Blagoslovljen Uskrs! Gesegnete Ostern...

D 2384 E - 1,50E - TRAVANJ/APRIL 2011 - BR./NR.4 (313)D 2384 E - 1,50E - TRAVANJ/APRIL 2011 - BR./NR.4 (313)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Blagoslovljen Uskrs!Gesegnete Ostern!

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter SparkasseIBAN:

DE96 5005 0201 0000 1290 72 SWIFT-BIC: HELADEF1822

Zadnja stranica: snimio: A. Polegubić

Blagoslovljen Uskrs!Gesegnete Ostern!

D 2384 E - 1,50€ - TRAVANJ/APRIL 2011 - BR./NR.4 (313)D 2384 E - 1,50€ - TRAVANJ/APRIL 2011 - BR./NR.4 (313)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica: Uskrsni prizor u Zagrebu;

snimio: A. Polegubić

HRVATSKI FOLKLORNI FESTIVAL

lebendige gemeinde

20. HRVATSKI FOLKLORNI FESTIVAL, HEUSENSTAMM, 5. OŽUJKA 2011.

Hrvatska katolička misija Offenbach: Bunjevački plesovi

Hrvatske katoličke zajednice Esslingen i Nürtingen: Pjesme i kola iz Slavonije

Hrvatska katolička župa Frankfurt am Main: „Pitaju me iz kojeg san mista“ — vrlički dernek

Hrvatska katolička župa Main-Taunus/Hochtaunus: Baranjski plesovi

Hrvatske katoličke misije Essen i Wuppertal: „Savo vodo“ — pjesme i plesovi slavonske Posavine

Vječnost Isusove pobjede

Usvom ovogodišnjem korizme-nom pismu „Slični Kristu u smrti

i uskrsnuću” sisački biskup dr. Vla-do Košić piše o ljepoti kršćanskogživota koji se na poseban način oči tuje u proživljavanju svetih vre-mena. Zacijelo je vrijeme korizmesveto vrijeme, jedno od tzv. „jakih”vremena crkvene godine. Različitesu korizmene prakse i korizmeniobičaji diljem naše domovine. I unašim vjerničkim zajednicama di -ljem Njemačke nemali je broj na šihvjernika koji kroz cijelu korizmupostom proživljavaju vrijeme Isuso-ve muke, križnog puta i raspinja -nja. Mnogi poste kroz cijeli tjedani slijedeći prastare običaje „nemrse se”, tj. ne jedu meso i drugamasna jela. Samo nedjeljom uzmuzalogaj mesa ili se pak najedu „dosita”. Svoj post i pokoru prikazujuobično za djecu ili unučad, za nji-hovu sretnu budućnost, napose akoje netko od njihovih krenuo „po lošu putu”. Ta sličnost nije samo u

U OVOM BROJU

ŽIVA ZAJEDNICA 4/2011 3

Kršćani žive radosno

Istina Isusova uskrsnuća je na razne načine obilježila europski civi-lizacijski krug ostavljajući tragove na raznim područjima ljudskogživota.

Ne poznajem ljepši odgovor odusklika apostola na uskrsno ju-

tro: „Doista uskrsnu Gos podin i uka-za se Šimunu!“ (Lk 24, 34). Iz ras-položenja muke i smrti Isusove ovoje radosna vijest kako je dublje čov-jek sebi ne može zamisliti. Ova namvijest i danas, usred kriza financij -skog i ekonomskog sustava, darujesnagu, strpljivost, nadu i pouzdanje,kazao je biskup Mainza, kardinalKarl Lehmann u razgovoru za Živuzajednicu prije nekoliko godina.

I doista veličina događaja Isuso-va uskrsnuća ne može se ničim uspo-rediti. Taj događaj nadilazi ljud skupovijest. Uskrsnuće je otvorilo novudimenziju, novi život. Od te istine seživi dublje, plemenitije, ljudskije. Isusje uskrsnućem pobijedio smrt i otvo -rio nakongrobne vidike novog živo-ta. Ta istina je na razne načine obi -lježila europski civlizacijski krug osta v ljajući tragove na raznim po-dručjima ljudskog života. Nadahnji-vala je generacije kroz stoljeća, a

nadahnjuje i današnje naraštaje. Pri-p rava za Uskrs je svake godine po-sebno vidljiva kroz korizmu, a Hrva-ti katolici su se intenzivno u tom sve-tom vrememu pripremali za najvećikršćanski blagdan. Hrvati u ino -zemstvu su poznati po sudjelovanjuu konkretnoj pomoći, bilo pomažućibrojne projekte pomoći pojedinci-ma, udrugama ili u obno vi i gradnjisakralnih i drugih objekata u domo-vini. Koliko su pomagali i koliko po-mažu osobno i svojima u domovini,nije potrebno posebno isticati. Sto-ga, kršćani su ljudi koji žive rados-no, a to su pokazali i brojni mladi izhrvatskih misija i zajednica u Nje-mačkoj sudjelujući nedavno naHrvatskom folklor nom festivalu. Takočuvaju od zaborava hrvatsku folk-lornu i kulturnu baš tinu, a svojim dru-ženjem pokazu ju radosnu pripad-nost svom narodu. Dao Bog da se ni-kad ne izgube u globliziranosti eu-ropskog podneblja! Svima blagos-lovljen Uskrs! Urednik

� INTERVJU: delegat vlč. Komadina

IZ CRKVE U DOMOVINI:Solidarnost povezuje Hrvate katolike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5IZ CRKVE U SVIJETU:Kršćanstvo odnijelo pobjeduMeđu vijestima koje su posebno važneza budućnost cijele Europe svakako jeona o presudi Europskoga suda zaljudska prava iz Strasbourga koji jepresudio „u korist križa“, u korist — ras -pela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4GESTE VJERE: Kršćanska kultura tijela

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT: Uskrsnuće je odgovor na tajnupatnje i smrti

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: Die Unvergäng-lichkeit des Sieges JesuHirtenbrief von Bischof Dr. Franz Peter Tebartz-van Elst

. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14

„U Crkvi nemastranaca“

� DUHOVNE VJEŽBE: dr. fra D.Runje

„Ali kad uskrs-nem, ići ću predvama u Galileju“Mk 14,28

Uskrs u Vukovaru

� USKRSNA PRIČA: Ante Matić

Iz delegatove Poruke

pos tu i pokori, u trpljenju, križu ipat nji, nije samo sličnost s trpećimIsusom, nego je to sličnost i s Isu-som pobjednikom. Sličnost s Isu-som koji svojim uskrsnućem nadv-ladava patnju i smrt, post i pokoru,bol i smrt. Naša sličnost s Isusompobjednikom povezana je s našomslič nošću s Isusom patnikom. Svinaši postovi, sve naše pokore i pat -nje očito su osmišljene, dakako upat nji i muci Kristovoj, ali ponaj-prije u uskrsnuću Gospodina naše-ga Isusa Krista. Pokora, patnja,križ, smrt nemaju zadnju riječ. Ne-prolazna, neprivremena je Isuso vapobjeda, mi vjerujemo vječna. Sto-ga je važno uvijek iznova učiti: mo-ja patnja i moja bol, moja pokorai moj križ slični su muci i patnji, kri-žu i boli Isusovoj. Ali je moja nada,moja budućnost, moj život, konač-no moja životna pobjeda u „slič-nosti s njegovim usrsnućem”. U tojuskrsnoj nadi želim svima od srcasretan Uskrs.

Vlč. Ivica Komadina, delegat

Drage sestre i braćo!

str. 21

str. 6

str.10

Razorni cunami i potresi koji supogodili Japan, rat u Libiji i revo -lucija u arapskim zemljama vije-

sti su koje su sve „zapljuskivale“ s te-le vizijskih ekrana i naslovnica tiska.Istodobno je Katolička Crkva po cije-lome svijetu priskočila u pomoć stra-dalima, a papa Benedikt XVI. više-kratno, u svakoj prigodi, molio za žrt-ve i nastradale, te pozivao svjetskepolitičke i vojne moćnike da poduzmusve kako bi se u ratom zahvaćenimpodručjima zajamčila sigurnost i životcivilima, te se što prije došlo do uspo s -tave mira i to bez oružja. Među vije-stima koje su pak posebno važne zabudućnost cijele Europe svakako jeona o presudi Europskoga suda zaljudska prava iz Strasbourga koji jepresudio, da to tako slikovito kažemo,„u korist križa“, u korist — raspela.Naime, taj je Sud s 15 glasova za i 2protiv zaključio da „nema kršenjačlan ka 2. Protokola br.1“ koji govorio pravu na odgoju „Europske kon-vencije o ljudskim pravima“ i ta je pre-suda objav ljena u službenome prio-pćenju 18. ožujka. Takvu su odluku sradošću i zadovoljstvom dočekale sveCrkve u Europi, jer je riječ o drugo-stupanjskoj i konačnoj presudi Eu-ropskoga suda za ljudska prava. Pre-su da je potvr dila da isticanjem raspe-la u učionicama javnih škola Republi-ka Italija ne krši pravo roditelja na od-goj djece u skladu sa svojim svjetona -zorom i načelo svjetonazorske neutral -nosti države.

