

prostitutke obitno se povremeno pretvaraju da doiivljavaju

r g a z ~ m medutim, to uskoro ne ostavlja vise nikakavutisak na

lskusnljeg muskarca, pa cak moie izazvati odvratnost.

On

ubrzo utone u apatiju prema zeni, a spolni tin se svodi na

onanijs

ki

n kojega ne potice vise zena nego samo

mastan a. Stay perna zeni opeenito, koji proizlazi iz svega

moze

se

najbolje oznatiti izrazima koji

se

testo mogu

cutl u krugovima oficira i studenata : Rupa je rupa. Nocu su

sve krave erne. i slicn

o.

Neki muskarci pokusavaju u razlicitim,

152

153

pod takvim uvjetirna veoma malo zadovotjavajueim v a r i j a c i j a ~

ocekuje "taki,NbludniekLobieaj:', aona jeisuvise.sputana oa bi



ma koitusapronad nad0mjestak

za

ugodu :koja .bi .trebala

proisteCi iz ugode koju osjeea f partneriea. .

.Veoma

znaeaJna jecinjenica da mnogi

muskarei j .zene

uopce nezriajti da kod zene 'postoji .orgazam, cak

gamnogi

smatraju sramotnim. Potcjenjivanje zene iapatijakoja Je steeei.

na tokom "analnog" i onanijskog opcenja sa pladenim zenama

uzrokuju 'da

takvi

mU$karci nakon ·tina, .cesta vee i :pritikom

ejakulacije, cisjecajugadehje: Ova reakcija se

-cnda

'u; braku

ve

'oma 'tesko· svladava" Genitalna osjetilnost je

tak0analno

optereceria da ne moze pronacivezu sanjeznimhtijenjinia.

Opcenje sa njeznovoljenomzenom; pod pretpostavkom dase

los moze pobuditi njezna 'ljubav, shvaca

se

svjesno n e s v j e ~

sno kao prljanje ,zene. Ukolikose. njeznohtijenje ·ugasi; ein

postaje aosadna obaveza i ostajesamb postupak praznjenja,

Ukoliko

se ne

ugasi,

za

muskareapostoji opasnost da oboli od

fakultativne iii potpune impotencije:,Time naravno trpigenital

nost zene. koju jeona morala zatomljavati sve, do udaje;;

'i

upravo u

p6eetkuspolnih

odnosa potreban je veliki takt . i

razumijevanjeod strane mu 'skarea

G( .

bi popustita njena sek

sualna plahost. Medutim, muskarae nije stekao takvo,zanima

njeza

z a d o v o l j e n i e

zene, iii

biga

podsjecalo napetvaranje

prostitutke da je spolno .uzbudena ako njegol/a supruga

ne

bi

spretava/a svoje uzblidenje .Stoga soeijalno cijepanje .spo/

nosti, koje se ispoliava u kontrastu: brak -prostitucija, moramo

smatrati '

jednimodnajvaznijih

uzroka sta/ne 'frlgidnosti zena

koje nisu naroeito neurotski disponirane. Nedostatan.interesza

zadovoljenje zene ima kao .posljedieu .preranu ejakulaciju

i

m/itavljenje uda: muskarae tezi ka konacnom zadovo/jenju, ali

se

pri tome

ne

prilagodavazeni koja, 'naroeito u pocetku braka,

veorna

teskm d o s ~ j e v a db

orgazma iii

gauopce rle

d o z ~ v l j a v a .

To

cinda zeaL

daje povoda

za

regresivno ozivljavanje stafih

mastanja'i 'na taj natin pala.le temeljza psihoneurotsk<o obo

Ijenje: PrilikOrh lijecenja frigidnihze )aoYaj.

soeijalno

uvjetovan

oblik .prijevremeneejakutaeije muskarea susrecemo 'kao -po

sljednju, ali nesavtadivu zapreku,Benitalnost zeneSB oslobada

tokom

-analize,. medutim; lie moze

se

razvitijer suprug nije

dovoljno potentan,tj .nijesvladao cijepah;e svogseksualnog

htijenja; on seidalje pona$Gteggfsticki i<adi ran ije sa r . o s t j t u t ~

kom iii kodplacenog snosaja:

'-

' , ' ,

U dr.ugimslueajevima muskarclIU braku nedostaje moguC

,nbst

daiz\loqi ranije

uvJezbavane var ijaCijespolnog

tiria iH

da

postigne· zvangenitalna: zadovoljenja, jer od svoje supruge ne

i

sama' bilaakti'Vna; svaka :izvaflgenitalna spo/nost povezuje

sa

'

sa

Idejom r . o p ~ l a bludnica'\

Medutim

sada analiza ud.anih '

zena pokazuje: -',a poznavanle seksualnog .razvoja, dopce

ne

,

dozvo/java nikakvodrugo misljenje da,predgenitalne nagoD"

ske sil

e,

uk

olikonisu

bilR,Sl Iblimirane, .,individu( .lno

raz/.ici t'o

izrazito

iziskuju tadovoljenje,tJ [ a d n j a m a ~ o j e p r e t h o d n e f l e p Q ~

srednom ,zadovoljenju Tako odbijarijesvakog negenitaln'og;

zadovoljenja o c i v a n a ' t ) o t i s k i v a n f u muskareu kojizatomljuje

svoje nesubl imirane predgenitalne potrebe prifetL n e u r Q t s ~

•

oboljenjej takvao-granicenja, medutim;

vode

uvijek karazdra

zenosti;u braku;. cijis'tvarrii motivi obicno cistant1 nesvjesni

budu potiS rluti: UkolikO muskaracitako sto ponovo cijepasvoju

seksualhost,zadovolji svoju genitalnostu drustven0 prihvate-'

nom bracnom

cinlJ,

a

$v<Dje

predgenitalne potrebeizvan .braka;

poslJediee za brak ne mogu bitinista manje stetne

,·

Z a p r e ~ a v a n j a i l i dljeljenj'e potreba uvjetujusve vece ctuplji

vanje spb

/n

e privlacnosti , orgastieko rasterecenje s\levise guoi:

na

intenzitetu; mastanjakoja.;'proizlaze iz

'

nerijesenih poriva

ometajuci prodiru zavrijeme

ciria: konacno jata

(agresivnost

kOja

je prije sVe'gRusmjere

na

'prema toboz.e-krivom supruzniku.

Poligamne zelje; kojes.e'obicnotbvg toga

i s t t a k o u s p o s t a v

Ijaju, povrh toga kod moralnosputanog uvjetujtl osjecajkrivice

koji sarno, os pojacava mrinru. Ako,

se

muskareuunjegovorn·

poslu ne pruza moguenost

dasublimira

zatotnljeno :iii ako je

njegovasposobnost za sublimaeiju veomamala, ;on posezeza

svojgm-homoseksualnoseuiii postaje koekar i

pijaniea .

Zeni je otvoren samo put ka ·neurozi ako je njen Ijbido jaki

akoje nagonsklsputana, Razacaranje koje je dozivje/a u rT)uSkar

ell ne mora uvijek o s t a t i s v j e s n o jace'potiskivanje, to Je

sigurnije da ce zado\lo/jenjetra:ziti u ri1astanjir'na; moradoCi do

regresija i zaprecavanja libida. IIi zudnja za zadovo/jenjem

d o l ~ t d o

izrazaja ·

ka

o:ogorcehje

i

svadljivostO tome ce·odlueiti

latrna moraine zapreke , Neki losi brakovipoCivaju.na cinjehici

CiIa

sesupruzniei genital rio

(u uzemi

sirem smislu)nisu;moglt

pronaci,a braana borba ·tadanijenista.drugodo pritajena·neuroza,

~ r i g i d n u zeou spolni cinje .uyijek.neugodan

i

cini

jojse

b r ~ t a J O i m On

:za

nj l;l

i

njenog supruga, kojise s pravom

oSJeca

pogodenim :njenomodvratnoscu-,postaje neugodna

o b a v ~ a . Utakvom s/ucaju ne moze,pomoci niH

subli-nJacija

jer

r a s t ~ O f e n o s t spolnog livota Fazarajuce napadai vee p0stojeee

swbhgtacije. Na

taj

nacin ponekaddolazido nesposobnostiza

r a ~ t Tada ostaje samo izborizmedu neuroze

.

brCicnenevjere,

154

55

· U odredenim uvjetima obilje djece i velika materijalna po

se brakovi sklapaju unatoc ekonomskom i osobnom ogranice

http://slidepdf.com/reader/full/brakovipoCivaju.na






treba mogu ponuditi izlaz

iz poteskoee tako da oni apsorbiraju

psihicke

en

ergij

e,

koje bi inace bile upotrijebljene

za

stvaranje

neuroze. Naro

to zena moze u djeci do izvjesnog stupnja nac;

na

domj

estak

za

izostalo seksualno zadovoljenje. Zacijelo bi

bilo uzaludno u sluzbi neke religiozne iii svjetonazorne ideje

htjeti sasvim nadomjestiti seksualno zadovoljenje radom iii

obil jem djece; pod odredenim uvjetima, koji pripadaju stvara

nju neuroze, usprkos neimastini, vanjskoj prisili na rad i obilju

djece, nastat

ee

neuroza.

Ne potcjenjujuCi ekonomski momenat, htjeli bismo

istaCi

da i unutrasnj i konftikti slabe snagu koja je potrebna za samo

potvrdivanje u g ruboj stvarnosti. Unutrasnje rastrojstvo priklju

cuje se vanjskim poteskoeama i oboje se medusobno nai

zmjence pojacavaju . Socijalni i demografski politicari obi tava

j u previdjeti subjektivni udio u socijalnoj neimastini iii ga uzima

ju u obzir samo utoliko ukoliko

se

moze izvesti iz vanjskih

poteskoea. Nasuprot tome, analizom pojedinaca mozemo se

uvjeriti u to da su neuroticni Ijudi u stanju da dane prepreke

prekomjerno uveeavaju. Onaj tko je upoznao tu unutrasnju

spremnost za prihvaeanje i uveeavanje ekonomske neimastine

kao izlaz

iz

unutrasnjih konflikta

ne

moze vjerovati u potpuno

rjesenje socijalnih problema samo pomoeu uobicajenih sred

stava. U socijalno-ekonomskom pogledu ove pritajene neuro

ze,

sto

se

tice stete koju nanose zdravlju naroda, ni u kom

slucaju ne zaostaju, na primjer,

za

tuberkulozom. U to se

mozemo uvjeriti u ustrojstvu psihoanalitickog ambulatorija za

siromasne. Tu tinjenicu bi vee odavno otkrile i mjerodavne

licnosti u socijalnoj zastiti da nisu bile pristrano zaokupljene

pogresnim vjerovanjem da su neuroze -

ka

o i toboze sve sto je

misaono - samo nadgradnja ekonomskih odnosa.

***

Brak je jedna od mnogih tocaka

na

kojoj

S8

sijeku socijalni

proolenii'; i upravo

se

brak sluzbeno ne smatra onime sto u

stvari jest: e k s u a / n o

? j § d n ~ - o m

cija podloga u prvom redu

mora biti Ijubav

r: - .-ema

ge nital nom objektu; ova cinjenica

se

cesto zanemaruje i brak se shvaea samo

~ o n o m s k a

jedinica iii kao institucija za produzenje vrste. Al i, najmii nji'brQL

brakova se sklapa

iz

ekonomskih razloga iii u svrhu produzenja

vrste; u danasnjim uvjetima brak znaci samo ogranicenje i sa

sobom donosi opasnost ekonomske neimastine. Nepsiholoska

je pretpostavka da bi oni objektivni ciljevi braka ikada mogli biti

iii postati subjektivan motiv za sklapanje i odrzanje braka. Ako

nju, cak unatoc opasnosti od neimastine, onda se

to

dogada

jer

to

zahtijevaju snazne individualne potrebe, u prvom redu

seksualne. Freud je jed nom seksualnu ugadu shvatio kao nagra

du

koju priroda isplaeuje pojedincu

za

odrzanje vrste. Kultura

sa svojom prisilom na potiskivanje i njen atribut , ekonomska

neimasti

na,

uzrokovali su da je jedan znatan dio covjecanstva ,

na roCito t enski, prevaren za tu nagradu. Produzenje vrste

osiguravaju ponajvise samonada da ee kao nagrada biti urucena

ugada,

i

i, kod zene ,

mal

i

iz

gled

za

samo ekonomski opstanak.

Biolo§ka tendencija za produzenjem vrste kao zelja za

djetetom jamacno je kod zene

iz

individual nih razloga znatno

izrazen ija nego kod muskarca, a i psihicki je zastupl jena. Ipak,

u

in

dividual nom razvoju seksualna zelja uvijek prethodi zelji za

djetetom. Pomislimo samo

na

pubertet. Uskraeivanje seksual

nog zadovoljenja sputava takoder i zelju

za

djetetom. Samo

kod zena zelja za djetetom katkada prekrije seksualnu zelju.

Analiza u takvim slucajevima dokazuje da postoji neurotska

zapreka genitalnih poriva; takve zene nesvjesno se plase spol

nog

ci

na iii su dozivjele jaka razocaranja u muskarcima i sada

t l dijete partenogenetskim putem H.

Deutsch}

Frigidna

ze

na

sa mnogo djece, cak i ako je najbolja majka , prvobitno

uopeenije ze ljela djecu iii barem joj to nije bilo na prvom mjestu.

Tek

kad

su

djeca vee bila tu nadomjestila su seksualno zado

vOljenje apsorbiranjem libidinoznih eneregija, tj . radom na koji

su je obavez ivala. U analizi v

rl

o brzo dolazi do izrazaja otpor

prema majcinskim obavezama I prema nuznom

odricanju

U

re

lativno dobrim brakovima zelja za djetetom se obicno

uspostavlja tek kada je nastupilo izvjesno zasicenje genital nih

zah tjeva .

Postoji stay da se brak ucvrseuje tek djetetom. To je tocno

odreden im pretpostavkama. Jedna ad na]vamijih jeste

psthogenit

al

na ha

rm

onija roditelja. Ako se ona ne ostvari djeca

~ a p r o postaju novi izvor bracnog neraspolozenja i pritisku

Ju61 okov kojega se mogu rijesiti samo ekonomski veoma

~ ~ r o t o j e roditelj

i.

Ukoliko se radi vise djece, na njih se

t

ZIiJ

eva sva u braku nezasieena Ijubav; roditelji

se

prema spolu

p r ~ d j

~ l j u j u

za odredenu djecu i svaki supruznik usmjerava

ubtmce protiv Ijubimaca drugog supruznika. To mora

Imatl najstet

ni

je posljedice za dusevni razvoj djece koja dospi

*

Balzac

je u svom djelu

Ov

ije zene ovaj konflikt majke opisao nena

dmasivom jasnocom .

56

57

jevaju

LJ

teske konflikte, ,dijelom. meaus.obno,; a dljelom sa'

"Ne obtizirimd '

se na: rl

sto

kaie

moral i

pror'n

'atrajmo

tinjeniCe: . . ' .'

.

' .•

.

. ' . , . " ' ; .



roditeljima,

I:z..

takvogbraka poticu poneke "mnogostruke licc-

n o s t i n k o ~ e

Freudsvodi na p r e C n a m e d l J s o b n o

nespojJva

istovfecivahja. . '

, .

-

-

, -

.

c) 0 problernu

otupljivaf1ja g ~ n i t a t n o s t i

L • .

monogamnombraku

. . . . . ' .

. , . . . ' , . , ._ '

'

" .Vladajuci seksualnimoral zahtijeva ,monogarnni spolni ·

oancis u braku.Nije nas zadatak

daodlutimO

.daIi

onuta

;me:.

ima' praYo

iline

. Etickezahtjeve.

ne

mozema ,dokazaU; post

OJ

pocivaju

na

procjenama, oninisudos tupni znanost[, koja samo

opisuje iDbjasnjava.Ona samo

mote

m sam ,zahtjev; odnosno

moti¥e 'zahtijevanog ucinrri predmetomistrazivanja'

ti

"ispitati

posljedice'koje·.se u,spostavljaju kod pr idriavanja ilf

nepridria

".

vanja moralnogzaKoha. Moraljeurazlicrrim.vremenima i z g t e ~

dao razlicit6; aobicava j .meausuvremenicimapostavlti opte, ·

cne

a h ~ e v e k o j e

protivnici brane

istomstraseui

uvjerenjem.

Znanost obicno' postaje moralna• .unatoc

testo

.naglasenoj

amoralnosti na granici seksualnosti, · a sigurno ;ne · k o r i ~

objektivnosti rezultata ,svojih istraiiyanja; .

· r·· . . '

. . Neke

sNar,i, ~ o j e s ~ s a m e p o ~ e b i r a 4 u l T 1 i j u m o r a j u p o n Q v o

biti nagJasene,sve

dokozbiljni

i ,utjecajni .seksolozi; ,

-kao

primjer, Furbringer,r:noralnognjevno pisu uznanstvemirn

ras

pravama: "Kada

se

saznatnomucestaJOseu,

bezvainih razl:oga .·

(prekomjerno ' debljanje, trudnoca" balesti uutrobi).; i4abiru

c

abnormalni poloiaJi.. leani poloiajmuskarca, .

b o C n i p 6 1 0 ~ a j ,

koituscum uxoreinversa, stajanje, .sjedenje, po/oiatna ko/js7 '

nimai/aktovima 7 Iijecnik

setreba

cuvati sklon0sti

da

,ih u

potpunosti shvati kao bezazlene,'profazoe,.ruzrie obicate (!),

Dovoljno cesto

se

u njima skrivaju izrodi rafiniranih osj.etilnih .

uzbudenja cinicnih (!?).·mastanja."

..

.Samo je jedankorakoaav

de

do

zakonskog r o p i s i v a n j a ' : n o r m a ~ n o g ' polbiaja

za

koitus

.

* " .

M ~ r c ~ s e o y o m

H ~ n d ~ 6 r t e r b u c h d e r S e x u ~ l i h i s s e ~ s ~ h i t

,:sf

a na

P r i r u C r i i r j ~ c n i R seksualne znanosti j - Oricistd-rrrpramo ocekivati I

kada u

tim stvariinavidimo ilzgovaramolstinu,

pokaZalb se udblikl{

j e d r i e n a p o r i 1 ~ n e Kc:ijU

je

ufeaniStv6 "Mu'riCtlner Mediiinisct{e'Wdcheri- '

,schrift" / Minllenskj:.medidnSkitjednik/' (flOl(embar , 9 6) d o d ~ l o po"

j l l ( a l n o m ( e f e r a t t J

o d y a ~ n o j

knjiziV,m

de Yeldea: Die

v o l / k o r T I l J l ~ ,

Hie /Sav,rsen otaki

( K o n e g e n ~ V e d a g 1926, ·

aljtor .N,ass;iuch : .

nasem .r:ois1jen)u .

btlc?

bi 'bolle ' da .se,. ~ n j i g a .ograniiF' na , i i j e c i : l I C k ~

.

Rrug'ove;

u ruei laika'ona moze stetnodjelovatLlzvjesne '''varijac:ije''

koje se ovdje opisuju i preporucuju ne treba da nadu pristup U njemacki .

brak (I) -

Na ,ialpstl ,o,ycije .senismo vi§e

mpgli

o.bazirati natu

~ n j i g u ,

jer se pojavila nakon zavrsetka r u k o p i s a , . , .

. Du

gd

godiSnja monoga,mija uzrokuje otupljivanjegenitaln'e

prMaCriosfi;

kOje san-Io

rijetko·zavrsi'u tihoj rezlgnadji; mnogo

cesce ono vodi ka teskim konfliktima u braku: Ovaj

s l i s t ~ n s k i

probler:n bracneWJOlnosti je'cduvijek bio predmet vica j dosjet

ke

, a isto taka

je

nepr

ek

icfno

zaokupljao genij jedri6g Balzaca

iii Strinberga: Samo 2nanost zna'da

se

ukloni timproblemima,

. Supruiri i,ci

Jeana:

na drugome'otkriVaju nedostatke kafe

ranije ni

su

Vidjeli

ii

i nisu uvazavaH,vise rie

~ r a z u m i j u "

]edno

drugo,

sv

ejedno da

Ii se

lienost promifehila "

i l ine

. Samo u

najrjedim slutajevima

inaju

stvarhe razlOge

iii U

seksu?lnom

otupljiv<;lh

ju naiiru posljedfcu

disharmonije. lstiria je suprotna:

Smanjehje spblne privfacr'iosti pOjacava osobine koje sti se

povukle u vrijemegenitalneharmonije.·· . •... .' .' .'

. Uzmi'hlo a j p o v d ~ r i i j i shicaj: Supruinic i

su

tjelesno i dusev

no zdravi

,donj ih

nisu ·dosli zahtjevi ek6nomskih poteskoca,

suprug Ie bio u51anju da razVrgne

:'ekonomskii

socijalno

'uvjetovano cijepanje

Ijub1:lVi. Za

netakn'

utuzenu

defloracija

wijek

in aciS6k

(ponovna kastraCija)*kojegamoze svladati

samo u povol

ji l

im uvjetima. Ukoliko

njema

frigidnost ubrzo tie

i§cez

l'1e

,

ra

zvija

semrznjapremasupnigu

, Razumljiva, ali

sa

lijecnickog stariovi§ta. heopravdavajuca plahost;

kaoi

hojazah

od dospijevanja ria "gfas porr'rografasprijecile'

su

·pristuparije

psihologiji prve braenenod:Ozbiljni piscisu tVrdili,a psihoana"

liza

vjentanih

do

kazuje da

58

Kasnija brf\cna

sreeailibracna

nesreca konacnq, m'ogu

svestiila d 6 i i v l J a j ~

prilikoni prvog

spolnog susreta, Cinjenica da za prvi mjesec braka postoji izraz

"medeni mjesec" vee govori da

su

oni koji

su

taj izraz stvorili,

iii

ga rado upotrebljavaju, iskusili otupljivanje te da

iele

istad

prividnost prvih bracnih doiivljaja, koji

se

cine lijepima samo

sa

stanovista

ka sn

ije otupljenosti. U stvarnosti oni djeluju 50

kantno i

doi

ivljavaj u

se

iii svjesno

sa

razocaranjem iii su poti

snuti

i

pretjeranim, kratkotrajnim iluzijama

se

rie

daleko

od

~ v i j e s t i .

Zena

se

bojailji vo suoeava

sa

jednim novim doiivlja

Jem

koji je cd djetinjstva bio tabu. A tamo gdje vlada t jeskoba

~ e m a

ugodom ispunjenog doiMja ja, I muskarac

se

nalazi pred

J ~ n o m novom cinjenicom, ako je ranije morao cijepati svoja

IJubavna

htijenj

a,

i

mQr

a pokazati mnogo takta i tankocutnosti

da bi svoju osjetilnost prilagodio situaciji, te da

ne bi

pocinio

*

Usporedi ovdje Freuda: "Tabu der Virginitat"

/Tabu

nevinostij ,

Ges,

Schrifte

n,

Bd. V

156

159

nikakvu nesmotrenost. Oakle, ugodom ispunjeni harmonican

dozivlj

aj ne

maze biti ostvaren. Ono zbog cega

se

mnogim

sa

zn aje ni so matskim predrasudama obuzet lijecnik, a ni

p

si

holoskim problemima

ne

vitan i nesiguran bratni savjetnik.

http://slidepdf.com/reader/full/Etickezahtjeve.ne



http://slidepdf.com/reader/full/koje%E7%AE%B3e


http://slidepdf.com/reader/full/koje%E7%AE%B3e



muskarcima dozivljaji u pocetku

Cine

lijepim jeste novost do

zivljaja, okolnost da prvi put "posjeduju" zenu iz svoje klase koja

im do tada bila zaranj

en a.

Zena koja potice

iz

ekonomski i socijalno losije stojeeih

krugova mora takoder tjeskobom reagirati aka u brak stupa

netak

nu

ta. Kod muskarca iz njene klase mozda ne postoji

cijepanje Ijubavnih htijenja, ali on u prosjeku

ne

raspolaze

kolicinom fine osjetilnosti koja je potrebna da defloracija

ne bi

djelovala poput soka.

Prosvjeeivanje supruznika

0

teskoeama tjelesnog i dusev

nag prilagodavanja moralo bi u

bratnim

savjetovalistima biti

postavljeno

na

prvo mjesto. Istrazivanje tjelesnog zdravstve

nog stanja ti n i samo jedan dio zadatka. Samo razjasnjenje, da

genitalna harmonija moze biti uspostavljena tek kada

su se

seksualni ritmovi oba supruznika prilagodili jedno drugome,

maze ustedjeti velika razotaranja. Muskarac bi morao znati da

je zena u

potetku obit

no frigidna, te da njena frigidnost

iste-

zava sama od sebe

ak

a je ona u biti zdrava, a on vjest; kod

neurotskih zena ee vjerojatno sarno psihoanaliza m ti odstra

niti teskoce_ Od kada postoje psihoanalititki ambulatoriji

za

siromasne, i najsiromasniji mogu koristiti specijalistitke lije

cnitke

analiticke savjete i lijecenje. Ne smijemo potcjenjivati

seksual

ne

zahtj

ev

e proletera. Tokom analize neurotskih zena

radnica cesto

se

cuje da im je bilo prigovarano da

su

hladne.

o

ovim elementarnim teskoeama proleterskog braka nista ne

Vr

atimo se glavnoj temi. Ako se nakon svladavanja svih

poteskoea uspos tavila genitalna harmon ija, prijete no

ve

opas

nost i. Lakoca sa kojom se postize zadovoljenje, nepostojanje

pot

re

be

za

osvajanjem objekta, oboje vode

ka

isuvise cestom

spolnom opcenju koje je stetno u dvostrukom pogledu. Nikada

ne

dolazi do veeih

na

pe tosti libida; vee i najmanja zapretavanja

se svlada

va

ju. Ferenc

zr

je, koliko ja znam, kao prvi obradio

opasnos

ti

te bracne "seksualne navike" u okviru jednog znan

stvenog

rad a.

Koitus

se

t

ad

a

iz

vodi kao nesto prisilno; a usp

os

tavljaju

se

osjeeaji gadenja. U spolnom

Cinu

se razrijesava i

jedan dio agresivne volje

za

osvajanjem. Kod nekih muskaraca,

tiji

je glavni cilj prije braka bio osvaja

nj

e mnogih zena, nes ta je

teznja

za

suprugom kada osvajanje uopee vise nije potrebno

On

o

st

o ovdje napadno dolazi

do

izrazaja vrijed i v jerojatn o

manje iii vi se

za ve

tinu brakova. To im a svoje duboke uz roke

u osebujnosti djetinjeg seksualnog razvoja.

Sek

sualno je uvi jek

bilo zabranjeno i u nesvjesnom zadrzava tu asocijaciju . Zabra-

njeno, tj . u bit; s e k s u ~ l n o je n

est

o

za tim

se naroCito zudilo . I

dajemo samo jedan primje r: U D.M.W. br. 47,1926, Schwalbe izvje

stava

0

bracnom savjetovalistu u Berlinu koje je osnovala kotarska oblast

Penslau Berg

(u

"Gesundheit liche Beratung vor der Eheschliessung"

jZd

ravstveno

sav

jetovanje prije sklapanja brakaj). Uautenticnom

iz

vjesta

ju kaze

se

da su prema jednom formularu bi li ispitivani: visina, tezina, obim

grudi,drzanje, urin, menstruaci j

a,

potkoznomasnotkivo, misicje,sluznica,

g ra da kostiju ,osjetni organi, oci, uS, pluca, srce, krvni pritisak, tonus krvnih

sudova, sadrzaj hemoglobina ,spolni organi; narocito vaini nalazi : hernija ,

kriptorhizam, deformacija -i

za

tim dodaje: "Samo u podesnim slucajevima

ustanovljen je potpun nalaz ." Tko ie li dokazati da su

se

pogledi promijenili

iii pretpostaviti da

se

pitanje

0

p

si

hoseksualnos

ti

(potencija, sposobnost

za

Ijubav, ak tualni Ijubavni problemi) smatra tako samo po sebi razumlji

vim da

se izrazito niti ne istice? Taj neka nekoliko

red

aka dalje procita

izvjestaj

0

"Bracnom i seksualnom savjetovalis tu" Saveza za zas titu majki

i seksualnu reformu "da se na tim mjestima bracno savjetovanje ne smatra

jedinim zadatkom nego da se

osim toga daju savjeti i z · sve seksulane

probleme

(ovaj dio sam ja is takao), na zalost ne samo

za

sprijecavanje

zaceca nego

pos

vo j pril ici i za poba

ca

j." Dakle, tocno je ona sto mi kazemo

o uobicajenom poimanju braka, da on nije seksualna zajednica; inace ni

kakvog smisla ne bi imale

rijeCi o

sim toga" . Sasvim u ovo m srnislu djeluje

i bracno savjetovaliste u Frankfurtu (pro

f. Raeke :

"Ako je brak jednom

konzumiran, nije vise

za

jamceno nikakvo savjetovanje. Time se potpuno

izdvaja probl em ogranicenja rad

an

j

a

- za bracnog savjetn ika Izdvaja se i

cinjenica da savjetovanje dobiva svoj pra

vi

smisao tek

nakon

skla panja

braka.