Križ ima mjesto u javnosti

Da je riječ o „kopernikanskomeobratu“, svjedoči činjenica da je pre-suda „naglavačke“ okrenula prethod-nu prvostupanjsku presudu koju jeSudsko vijeće donijelo 3. studenoga2009. godine. To je Vijeće tada zapravo dalo talijanskoj državljanki fin -skoga podrijetla Soilei Lautsi koja sesudu obratila jer je izgubila sudskispor u Italiji. Ona je pred sudom uStrasbourgu tužila Italiju da isticanjemkriža u javnim školama krši njezinopravo na odgoj djece u skladu s nje-zinim svjetonazorom, te time i načelo

svjetonazorske neutralnosti države.Nakon toga je Sudsko vijeće presudi-lo da je isticanje križeva u školamadoista suprotno pravu roditelja na od-goj djece, ali i pravu maloljetnika naslobodu vjeroispovijesti i mišljenja. Ta-lijanska je vlada — znači, nisu bili uk -lju čeni samo vjernici — uložila priziv

na presudu, a kao „prijatelji suda“pridružilo joj se desetak europskihdržava. Po donošenju ove konačnepresude javio se i predstojnik Tiskov-nog ureda Svete Stolice o. FedericoLombardi koji je izrazio zadovoljstvoi istaknuo da ova presuda „stvara po-vijest“. Konkretno, to znači da je viso-ki europski sud potvrdio kako su ljud -ska prava spojiva s religijskim teme -ljima, a i sama se Europa temelji i nakršćanstvu. Osim toga, presudom jepotvrđeno da svaka država premanačelu supsidijarnosti može vredno-vati vrijednost vjerskih simbola u vlas -titoj kulturnoj povijesti i nacionalnomidentitetu. Isto to vrijedi i za mjesto nji-hova isticanja. Slobodno se može re-ći da je ova presuda i znak da se„vjetar“ u Europi mijenja, te da „strahod kršćana“ — kristijanofobija ili krš -ćanofobija — ipak ne nadjačava, ne-go slabi. I to zahvaljujući djelovanjudemokršćana političara u raznim tije-

lima Europske unije. Jedan od njih jei Mario Mauro, talijanski zastupnik uEurop skom parlamentu.

Papina molitva za nacističke žrtve

A na iskustvo totalitarističke lu dostinacizma u Italiji podsjeća spomenikžrtvama zloglasnoga SS-a na Via Appia Antica u Rimu. Taj je spomeniku nedjelju 27. ožujka pohodio papaBenedikt XVI. Na njegovome su mjestu24. ožujka 1944. godine nacisti po-bili 335-ero taoca. Ovim privatnimposjetom Sveti Otac odazvao se napoziv Udruženja rodbine žrtava na67. obljetnicu masovnoga ubojstva.Strijeljanje taoca bila je reakcija nje-mačkih okupacijskih vlasti na jedanbombaški napad partizana dan rani-je u središtu Rima. U tome napadu uVia Rasella poginula su 33 policajcaiz Bozena, dok ih je 38 ozlijeđeno.Papa je do spomenika došao u 10 sa-ti, gdje je položio cvijeće i ušao u nat-kriveni prostor sa 335 kamenih ljeso-va, te kleknuo pred njima. Nakon psa-lamske molitve rimskog nadrabina Riccarda Di Segnija — među ubijenimabilo je 76 Židova — Papa se susreo srodbinom ubijenih. S Papom je bio ikardinal Andrea Cordero Lanza diMontezemolo čiji je otac bio međuubijenima 24. ožujka 1944. godine.Ovo je bio treći pohod jednoga pape:prvi je „Fosse Ardeatine“ 1965. poho -dio Pavao VI, a 1982. Ivan Pavao II.

Papa se upisao i u Knjigu posjeti-telja, a članovima „Nacionalne udru-ge talijanskih obitelji mučenika palihza slobodu Domovine“, kako se služ-beno zove udruga koja ga je pozva-la, Papa je uputio i pozdravni govor.„Vjerujem u Boga i u Italiju, vjerujemu uskrsnuće mučenika i junaka, vjeru-jem u ponovno rođenje domovine i uslobodu naroda.“ Te su riječi urezanena zidu jedne od ćelija za mučenje uulici Tasso u Rimu, tijekom nacističkeokupacije. One su oporuke neke ne-poznate osobe koja je bila zatočenau toj ćeliji, te pokazuju da ljudski duhostaje slobodan i u najtežim okolnos -tima. M. K.

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 4/2011

Među vijestima koje su posebno važne za budućnost cijele Europe svakako je onao presudi Europskoga suda za ljudska prava iz Strasbourga koji je presudio „u korist križa“, u korist — raspela.

Kršćanstvo odnijelo pobjedu

Isticanjem raspela u učionicama javnihškola Republika Italija ne krši pravo rodi-telja na odgoj djece

Korizmena akcija Hrvatskog Cari-tasa „Tjedan solidarnosti i za-jedništva s Crkvom i ljudima u

BiH” pod geslom „Vama pak, braćo,neka ne dodija činiti dobro” priređenje od 21. do 27. ožujka. BiskupMrzljak informirao je da je u dosa daš -nje četiri korizmene akcije ukupno pri-kupljeno 11,5 milijuna kuna, čime je fi-nanciran 161 projekt iz područja so-cijalne skrbi, obrazovanja i poticanjaobiteljskog poduzetništva u različitimdijelovima BiH. U dosadašnje se akci-je uključila i Vlada RH donirajući ukup-no 4,2 milijuna kuna, od toga prvetri godine po milijun kuna, prošlegodine 700.000, a ove godine500.000 kuna. Biskup Komaricapodsjetio je na brojke vezane uzstanje katolika danas u BiH u od-nosu na one prije početka rata. Ta-ko je prije rata bilo 825.000, a sa-da ih je oko 430.000. Na područ-ju Republike Srpske nekada je bilo220.000, a 2010. godine 11.200katolika. Što se tiče materijalne di-menzije akcije, doprinos se možedati u župama tijekom tjedna, od-nosno pozivom na donacij ski tele-fon 060 9010 (cijena 6,15 kn, PDVuk lju čen), ili uplatom na žiro-računHrvatskog Caritasa 2340009-1100080340, poziv na br. 101, upla-tama na devizni račun kod PBZ70300-359378, IBAN:HR05 234000911000 80340, SWIFT/BIC code:PBZGHR2x, odnosno putem web-stra-nice www.caritas.hr

Nove prostorije HBK

U prostorima novoga sjedištaHrvatske biskupske konferencije naKsaverskoj cesti 12 u Zagrebu u četvr-tak 24. ožujka održana je konferen-cija za novinare na kojoj je pred-stavljena novoizgrađena zgradaHBK. Predsjednik HBK đakovačko-osječ ki nadbiskup Marin Srakić istak-nuo je da su tijela i uredi BK bili narazličitim mjestima te se dugo razmiš -ljalo o objedinjenju svih ureda u jed-noj zgradi koja bi bila funkcionalna.Tijela i ustanove HBK zapošljavaju 66laika, 4 svećenika i 4 redovnice, a uvijećima i drugim tijelima djeluje još

265 osoba. Uz susretljivost Talijanskebiskupske konferencije, koja je krozvišegodišnja izdvajanja najviše pri-donijela da se taj značajni projekt za-počne, svoj prinos dale i neke drugeBK, iz Europe posebno Njemačka iAustrija, kao i BK SAD-a, te domaćidonatori. Zgrada ima ukupne površi-ne oko 11.000 četvornih metara, a arhitektonsko rješenje radio je arhitektNenad Fabijanić.

Seminar za voditelje kulturno-um-jetničkih društava i djelatnike u tradi-cijskoj kulturi, a koji je u uskoj pove -

zanosti s liturgijskim životom Crkve orga nizirao je Ured za pastoral tra-dicijske kulture �akovačko-osječkenadbiskupije. Promocija i podjelasveučilišnih potvrdnica o završenomteološko-katehetskom doškolovanju zaprovođenje vjerskog odgoja u pred -školskim ustanovama održana je usubotu 26. ožujka u prostorijama Kato ličkoga bogoslovnog fakultetaSveučilišta u Splitu. Program doškolo-va nja obuhvaćao je 90 nastavnih sa-ti iz 9 teoloških disciplina, a uspješnoga je završilo 39 odgojiteljica.

Sabor biskupa Riječke metropoli-je održan je na Blagovijest 25. ožuj-ka u biskupskom ordinarijatu u Gos -piću. Pod predsjedanjem riječkognadbiskupa i metropolita Ivana Dev -čića na saboru su sudjelovali krčki bis kup Valter Župan, porečko-pulskibiskup Ivan Milovan i domaći gospić-ko-senjski biskup dr. Mile Bogović, araspravljalo se o temama zajednički-ma za metropoliju, radu Interdijece-zanskoga ženidbenog suda, odgojupomlatka, radu Metropolijskog pasto-

ralnog instituta, Teologiji u Rijeci a po-sebno o aktivnostima uz za skori pos-jet pape Benedikta XVI. Hrvatskoj.