Razumljivo je da je suvisna i svaka kritik

a.

.

"Psychoanalyse

vo n

Sexualgewohnheiten" j psihoanaliza

se

ksualnih

navika

j

Internationaler Psychoanalytischer Ve

rl

ag, 1925.

160

161

tako zabranjeno i na neseksualnom podrucju dobiva skriveni

seksualni smisao, na primjer, krada kod kleptomanije. Kod

nekih Ijudi se seksualna vrijednost zabranjenog ucvrscuje na

ien

skog osjecaja manje vrijednosti, one zele da im se zaista

mn

ogo muskaraca divi i osvaja ih. Ova narcisoidna pozadina



patoloski na tjn toliko da oni

ne

mogu iudjet i

za neCim

sto nije

zabranjen o. 8to je vise muskarae u predbracnom seksuanom

iivotu ht io osvajati i posjedovati , to brie ce on otupjeti u

braku.

Narcisoidni

i

sadisticki udio genitalnosti u monogam-

nom braku

oSta /u

nezadovoijenl.

Tome se pridruiuje i jedan momenat

iz

ranoinfantilnog

seksualnog odnosa sina prema majei. Ukoliko zudnja za

ne-

dosti

inom

majkom zadrii svoj prvobitni intenzitet, prema

an-

ku

d91azi iii do stalne nemogucnosti ustrajavanja (Don Juan) iii

nastaje uvjet za Ijubav da ien pripada nekome trecem id ju

se osvaja unatoc zabrani

Freud) .

Supruga je, time sto ju

muskarae zakonito posjeduje,

za

takve muskaree prestala biti

majka za kojom zude. Ovom problemu moie doskoeiti samo

analiticko razrjesenje ineestuozne fiksaeije.

Mnogo je diskutirano tome da Ii je covjeku prirodena

poligamija iii monogamija. Ljudi su se odlueivali

za

jedno iii

drugo prema individualnim svjetonazornim interesima. Oni uvi

davniji ostavili su pitanje otvorenim jer

se

za obje mogucnosti

mogio navesti jednako mnogo

etiCkih

argumenata. Psihoana

liza infantilnog seksualnog razvoja pokazuje da poligamne i

monogamne tendencije stoje jednakovrijedno jedna pored

druge i da su shodno razvoju jednako duboko ukorijenjene.

Monogamna tendencija se izvodi iz einjeniee da

se

iudjelo

same

za majkom, odnosno same za ocem. Zabrana ineesta,

kOja je isto tako opCenita, utemeljuje poligamnu tendenciju .

Tko ne

moie

ostvariti pravi prijenos iii tr ii zabranjeni objekt,

d

ga nikada

ne

nade, iii se nalazi u stalnom bijegu od njega.

Koliko muskarac m ie u braku savladati svoje poligamne

tendenc ije ovisi i 0 tome u kojoj se mjeri mogao oslobaditi

Ijubavnih uvjeta Edipovog stava i koliko mu je uspjelo da u

svojoj supruzi ponovo pronade majku. Isto vrijedi mutatis mu

tandis i

za

i enu. Za oba spola vazi i to da poligamne

ielje to

manje istupaju, sto bolje supruznici znaju medusobno prepoz

nati i zadovoljiti svoje osjetilne zahtjeve i sto sa vise razumije

vanja izlaze u susret poligamnim sklonostima onog drugoga .

Pol

igamne tendeneije se bude uvijek kad v ini libidinozni

zahtjevi nisu zadovoljeni. Medutim, pokazuje se jedna znacajna

razlika izmedu motiva ienske i motiva muske poligamije , ako

zanemarimo otupljivanje monogamno zadovoljene genital nos

ti.

Postoji mnogo ien koje imaju poligamne ielje jer, uslijed

mozese doduse obrazloi iti i odbijanjem koje je mala djevojcica

dozivjela od o

ea.

Tip

objekta poligamije

(traganje za nedosti

znim objektom Ijubavi) uslijed ostrijih reakcijskih tvorevi

na posta ti narcisoidan tip. Cinjenicu da ovom tipu pripadaju

vise ze

ne

nego muskarci treba

sv

esti

na

anatomsku osnovu

ze

nskog osjecaja manje vrijednosti, neposjedovanje penisa.

Nasupro t tipu objekta, ovdje obicno i tendencije za osvetom

imaju znatnu ulogu kao motivi poligamije:

os

im toga, prisutna

je i i elja za ovladavanjem seksualnim objektom. Genitalno

zadovoljena i

en

obicno je opcenito samo veoma malo poli

gamna, dok su vaginalno-anesteticne zene

sa

jakom erotikom

klitorisa obicno nespokojne.

Svaka tendencija koja se

ne

moze sublimirati, a koja ostaje

nezadovoljena u bracnom spolnom opcenju, ima kao posljedi

eu ge nitalno otupljivanje i djelomicno odvracanje od supru ini

ka tako prije svega i homoseksualnost. Ovdje

se ne

misli

na

ne

urotski oblik homoseksualnosti nego naJiziQlosku homosek

sualnu komponentu u biseksualnosti. Ako poligamne tend en

eije \J braku postanu prisilne, na osnovi anal itiekih iskustava

mo

mo

pretpostaviti da homoseksualna htijenja nisu mogla

naci mjesto u braku. U to se veoma

la

ko moiemo uvjeriti: Takvi

muskarei obicno ne zude za drugom monogamnom, nego za

poligamnom

iii

homoseksualnaom i enom; oni idu

za Weinin-

rov

im

ti

pom kurve. Kod ien to katkada jos jasnije istupa u

obliku privri enosti homoseksualnim zenama.

Ako se trajno ostaje pri normal nom naCinu koitusa, ako je

svaka promjena tabu, iii ako djelomieni nagoni nisu zadovoljeni

u radnjama koje prethode neposrednom zadovoljenju , tada

vrlo brzo dolazi do otupljivanja genitalnog htijenja; pravilnije

izr teno: genitalno htijenje dospijeva u konkureneiju sa neza

dovoljenim zahtjevima. U takvim slueajevima uvijek su prisutne

neurotske zapreke i potiskivanja predgenitalnih nagonskih za

htjeva

i homoseksualnosti. Kod izvjesne, individualno razlicito

velike slobode oblika koitusa izbjegava se to zlokobno rival

stvo a mnogi izvori otupljivanja ucine se neskodljivim.

U analizi frigidnih

iena

saznajemo da njihovo mastanje

iii

sklonost da leze iznad muskarca odgovara

ielji

da budu mu

skarac. Isto tako muskarci, koji imaju jacu femininu crtu, ma

staju da leze ispod zene medutim ukoliko su neuroticni , odbi

Jajutakve zel je kao neprilicne i zenske. Pad odredenim uvjetima

to vodi ka patoloskim posljedieama, medutim, dana je obicno

162

163

kod na jmuzevnljeg muskarca I kod najzenstvenije zene. Izmje

ne

polozaja (coitus inversus) veoma dobro mogu barem djelo

muska rae postaje dijete. Svijest 0 mogucnosti da su upravo

ace

li

dijete uz rokuje da zena u muskarcu unaprijed vidi dijete



mleno zadovoljitl takve zelje I time ih ueiniti neskodljivima.

Aktivna homoseksualnost muskarca najprije je zadovoljena

koitusom a tergo. Kod zene takav koitus sluzi prije zadovolja

vanju prastarih zelja koje iii odgovaraju analnom poimanju eina

iii potieu od ranoinfantilnih opazanja na zivotinjama.

Za manoge Ijude, koji su u djetinjstvu veoma voljeli seksu

al

ne igre

sa

genitalijama, dodirivanje genitalnog organa prije

na jeste potreba. Neke zene sa protrahiranim orgazmom

mogu do spjeti do zadovoljenja samo ako

su

prethodno bile

manuelno nadrazene.*

Ukol iko zelimo uzetiu obzir einjenice, ne smijemo zanema

riti da ukupne, individualno razlicito jake predgenitalne organi

zacije neprekidno prate genitalni primat

Freud).

One djeluju

ometajuci i, ako nisu zadovoljene, tjeraju

na

iskljuCivo zadovo

Ijenje u smislu perverzije. Stoga ce jace naglaseni oralni poriv

morati biti zadovoljen u obliku felacije iii podrazivanja klitorisa

lizanjem.

Sam spolni cin je podesan

za

udovoljavanje razlicitim psi

ho-seksualnim zahtjevima ako je pritiskujuea infantilna seksu

alnost veoma malo pod utjecajem potiskivanja i, ukoliko nije

preradena karakteroloskl Iii u sublimacijama, ako se smije izliti

u struju aktualnog seksualnog dogadaja. Ponasanje muskarca

i zene prije i nakon zadovoljavajuceg cina svjedoci nastalom

ispunjenju svih zelja. Muskarac

se

prije eina ponasa istovreme

no njezno i falieki agresivno, zena obicno pasivno ocekuje

genitalnu agresiju Tokom cina mijenja se

njihovo ponasanje,

ona postaje isto tako aktivna dok se njen orgazam ne poklopi

sa orgazmom muskarca. Muskarac ne dolazi do potpunog

zadovoljen

ja

ako je zena frigidna iii anesteticna. Cak i oni koji

opee sa prostitutkama zahtijevaju da partnerica barem prividno

"istovremeno dospije do orgazma".Bez sumnje, radi se 0 inten

zivnom zajedniekom dozivljavanju orazma partnera,

0

potpu

nom poistovjeCivanju koje se pridruzuje vlastitom dozivljaju.

Ovo poistovjecivanje je podesno da do zadovoljenja dovede

zenske tendencije u muskarcu i muske tendencije u zeni. :

Nakon zadovoljavajuceg

Cina

ponasanje se obicno obrne: (

kod zene je naglaseno njeno cjelokupno njezno majcinstvo, a

* Ne moi mo

se sloziti sa Kehrerovim stavom

da

je manuelna frikcija

stetna. Doticna iena moze oboljeti samo uslijed svog straha od ona

nije; to bi

se medutim ionako dogodilo . .

i tako izlazi u susret njegovom infantilnom ponasanju. Ukoliko

se ona prije cina ponasa djetinje-pasivno, a poslije majeinski

a

kt

ivn o, kod njega je obrnuto: prije cina je ocinski-agresivan, a

poslije djetinje-pasivan _ .

Navedene potesokee i motivi otupljivanja u monogamnom

spolnom odnosu

se

sad a dod use ne mogu odstraniti, ali ih se

u prineipu moze izbjeCi ukoliko doticne osobe vise vole da

provodenje svojih moralnih principa

ne

ostvaruju neurozom

iii

nj en im ekvivalentom, nesretnim brakom. Jedan daljnj i uzrok

otupljiva nja se pak vjerojatno

ne

moze odstraniti.lLbido je is to

tako nestalan kao i prionljiv

Freud).

U samom zadovoljenju je,

ne uzimajuci U obzir nista drugo, dana otupljivanje. Varijaeijom

oblika zadovoljenja moze biti samo odgodeno, ali ne i

ukinuto. Ali, ovo fizioloski dana otupljivanje razlikuje se od

otupljivanja uzrokovanog neurotskim zaprekama prije svega

po tome da ga se osjeca manje mucnim jer ne pociva na

zatomljivanju nagonskih zahtjeva nego na zasicenju. I sto

kasnije se one javlja, to je vise povezano i sa opadanjem radne

sposobnosti somatskog seksualnog aparata; opasna somat

ska zaprecavanja lib da otpadaju. Potpuna svjesnost

0

opas-

nostima koje su povezane sa isuvise ees tim spolnim opcenjem

potrebna je da bi se povremeno i u braku dobrovoljno upraz

njavala apstinencija. Na ovo

je,

osobito istieuCi , ukazao Feren-

ezi I.e.). Intimna tjelesna blizina koju donosi bracna zajedniea

zajedn icka spavaca soba i sl.) otezava upraznjavanje toliko

potrebne apstinencije. Ukoliko se ona

ne

uvazava, supruznici

se jednoga dana, cak i ako je postojala jaka seksualna harmo

nija, prestravljeni nalaze pred Cinjenicom opadanja libida. Oni

se osjecaju

kri

vim i pokusavaju je prikriti iii kompenzirati pretje

ranom koliCinom njeznosti. Kao daljnja posljediea nastupaju

poligamne sklonosti

sa

kojima se oni suocavaju

sa

zbunjeno

scu; ta zbunjenost ce biti to jaca sto je vezanost

za

supruznika

bila in tenzivnija i tada moze dovesti do prisilnih poligamnih

mastanja iii einova. Uslijed tradieije da je nevjernost u braku

nemoralna, gresna i zlocinaeka nastaju jaki osjecaji kriviee.

Ukoliko tendencija ka

preljubi kao "zlocinackoj" tajni ostaje

neispoljena, biva potisnuta

iii

se supruznika zeli zavara ti da se

ra

di 0

sUp rotnom, tada upravo savjesnosti prijeti neurotsko

oboljenje. Manje skrupulozni poc injavaju preljubu i drze ju u

tajnosti. Samo mali broj Ijudi ima hrabrosti da se povjeri supru

zniku, sto samo po sebi djeluje oslobadajuce, mada ne odstra

165

64

njuje uvijek i samu teskocu. Prolazna nevjera moze katkada

cak biti i ad koristi

za

dobar brak. Medutim, to spada u povoljne

se uocava da seksualno ogranicenje ide ruku pod ruku sa

izvjesnom tjeskobnoscu i neodlucnoscu, dok neustrasivost i



iz nimne slucajeve i pretpostavlja potpunu svjesnost opasnos

tima koje u takvom slucaju prijete opstanku braka. Medutim,

moramo prilicno sumnjati u to da

Ii

je

za

brak korisna vjernost

koja ne poCiva

na

zadovoljenosti nego na prisili iii zapreci.

Nedvo

jbeno je da takva vjernost steti dusevnom zdravlju.