Zaređena dva nova biskupa

Biskupska konferencija Bosne iHercegovine održala je, od 16. do18. ožujka u Biskupskom ordinarijatuu Mostaru, redovno zasjedanje podpredsjedanjem mons. dr. Franje Ko-marice, biskupa banjalučkog. Sudje-lovali su svi članovi Biskupske konfe-

rencije uključujući i nedavno ime-novanog biskupa vojnog ordina rijamons. dr. Tomu Vukšića koji jezaređen za biskupa 2. travnja umostarskoj katedrali Marije MajkeCrkve. Sudjelovali su i delegatiHrvatske i Ta lijanske biskupskekonferencije mons. Slobodan Štam-buk, biskup hvarsko-bračko-viški, imons. Sebastiano Dho, umirovljenibiskup Albe, te delegat Među -narodne biskupske konferencijesv. Ćirila i Metoda sa sjedištem uBeo gradu mons. Zef Gashi, nad bis -kup barski.Biskupi podsjećaju da su razložno

i često sve ove godine od Daytonskogsporazuma ukazivali na neprihvatljivoignoriranje jednakopravnosti hrvat -skoga naroda. Ovo petnaestogodiš -nje ignoriranje kroz implementacijuDaytonskoga sporazuma i borbu zapolitičku dominaciju zadnjih mjesecikulminiralo je nijekanjem i same iz-borne volje većine hrvatskoga naro-da. U ovoj vrlo osjetljivoj situaciji zabudućnost države, koja bi morala šti-titi interese konstitutivnih naroda i svihgrađana, biskupi očekuju od pred-stavnika međunarodne zajednice dase založe za pravedno rješenje bo-sansko-hercegovačke drame.

Za prvog vojnog ordinarija u BiH,2. travnja u Mostaru zaređen je mons.dr. Tomo Vukšić. Glavni zareditelj bioje nadbiskup metropolit vrhbosanskikardinal Vinko Puljić. U dubrovačkojkatedrali svečano je 19. ožujka za no-vog dubrovačkog biskupa zaređenmons. Mate Uzinić. Glavni zarediteljbio je splitsko-makarski nadbiskup imetropolit Marin Barišić. A.O.

IZ CRKVE U DOMOVINI

Solidarnost povezuje Hrvate katolike


Za prvog vojnog ordinarija u BiH u Mostaru je zaređen mons. dr.Tomo Vukšić, a udubrovačkoj katedrali za novogdubrovačkog biskupa zaređen je mons.Mate Uzinić.

Zgrada HBK ukupne je površine oko 11.000 četvornih metara, a arhitektonsko rješenje radio arhitekt Nenad Fabijanić

INTERVJU


„U Crkvi nema stranaca”RAZGOVOR S DELEGATOM ZA HRVATSKU PASTVU U NJEMAČKOJ VLČ. IVICOM KOMADINOM

Stalno vijeće Njemačke biskupske konfe-rencije na svojoj sjednici od 22. i 23. stu-

de noga prošle godine imenovalo je, na pri-jedlog Hrvatske biskupske konferencije i Bis kupske konferencije Bosne i Hercegovine,vlč. Ivicu Komadinu, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije, dosadašnjeg voditeljahrvatskih katoličkih zajednica Reutlingen,Metzingen i Tübingen, novim delegatom zahrvatsku pastvu u Njemačkoj, u trajanju odpet godina. Mandat je započeo 1. siječnja2011., a traje do 31. prosinca 2015. godine.U razgovoru za Živu zajednicu delegatvlč. Komadina govori o važnosti te službe,sta nju i perspektivi hrvatskog dušobrižniš tvau Njemačkoj, te drugim važnim pitanjima.

Žz: Od 1. veljače ove godine obnaša-te službu delegata za hrvatsku pastvuu Njemačkoj. Kako doživljavate svojunovu službu?

Vlč. Komadina: Služba delegata uisti-nu je za mene nova služba. Dosadasam cijeli svoj svećenički vijek djelo-vao pastoralno kao župnik-voditeljrazličitih zajednica. Ova služba bitnoje drukčija, više uredski posao, ma njekontakt s vjernicima. Više je papirolo-gije, manje sakramentalnog služenja.No, vjerujem da ću, nakon određe-nog razdoblja privikavanja, i uz sve-stranu pomoć djelatnika našeg ureda,ući u posao te s radošću ra diti na do-brobit svih Hrvata katolika u Njemač-koj.

Višeslojnost i različitost službe delegata

Žz: Čemu ćete dati prioritet u svomdjelovanju s obzirom na u mnogoče-mu promijenjene i zahtjevne prilike ukojima danas djeluju hrvatske kato -ličke misije i zajednice u Njemačkoj?

Vlč. Komadina: Naš ured je ustanovaKatoličke Crkve, konkretnije Njemač-ke BK, ureda za migrante iz Bonna.Prvotna zadaća delegata u našem ure du je koordinacija rada i surad nja

između biskupskih konferencija HR iBiH te BK Njemačke — ureda za mig -rante. Međutim, uz tu obligatornu su-radnju — posredničku ulogu našeg ureda — moglo bi se reći da je gotovou svakom petogodišnjem mandatu de-legata prioritet različit i višeslojan.Postoje zadaće i prioriteti koji su stal-ni i nepromjenjivi, ali i oni koji se mo-raju prilagoditi zahtjevima trenutka itrenutačnog razvoja. Teško mi je uovom trenutku, budući da sam na sa-mom početku moje službe, posebno

istaknuti neki od prioriteta svoga dje-lovanja. Mislim da je trenutno najpo-trebnije dobro promatrati, analiziratii odvagnuti cijelu situaciju, te nakontoga usmjeriti djelovanje u potrebnompravcu. Situacija naših misija i zajed-nica drukčija je danas nego prije de-set, ili možda čak prije pet godina.

Nove generacije —budućnost hrvatske pastve

Žz: Prvi naraštaj hrvatskih iseljenika uNjemačkoj je polako na zalazu. Sta-sali su novi naraštaji druge i treće ge-neracije. Kako pastoralno odgovoritina njihova očekivanja?

Vlč. Komadina: Druga i treća gene-racija naših vjernika jest budućnostnaših zajednica. U svim našim misija-ma i zajednicama naša najveća i

najsvetija zadaća je prenijetipoklad vjere upravo tim poko -ljenjima. Iz osobnog iskustva uradu s roditeljima prvopričes -nika, tj. drugom generacijomznam da je njihova „glad” zavjerskim sadržajima velika i daupravo oni žele svojoj djeci —uz pomoć svećenika i pastoral-nih suradnica i suradnika — pre-nijeti pradjedovski polog vjere.Svoju djecu šalju na vjerona -učne pouke za sakramente prve

pričesti i potvrde te su i sami voljnisudjelovati na seminarima koji i rodi-telje osposobljuju za takve pripremedjece. Pojedine biskupije organizi rajuseminare za majke prvopričesnika imislim da je to jedan od ključeva usp-jeha za zdravo prenošenje vjere no-vim naraštajima.

Čvrsto se nadamo da će naši bis -kupi, ali i svi odgovorni pokazativiše sluha za iseljenu Hrvatsku itu skrb uvrstiti u jednu od priori-tetnih zadaća Crkve u Hrvata.Ulas kom Hrvatske u Europsku za-jednicu, ta zadaća će pos tati jošzahtjevnija i kompleksnija.

Snim

io: A

. Pol

egub

ić


Žz: U njemačkom društvu i Crkvi sveviše se govori o integraciji. Nedavnoje rečeno kako je uspješnija integra -cija Hrvatica i Hrvata u njemačko dru-š tvo nego li u Crkvu. Kako Vi gledatena proces integracije?

Vlč. Komadina: Integracija je neiz -bjež na i potrebna, ali će od nas sa-mih ovisiti kako će se ona događati.Istina je da su se naši mladi, zahvalju -jući i svom trudu, svojim sposobnosti-ma i svojoj kvalifikaciji već uvelike inte grirali u njemačko društvo. Narad nom mjestu uglavnom nemaju prob lema, iako i tamo ponekad osje-te da su stranci. Međutim, ni u civil-nom druš tvu ta integracija nije apso-lutna, jer je primjerice zamjetno da usvoje slobodno vrijeme, u vrijeme vikenda, mnogi naši mladi Hrvati ipaktraže hrvatsko društvo, hrvatsku glaz-bu, žele biti Hrvati s Hrvatima. Mi unašoj Crkvi imamo jedinstvenu priliku

Uistinu je visoka starosna dob našihsvećenika u hrvatskoj pastvi u Nje -mač koj. Mnogi su već pred mirovi-nom, i to bi mogao postati jedan odnajve ćih problema naše pastve ovdje.

pastvi u Njemačkoj. Mnogi su većpred mirovinom, i to bi mogao postatijedan od najvećih problema našepastve ovdje. Duboko se nadam da ćenaši biskupi i redovnički poglavari ipoglavarice imati dovoljno sluha zaza naše potrebe. Zabrinjavajuće je dasu, primjerice neke od naših velikih mi-sija i zajednica ostale bez časnih se-stara, i da gotovo nema nikakovih iz-gleda da ih zamijene sestre iz drugihredovničkih zajednica. Veliko os vje že -nje su nam mladi svećenici franjevciFranjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Vje-ru jem da će pokoji od naših biskupa,provincijalki i provincijala slijeditiprimjer te provincije.