S obzirom na te teskoce, ne cudimo se vise obilju bracne

nesrece, bilo da se ona ispoljava kao ubojstv_o supruznika, kao

ogorcenje i tiha rezignacija

iii

kao neuroza. Cak i najdalekose

znije ekonomsko uredenje socijalnih odnosa ublazit ce samo

vanjski uvjetovani udio nevolje. Individualne potrebe mogu se

mijenjati do izvjesnog stupnja, ali

se

zacijelo ne mogu otkloniti

zakonom 0 preljubi, a niti socijalnim progonstvom. Ponajmanje

ce biti uspjesna lijecnicka pomoc ako ce

se

sud 0 cinjenicama

pobrkati

sa

subjektivno utemeljenim iii preuzetim moralnim

procjenama, pa bile one anarhijske iii konzervativne. Lijecnik

moze najbolje uvaziti borbuizmedu nagonskih zahtjeva i soci

jalnih zahtjeva ukoliko

se

u smislu

Freudove

terapije po nasa

apsolutnotolerantno i pacijentu prepusta odluku, nakon sto mu

je omogucio poznavanje svojih zelja i sposobnost za odlueiva

nje. Medutim, tad a ce lijecnik konzekventno osobu nezadovo

Ijenu u braku isto tako ~ odvratiti od preljube

iii

razvoda kao

sto ce joj to savj etovati. .

Ovdje

se

odvaja jedno od naj?nacajnijih socijalnih proble

ma: psihologi

ja

borbe spolova . Cesto dovoljno brutal no pot

cjenjivanje z

ene

od strane muskarca, nastojanje zenskog po

kreta da zene

utini

muskarcima umjesto da sublimirajuCi razvi

je njihove vlastite spolno-specifiCne osnove, sto je Grete Me

is

el

-Hess primjereno kritikovala, sve cesca pojava feminizira

nja muskaraca, braena borba koju je nenadmasivo opisao

Strindberg, a koja rijetko nedostaje i u Ijubavnom odnosu

neozenjenih , i sva ostala drzanja nespojiva

sa

Ijubavlju, a ipak

sa

njom povezana, zavist, zloba, brutalnost, potcjenjivanje,

strast za sVladavanjem i bezobzirnost spadali bi u to poglavlje

jer nisu ni uzroci kao ni posljedice orgastieke impotencije

danasnjeg, kulturnog covjeka. Ipak ta tema, zbog svog opse

znog socijalnog znacenja, zasluzuje posebno istrazivanje.

d) Erotski i socijaln i smisao

za

stvarnost

Funkcija orgazma odlueujuce utjeee i na diferencirane

funkcije socijalnih i kulturnih ueinaka pojedinca. I tamo gdje

se u obzir ne uzima rezultat bolesti nego stanje karaktera, lako

smiona odvzanost uzrokuju slobodno odobravanje seksualnih

potreba

(Freud)'

Prilikom usporedbe socijalnih i seksualnih

sposobnosti djelovanja bolesnika sa onima zdravih Ijudi poka

zuju se neki tipieni odnosi izmedu primitivnih i vise razvijenih

funkcij

a,

koji se ne smiju previdjeti kod prosudivanja terapeut

skog zadatka.

U svojoj biti predgenitalni nagoni

su

autoerotski, tj. asoci

jalni. destrukt ivni nagon i njegov erotski potomak. sadizam

su

antisocijalni. Silom uguran u socijalnu zajednicu. individuum

mora odustati od vlastitih nagonskih ciljeva i odgovarajuce

energije. za Ijubavvoljenom objektu iii slijedeci pritisak odgoja.

mora usmjeriti ka socijalno i kulturno vaznim ciljevima.

Taj

proces je

Freud

nazvao

sublimacija .

Jedan od najvaznijih

preduvjeta sublimacije jeste da nagonske snage, koje se mogu

upotrijebiti, ne podlijezu potiskivanju, koje cak ne sprijecava

samo zadovoljenje nego i svaku drugu primjenu nagona. U tom

smislu su moralni zahtjevi. iz kojih proizlaze potiskivanja. i

soc ijalni i kulturni rezultati prilagodavanja, pomocu kojih se ti

zahtjevi izbjegavaju, protivrjecni. Katkada potiskivanje uvjetuje

socijalne ueinke slicne sublimacijama.

Pa

ipak

S

oni lako mogu

razlikovati d pravih sublimacija po svom reaktivno-preuvelica

nom karakteru i po utisku grcevitosti kojega ostavljaju. Daljnja

v t

na razfika je da

se pravi

socijalni

smisao za stvarnost

dobra

slat

e

sa

ero tskim ,

eak, kao sto cemo morati dokazati. erotski

je smisao

za

stvarnost pretpostavka

za

socijalni. dok lazan.

pris

il

no-reaktivni smisao za stvarnost pored sebe ne trpi erotski

smisao za stvarnost.

Od

sv

ih nagona. uslijed patoloskih. fizioloskih. socijalnih i

biolosklh zivotnih uvjeta. samo genitalnost moze ispuniti fun

kciju erotskog smisla za stvarnost. Izraz erotski smisao

za

stvarnost zahvaljujemo

Ferencziju.

Njegovu opravdanost mo

temo

lako

do

kazati;

psiholoski:

impotentna osoba

se

osjeca

manje a i na izvanseksualnim podrucjima je vise

iii

manje radno nesposobna; fizi ski: genitalno zadovoljenje

jamci orgasticko razrijesenje somatskog zaprecavanja libida.

a zb?g toga je i edan od uvjeta

za

odrzanje dusevne ravnoteze;

soc/la/no: genitalnost (u smislu nase definicije) zahtijeva sek

*

Vorlesungen zur Einfuhrung in die Psych oanalyse / Predavanja za

uvod u psihoanalizu / , Gesammelte Schriften, Bd. VII (vidi prijevod:

Odabrana dela Sigmunda Freuda, knjiga 2, Matica srpska)

167

66

sualnog partnera i time utemeljuje barem zajednicu udvoje;

nadal je, ona je jedina tendencija koju drustvo odobrava do

1

Destruktivna agresivnost trajno uda/jena

od unistenja



iz

vjesnog stupnja te dopusta njeno zadovoljenje, sto ne bi

znacilo mnogo kada se "perverzna" osoba ne

bi

osjecala prog

na

nom; bio /aski: medu svim nagonima samo genitalnost sluzi

i odrzantu vrste.

Zdrav

lj.

z rad i

/jubav sposoban covjek je svoju genital-

nost

us

mjeri

o prije svega prema seksualnim,

a

svoj destruktiv-

ni nago

n i predgenitalne zahtjeve prema socijaln im

i

kulturnim (

cilje

vim

a.

Kod bolesnika

je obrnuto:

Njegovi socija l

ni

ucinci

l

su seksualizirani, destruktivni nagon i

predgenitalni nagoni

v/adaju njegovim Ijubavnim tivotom /

Ana liza pokazuje da

do

smetnji

pri

radu

dolazi uslijedd va

uvjeta. Jedan

se

sastoji u tome da bolesnik nije sposoban da

svoj interes usredotoci na rad jer je zaokupljen seksualnim

mastanjim

a; iii

sadisticka prisilna mastanja ometaju prisutan

drugi interes. U

drugojgrupi

smetnji pri radu, kao, na primjer,

kod grca pri pitanju iii sviranju violine, aktivnost se ne moze

provesti jer je poprimila vrijednost strogo zabranjene seksualne

radnje

(Jokl) .

"Li bidinoznim dodatkom"

(Jung

socijalnom ucin

ku

se vise ne moze slobodno raspolagati. Usporedimo Ii s tim

nacin ponasanjaseksulaoo

~ d o v o l j e n o g

covjeka, vidimo da

nakon zadovoljavajuceg seksualnog ci

na

nastupaju povecana

socijalna radna sposobnost i radost pri radu id neko vrijeme

osjetilni seksualni interes uopce ne postoji iii je veoma mal(J

prisutan. Ova'kv o stanje stvari objasnjava se ispoljavanjem

energija U orgazmu libido se nakon vrhunca raspodijelio po

citavom tijelu, sto uvjetuje svjezinu i uzvisenu svijest 0 vlastitom

Ja;

n

ji

hova suprotnost su umor i radna nesposobnost nel)ras

teni cara.

Dakle, mozemo

re ci

da su

sub/imacije

uvijek iznova

pota-

knule libidinaznim energijama koje

su

preinacene orgazmom.

Njihov stvarni izvor je u trajno deseksualiziranim tendencijama

i u destruktivnim nagonima koj i

su

udaljeni od prvobitnih ciljeva.

Potiskivanje viska libidinozne energije ima kao posljedicu i

ponovnu seksualizaciju prvobitno libidinoznih tendencija i

usmjeravanje agresivnosti ka njenim prvobitnim ciljevima. U

shematskom pregledu tako bi se kod sva

ke

sublimacije trebala

razlikovati tri nagonska elementa:

*

U jednoj diskusiji

0

ovom

predmetu Fe

ren cz; je smatrao d s

e,

nakon

zasicenja osjetilne Ijubavi prema objektu, uzbudenje koje

od

genital

nog o

rg

ana struji natrag pr

em

iijelu pretvara u narcisoidni

libido

i time

posr edno jaca psihicki narcisizam .

objekta (osjecaj zajednistva, opci interes za socijalno vazne

uCi nke, socijal

na

savjest, socijal na aktivnost).

2 Predg

enitalni porivi trajno uda/jeni od autoerotskih cilje

va

(odredene vrste socijalne aktivnosti , i:ulturni interesi, zna

nost, umjetnost, interes za novac, ambicija itd.).

3

Ne

subl

imirani

gen

italni interes,

koji trajno podrzava

njezne odnose prema objektu, povremeno naizmjence tjera ka

orgastickom rasterecenju i nakon ispoljavanja u orgazmu pri

druzuje

se

sublimiranim tendencijama.

Naueit cemo pravilno ocijeniti zn acenje libidinoznog dodat

ka

za postojanost sublimacije ako smo u serijama primijetili da

je socijalna radna sposobnost to ogranieenija, sto duze traje i

sto je potpunija apstinencija . Ako ne

do

staje libidinozn l doda- '

tak, tad a je sublimacija osim toga oslabljena i time sto, uslijed

za preeav'an ja i regresije libida, i sublimirani nagoni , donekle

zavedeni losim primjerom, uskracuju u osnovi nametnuti soci

jalni ueinak.

Sub/imac;ija i seksualno zadovo/jenje nis u supw -

tnost

i, ali su to svakako sublimacija i

nezadovoljavajuca

sek

su

·

al

na aktivno

st.

Moze Ii sublimacija biti ugrozena zadovoljenjem genital

nost ? Da

Ii

je zadovoljavajuci seksualni uzitak mo

zd

a u stanju

da tr

aj

no apsorbira sve interese? Na ova pitanja treba ni

je t

no

odgovoriti vec na osnovu cinjenice da su genit

al

no zadovolje.ni

Ij

udi traj no radno najsposobniji. Sposobnost genitain

og

Iibi

dCl

da pr ivremeno bude za sicen - p re dgenitalni rnogu

samo povecati napetost, a nikako je razrijesiti - te

d

se u stan ju

zasicenost i pridruzi sublimacijama

is

kl ju tu je ugrozenost subli·

macija genitaln

im

seksualnim zadovoljenjem.

Tamo

gdje prim·

jecujemo takve poremecaje s

oc

ijalne radne sposobno sti usli

jed isuvise jakog seksualnog interesa, kao kod nimfornanije,

satirijaze, neurastenije, puberetske onan ije ltd, prisutan je p

o·

remecaj funkcije orgazma koji ne dozvoljava nastajanje pauze

u

se

ksualnoj ze lj i

Kod Ijudi koji u velikim kulturnim centr ima odreduju opci

p o l n moral

id

eja 0 protivrjeenosti izmedu tjelesne osjetilnosti

I dUh ovne kulture, nesto je sto

se

neosporno samo po sebi

ra zumije. Znanstveni promatrae samo treba ispitati da

Ii

takva

~ r t t n o s t zaista postoji, iii da

Ii

je ideja iracionalno uteme·

ena. I tu se lako moze utvrditi da same malom broju narocito

na q,arenih uspije bijeg od samo trpljene tjelesnosti u - u takvom

slucaju pretezno kompenzirajucu - duhovnost. Mnogi koji teze

Istom, da nisu dovoljno duhovno kadri, post

aj

u one sto se

16968

oznacava kao "neurastenican covjek

iz

velegrada" . Njihova

sa

zaprekama iii fiksacijama; ipak je jedva vjerojatno da jedna tako

vazna bioloska funkclja kao sto je seksualna moi biti sputana

http://slidepdf.com/reader/full/zadovolje.ni








strahom osjecana, stoga samo trpljena, rascijepljena i stoga

nezadovoljena osjetilnost

se

osvecuje tako sto, vezujuci

obrambene snage, ina duhovnom podrueju prisiljava na rezi

gnaciju; njihova intelektualna i duhovna snaga zbog toga nije

slobodna nego napeta, nije evrsta nego nosena stalnom obra

nom od nagonskog ponasanja, ispunjena seksualnom tjesko

bo

m.

I kod malog broja nadarenih postavlja

se

pitanje ne bi Ii

on! daleko prerasli stvarnu dostignutu krajnju toeku svog duhov

nag razvoja i socijalnog ueinka kada bi mogli ne samo trpjeti

svoju osjetilnost nego je i potvrditi. "Socijalna sposobnost

djelovanja" je relativan pojam; to

se

pokazuje kod radno spo

sobnih individuuma koji nakon uspjele analize njihovih seksu

alnih poremeeaja sublimiraju u daleko vecem stupnju nego prije,

jer tada ne postavljaju ideoloske prepreke izmedu osjetilnosti i

kulturnog htijenja. Upravo kod genijalnih priroda formata jed

nog Goethea odaje

se

snaga

ne

kompenzirajuceg nego subli

mirajuceg duha koji

se

, posto je unutrasnje jak,

ne

mora plasiti

da se pasivno poda i primitivnom ritmu osjetilnog doiivljaja; jer

upravo ta odv

ainost

oSIJosobljava ga da

se

od trenutne besvi

jesnosti uzrokovane orgastiekim

doiivljajem

uspne ponovo ka

savladanoj i vladajucoj intelektualnoj i duhovnoj aktivnosti.