Žz: Sve veća je zahtjevnost s njemač-ke crkvene strane za uključenjem za-jednica drugih materinskih jezika u ži-vot mjesne Crkve. Što konkretno utom smislu čine hrvatske zajednice?

Vlč. Komadina: Uključenjezajednica drugih materin -skih jezika u život mjesneCrkve različito je od bisku-pije do biskupije. Moždase najdalje otišlo u bisku-piji Rottenburg-Stuttgart ko-ja osnivanjem samostalnih

giju, religijsku pedagogiju, katehetikui sl., da ih potičemo i pratimo za vri-jeme njihovog studija. Oni mogu biti„most“ i adekvatni, kvalificirani pos-rednici integracije.

U našoj Crkvi je, još od Drugogavatikanskog sabora prihvaćen i cije -njen izraz „communio“. Mi, katolicidrugih materinskih jezika, imamo je-dinstvenu priliku da to zajedništvo ži-vimo — na nama vlastit način — u ovojmjesnoj Crkvi, te tako djelatno ostva-rujemo „jedinstvo u različitosti“ svihvjernika.

zdrave integracije, jer nam je svimaisti Bog u kojeg vjerujemo, isto Eva-nđelje — Radosna vijest koju navješ -ćujemo, isti ideali koje slijedimo. Poz-nata je izreka: „…u Crkvi nema stra-na ca”, te mislim da je upravo povijes-na zadaća nas migranata da u tompravcu djelujemo, da našu integracijuu mjesnu Crkvu svojim vjerskim običa -jima, svojim načinom molitve i vjerskeprakse, svojim vjerničkim zauzima -njem ostvarujemo. To je proces kojitraje, vjerojatno još koju generaciju,ali nije proces bez izgleda na uspjeh.Ako nam uspije takva integracija, inte -gracija koja nosi obilježja vlastite vjer -ske kulturne baštine, onda ta integra-cija nije asimilacija, nego je obogaće -nje za svaku pojedinu mjesnu Crkvu,za svaku vjerničku zajednicu i župu.

Visoka starosna dob pas toralnog osoblja

Žz: U večem broju hrvatskih katoličkihmisija i zajednica zamjetna je visokastarosna dob svećenika. Kako će sedugoročno rješavati taj problem?

Vlč. Komadina: Uistinu je visoka sta-rosna dob naših svećenika u hrvatskoj

zajednica drugih materinskih jezikapokušava etablirati jedinstveni modelu Njemačkoj. Zajednice drugih mate-rinskih jezika u toj su biskupiji „u duhuEvanđelja” izjed načene s njemačkimžupnim zajednicama. Tako su, prim-jerice, u zajed ničkim vijećima svih žu-pa/zajednica jedne dušobrižničke je-dinice podjednakim brojem predstav-nika zastupljene i njemačke župe i za-jednice drugih materinskih jezika. Na-dalje biskupija organizira tečajeve zaizobrazbu članova pastoralnih vijeća,priprave roditelja prvopričesnika zavjeronaučnu pouku, seminare za ani -ma tore/voditelje mladih.

Sve su to mali, ali bitni pomaci upravcu zdrave integracije. Na namaje, ponajprije nama svećenicima, dauvidimo potrebu ovog trenutka i da nezakažemo u motiviranju naših vjerni-ka, napose mladih obitelji, očeva imajki koji su voljni i željni svojoj djeciprenijeti polog vjere u ovim specifič -nim okolnostima. Naša je to dužnost ipovijesna obaveza. Po tome će nas cijeniti ili osuđivati generacije Hrvatakoje dolaze nakon nas. A što se tičenaših mladih, mislim da je dobro dasvi mi hrvatski pastoralni djelatnici tra-žimo one koji su voljni studirati teolo-

Veća očekivanja od domovinske Crkvei domovine

Žz: Je li došlo vrijeme, i s hrvatske dr žav ne i crkvene strane, da se stvariprema hrvatskom iseljeništvu promiš -ljaju na drukčiji način nego je to bilodosada?

Vlč. Komadina: Poznat je prigovor daCrkva uvijek kasni i ne reagira na vri-jeme za mnoge potrebe svojih vjerni-ka. U našem slučaju bi se moglo rećida je njemačka Crkva na ovaj ili onajnačin već pokušala dati neke odgo-vore na probleme vjernika migranata,i da sustavno promišlja kako ih nada -lje pastorizirati. Naša domovinskaCrkva još uvijek kaska ili ne stigneposvetiti više brige iseljenoj Crkvi uHrvata, a znamo da nas je nemalibroj diljem svijeta. Samo u SR Nje-mačkoj puno više od 300.000, biloisključivo Hrvata, bilo katolika s hrvat -skim podrijetlom, hrvatskih korijena.Postoje određene nade da će su u hi-jerarhijskim strukturama domovinskeCrkve u tom pravcu nešto pokrenuti.Čvrsto se nadamo da će naši biskupi,ali i svi odgovorni pokazati više sluhaza iseljenu Hrvatsku i tu skrb uvrstiti ujednu od prioritetnih zadaća Crkve uHrvata. Ulaskom Hrvatske u Europskuzajednicu, ta zadaća će postati jošzahtjevnija i kompleksnija.

Ako sadašnje i buduće izazoveuspijemo povezati i uskladiti s odre-đenim incijativama i promišljanjima sdomovinske državne strane — koja sutakođer na samim počecima — moždazajedničkim snagama uspijemo ba-rem dostići promišljanja i poticaje ko-ji su u njemačkoj Crkvi i društvu u sve-zi s integracijom stranaca i katolikadrugih materinskih jezika već uvelikeuznapredovali. Dao Bog da ne za-kasnimo i ne zakažemo! Hvala!

Razgovarao: Adolf Polegubić

Jubilarni, 20. hrvatski folklorni festi-val folklornih skupina iz hrvatskihkatoličih misija (HKM) i zajednica

(HKZ) iz Njemačke održan je u su bo -tu 5. ožujka u Kultur- und Sportzen-trum Martinsee u Heusenstammu kodOffenbacha, u organizaciji Hrvatsko-ga dušobrižničkog ureda iz Frankfur-ta na Majni.

Festivalu je prethodila Služba riječi koju je predvodio delegat za hrvat sku pastvu u Njemačkoj vlč. IvicaKomadina uz potporu skupine mladihiz HKM Offenbach predvođene pas -toralnim referentom u toj misiji Zvon-kom Orlovićem i orguljskom pratnjomKornelije Nikolić. U prigodnom du-hov nom poticaju delegat vlč. Koma-dina je istaknuo kako Isus često go voriu prispodobama kako bi nas što boljeuputio u tajne njegova kraljevstva.„Ovoga puta govori o kući na pijeskui kući na stijeni. Kuća sazidana na sti-jeni može odoljeti različitim ne-daćama. Kako ja gradim kuću svogaživota?“, upitao je okupljene izrazivširadost njihovim dolaskom na molitvu injegovanje hrvatske kulture i tradicio-nalnih hrvatskih plesova diljem domo-vine. „Posebno smo ponosni na vas,članovi folklornih skupina, da i vi kroztakvo njegovanje nastojite učvrstiti usvom životu sve ono što su vama vaširoditelji predali kao svetinju, a to želeda i vi prenesete svojoj djeci. I mi usvom srcu nosimo ljubav prema svojojdomovini, a i ljubav prema svojoj vjeri. Neka svaki ovakav susret bude



poticaj da čvrsto živimo ukorijenjeni unadi da je Bog onaj s kojim računamou svojim životima, da je On onaj kojinas prati na svakom koraku našeg živo ta i da uz njegovu pomoć sigurnomožemo svladati svaku oluju i nedaćukoju život sa sobom donese.”

Drugi dio programa započeo jehrvatskom himnom. U pozdravnoj rije -či konzul gerant Generalnog konzu-lata Republike Hrvatske Damir Sab ljakje istaknuo kako dugogodišnja tradi-cija organiziranja hrvatskih folklornihfestivala potvrđuje nezamjenjivu ulo-gu Katoličke Crkve u Hrvata u oču -vanju hrvatske kulturne baštine, jezikai nacionalne svijesti u Njemačkoj. Sintegracijom Hrvati nisu zapustili svojnacionalni identitet, vjeru, jezik i obi -

HEUSENSTAMM KOD OFFENBACHA

Jubilarni 20. hrvatski folklorni festivalNa festivalu je nastupilo petnaest folklornih skupina iz hrvatskih katoličkih misijai zajednica u Njemačkoj i gosti iz Zagreba — KUD „Željezničar“.

čaje, što i vi, sudonice i sudionici,ovog jubilarnog festivala i potvrđu -jete.“ Generalni konzul Generalnogkonzulata Republike Bosne i Herce-govine Nikica Džambo je zahvalivšina pozivu sudionicima festivala zaže-lio uspješan nastup.

Prije nego je svečano otvorio fes -tival, delegat vlč. Komadina je kazaokako će bogatstvo hrvatskog folkloradočarati nastup petnaest hrvatskihfolklornih skupina iz hrvatskih misija izajednica iz Njemačke pjesmom iplesovima iz različitih krajeva domo-vine. „Ove godine naš festival na po-seban način obogaćuju i gosti iz do-movine — KUD 'Željezničar' iz Zagre-ba. Kao i dosadašnjih godina, nastu-pe folkornih skupina prate članovi

Prije nastupa skupina bila je Služba riječi u organizaciji Hrvatske katoličke misije Offenbach

Mladi su uživali u zabavnom programu uz nastup VIS „Domino“ iz Nürnberga

sovi slavonske Posavine; skupina HKMMülheim/Oberhausen (umjetnička iglazbena voditeljica Tanja Ledić Šapina ) izvela je Hercegovačko koloiz okolice mjesta Studenci; skupinaStuttgart-Bad Cannstatt (umjetnička iglazbena voditeljica Ivanka Kame-nšek) izvela je „Na Ivanje ne radimoranje“ — Pjesme i plesovi mađarskePodravine; skupina HKM München(umjetnički i glazbeni voditelji FlorianGrubišin, Josipa Ljubičić i Anita Kara-čić) izvela je Vrličko kolo; skupinaHKM Düsseldorf (umjetnička i glaz -bena voditeljica Slavica Pušić) izvelaje splet slavonskih kola; skupina HKMDuisburg (umjetnička i glazbena vodi-teljica Tanja Maleš-Krznar) izvela jePoskočicu dubrovačkog primorja; sku-pina HKM Wiesbaden (umjetnička iglazbena voditeljica Marija Glavaš)izvela je Baranjske plesove; skupinaHKZ Vaihingen/Enz (umjetnička iglazbena voditeljica Sanja Kamenšek)izvela je „Posavske divane“ — Pjesmei plesni običaji Bosanske posavine;


prosudbene komisije uvaženi folkloristi istraživač hrvatskog folklora prof. Vidos lav Bagur i rukovoditeljica Od-jela za kulturu Hrvatske matice iselje-nika prof. Srebrenka Šeravić.

Potom je slijedio nastup folklornihskupina. Skupina iz HKM Offenbachna Maini (umjetnički i glazbeni vodi-telj Ante Smilović) izvela je Bunje vačkeplesove; zajedničkim nastupom sku -pina HKZ Esslingen i HKZ Nürtingen(umjetnički i glazbeni voditelji Dra-ženka Greco i Denis Bošnjak) izvela je„Nisam dugo pivala kroz selo“ — Pjes-me i kola iz Slavonije; skupina HKM Frankfurt am Main (umjetnički iglazbeni voditelji Silvia Bosnić i Ma rijana Lubina) izvela je „Pitaju meiz kojeg san mista“ — Vrlički dernek;skupina HKŽ Main-Taunus /Hochtau-nus (umjetnička i glazbena voditeljicaDražena Brešić) izvela je Baranjskeplesove; zajedničkim nastupom skupi-na HKM Essen i HKM Wuppertal (um-jetnički i glazbeni voditelj Pišta Babli)izvela je „Savo vodo“ — Pjesme i ple-

Predstavnici prosudbene komisije i uzvanici su sa zanimanjem pratili nastup skupina

skupina HKZ Ludwigsburg (umjetničkii glazbeni voditelji Zvonko Mahmet)izvela je Prigorske plesove; skupinaHKM Nürnberg (umjetnička voditeljicaMartina Perković, glazbeni voditeljDamir Kovačić) izvela je Baranjskeple sove i na kraju skupina HKM Rosen heim (umjetnička i glazbena voditeljica Klaudija Vučić) izvela je„Raža nac“ — Djevojačko kolo. Nakonnas tupa folklornih skupina iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Nje-mačke kao gosti nastupio je KUD „Že lje zničar“ iz Zagreba izvedbompjesama i plesova „Tamo preko Dra-ve“ (kore ografija Marko Robinić, ara-nžman Siniša Leopold).

Prof. Srebrenka Šeravić je okup -ljene pozdravila u ime Hrvatske mati-ce iseljenika, a prof. Vidoslav Bagur uime prosudbene komisije je kazao ka-ko je na ovogodišnji festival odazivskupina manji u odnosu na prethodnegodine. „Trebalo bi ponovno motivi-rati ljude.“ Kazao je kako se neke sku-pine iz hrvatskih misija iz Njemačkejavljaju na festivale u Hrvatskoj, a daprethodno ne dođu na ovaj festival uNjemačkoj. „Ne može se doći na fes -tival u Hrvatsku, a da se prethodno nije bilo na ovom festivalu.“

Delegat vlč. Komadina je potompredstavnicima skupina podijelio zlat-ne medalje te je svima zahvalio naodazivu. U pratnji skupina bilo je i vi-še svećenika i pastoralnih suradnica isuradnika — redovnica i laika. Čla noviprosudbene komisije prof. Bagur iprof. Šeravić su iskoristili priliku pa sui osobno popričali s predstavnicimaskupina o tome što bi trebalo pobolj -šati da nastup skupina bude još bolji.Kroz program je vodila Kristina Kova -čević. Na kraju je priređen zabavniprogram uz nastup VIS „Domino“ izNürnberga.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Na kraju je delegat vlč. Komadina predstavnicima skupina uručio zlatne medalje

UskrsUskrs uu VukovaruVukovaru


USKRSNA PRIČA

Ante Matić

NNitko nije znao odakle je došaoi zašto luta bleiburškom kraji-nom s bijelim golubom na ra-

menu. Obilazio je naselja, groblja iskrovita mjesta u brdima. Navečer sevraćao do devetnaest borova, kojiusamljeni rastu, duboko u polju. Tu ganoć zatjecala i zora otkrivala. Golubse dizao s ramena kad je sjedao ot-počinuti ili kad je na nekim mjestimaklicao na zemlju s rukama prekriže-nim na prsima ili podignutim iznadglave, prema nebesima. Golub bi sevinuo s ramena i nadlijetao starca iokolinu, pa kad bi se starac osovio nanoge, blago mu je slijetao na rame,svijao krila i mirovao. Čudesna i umi -ljata ptica zatreperila je krilima kad bistarac zapjevušio.

Najduže je klečao, s rukama po-dignutim prema nebesima, ispreddvorca u Bleiburgu, u kojem se, nakraju velikog rata, odigrala strašnadrama. Golub je nadlijetao dvorac i,kad se starac uspravio i osovio na no-ge, a golub mu sletio na rame, rečeptici: Neka se počisti paluba.

Golub je šutio, a starac je govo riokako je to naredio neki bahati eng -leski general Alexander, koji je bio načelu združenih snaga moćnih voj skapobjednika. Kamo god su brodili natoj prokletoj partizanskoj galiji, vodabijaše krvava, mutna od hrvatske krvi.Malo ih je ostalo na palubi, jako ma-lo, ptico moja nespokojna, a još ma -nje stiglo do rodnoga doma.

Ljudi su u početku s čuđenjem iznatiželjom promatrali starca i njego-vu lijepu i pitomu pticu, pak su s vre-menom navikli, jer su mislili da se ra-di o nekom čudaku, kakvih u današ -njem svijetu ima napretek. Nu, čudanstarac s pticom na ramenu.

Danima je tako obilazio dolinu izalazio u brda. Svake se večeri vra -ćao do borova u polju. Ni s kim nijerazgovarao. Onda se jednog dananije pojavio kraj borova. Ni sutradannisu ga vidjeli, kao da je u zemlju nes tao. Viđali su ga izvan bleiburške

doli ne. Išao je preko mrkih brda pu-tem sa svojom pticom; i danju i noću.Vozači su u mraku, daleko izvan na-se lja, u brdima, osvjetljavali nakratkostarca i pticu na ramenu. Hodočastioje za Uskrs u mjesto svog rođenja, uVukovar, nalik duhu nestaloga koji do-lazi da kleči pred onima što ga prog -naše. Ništa nije nosio sa sobom; nitije kome imao ponijeti darove, niti jepak očekivao da će vidjeti najmilije.

Išao je šutke putem kojim je prijemnogo godina prošao ruku zaveza -nih žicom. I grunu u nj roj uspomena.

Iša o je onom istom ulicom kojom jekao mladić, hrvatski vojnik, zaroblje-nik, prolazio u dugoj, strašnoj kolonismrti i užasa. Uspeo se na Bežigrad,pogledao niz put kojim valja opet pro-ći, i kazao svojoj ptici: — Ptico moja nespokojna, ovo jezemlja naših grobova.

Samo Bog zna koliko je hrvatskihmuževa i momaka ostavilo kosti di -ljem ove zemlje; u bezimenim masov-nim grobnicama; u jamama, u proko-pima, u propuntama, u majdanima, ukamenolomima, u tenkovskim rovovi-ma, u rijekama… tamo je negdje Ko-čevski Rog, Huda jama, Macelj, a ni-je daleko Jazovka, ni onaj rudnik za-valjen i zaboravljen; taj duboki i veli-ki grob.

Potišten i neveseo spustio se nizbrdo i prošao glavnom gradskom uli-com, kojom je kao mladić prošao umaršu smrti i užasa. Izišavši iz gradaotresao je prašinu s cipela, dok su on-da noge bile bose, izranjene i krvave.Na mostu je dugo stajao i tiho molioza one koje odnese rijeka daleko i skojega su podivljali partizani bacalirazoružane, nemoćne i izmrcvareneljude. Kad zađoše dublje u žumbe -račka mrka brda, stari Jure upita svo-ju nijemu pticu:— Čuješ li plač i jauke?