Stoga bi samo u interesu svih onih, koji zbog kulturne iii

religiozne ideologije propovijedaju askezu

i

time

postiiu

supro

tno

od namjeravanog, bilo da suraduju

na

kultivizaciji osjetil

no-tjelesne seksualnosti, tj. opcenitije reeeno da "poniiavanje

Ijubavnog iivota (Freud) i devizu: "osjetilnost iIi kultura" zami

jene

sa

kultura u osjetilnostr. Ako je kultura sublimacija, a

ne

kolektivna teska neuroza, sve ostalo

bi

moglo samo ad sebe

dod

I dalje postoji pitanje sto je sudbina genitalnog libida onih

koji i ive u apstlnenciji I koji su psihiekl oeigledno zdravi. Koli

eina lib idinozne spremnosti I ritmika potrebe za rasterecenjem

libidinoznih napetosti zasigurno

su

individualno vrlo razlieiti. Ali

posta je somatski seksualni aparat zadriao svoju funkciju

inaee

ne

bi izostale pojave eunuhoidizma - moraju biti prisutne

i libidinozne napetostl; a bilo bi veoma

vaino

saznatl koji drugi

izlaz pronalazl organskl nahranjen libido ako nije orgastleki

zadovoljen I ne proizvodl nlkakve neurotske simptome. 0 tome

blsmo nesto obavezujuce mogli iskazati samo

na

osnvou ana

liza Ijudi koji

su

iivjeli u potpunoj apstinenciji ne pateci zbog

toga i koji su ostali zdravi. Daduse,

ne

bi bllo apsolutno pogre

sno tvrditi da onaj koji trajno iivi u apstinenciji, a da nema

tjelesne mane, ne slijedi svoju svjesnu volju nego podlijeie

drugati je nego potisklvanjima. Ukoliko bismo

se

ieljell izgova

rati h ipofunikcijom" somatskog seksualnog aparata, znaeilo

bi

to

samo igru rljeei; pa ipak poslije puberteta kastrirani eunusi

obieno zadriavaju svoj pslhiekl libido, Isto kao sto nakon

kllmakterija neko vrljeme moi ustrajatl libido. Toeno je I da

Intenzlvan rad i sve prave sublimacije mogu adstranltl zapreea

vanja: p

rema svemu sto znamo nagonskoj energetici nemo

zemo bez daljnjega prihvatiti

da

bi

to

trebalo biti moguce trajno

i zvan izvjesnih granica. Medutim, ostavimo ovo teoretskl

vazno pitanje radije otvorenim.

***

Individualnosti u dusevnom podrueju mozemo ostaviti jos

sirokog maha: isto kao sto postoji fiziologija normalnog tijela,

iako ni dva covjeka nisu tjelesno jednako gradena, kao sto

se

po broju kostiju, po njihovom medusobnom polozaju, po obliku

I poloi aju ilveanog sustava, po slojevitosti

kote

itd, moze

utvrditi svrsishodna osnovna struktura bez obzira

na

sve indi

vidualne razlieitosti, tako u dusevnome postoji I svrhovita

osnovna struktura koja

se

izrazava u adredenoj konstalaciji

nagona. Ona ni u kom slucaju

ne

iskljueuje dusevnu razlieitost.

Osnovna struktura S prema individualnim razlieitostima odno

si otprilike tako kao sturktura koju nazivamo "stablo" ("hrast" ,

"bukva" , itd.) prema razlikama u velieini i polozaju grana dva

stabla (hrastova, bukvi, itd.). Time se uklanja prigovor da u

dusevnom ne smijemo "shematizirati", tj. traiiti opee. Patolo

skim ne nazivamo razlicitosti kod prisutne normalne osnovne

struktur

e, nego samo

izoblicenje

same

osnovne sturkture.

Psihoanaliza nastoji postiCi preuredenje nagona u smislu

normalne osnovne sturkture. Pri tome

se,

u dogovoru sa svje

snom voljom bolesnika, postavlja na tlo principa realnosti , i

njegova d

rianja se ne

procenjuju prema tome da Ii

su

dobra iii

losa, nego samo treba odgovoriti na pitanje koja

njegova

drzanja odgovaraju njegovoj sposobnosti za realnost, a koja je

ometaju. Uslijed analitickog razjasnjenja i ponovnog ozivljava

nja prastarih konflikata, nagoni se preureduju automatski, bez

naseg m

ij

esanja i tako omogueuju pojavljivanje skrlvene, real

nosti prilagodene osnovne strukture koja je bila samo zaklonje

na . Dakle, kako je to Freud svojedobno dokazao· analiza je

• "Wege der psychoanalytischen Therapie" j Putevi psihoanaliticke tera·

pije j , (Gesammelte Schriften, Bd. VI)

17

7

istovremeno si nteza , samo sto se , shodnije biti pacijenta, pro

mo

do

gadaje prilikom spolnog cina, onda je to znak vlastitih



vodi kao odgoj CPsihogogija") bez analize jer otpada svako

uvjeravanje iii postavljanje ideala.

Oakle, u ana/itickojterapiji postoji bez sumnje ilj koji moze

biti postignut bez odgojnih sredstava: uspostavljanje sposob-

nost;

za

rad i Ijubav; iii jos jasnije receno: sposobnosti za

seksualno zadovo/jenje

Ako nakon mnogogodisnje psihoanaliticke prakse moze

mo

ree

i da

se

ni u jednom slucaju,

uz

jos opseznije uklanjanje

potiskivanja , nije pokazalo nepostojanje zapreka niti

se

trajno

poostrilo postojece nagonsko ponasanje, tada to ·

znaCi

da

Freudov metoda moze ovladati"eksplozivnim materijalima"

kojima se bavi ukoliko je prakticiraju vjesti lijecnici, i da eros

svakog covjeka jamCi socijalno prilagodavanje.Jsihoanalizqrn

izll jecen covjek sa svijescu zadobiva i vlast nad nagonima.

Ovladavanje dakako nije vise neurotski oslabljeno nego

je

svjesno, ispunjeno ciljem.

Lako

se

moze pokazati da odredivanje cilja: uspostavljanje

orgasticke potencije ne znaci prekoracenje lijecnikove nadle

znosti. Naime, ocekujemo takav prigovor i rado ga predusre

cemo. Cilj : uspostavljanje sposobnosti djelovanja vazi kao

nesto sto se

s mopo

sebi razumije. Mogao sam se uvjeriti da

uspostavljanje potpune sposobnosti

za

Ijubav

za

neke analiti

care vazi kao manje sam po sebi razumljiv cilj. Uzrok ovakvom

opredjeljenju jeste sigurno shvatljiv zazor od dospijevanja u

konflikt sa vladajucim seksualnim moralbm.

Pitanje uplitanja u licno samoodredenje za koje psihoana

liza, nasuprot svim drugim psihoterapeutskim metodama, sma

tra da

je

nuzno ocuvati, rijesava se odmah za preteznu veeinu

bolesnika koji lijecnika potraze iii izricito zbog poremecene

genitalne funkcije iii vrlo brzo uvide svoju impotencij u i zele je

se

sami osloboditi. U manjini se nalaze oni koji iii kompenziraju

impotenciju iii odbijaju seksualnostzbog dubljeg karakterolo

skog svojstva. Nema izuzetka od pravila da se i pacijent koji

odbija seksualnost prije iii kasnije tokom analize sukobi sa

svojim genitalnim zahtjevima. Ukoliko je analiza provedena

lege artis, on ne taji svoje zelje i sam spoznaje

ka

kvo znacenje

u njegovoj neurozi pripada toj zapreci funkcije. Svakako da se

sa

istom temeljitoscu mora gcivoriti onanijskim manipulacija

ma i mastanjima kao i 0 nacinima ponasanja za vrijeme cina,

kao, na primjer, 0 detaljima prisilnog ceremonijala. Ukoliko

prezamo od toga, ukoliko smatramo suvisnim iii prekorace

njem nadleznosti da bolesniku - u pravom trenutku - obrazlozi

prepreka i p ri tome se izvrgavamo opasnosti da zanemarimo

upravo za razrjesenje neurotskog konflikta i uklanjanje zapre

cavanja libida najvazniji materijal.

Ne mo

ze

biti vise presucivano da sublimaciji, kao izlazu

iz

neuroze kod vecine nasih pa cijenata, ne pripada one znacenje

koje joj se opcenito pripisuje. Oslobadan je od napetosti je

samo trenu tno, a

ne

potpurio rjesenje konflikta ; nadalje, kao

fa kt

or lijecenja dolazi u obzir samo kod malog bro ja

traumats

ki

h histerija. I postajanje nesvjesnih konflikata svje

snim samo je preduvjet

za

rjesenje konflikta, a intelektualna

odluka, ma kako potpuna ona bila, nije dovoljna

za

postizanje

konacnog preuredenja nagana tj za adstranjivanje karaktero-

loske osno

ve

n kojoj se temelji neuroza Jedan, vjerojatno

najbitniji Uer je i najaktualniji) dio te reakcijske osnove jeste

aktualna neuroza.

Ov ome se pridruzuje i utvrdivanjem katamneze osigurano

saz na nje da slucajevi, koji su vee i za vrijeme iii uskoro nakon

lije

ce

nja dosli

do

urednog seksualnog zivota, pokazuju daleko

vecu stabilnost svog analizom poboljsanog stanja od onih koji

zbog jos nerijesenih genitalnih konflikta iii zbog vanjskih pote

skoca (okolina, starost, tfelesne mane itd.) nisu potpuno izgubili

zaprecavanje libida* Slutajevi simptomske neuroze i neuroze

karaktera, koje su recidivirale, regrutuju se

iz

takvih slucajeva

kod kojih impotencija nije bila uklonjena ii i

ko

ji su, uglavnom

zbog nerijesenih ne urotskih motiva, nastavili da zive u apsti

nenciji.

lako je problem neurotske reakcijske osnove u biti jos

nerij es

en

, moze se vee kao sigurno uzeti da su somatsko

za precavanje libida i spremnost za tjeskobu pr i tome najvazniji

dijelovi Izvjesno je da je oslobadanje ad straha ad zadovoljenja

nagana jedno ad bitnih sredstava za postizanje terapeutskog

cil

ja.

I posta je strah od toboznj

h

opasnosti koje

sa

sobom

do

n

osi

zadovoljenje nagona stvorio zaprecavanje lib da, a ono

zaprecavaj

ueu

tjeskobu i simptome, bez obzira na sve indivi

du

al

ne varijacije neurotskog procesa, zacrtan je tok procesa

lijecenja kod uzrocne terapij

e.

Odstranjivanje straha

od

zada-

voljenja nago

n

os/abada

od

potiskivanja nagone

koji su dije

10m sublimirani , a dijelom tjeraju

na

zadovoljenje. Uklanjanjem

*

Usporedi moj clanak "Uber Gen talitat yom Standpunkt der psycho

analytischen Progno

se

und Therapie" / 0 genitalnosti sa stajalista

psihoan alitic

ke

prognoze i terapije / , (Internationale Zeitschrift fur

Psychoanalyse , X, 1924 .

172

173



stanju da bira izmedu obaveze na vjernost, koju diktira vladajuei

moral i

ne

nemoralnog prava

na

seksualno zadovoljenje.

nuti i sposobni da dopuste normalan tok seksualnog uzbude

nja Time sto izvjesne seksualne nagone dovodi do sublimacije,



Osvrc uei se unazad, moramo priznati da su prakticno

vatne posljedice relativno neznatne, s obzirom na seksualnu i

socijalno-ekonomsku bijedu naseg vremena. Posto seksualno

zad ovoljenje i sublimacija, dva istovrijedna izlaza iz neuroze i

njenih ekvivalenata, ovise i 0 socijalno-ekonomskoj sredini,

podrucje terapeutskog rada od pocetka je znatno ograniceno.

Sposobnost da se konflikti izdrze bez recidiva , cije je uspostav

Ijanje drugi dio analitickog zadatka i idealni cilj uzrocne psiho

anaJi

ticke terap

ije,

samo je nagovijestena analitickim odstranji

van jem ge

ni

t

al nih

zapreka i solobadanjem nagona koje treba

subl lmirati; kod strucnog analitickog lijecenja u najvise sluca

jeva treba postiCi bolju otpornost prema razocarenjima u zivo

tu. Ostatak posla oko imunizacije moraju uciniti realno seksu

alno zadovoljenje i sredina koju moze oblikovati covjek oslo

boden svojih infantilnih zelja i mazohistickih poticaja, svakako

i svjesniji ci lja

Ook smo se bavili funkcijom orgazma i njegovim odnosima

prema neurotskom procesu , po strani, ali ne i nezapazeno,

se

nalazio ve

li

k problem :

Oa

, ako je bit neuroze somatski doga

daj ,a izvor energije simptoma i neurotskog karaktera patolosko

tjelesno podrazivanje (zaprecavanje libida) i ako psihoanalitic

ko lijec enje neuroza konacno poe

va na

preinaci , odnosno

odstranj vanju te somatske osnove neuroze, ne treba

Ii

radije

odmah

te t

iti

ka

organskom

IIj

eeenju, sto je u biti organski

utemeljeno, umjesto da se uv od i kompliciran i dugotrajan (zato

jer je temeljit) proces psihoanal ize?

Da kle,

nemaju Ii pravo oni

koji psihoanalizi predbacuju jednostranost i vjeruju samo u

somatski utjecaj npr. organoterapijom?

Ovom problemu suprotstavljamo jedan pregledniji pro

blem: Ima Ii pravo kucni lijecnik koji majci histericne djevojke

preporucuje njenu hitnu udaj u, iii

ne

? Oa Ii pravilno sudi lijeenik

koji apstinentnom i neurotienom eovjeku savjetuje spolno op

cenje? U principu da; jer, posto je zapreeavanje libida izvor

energije procesa bolesti, sa me njegovo odstranjivanje moze

djelo

va ti

radikalno Ijekovito. De facto obadvojica

su

dala los

savjet jer dotiena djevojka

ee

najvjerojatnije ostati histeriena,

seksualno plaha supruga i jos

ee

muza i djecu natjerati u

neurozu, a mladi eovjek ee se sigurno pokazati impotentnim,

inaee bi vee sam odavno dosao na istu ideju. Oni bi pomoeu

preporueenih mjera mogli ozdraviti kada bi bili dusevno nedir

sto pretvorbom agresivnosti omogueava socijalno prilagoda

van je i sto uklanja nepotrebne seksualne zapreke, psihoanaliza

omogucava i spontanu organoterapiju koja organski djeluje

kvantitativno i kvalitativno seksualno zadovoljenje koje uklanja

zaprecavanje libida. Doduse poremeeaj genitalne funkcije

odrzava nervozu tako sto zaprijeceni libido neprekidno hrani

neurotski proces

aktualni uzrok) ,

ali on sam je pak tek Cisto

d

us

evno ostvaren

povJjesni uzrok).