Ptica je šutjela mirujući na rame-nu, a Jure je nastavio:— Onda je sve ovuda cvalo i mirisa-lo, a mi smo odlazili u smrt. Gonili sunas i mučili do one jame. Izranjeni,gladni, žedni, goli, bosi, isprebijani,otupjeli na udarce, smrt nam se činilaspasom. Okrutnost naših mučitelja ni-je imala granica. Partizani i partizan-ke, skojevci i skojevke, Bog neka imoprosti.

Naglo je zastao i, kao da se pris-jetio nečega što ga je potreslo, staracje nastavio govoriti svojoj ptici:— Ovdje su ubili Matu koji je bio za-vezan sa mnom. Pali smo na zemlju,on obliven krvlju, a ja spreman nasmrt. Bio sam se rastao od života, a

Otvori se neumrla uspomena kao ra-na, vrijeme i jezivi dani za koje je mis-lio da su izbrisani zauvijek iz sjeća -nja. Beskrajna kolona zarobljenika,vojnika svih rodova hrvatske vojske,pa mnoštvo civila, žena, djece, stara-ca, na strašnom i dugom putu neviđe-ne ljudske patnje. Išao je kao duh, isjena njegova bijaše svjetlost na lici-ma onih koji ga vidješe na dugom,mučnom i teškom, križnom putu.

Kad se primakao granici zemljeDežele, graničari ga pokušaše zaus -taviti, a on prođe pored njih sa svo-jom pticom na ramenu. Starčevo drža -nje, dostojanstveni hod i pogled u da -ljinu naprosto su ih blokirali. Tako jeprošao i pored policijske patrole naulasku u glavni grad zemlje Dežele.


pomirio sa smrću. Kad je pucao u Ma-tu, gledao sam ga ravno u oči. Neznam zašto ti sve ovo govorim. Pam-tim mu i danas lice i oči zakrvavljene,orlovski nos, brčine i krvave ručetinekojima je ubacivao ljude u jamu. Puš-ili su i cerili se poput hijena kraj jamedok su se odmarali u zločinu. Čak sui pjevali neke svoje sulude pjesme.Ostala mi je u sjećanju tek jedna:

Nosim kapu na tri rogai borim se protiv Boga!I dok se starac uspinjao krivuda-

vom, uskom planinskom stazom, go-lub se vinuo u visine, nadletio šumu,selo na proplanku planine i spustio sena granu drveta koje je raslo tik do ja-me. Nadnesen nad muklu rasopukli-nu, na mračno zdrijelo planine, nagrani je čekao dok se starac primicaosporim i teškim koracima do mračnogotvora jame Jazovke.

Kad je klekao na Veliki petak tikdo otvora jame i podigao ruke u ne-bo, golub mu se nježno spusti na dlanruke visoko podignute prema nebu.Kroz planinsku tišinu i samoću prolo-mio se starčev bolan krik. Golub pos -koči i odleprša iznad mračne šume iubrzo se vrati do otvora i brda punognoći i ljudskih kostiju. Dižući se tihoprocijedi kroz rijetke zube Titovu us-menu, strašnu zapovjed:

Likividirajte bandite!Krenuše dalje stari Jure i njegova

pitoma i vjerna ptica. Išli su kroz ra-zorena, spaljena i opljačkana hrvat -

stvari. Strah je rastao u onima koji suvirkali iz ruševina jedva gledajući dastarac ode tamo odakle je i došao. Ni-su znali da je, nakon dugogodišnjegprogonstva u tuđini, došao u svoj rod-ni grad. Kuća u kojoj ga na svijet do-nijela majka, sravnjena sa zemljom.Pao je i zvonik, oltar, a zvono, napuk -lo, hrđa u ruševini. Otvoriše se vratauspomena, i njegova patnja poleti da-leko preko razvalina. Sklopio je oči ipobunio se u sebi, u pustoš, u živoljudsko zlo koje je snašlo njegov gradi njegov narod. I zaplaka gorko predpustim pragom doma očeva.

Na cesti trpnje i smrti i neizrecivogjunaštva, na mjestu gdje je poginuoBlago i njegovi sinovi, kleknuo je naoba koljena i podigao ruke prema ne-bu. Golub raširi krila, i kad htjede uz-le t jeti, starac ga uze u ruke, poljubi ipusti da odleti. Golub se izgubi u uskrs-noj noći. Posljednji put ga pomilo va pokrilima i opomenu na ras tan ku:

ska sela, za nedavnog obrambenogi oslobodilačkog rata. Tko je god vi-dio starca i pticu, činilo mu se kao danisu od ovoga svijeta i da su odnekudpali u hrvatsku krvavu novovijeku baj-ku. U nekom selu ćopavaca netko muopsova ustašku majku. Starac se nijeobazirao na psovke i upadice, pa čakni na zamke koji su im negdje uzaludpostavljali. Nisu znali da ne mogunauditi duhu, ni čudesnoj ptici.

Starac pomilova po krilima i vratupticu na ramenu i, odlazeći od grupebradatih spodoba, prijekornim gla-som reče:— Lažete! Hoćete tuđe. Stići će vasili vašu djecu kazna ljudska i nebes -ka. Stid vas bilo zemlje koja vas rodi-la i na koju ste digli ruke, i Boga kojivas stvorio. Teško zemlji koju gazite ikoju mrzite, a u njoj dobro živite.

Starac sa svojom pticom minukroz negostuljubivo selo, ostavi zbu -njene mještane i zbunjene vojnike„nebeskog naroda” i uputi se u prav-cu velikog kamenog cvijeta. Neki sudobacivali za njim kojekakve psovkei uvrede, dok su neki pucali u njega ipticu, pa kad su vidjeli da ne pada nazemlju i da ide dalje s blistavom ra-nom na prsima, bježali su i skrivali seu zidine razorenih i spaljenih kuća.

Dugo je Jure klečao moleći ispodvelikoga kamenog cvijeta u Jasenov-cu, a ptica je nadlijetala ruševine,humke, rovove, spaljene domove ioskvrnute grobove.

Do Vukovara i Jure i njegova pticaprošli su kroz minska polja, vidjeli ra-zorena i opustošena sela, ubijene lju-de i životinje, prošli pored rovova igrobova, razorenih hramova i palihzvonika, a kad se približiše Vukovaru,obuze ga istodobno i radost i tuga.

S bijelim golubom na ramenu i sblistavom ranom na prsima ušao je urodni, pust, razoren, sablasan grad.Kroz pukotine, iza zidoderina, iz slije -pih kuća pratile su ga oči onih što po-niziše njegov rodni grad. Nitko odnjih nije se usudio izići na tužnu ulicukojom je prolazio nakon mnogo godi-na. Gledao je zastrašujući prizor, sli-ke pustoši i ljudske zloće, rijetko drve-će sablasno je stršilo između ruševinajer su granate i vjetrovi poskidali lišćei ranili ozeble grane koje se naginja-še na sve strane udarane bičevima odstudeni u zimi punoj poniženja i boli,a kroz mukle raspukline i prozore bezstakala zirkale su oči nestalih u dani-ma zla i noćima užasa. Poče kišiti.Hladnoća se i tuga uvlačila pod kožu

— Grad moj pogledaj, ptico. Bogureci što si vidio.

Znao je da se više neće vratiti, ni-ti ikada više spustiti na njegovo umor-no rame. Znao je da će letjeti šuplji-nom nebeskom i lutati neutješan svedo sudnjega dana.

Kad se pomolio na Ovčari i naTrpinjskoj cesti bez radosti za dušepobijenih, poklanih, spaljenih, zadav -ljenih, za duše silovanih žena i obeš-čašćenih djevojčica prije strašne smrtii za duše nestalih, pođe do velikog bijelog križa, koji se bijeli u sivilu smiraja dana, i pričini mu se kao dasvijetli.

Na obali rijeke, pred raspetim Isu-som, u tišini osakaćena drveća, stajaoje kao kip skamenjena, nepomična ja-da, promatrajući vodu što je tiho ispokojno tekla kao da se ništa nije do-godilo. I zaplaka kao izgubljeno di-jete nad tamnom vodom kao nadcrnim svijetom. Zahvaljivao je Bogušto se vratio ovdje odakle je pun na-de i pošao u slobodu ili ropstvo, u ži-vot ili smrt. Obuze ga golema tuga zaone kojih nema i koje pobraše crnakrila smrti. Nikad se od njih neće ras -tati, ni on ni njegova prica. Idući pre-ma crkvi, učini mu se da ga netko zov-no po imenu. Osvrnuvši se, malo sepoboja za sebe, jer ga nitko nijezvao, niti ga je itko prepoznao. I pri-je nego uđe u crkvu, sjeti se strašnihriječi vrhovnog zapovjednika parti-zanske vojske, maršala, bezbožnogzlotvora: — Likvidirajte bandite! �


GESTE VJERE

Umasovnoj kulturi tijelo je postalone samo predmetom interesa,nego motivom kulta. Krajolici

naše suvremenosti ispunjeni su govo -rom, slikama, predodžbama tijela. Umedijima je tijelo postalo predmetomžudnje, u športu sredstvom velikih dos tignuća, u medicini organizmomkojega valja ispitati, ozdraviti, učinitifunkcionalnim.