Pret postavimo da zaista postoje preparati za povecanje

Iibida: ako bismo ih dali neurotienom covjeku koji nema svjesne

seks

ua ln

e zelje, njegova dusevna zapreka, koja genitalnom

organu uskracuje uzbudenje, time se ni najmanje ne bi smanji

la;

naprotiv, kod njega bi se sigurno pojavilo pojacanje neurot

ske tjeskobe

iii bi

stekao nove simptome. IIi sredstvo

za

slablje

nie libida, koje bi naravno istovremeno smanjivalo i tjeskobu

Zacijelo bi one umanjilo njegovu neurots

ku

reakcij s

ku

osnovu,

ali je nikada ne bi uklonilo, a i Citava dusevn a nadgradnja

osjecaja impotencije bi promijenila najvise njegovu fasadu;

sposobnost sublimacije

bi

ostala isto tako m

al

a kao i prije jer

se

ne

bi

desila kvalitativna promjena kao nakon

an

alize, nego

samo kvantitativno smanjenje dusevne energije. Drzava oba

vezna da ocuva radno nes posobne Ij ude zacijelo bi protestirala

protiv takve terapije Dakle,

vi

dimo da ni jedna tako savrsena

organoterapija nece moGi bez psihoanalize jer ona moze samo

nesto dodati iii oduzeti, a ps ihoan aliza, nasuprot tome, utjece

na raspodjelu energijeu dusevnom aparatu i tek ga promjenom

Ja osposobljava da dopusti takve kvalitativno djelotvorne ras

podjele energije ida podnosi kvantitativne promjene.

Ali,

sve to je za sada jos utopiJa.

a

talos

t,

pokusaji na

pod

ru

eju se ksualnog ke mizma dan

as

za pinju dijelom u carstvu

maste, dijelom u slijepoj ulici euvstveno utemel jen ih predrasu

da: put koji psihoanaliza po

ka

zuje fiziologiji neuroza pOd

li

Jete

tabuu. Ostaje jos nada u temeljito uk lanjanje dru stvenlh predr

a-

su

da koje se tieu seksualnost f I u jednom i u drugo

m,

u

org

an

oterapiji i u protimanju na roda,

ne

etic

ki

neg o zn anstve

no utemeljenim seksualnim prosvjecivanjem, koje bi povratno

djelovalo i na odgoj i na znanost, mogli bi za psihoanali zu

nastatl jaka pomoena sredstva. Medut

im

,

ne

smljemo misl iti da

ce nas ovo olaksanje naseg teskog pos la obradovati u dogled

no vrijeme_

76

77

Gvozden Flego

psihitkih oboljenja, Freud posebnu paznju posveeuje upravo

potiskivanju i ne-vise-svjesnom jer u toj sferi nalazi materijal za



govor

00

INT IME

DO

ORUSTV

A

Svojom drugom knj igom zagonetnog i izazovnog nasi ova,

Die Funktion

es

Orgasmus

/ Funkcija orgazma/ , 1927.g. Wil

helm

Re

ich otvara prostor

za

rasprave vise tema : izmedu

ostalog teorijskom razmatranjau orgazma ali i njegove

fun-

kcij

e vanjskim i unutrasnjim kako uzrocima tako i posljedicama

smetnji u genitalnom zivotu Ijudi, smislu zbilje i kulture

iz

perspektive seksualnosti / genitalnosti/ orgazma. Rasprava

svakoj od njih bila je uvelike nova u jos uvijek puritanskoj

atmosferi

Beta

a

sve

zajedno, kao i naslovni okvir, predstavljali

su svojevrsni

skanda/on

u izvornom smislu rijed Otprilike od

tada Reich u psihoanalitiktkim krugovima postaje

ne

samo

enfant terrible vee proizvoditelj skandala i

tu

posebnu ulogu nije

napustio

do

kraja zivota.

Svoje teze Reich razvija u krilu psihoanalize, posebno

se

oslanjajuCi

na

Freudove ideje kojem je desetak godina bio

jedan od najblizih suradnika pa je,

narotito

za titaoce koji nisu

podrobni je upoznati s tom discipl inom, potrebno, bar u osnovi,

skicirati teorijski kontekst Reichovih tekstova.

Ukratko, Sigmund Freud, utemeljitelj psihoanalize, svojim

utenjem vrsi svojvrsni obrat u shvaeanju tov jeka . Prema nje

gOYim nalazima psihitki je zivot po prirodi nesvjestan* dok je

svijest samo povrsina psihe. Nesvjesno se izvorno sastoji od

nagona koje Freud svo vrijeme odreduje dualistitki : kao sek

sualne i nagone samoodrzanja

(u

prvoj koncepciji) odnosno

kao nagone zivota i nagone smrti

(u

treeoj, poslednjoj). Uz

nagone kao jos-ne-svjesnu komponentu psihe, Freud u nesvje

sno (preciznije: predsvjesno) ubraja i sadrzaje koji su nekada

bili a vise nisu svjesni (dakle one koje mozemo nazvati ne-vise

svjesnom komponentom). Buduei da nesvjesno u osnovi odre

duje psihitku strukturu i psihitki zivot pojedinca i buduei da

ne-vise-svjesno, koje nastaje raznovrsno uvjetovanim potiski

vanjem svjesnoga

te

buduci da se potisnuti sadrzaji vracaju,

ponajtesce pak u obliku nekontrolirljivih f ~ r m i ponasanja i (Ii)

*

Usp. S.Freud , "Entwurf einer Psychologie" . Frankfurt : Fischer, 1961 .

objasnjenje psihitkih "deformacija" kao i supstanciju iz koje se

dade izrekonstruirati presudni odnos okoline i pojedinca , osno

va za funkcioniranje "natela stvarnosti".*

Reich smatra da je Freudovo otkrice nekolokvijalno shva

cane seksualnosti** kao izvora psihi tke energije i stoga psi

hit-

ke osnove covjekove djelatnosti ali i kao izvora ugode s jedne

strane k

ljutno

ali s druge ipak nedovoljno

za

meritorno sagle

davanje covjeka. Freud je, naime, najrazvijenijim, sto je

za

njega znatilo i optimalnim, oblikom seksualnosti smatrao ge

nitalnost dok Reich tezama razvijenim u ovome djelu*** impli

ei ra da je i sama genitalnost slojevita

te

da je orgazam sukus

ge nitalnosti a time, posredno,

i

seksualnosti. To je ujedno i prva

razlika izmedu Freudovih i nastajueih Reichovih koncepcija .

Za razliku od Freuda koji

do

svog sredisnjeg pojma dolazi

redukcijom seksualnosti na genitalnost, do kljucne

totke

svoje

misli stize Reich produljenom, dvostrukom redukcijom. Jedna

od konsekv encija takvog postupka je da aktualni polozaj cov

jeka, koji Freud prosuduje sudbinom seksualnosti pojedinca i

njegovim/ -njezinim odnosom prema genitalnosti, Reich ra

zmatra iz perspektive orgazma. Kao osnova

za

taj kriterij a time

i za zakljucak nedostatnosti Freudovog pojma seksualnosti

slu

ti

mu otkriee tome da osobe koje pate od neuroza i ostalih

vrsta psihickih poremecaja gotovo neometano seksualno i

genitalno funkcioniraju tj . u stanju

su

stupati u spolne odnose

ali re

do

vito dozivljavaju poremeeaje u orazmu. Citaoci

Funkcije

orgazma

ce uociti znacaj "orgasticke potencije" u Reichovim

izvodima···· kao i, inverzno, orgastitke impotencije koja se

jav!ja u psihic

ki

h smetnji. Orgazam je stoga

za

Relcha sJedne strane ona instancija u koju se sabire genital nost

kao konce

tr

irana seksualnost, a s druge osjetljivi pokazatelj

psihitko

g stanja pojed inog Ijudskog biea.

Upravo u tome okviru ocrtava Reich

funkciju

orgazma,

znataj tog u osnovi bioloskog zbivanja. Mislim da nema smisla

zadrzavati se na Reichovoj definieiji orgazma i njome implicira

* Usp. "Formulacije a dvama nacelima psihickog zbivanja", u: S.Freud,

Buducnost edne

i1uzije

i drugi spisi Zagreb: Naprijed, 1986.

Usp."Tri rasp rave a seksualnoj teor iji

,

u: Sigmund Frojd , Odabrana

dela Novi Sad. Matica srpska, 1976,

t

4.

Koje je najvecimdijelom zbirka prethodno objavljenih clan aka

.

Gini se da taj termin Reich prvi puta upotrebljava 1924. g. na kongresu

Psihoanalit ickog udruienja u Salzburgu.

178 179

noj redefinici ji nekih psihoanalitickih spoznaja toj pojavi vee

da

se

valja koncetrirati

na

one podrucje koje je u nekoliko

tjelesnost( i posredno, buduei da u formiranj u dusevnosti

sudje luje stvarnost svojim raznovrsn im utje cajima, oodnosu



navrata otvarano u

ps

ihoanalizi a kojem se Freud

do

pojave

Reichovih radova redovito uspijevao opirati. Rijec je 0 Reicho

vim radikaliz

ac

ijama Ferenczievih karakterizacija seksulanosti,

prema koji

ma

je predgenitalna se ksualnost, kao autoerotska,

asocijalna a gen ita lna Ijubav,

do

kraja dovedena, zahtijeva

partnerstvo

i

stoga imp

li

cira zajendicu i - zato - ima drustvenu

funkc iju Reich luc idno uocava tu tezu, visestruko pointira i

osebujno prosir

uj

e nj

en

znacaj pa smatram da

se

dade poka

zati da Reich svojim ranim opusom** definitivno i neizbrisivo

psihoanalizi nameee kako drustvene konsekvencije njenih vlas

t itih otkrica tako i njeno preusmjeravanje na specificno, dubin

sko-p

si

holosko analiziranje problema drustva vezanih uz pro

bleme egzistencije covjeka. A to"nametanje" zbiva se vee u

ovome djelu.

Vee dosadasnjim iskazima haslueuje se Reichov pristup

problemu orgazma . Naime, tr

adicionalno smatranim kao jed

nom od najintimnijih i

st

oga najskrovitijih pojava Ijudskog iivo-

ta, orgazmu se - tradicionalno -pristupalo kao

preteino

biolo

skom dogadanju i kao necem toliko privatnom da u takvo sto

drugi nemaju - iii

ne

treba da imaju - pristupa. Suprotno takvim

stavovima Reich na sarnom pocetku knjige, u "Predgovoru",

upozorava da ee na narednim stranicama biti govora 0 ulozi

orgazma kako u pojedinacnom tako i U drustvenomiivotu .···

Orgazam Reich tretira kao osobni fenomen ali koji ponajcesee

nastaje intersubj ektivno pa mu stoga treba pridati i drustveni

status.

Drustveni status orgazma u Re ichovoj se misli

po

najprije

ispoljava u negativnom pristupu. U veeem dijelu knjige Reich

traga za uzrocima genitalnih smetnji odnosno "orgasticke im

potencije" . Pretpostvka cijele te analize je ponesto stidljivo

iskazana, psihoanalizom otvorena tema

0

odnosu dusevnosti i

*

FOstr . 186-7

*

o

razlikama izmedu djela

mladog

i kasnog Reicha, nastalih nakon

1936.g. a napose pisanih Ii SAD biti ee govora nesto kasnije . Russel

Jaccoby je sklon "epistemoloski rez u Reichovom opusu smjestiti u

19

33

. g . jer navodi svjedocenje Otta Fenichela i Edith Gyomroi

njegovom psihickom slomu iste godine. Usp. Russell Jacoby,

Potiski-

vanje psihoanalize.

Beograd : Radionica SIC , 1986, str. 114.

***

Usp.FO str . 8.

stvarnosti I nagonskih potreba. Ta tema ne silazi s psihoanali

tiekih tribina od 1908. g., od objavljivanja Freudovog rada

"Kulturni seksulani moral i moderna nervoznost"** kojim se i

explicite upozorava na antagonisticnost prostih i primitivnih

nagonskih stremljenja i ogranieavajuCih - i to ne samo puritan

sko i viktorijansko-moralnih vee i aktuelnih - zahtjeva stvarnosti

no tek Je mlada generacija Freudovih sljedbenika nasla dovolj

no

du

hovne snage i teorijske svjezine

za

njenu radikalizaciju. I

dok Freud u spomenutome radu konstatira da su neuroze

uzrokovane realnim nemoguenostima

za

neposredno zadovo

Ijenje seksualnih nagona, Reich, konsekventno svojem radika

lizirajueem temperamentu, ustanovl juje da je rijee sukobu

sjemenske plazme (sperme) i ogranieavajueeg vanjskog svije

ta isto, str. 62). Drugaeije govor

eCi

, u sukobu izmedu nagon

skog Ja i vanjskog svijeta pobje

du

je, shodno Freudovoj tezi 0

prevlasti nacela stvarnosti nad nacelom ugode, vanjski svijet

koji, vee samim time, vrsi nasilje nad nagonskim Ja. No tu

konstataciju Reich zaostrava i u njo] nalazi implikac iju koja ee

imati dalekoseinih posljedica

ka

ko za njegov daljn]i teorijski

razvoj, tako i za

ra

zvitak nekih p

ra

vaca psihoanalitieke teorije:

zapreeavani libido

'

ojat

ava destruktivne nagone (isto, str.

151). Ova posljednja misao VI poglavlja neposredno se nastav

Ija u VII i VIII te postaje svojevrsnim mortom cijelog ovog djela.

Tom tezom, da Ijudski nagon destruktivnosti pos taje djela

tan uslijed nezadovoljenja seksulanog nagona iii pak ovisan

zaprijecenosti libida isto ,str. 152-3), Reich originalno ivisestra

no intervenira u ondasnje psihoanalititke rasprave. Njegovo

stajaliste implicira postojanje za

pr

eeavanja libida, stoga barem

postavljanje pitanja 0 njegovim uzrocima te,

konatno

,

do

vode

*

Koja se, nota bene , nalazi implicirana u Freudovoj definiciji nagona

kao granicnog t istovremeno znaci ne samo razdvajajueeg vee i

povezujueegl pojma izmedu dusevnog i tjelesnog (usp. S.Freud , "Tri

rasprave 0 teoriji seksualnosti") odnosno kao predstavnika somatskog

u dusevnom ("Die Verdrangung")

"*

V.S.Freud , Buducnost jedne iluzije i drug; spisi

***

o potiskivanju seksualnosti kod ' Reicha

lJSp

. Gad Horrowitz,

Repressi-

.on, Basic and Surplus Repression

in Psyc

hoanalytic Theory:

Fre ud

,

Reich, and rcuse Toronto: University of Toronto Press , 1977, pose

bno V poglavlje "Reich's orgasm theory. Reich's theory of surplus

repression; The orgasm theory; Reich 's impact on psychoanalysis" .

180

181

nje u vez u tog zapreeavanja s u one vrijeme naveliko diskutira

nim nagonqm destrukt ivnosti.

odreden znaeaj. Rijee je

0

prividnaj proturjeenosti zato sto

Reich u drugom slutaju, bez obzira

na

(eventualni) negativni



Kao

sto je vee spomenuto, na dnevnome redu psihoanali

tiekih rasprava od

1908.

g. nalazi se pitanje

0

nezadovoljavanju

seksualnosti i izdaleka nabaeeni odgovor

represivnom dru

stvu iii pak postojecem moralu kao uzroku spomenutom zapre

tavanju te, u konsekvenciji, time uzrokovanih psihiekih disfun

kc ija. Nakon spomenutog istupa 1908. g.Freud kao da se bar

jedno desetljeee odrekao javnog "optuzivanja" drustva

za

pos

tojeee psihicke nedace. Dvadesetak godina kasnije Reich po

navlja u Freudovu tezu ali ona kod njega postaje drugacijom

jerdobiva drugaeiju argumentaciju. l Recih utvrduje (pretezno)

d r

us

tvenu uvj etovanost zaprijeeenom seksualnoscu uzrokova

nih psihiekih smetnji ali dosavsi jednom

do

tog otkrica,

on

ga

vise

ne

napusta te ana - ogranieimo Ii se

na

njegovo rano djelo

- postaje konstantnom njegovog teorijskog napora. U onda

snjem ogranieavajucem ("gradanskom" odnosno"kapitalistie

kom") moralu nalazi Reich osnovnu polugu

za

djelovanje za-

tvorenoga kruga (bilo bi ispravnije

reCi:

spirale uzroka cijepa

nja i udvostrueavanja spolnog morala (rijee je dvostrukom

odnosnodvolienom, "privatnom" i"javnom" odnosu prema sek

sualnosti) koji snizava razinu seksualne osjetilnosti

ista ,

str.

164

.

i slabi orgastieku potenci ju

ista,

str. 165), razarajud tako

osnovne pretpostavke za brak isla , str. 175)" psihogenitalnu

harmoniju partnera. Kada

se

sve to sabere, slijedi da su glavni

problemi funkcije orgazma, prema dosadasnjim prezentacija

ma

Reichovih videnja, socijalni i negativni - njegovo drustveno

zapretavanje odnosno na taj naein uzrokovano sirenje sadis

titko-agresivnih stremljenja ista, str. 164 .)

Na razini tog otkriCa nastupa Reichova - prividna - neodlu

enost. On ponajprije otkriva da ciljevi nagona destruktivnosti

nisu bioloski nuzni ista, str.

162 te im,

stoga, pridaje negativnu

vrijednosnu konotaciju. No nesto kasnije, konstatacijama

brutalnosti (kao zapravo derivatu destruktivnosti) kao sredstvu

za zastitu j privatnog j posjeda i za odrzanje postojece eko

nomske

premod

isto, str.

170 on

destruktivnosti ipak pripisuje

* Taj

motiv postaje glavna tema odjeljka

c VIII

poglavlja ali i sredisnji

problem Reichovog spisa

Geschlechtsreife, Entha/samkeit, Ehemora/,

pisanog 1930. g., svojevrsnog jezgra

Seksualne revo/ucije.

Isto pitanje

dob i

va

poseban tretman u Reichovim analizama uloge religije u sek

sualnom zaprecavanju i proizvodnji sugestibilnih osoba u

Masovnoj

psihologiji fasizma.

odnos prema njegovim shvacanjima, destruktivnost sagledava

u njenoj drustvenoj funkciji , eime nije ugrozena izvorna teza 0

njenoj bioloskoj nenuznosti. No suprotno i Freudu a i desetljece

i po kasnijim Herkheimerovim i Adornovim oslanjanjima na

eovjekovo razaranje (vanjske i unutrasnje) prirode'kao i jos

jedno desetljece kasnije Marcuseovo" naglasavanje upotrebe

na gona destruktivnosti od strane razvijene industrije u ovlada

vanju prirodom, Reich ostaje nepokolebljiv u tezi

0

bia{askaj

ne

nuznosti odnosno suvisnosti destruktivnih nagona.

Ta

misao

dobiva poseban znaeaj

za

nase nesto kasnije razmatranje

Reichovog ukljuCivanja u raspravu psihoanalitieki poimanoj

destruktivnosti.

No socijalnu funkciju (drustveno ometanog) orgazma vidi

Re

ich u jos neeem. U posljednjem odjeljku posljednjeg poglav

Ija knjige on istite da funkcija orgazma odlueujuce

utjete

na

drustvene i kulturne uCinke pojedinaca ista, str. 186 .

Tu

je

tvrdnju

iz

dosadasnjih Reichovih eksplikacija moguce tumaeiti

i tako da neometani orgazam kao zadovoljenje seksualnosti

onemogucava razvoj destruktivnosti. Na posljednjim stranica

ma knjige, kada govori 0 ciljevima psihoanalititke terapije,

Reich tu tezu prosiruje i precizira.

Istitud

da analitieka terapija

radi

na

prizvodenju sposobnosti za seksualno zadovoljenje

odnosno, drugatije govoreCi, na proizvodnji orgastieke poten

cije

jili

barem osnovnih psihickih pretpostavki za

njuj

sinonim

no seksulanom zadovoljenju i orgastickoj potenciji Reich na

vodi sposobnost za rad i Ijubav isto, str. 192 . Bez obzira na

nepostojanje izvoda i argu menata za tu tvrdnju, koji

ce

biti

objavljeni tek u kasnijim

rado

vima, Reich - posredno - tvrdi da

je tek seksualno zadovoljen covjek sposoban za maksimalne

radne ueinke. Per analogiam s negativnim uOblicenjem te

tvrdnje, da intenzitet destruktivnosti ovisi

0

opsegu i snazi

zaprecavanja seksualnosti, formulacija te ideje bi mogla glasit i

ovako: sto je pojedinac seksulano zadovoljeniji, to e sposobniji

za pozitivno djelovanje, za Ijubav i rad; onemogucenost za

rad

i Ijubav proporcionalna je seksualnom zaprecenju. Tema 0

drustvenom interesu potiskivanja seksualnosti kojim se proi

zvodi psihicki slaba i sugestibilna te stoga drustvenim nalozima

* sp.Dija /ekti

ka

prosvjetiteljstva.

Sarajevo : Veselin Maslesa, 1974.

**

IUs

p.

Eros i civilizacija,

Zagreb: Naprijed , 1985.

183

82

podlozna licnost dominirat ce sest godina kasnije objavlienom

Masovnom

ps

i

h

g ljom fasizma.

na

kojem se ciljevima destruktivnih nagona nijeee bioloska

nuznost, argument drustvenoj upotrebi brutalnosti/destruk



Reichova naizgled t

eh

nicka i pSihoterapijska razmatranja

prirodi i funkcij i orgazma puno znacenje dobivaju u psihoana

l

itiCK

om ko ntekstu

no

njegovim formulacijama taj kontekst

povratno - blva

re

definiran:

od

Freudovog uvida da

na

psihicko forrniranje pojedinca snazno djeluje okolina Reich

okol lnu konkr

eti

zira kao drustvenu okolinu i tek

od

tog odrede

nja moguee je govor it i psihoanalitickorn uvidu - pokatkad vise

a pokatkad manie ekspliciranom - da

je

covjek istovremeno

individualno i drustven o biee Stoga su njegove psih itke tego

be istovremeno

in

dividualne ali i drustven e pa

ih

je moguee

sagledati jedino

uz

imanjem u obzir oba rakursa· - sto je orto

doksna psihoanal

iza

uporno zaobilazila. I stoga, nadalje,

Rei-

chova tvrdnja tome da ps

lh

oanaliza tezi novom nagonskom

poretku

isto

str. 192 ) u jargonu vee ovoga spisa ima izrazito

normativni sadrzaj: novi poredak nagona neizostavno implicira

- iii pretpostavlja -novi poredak stvarnosti.

Vlastitim argumentiranjem obrnute proporcionalnosti izme

du

se

ksualnog zadovoljenja i destruktivnosti Reich se

na

ose

bujan naCin

ukljut

uje u raspravu 0 prirodi i -

konatno

- teorij

skom i empirijskom statusu dest ruktivnosti Nairne, Freudovo

ie uvoden je nagona destrukt

iv

nosti (kasn ije redefiniranog u

nagon smrti)·· izazvalo poprilitne potrese u psihoanaliti ckom

pokretu. U potetku je Freud svojim novim pojmom baratao

quasi-eksperimentalno i priznavao njegov hipotetickl ka

rakter

jer za njegovo postojanje nije nalazio klin kih potvrda. No

tokom vremena je taj pojam, iako

se

na planu njegove potvrde

nije dogodilo nista presudno novo, usao u svakodnevno rablje

ni

kategorijalni aparat psihoanalize jer ga je prihva tila veeina

Freudovih najuglednijlh slje

db

enika. R

ei

ch Je bio jedan od

r

ij

etkih

bl

iskih Freudo

vi

h suradn ika koji je ocuvao s

ke

psu pre

ma tom Freudovom konceptu. Tako je u Funk iji orgazma

konstantno povezivanje manifestacija dest ruktivnosti s neza

dovoljenom seksualnoseu moguce tumaciti kvantitativno (kao :

Intenzitet ispoljavanja destrukt ivnosti ovisi

0

intenzitetu seksu

alne zaprijecenosti) ali sarno do onog

tren

utka dak autor

ne

poene baratati drustveno-teorijskim argumentima. Od mjesta

*

Orugacije govore6i: pSihoterapija kao i analize kulture jednako su

sastavni dijelo

vi

psihoanaliti ckog ucenja

God. 1920. radom S

onu stranu nacela ugode

- v.S.Freud ,

Buducn

os

t

ie

dne iluzije i drugi spisi.

tivnosti dobiva sasvim drugacije obojenje Postupajuei tako,

Reich

ne

negira postojanje destruktivnog ponasanja pa

ni

destruktivnih poriva, koje Freud podvodi pod zajednieki pojam

destruktivnih nagona. Upravo suprotno takvom eventualnom

dojm

u,

Recih s prilicnom senzibilnoseu pristupa tim fenomeni

rna.

No razlicito

od

Freuda destruktivnost

Re

i

ch ne

smatra ni

urodenom ni prirodnom tovjekovom osobinom vee -u impli

kaciji vlastitih formulacija - izvedenom Shodno tome, destruk

ti

vnl nagoni za Reicha

nisLl

primarne psihicke cinjenice vee

sekundarni kvaliteti ,' nastali u susretu pojedincevih energetskih

potencijala i (drustvene) stvarnosti. Ta teza nije u Funkclji

orgazma

jasno elaborirana vee su razne formulacije kojima se

Reich ovdje sluzi sarno prvi korak

ka

kasnijem zakljueku tome

da

su

nagoni destruktivnosti rezultat degeneracija nagona sek

sualnosti. A u tom

se

slueaju Reich jos jednim korakom udalja

va od svog ueitelja jer takva tvrdnja implicira koncepciju psihe

bitno drugaeiju

od

Freudove: prema Reichovim je stajalistima

psiha sazdana od jedne osnovne supstancije, od seksualn ih

nagona, i razni oblici psihitkih sadrzaja njihovi

su

derivati To

pak znaci da Reich izgraduje monistieku koncepciju psihe

nasuprot Freudovom dualizmu. Taj monizam ee kulminirati u

Analizi karaktera,

u kojoj odbacuje klasienu (mono) simptom

sku·· analizu i zalaze se

za

analizu kara

kt

e

ra,

koja medutim

implicira ne samo monistieko

ve

e zapravo monolitno poimanje

psihe.

Premda je Reich postao clan Psihoanal itiekog udruzenja

jos kao student medicine te od

192

4. g. do preseljenja u Berl

in

1930 . g. bio direktor seminara za psihoanalitit ku terapiju,

kOja

je smatrana jednim ad

na

jslozenijih pitanja onovremene psiho

ideje

iz Funkcije orgazma ,

u casu njihova obja

vl

jivanja,

nlSU Imale najbolju produ u psihoana litickim krugovima. Impli

cirana Reichova nesklonost kasnofro jdovskom nagonu smrti

*

Sasvim explicite Re ich osporava nagone smrti u svom radu Mazohis

ti c

ki

karakter , izvorno objavljenom u Internationale Zeitschrift fiJr

Psy:; hoanalyse XVIII (1932-33), kasnije prenesenom u Analizu karakte-

ra, Zagreb : Naprijed, 1982. U nasem izdanju te knjige objavljena je

biljeska skandalu koji je tom prilikom izbio - usp. str. 193-4.

Re

ichovo

pismo urednicima spomenutog cas

op

isa objavljeno je u

Recih

Sp

eaks

of Fre ud.London: Souvenir Press, 1972, str . 155-8.

**

Smatram da duhu naseg jezika za Re ichov pojam monosy

mpt

oma

tische Analyse vise odgovara rijec monosimptomska analiza .

184

185

zasigurno je bila jedan od razloga tome, ali ne i kljucni. Mnogo

veeeg utjecaja na relativno nepovoljnu recepciju tog djela imala

je metodska preorijentacija psihoanalize otpoceta u isto vrije

neskrivenih drustvneih pa i neposredno politickih implikacija za

koje

ni

psihoanaliticki pokret, kao ni njegov osnivac, nisu imali

interesa. Stoga smatram da Reichov teorijski a primjenjen i



me kada i nova koncepcija nagona, njeno preusmjeravanje s

nagonsko-energetskog

na

"strukturalni model"

iz

kojeg

ee

pro

iziCi razliciti derivati ja-psihologije (koja je terminologijski znat

no poznatija u anglosaksonsko-Iatiniziranoj varijatni kao egop

sihologija) . Krajem dvadesetih godina teorijski

se

sve rjede

raspravlja

0

problemima seksualnosti, i to ne samo zato sto

dolazi do, koliko

mi

je poznato, jos uvijek nedovoljno istrazenog

i sagledanog pomaka

sa

seksualnih nagona

na

nagone zivota,

eros, vee prije svega stoga sto ondasnja sredisnja psihoanali

ticka preokupacija nije vise nagon vee

sve

vise Ja (das Ich) . Iz

te perspektive gledano

Funkc/ja orgazma

se vraea na stare i

dijelom "prevladane'"

teme_

koje tog trenutka nisu u matici

psihoanalitickih rasprava. Cinjenica sto to "vraeanje otvara

nove vizure izgleda da nije bila dovoljna da privuce veeu

paznju" psihoanaliticke publike, pogotovo njenih uglednika.