Izazovi kulta i kulture tijela

Politika i birokracija utapa tijela umase, a umjetnost ogoljuje, rastače tijela, ukazujući tako na krizu čovje-kove humanosti koja je pogodila savljud ski život počev od njegova ranji-voga tijela. Čemu tolika žudnja za uz-dizanjem tijela, za slavljem njegovekrhkosti i ljepote, ali i za njegovimosporavanjem? Neminovno je pita -nje: koje je značenje tijela za vjeru izašto se u kršćanskom govoru često zaobilazi tijelo da bi seprogovorilo o „duši“? Je li mož-da i govor vjere doživio krizu izaboravio Tijelo Sina po kojemnam je došlo spasenje i iz koje-ga proizlazi sva istina kršćanstvapa tako i istina o našem tijelu?Kao da je i u govoru vjere tijelopostalo samo predmetom govorao moralno-spolnim problemima.U kršćanstvu tijelo nije niti pred-met, niti sredstvo, ono nije nitipodcijenjeno niti precijenjeno. Usvjetlu događaja Isusa Krista, Utje-lovljenoga Sina Božjega, koji je u svo-me tijelu priskrbio spasenje ljudima, tijelu je vraćena njegova puna istina.Ono postaje gestom vjere i dodiromsa događajem Sina i zato mjestomspase nja, ostvarenja čovjekove istins-ke humanosti u zajedništvu s Bogom.

Utjelovljenje i istina tijela

Tijelo se ne da izdvojiti iz svegaonoga što čovjek biva i čini. U svim vi-dovima življenja i djelovanja, tijelo ni-je jednostavno sredstvo, nego se na-lazi u središtu zbivanja. Svi tjelesni či-ni ujedno su i duhovni. I nije mogućerazdvojiti duhovnu od tjelesne sfere, a

U svijetu koji nerijetko gubi ljudsko lice jer gubi zdrav odnos pre-ma tijelu, kršćani su pozvani otkrivati ljepotu, sklad i cjelovitost krš-ćanske kulture tijela upravo preko čovječnosti i svetosti gesta vjere.

Piše: dr. IvicaŽižić

potvrđuje tijelo kao mjesto vjerovanja,što se osobito daje vidjeti u sakra-mentima Crkve.

Proslavite Boga u tijelu svojemu

Ako vjerovati znači čitavim svojimbićem prihvatiti Krista, znakovito jeono što veli Pavao: proslavite Boga utijelu svojemu (usp. 1 Kor 6, 19—20).Vjera, naime, nije samo stvar misli,nego i slavlja u kojem se tijelo otkrivazadobito u Kristu. Vjerovati i slavitipostaju jedno, osobito u sakramenti-ma Crkve. U sakramentima tijelo nijeostavljeno po strani, nego mu je otkri-ven istinski smisao. Biti krsno opran,krizmom pomazan, euharistijom nah-ranjen, sve su to čini tijela u kojimaodsijeva milosna Božja prisutnost. Ta-ko vjernik čitavim svojim bićem živisvoj poziv da bude u Kristu. Gdje se

geste tijela isprepliću sa povjer -ljivim prihvaćanjem KristovaOtajstva i gdje sakramentalnoslavlje upisuje mnoge geste u je-dinstvenu ispovijest vjere, vidljivoje dostojanstvo tijela vjernika i ti-jela Crkve. Sjedinjeni s Kristompo krštenju i euharistiji kao i posvim drugim sakramentima, vjer-nici već sada imaju udjela u dos tojanstvu jednoga Tijela i jed-noga Duha. Taj se odnos slav -ljem i vjerom potvrđuje kao ža riš -te vjere iz kojega uvijek iznova

valja crpsti nadahnuća za izgradnjukulture istinskih vrijednosti, praved -nosti i zauzimanja za čuvanje dosto-janstva života. U gestama blagdan -skoga slavlja, kao i u gestama svag-dašnjega rada, svaki vjernik je poz-van u svoje življenje pripustiti snaguonoga koji je radi nas ljudi i radi na-šega spasenja čovjekom postao, ono-ga koji je treći dan uskrsnuo od mrtvihi tako posvjedočiti žive spone vjerekoja zahvaća čitavoga čovjeka. U svi-jetu koji nerijetko gubi ljudsko lice jergubi zdrav odnos prema tijelu, krš -ćani su pozvani otkrivati ljepotu, skladi cjelovitost kršćanske kulture tijelaupravo preko čovječnosti i svetosti ges ta vjere. �

da se ne upadne u krivo poimanječovjeka. Kristovo Utjelovljenje i Uskrs-nuće pokazalo je da Bog ne zaobi -lazi tijelo, nego ga štoviše stavlja usredište svoje brige za čitavoga čov-jeka. Po Utjelovljenju i po Uskrsnućuje otkvirena puna istina tijela: čovjekje po svome tijelu, povijesti, po čita-vom svome biću pozvan odgovoriti napoziv u Kristu, zaživjeti u svojem tije-lu spasenjski odnos s Gospodinom,tim je tijelom pozvan sakramentalnoprionuti događaju Isusa Krista i tu obnov ljenu sliku Božju trajno posre-dovati drugima.

Za razliku od atrakcije, spektaklai štovanja tijela u hedonističkoj kulturidanašnjice, kršćanin vidi svoje tijelokao hram Duha (usp. 1 Kor 3, 16), jerje ono postalo prebivalište Božje u tre-nutku kada se preobrazilo u gestu vje-re. Zapravo tijelo predstavlja prvuzbiljnost kojom čovjek odgovara na

poziv vjere. Tijelo je u kršćanstvu stvarvjere, nipošto predmet žudnje, sred -stvo ugode, još manje predmet prezi-ra u ime „duhovnoga“. Tijelo je stvarvjere, jer je vjera stvar cjeline čovje-kova življenja, jer se u njemu zbiva ot-varanje istini i smislu, začinju prve ge-ste i rađaju izvorni odnosi povjerenja.Gdje se tijelo uklanja da bi se stvori-lo prostora „duhovnome“, nastupabezlična duhovnost; gdje se tijelo ap-solutizira, ozbiljno prijeti čisti materi-jalizam. Kršćanstvo u pravom smislurazvija i čuva kulturu tijela, jer navi -ješta njegovo dostojanstvo u svjetlu Utje lovljene Riječi, sklad duhovnogai tjelesnoga kakav je u zamisli Božjojutisnut u čovjekovo biće, naposlijetku,

Kršćanska kultura tijela

U gestama blagdanskoga slavlja,kao i u gestama svagdašnjega rada,svaki vjernik je pozvan u svoje živ -ljenje pripustiti snagu onoga koji jeradi nas ljudi i radi našega spasenjačovjekom postao, onoga koji je trećidan uskrsnuo od mrtvih i tako pos -vjedočiti žive spone vjere koja zah-vaća čitavoga čovjeka.

Liebe Schwestern und Brüder!

In seiner diesjährigen Fastenbot-schaft „Christus ähnlich werden imTod und in der Auferstehung“

schreibt der Bischof von Sisak, Dr.Vlado Košić, über die Schönheit deschristlichen Lebens, das sich uns in be-sonderer Weise im Durchleben derheiligen Zeiten offenbart.

In der Tat ist die Fastenzeit eineheilige Zeit. Sie ist eine der soge-nannten „starken“ und tiefgründigenZeiten im Kirchenjahr. Die Art undWeise der Fastenpraktiken ist heimat-weit sehr unterschiedlich. Die Absichtaber ist allen eine gemeinsame, näm-lich während der vierzig Tage der Fastenzeit im Glauben und in Dank-barkeit Mitgefühl zu empfinden fürdas Leiden und den Tod Jesu. So istauf eine signifikante Weise „erzähle-risch“ die Theologie und anschaulicheLehre der wichtigsten Inhalte desGlaubens von Generation zu Gene-ration übertragen worden.

In den kroatischen Gemeindendeutschlandweit ist ebenso eine nichtunerhebliche Zahl derer, die die gan-ze Fastenzeit über durch striktes Ein-halten der Fastenpraktiken dem Lei-den, dem Kreuzweg und der Kreuzi-gung Jesu gedenken. Viele fasten dieganze Woche über. Folgend der ur-alten Fastentradition verzichten sie aufFleisch und fetthaltige Kost, die siedann lediglich sonntags verzehren.Das Fasten und Verzichten bringen sieals ihre persönliche Gabe dar für eineglückliche Zukunft ihrer Kinder oderEnkelkinder, insbesondere wenn einFamilienmitglied einen „falschenWeg“ eingeschlagen hat. Auf dieseWeise werden wir auch in unsererheutigen modernen Zeit durch die Fa-sten- und Bußzeit nach den Wortendes heiligen Paulus „dem Bild seinesSohnes gleichförmig“.