Treei moguCi razlog je sve veea nedodirivost Freudovog auto

riteta koji je,

kao sto je upozoravano u prethodnim pasusima,

nekim dijelovima ove knjige stavljan u pitanje, iako je cijeli

izvod, prema samorazumijevanju autora, jos uvijek nastavak

na

Freudova otkriea. I konacno cetvrti skup razloga cini priroda

Reichova temperamenta koja

ga,

u nastojanju da sagleda

cjelinu zbivanja sa covjekom, dovodi

do

drustvene teorije

odnosno "sociologije spolnog zivota", kako je naznaceno pod

naslovom knjige. Reichovo prikazivanje seksualnogenitalnih

problema kroz prizmu "smisla zbilje" i ogranicavajuCih faktora

drustvene stvarnosti te stremljenje psihoanalize novom poretku

nagona i za razliku od suprotstavljenosti kulture i osjetilnosti

uspostavljanje kulture u oSjetiinosti isto, str. 192,

191r"

sadrzi

*

Jedan od razloga za Reichovo nezadovoljstvo s novom Freudovom

koncepcijom nago naje poma k 5to

g

ona implicira u poimanju uzroka

neuroza: Freudovo prvotno shvacanje neuroza gradeno je na sukobu

izmedu nagona i vanjskog svijeta, u okviru nove koncepcije nagona

Freud ih tumaci kao unutarpsihicki sukob medusobno oprecnih nago

na - V Anali

za

karaktera, str. 198, 200, 233, 235 ..

**

Op5irnije

0

recepciji Funkcije orgazma

V.

David Boadella, Wilhelm

Reich, The Evolution of His Work. New York: Dell Publishing Co., Inc.,

Laurel Editioin , 1975. str . 20-26.

***

Slicna Marcuseova ideja, izrecena prvi put u Erosu i civilizacji a zatim

pocesto ponavljana u kasnijim spisima takoder je pobudila znatnu

diskusiju i izazvala brojne kontroverze.

186

politicki radikalizam treba uvrstiti medu snaznije razloge nepri

hvaeanja njegovih analiza

0

drustvenoj sud bini i aktualnoj

funkciji orgazma.

Svojevrsno podrustvovljenje i najintimnijih covjekovih is

kustava, uporno nastojanje da njihovu sudbinu sagledava u

perspektivi drustvenih dogadanja odnosno napor u sintezi

fizioloskog i socijalnog sredisnja je znacajka djela ranog

Rei-

chao

Granicu izmedu "ranog" i "kasnog" trebalo bi smjestiti

na

pocetak n jegovog sve snaznijeg interesa

za

kosmicku - orgon

sku -energiju odnosno u trenutak kada u njegovom djelu dolazi

ne samo do tematskog vee ido metodoskog pomaka. U kasnim

djelima s psihoanalize prelazi on na biofiziku, s analize karak

tera obiljezene nesvjesnim, otporom i oklopljivanjem karaktera

na

vegetoterapiju . S upravo navedenih promjena pozicija pisa

na je druga verzija he Function o the Orgasm objavljena 1942.

g. u SAD kao prvi dio he Discovery o the Orgone jOtkriee

orgona/.

Ta

verzija obuhvaca preko 350 stampanih stranica

a

prva, objavljena u Becu, nepunih 200), devet poglavlja druga

cijih tema pretezno autobiografski pisanog teksta posveeenog

nastanku seksologije, teorije orgazma i tehnike analize karak

tera. Kao je "upravni odbor" Reichove zaklade (Board of Trus

tees, Wilhelm Reich Infant Trust Fund) zabranjivao objavljivanje

njegovih ranih djela i forsirao izdavanje kasnijih bilo nadopu

njavanih bilo potpuno preradenih spisa istih naslova, dugo

vremena je u javnosti prevladavala slika kasnih Reichovih rado

va

kao jedinih. Vjerojatno odatle cest izostanak i opazaja razlike

izmedu "mladog" i "kasnog" Reicha, izmedu mislioca koji nastoji

povezati osobno i drustveno i onoga koji sve pojave svodi na

biolosko iii pak kosmicko.

Na

te razlike upozoravam jer su one

previdane i u nasoj sredini - kako

iz

pera T,Dindica' koji nije

uocavao prije svega metodsku razliku izmedju I i

II,

prosirenog

izdanja Masovne psihologije fasizma u D.Makavejeva, koji se

u pogovoru prijevoda druge, ameritke verzije Funkcije orga-

zma

ne

odreduje prema izvorniku, beckom originalu

iz

1927. g.

Osim naslova, druga verzija Funkcije orgazma s prvom - strogo

gledano - nema gotovo nista zajednicko.

*

Usp.njegov prikaz

II

izdanja naseg prijevoda Masovne psihologije

fasizma u Knjiievnoj reci broj 198/

82 i

polemiku sa Zarkom Puhovskim

pocetkom 1983. na stranicama istih novina.

187

Izvorno izdanje

Funkcije

or

gazma

tek je svojevrsni poeetak

Reichovih "ranih rado

va

. Reich ovdje optimistieki naslueuje

la

zeeim povijesnim zbivanjima ,

ni

u naknadnim empirijskim

istraz ivanj ima'



mogueu plodotvornost ve

ze, sociologije, teorije nesvjesnog i

analitieke seksulane psihologije, simbioza kojih bi mogla, kako

on to tada vjeruje, rjesavati vazna pitanja.

Tu

simbiozu Reich

profilira u dvije godine kasnije pokazanoj - i to prije svega

metodskoj - srodnosti psihoanallze i dijalektiekog materijali

zma* Neke zablude pregrijanog optimizma vlastitoga frojdo

marksizma** i uCinaka eak suprotnih od onih koje je ad svoje

nove pozicije oeekivao Reich

ee

osjetiti i

na

vlastitoj kozi kako

od strane drugova komunista (koji

ee

ga iskljueiti

iz

KP Njemae

ke

nakon objavljivanja

Masovne

psihologije

fasizma

1933.g.)

tako i od kolega psihoanalitieara (koji ga

iz

svog Udruzenja

izbacuju godinu dana kasnije). Dio teorijskih zabluda vjerojatno

slijedi

iz

njegova poveziva nja Freudovog ueenja sdijalektickim

materijalizmom, s ontologizirajueom i poprilieno vulgarnom

interpretacijom Marxove misW" u analizu eega

se na

ovome

mjestu

ne

mozemo upustati ; no tragove apriornog, ideologij

skog optimizma onovremenog marksizma i skoro nepokoleblji

vog vjerovanja u komparativne emacipatorske prednosti rad

nieke klase nad ostalim slojevima stanovnistva nalazimo i u

ovome djelu, u uvjerenju da je genitalnost proletarijata i opee

nita nizih socijalnih slojeva stanovnistva slobodnija no u boga

tijih (is to , str. 169). Ta teza medutim nije potvrdena

ni

u nado-

V. njegov na nas jezik relativno brzo prevedeni rad Oija/ektiCki materi-

jalizam

i

psihoanaliza Beograd: Knjizarnica "Svetlost", 1934.

**

Detaljan prikaz slozenih zbivanja na frojdovskoj Ijevici iznio je Helmut

Dahmer , Libido und Gesel schaft, Studien uber Freud und die Freud-

sche Linke. Frankfurt: Suhrkamp, prosireno izdanje

1982.0

odnosu

psihoanalize i marksizma pisali su, izmedu ostlaih: Paul

A.

Robinson,

The

Freudian Left.

Ne

.:'i York : Harper & Row, 1969; Dieter Wyss, Marx

und Freud, Ihr Verhafltnis zur modernen Anthropologie. Goettingen:

Vandenhoeck & Ruprecht, 1969; Bruno W Reimann,

s

ychoanaly

se

und Gesellschaftstheorie. Darmstadt: Luchterhand Verlag, 1973; Karl

Dienelt, Tiefenpsychologie

und

Marxismus Wien : Boehlau Verlag,

1983; Bozo Kovacevic, Evropski frojdomarksizam", u tematskom bro

ju casopisa ideje

gOd.

XIX, (1989) br. 1-2 "Freud i moderna".

***

Ali bi, uprkos tome, bilo lako pokazati da u okvirima teorijski rigidnog

i stoga neplodotvornog dia-matskog pojmovnog aparata Reich razu

mije

sa

drzaje koji

se

razlikuju od onih onovremene marksiticke or

todoksije

88

Brojnil=l-necloumica bilo je u pogledu znaeenja nasi ova

knjige kao i nj enog nosivog elana. Cini mi

se

da

su

brojni

nesporazumi u kasnijim interpretacijama uzrokovani redukci

jom pojma orgazma

na

fiziolosku osnovu

iii

pak samu einjenicu

subjektivnog dozivljaja vrhunca seksualnog uzitka. Reichova,

pak, nakana s orgazmom sabrana je unjegovoj kovanic i "or

gastieke potencije".

Ni

ana nije do kraja odredena jer njezin

tvorac iznosi samo "fenomenolosku definiciju" kao sposobnost

prepustanja genitalnim dozivljajima cjelokupnom afektivnom

lienoseu (is to , str. 27). NaroCito u ka snijim opisima mnogo vise

no fizioloskim aspektima Reich

se

posveeuje psihickim proce

sima, i to kako ugodi nastaloj uslijed opustanja od seksualne

(nagonske) napetosti taka i sposobnosti cijele (afektivne) lie

nosti da sudjeluje u tom - i takvom - dozivljaju. U odredenju

orgastieke potencije stoga sudjeluju ne samo posebni sadrzaji

v

ee

i njihov krajnji intenzitet"

Kada

se

to ima u vidu otpada dio feministiekih prigovora

Reichu , ali ne i onih za redukciju seksualnosti na njenu musku

falieku*** specifikaciju. Nadalje , ovakva odredenja orgastieke

potencije kljuena

su za

njegove kasnije koncepcije , ponajprije

one vezane za Sex-Pol a zatim iz njih izvedene porojekcije

"seksualne revolucije". S obzirom na psihoanalitieki viden pro

ces individuacije kao socijalizacije pojedinaca i - stoga - udio

drustva u tvorbi pojedinaenih lienosti s jedne te orgastieke

potencije koja funkcionira

na

razini cijele lienosti i stoga nuzno

barata (osobno preradenom) drustvenoseu s

drugestrane

,

Reichova seksualna revolucija

ne

moze biti samo osobna iii pak

intersubjektivna vee mora, prema autorovom odredenju ras-

pravljane supstancije, biti i socijalna

*..o

teorijskim razmatranjima tek se na kraju moze u pravom

svjetlu pokazati ono sto je bilo na poeetku. Tako

se

i sudbina

misli nekog autora mnogo plasticnije sagledava iz rakursa

*

Us p.ona Ericha Fromma, vrsena 1929-30. a objavljena tek 1983, Arbei

ter und Angestellte am Vorabend des Oriffen Reiches, Eine sozial-

psychologische Untersuchung . Mun chen: 1983.

**

Usp.

III

poglavlje "Orgazmicka politika" knjiga Davida Coopera, Jezik

ludila. Zagreb: Naprijed , 1986.

***

V. npr. Juliet Mutchell , Psychoanalysis and Feminism Harmondswort

h:

Penguin Books, 1975

o

tome na vi

se

mjesta govori Bertell Oilman, Socia and Sexual

Revolution, Essays on Marx

and

Reich. London: Pluto Press, 1979.

189

njegovih kritickih komentatora no iz imanentne analize nje

same. Stoga ee se i neke Reichove ideje u pravome svjetlu

No posljedice Reichove socijalizacije psihoanaliticke teori

je znatno premasuju okvire raznih varijanti marksistitke misli.



pokazati tek koje desetljeee nakon njihova nastanka.

Veliko u Reichovoj misli smatram njegovo nastojanje da

poveze pa i pomiri parove medusobno opretnih tlanova

intimno i javno, afektivno i racionalno, svjesno i nesvjesno. S

tim povezivanjem otpoteo je

vee

Freud a Reichov doprinos

sastoji se u radikaliziranju Freudovih svhaeanja odnosno u

nastavljanju prerano prekinutog puta -u sagledavanju psihickih

zbivanja u kontekstu iii pak su-odredenju) drustvenih procesa.

Na

taj

n tin

Reich socijalizira (sto se pokatkad, s nepravom,

poistovjeeuje sa sociologizacijom) psihoanaliticka otkrica* ali i

pokazuje da je tovjekov opstanak istinski saglediv tek uz

sagledavanje i njegove drustvene dimenzije a to je znatilo uz

koristenje rezultata drustvenih teorija.

To opredjeljenje ga dovodi do marksizma kao, prema nje

govom sudu, koji

ni

u ovom slutaju nije lisen shematskog

redukcionizma, najrazvijenije prevratnicke drustvene teorije

individualna komponenta psihoanalize moze posluziti drustve

noteorijskom marksizmu kao nadopuna i stoga mu biti pomo

enom znanoseu' * U svakom slucaju spoj Freudove i Marxove

misli*'* je tlo

iz

kojeg je iznikao najveCi broj radova mladoga

Reicha. Premda je taj njegov patent nerijetko kako metod ski

tako i supstancijalno osporavan, on je izazvao dalekoseznih

teorijskih konsekvencija. Cijela rana Frankfurtska skola i napo

se njena istrazivanja u znaku su tog usmjerenja; Frommova jos

do nedavno prilicno utjecajna socijalna psihologija izgradena

je na toj osnovi; uprkos svojih polemika s Reichom, misao

kasnog Marcusea znatno je veei duznik dalje razvijenoj misa

onoj tradiciji koju je utemeljio Reich no sto je Marcuse to

spreman priznati; u Adorna i Habermasa nalazimo misao Fre

uda recipiranu kroz frojdomarksistitke naotale; Mitscherlich,

Lorenzer, Horn takoder su nasljednici tog misaonog pravca ..

*

Jean-Michel Palmier medu Reichove zasluge ubraja njegovo zasniva

nje socioanalize - v. Zan-Misel Palmje, Vilhelm Rajh Beograd: BIGZ,

1977, str. 168.

**

Usp.Reichov rad 0 primj eni psihoanalize u povjesn om istrazivanju iz

1934. g., kod nas objavljen kao dodatak u Masovnoj ihologiji fasizma

***

Termin frojdomarksizam nastaje nakon njegova maloprije spomenu

tog

predavanja u Sovjetskom sa vezu 1929.g. I premda su

dobro

poznati raniji istosmjerni pokusaji Federna i narocito Bernfelda , popu-

Ne bi trebalo velikoga truda da

se

pokaze da su misaone

konstrukcije Levi -Straussa iii pak Talcotta Parsonsa ako vee ne

omogueene a ono olaksane Reichovim zasadama.

A te su zasade svoje prve formulacije dobile upravo u

Funkciji orgazma

152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF

Documents

Transcript of 152966110 WILHELM REICH Funkcija Orgazma PDF