Diese Gleichförmigkeit zeigt sichjedoch nicht einzig im Fasten und Bu-ße tun, dem Kreuz und einem leiden-den Jesus, sondern vielmehr in einemsiegenden Jesus — einem Jesus, derdurch seine Auferstehung das Leiden,den Tod, das Fasten und die Bußeund den Schmerz besiegt hat. So istunsere Gleichförmigkeit mit Jesus demSieger eng verbunden mit der des lei-denden Jesus. Wer könnte uns dies

näher bringen als der Apostel des Vol-kes, der heilige Paulus, der in seinemBrief an die Römer schreibt: „Heißtdas nun, dass wir an der Sünde festhalten sollen, damit die Gnade mäch-tiger werde? Keineswegs! Wie kön-

nen wir, die wir für die Sünde tot sind,noch in ihr leben? Wisst ihr dennnicht, dass wir alle, die wir auf Chri-stus Jesus getauft wurden, auf seinenTod getauft worden sind? Wir wurdenmit ihm begraben durch die Taufe aufden Tod; und wie Christus durch dieHerrlichkeit des Vaters von den Totenauferweckt wurde, so sollen auch wirals neue Menschen leben.

BOTSCHAFT DES DELEGATEN


Wenn wir nämlich ihm gleich ge-worden sind in seinem Tod, dann wer-den wir mit ihm auch in seiner Aufer-stehung vereinigt sein. Wir wissendoch: Unser alter Mensch wurde mit-gekreuzigt, damit der von der Sündebeherrschte Leib vernichtet werde undwir nicht Sklaven der Sünde bleiben.Denn wer gestorben ist, der ist frei ge-worden von der Sünde. Sind wir nunmit Christus gestorben, so glaubenwir, dass wir auch mit ihm leben wer-den.

Wir wissen, dass Christus, vonden Toten auferweckt, nicht mehrstirbt; der Tod hat keine Macht mehrüber ihn. Denn durch sein Sterben ister ein für allemal gestorben für dieSünde, sein Leben aber lebt er fürGott. So sollt auch ihr euch als Men-schen begreifen, die für die Sünde totsind, aber für Gott leben in ChristusJesus. Daher soll die Sünde eurensterblichen Leib nicht mehr beherr-schen, und seinen Begierden sollt ihrnicht gehorchen.

Stellt eure Glieder nicht der Sündezur Verfügung als Waffen der Unge-rechtigkeit, sondern stellt euch Gottzur Verfügung als Menschen, die vomTod zum Leben gekommen sind, undstellt eure Glieder als Waffen der Ge-rechtigkeit in den Dienst Gottes (Röm6, 1—13).

Unser Fasten, Buße tun und dasLeiden haben tatsächlich einen tief-greifenden Sinn, der im Leiden Christizu finden ist, aber über dies hinaus inseiner glorreichen Auferstehung.

Die Buße, das Leiden und dasKreuz selbst haben nicht das letzteWort. Dieser „Stachel“ ist vorüberge-hend und vergänglich. Doch der SiegJesu ist nicht vorübergehend. Wirglauben, dass er unvergänglich undewig ist.

Daher ist es wichtig, immer wie-der von neuem zu erfahren und zu ler-nen: mein Leid und mein Schmerz,meine Buße und mein Kreuz sindgleich dem Leidensweg und demKreuz Jesu. Meine Hoffnung, meineZukunft, mein Leben und schließlichmeines Lebens Sieg sind aber „gleichmit seiner Auferstehung“.

Getragen von dieser österlichenHoffnung, wünsche ich Ihnen ein fro-hes und gesegnetes Osterfest.

Pfr. Ivica Komadina, Delegat

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE •• NR.126

Die Unvergänglichkeit des Sieges Jesu

Slavko Šohaj, Auferstehung, 1981,Fenstermalerei, FranziskanerklosterVisoko, Bosnien und Herzegowina


HIRTENBRIEF

Für eine Vertiefung und Vergewisserung des Glaubensspricht sich Bischof von Limburg Dr. Franz-Peter Tebartz-van Elst in seinem Hirtenbrief zur Österlichen

Bußzeit 2011 aus. „Die Herausforderungen, denen wir alsKirche gegenwärtig ausgesetzt sind, verlangen einen fest-en und tiefen Glauben“, schreibt der Bischof von Limburg.

Unter dem Titel „Zuversicht bewahren — Zukunft gewin-nen“ wendet er sich an die Katholiken in der Diözese Lim-burg und macht ihnen Mut, die Ver-änderungen und Umbrüche in derKirche in Vertrauen auf Gott mit zugestalten: „Die Zukunftsfragen, diein unserer Kirche gestellt werden,brauchen den Blick auf Gott und dieBerührung mit dem Ursprung unse-res Glaubens“, so Tebartz-van Elst.

Der Bischof versteht die Resig-nation vieler Frauen und Männerangesichts von Verfehlungen undVeränderungen in der Kirche. „Esschmerzt mich zu sehen, dass Chri-sten auf Distanz zur Kirche gehenoder ihr gar den Rücken kehren.Wer heute geht, fehlt morgen,wenn es darum geht, die Zukunft zugestalten, die Gott seiner Kirche zu-gedacht hat“, so Bischof Tebartz-van Elst. Wer in der Bedrängnisbleibe, bezeuge Zuversicht und be-kenne, dass in Veränderungen Neu-es wachsen könne. In mancher Re-signation zeige sich Gottes Inspira-tion. „Wo Volkskirche stirbt, wo manche davonlaufen möch-ten, brauchen wir die, die bleiben und wiederkommen. Wirbrauchen Zeugen, die sehen, was in dieser Zeit der Kirchevon Gott her keimt“, schreibt der Bischof. Die Kirche, diescheinbar am Boden liege, komme dann wieder auf die Bei-ne, wenn Christen sich auf ihren Ursprung besinnen unddiese Orientierung zur Botschaft für die Zukunft werde.

Bischof Tebartz-van Elst erinnert in seinem Hirtenbriefan das ermutigende Zeugnis von Bischof Peter Joseph Blum(1808 bis 1884): Zu Beginn des 19. Jahrhunderts litt dieKirche unter den Folgen der Säkularisation, der Enteignungvon Kircheneigentum durch den Staat. Trotz dieses äuße-ren Zusammenbruchs sei innerhalb der Kirche viel Neuesgewachsen, so Tebartz-van Elst. Bischof Blum habe der Ver-tiefung des Glaubens den Vorrang gegeben, um sich den

Fragen seiner Zeit besser stellen zukönnen. Seine Botschaft sei da-durch von Bedeutung für die Her-ausforderungen vor denen die Kir-che heute stehe. Nähe vor Ort inder Seelsorge braucht nach denWorten von Tebartz-van Elst zuerstMenschen, die persönlich Auskunftüber die Hoffnung des Glaubensgeben können. „Im Glauben auf-treten bedeutet, davon zu spre-chen, wo unser Glaube getragenhat. Menschen zu befähigen, mitGott und von Gott zu sprechen, isteine Investition in die Zukunft un-serer Kirche“, schreibt BischofFranz-Peter Tebartz-van Elst. Aufdiesem Hintergrund werde im Sep-tember im Bistum Limburg eineSchule des Glaubens, des Gebetesund der Gemeinschaft gegründet,die den Namen Bischof-Blum-Kol-leg tragen wird. Diese Initiative solleinen Beitrag zur Persönlichkeits-

bildung von Christen leisten und vermitteln, wie Kirche na-he bei Gott und damit näher bei den Menschen sein kann.„In der Gotteskrise unserer Zeit braucht es diesen Ansatz,damit die Kirche zu einem neuen inneren Aufbruch findet“,betont Tebartz-van Elst. Die heutige Zeit verlange nach einem Glauben aus Einsicht und Entscheidung.

Quelle: www.bistumlimburg.de

HIRTENBRIEF VON BISCHOF DR. FRANZ PETER TEBARTZ-VAN ELST

In Veränderungen kann Neues wachsen„Die Herausforderungen, denen wir als Kirche gegenwärtig ausgesetzt sind, verlangen einen festen und tiefen Glauben.“

Upetak 4. ožujka otvorena je u po-vijesnoj vijećnici u Hochstadtu iz-

ložba fotografija Jakova Teklića podnazivom „Gdje je nestao čovjek?”.Izložba je bila otvorena do 27. ožuj-ka. Jakov Teklić, rođen je 1978. uSplitu, a živi u Solinu, mladi je autorkoji je u prostoru antičke Salone pro-našao zahvalan stvaralački materijal.Ono što ga odlikuje jest istančano fo-tografsko oko. Teklić nizom autopor-

treta, kojima je njegovo prisustvo sve-deno tek na sjenovito gibanje pozrnatoj kamenoj strukturi, ispituje i ra-zotkriva nevidljivu paralelnu stvarnostu koju je uronjen. Tamni obrisi sjenaotkrivaju njegova najintimnija raspo-loženja, osjećaj osamljenosti, tjesko-be i čežnje za nekim višim metafizič-kim predjelima prema kojima poka-zuje ispružena ruka na kamenomobelisku. Ponekad se njegovo sjeno-

vito tijelo prilagođava oštrim kame-nim konturama, a ponekad se nam-jerno razbija i otkriva u različitim za-čudnim perspektivama. Kontradiktor-ni Teklić tako nam se pokazuje i kaobuntovnik, ali i kao onaj koji je sklonmeditaciji i mirenju sa samim sobomi s vlastitom prolaznošću. Teklićev cik lus fotografija tako nudi oku i srcupromatrača čitavu paletu univerzal-nih emocija. www.sinj.com.hr/A.P.

Izložba fotografija Jakova TeklićaHOCHSTADT


HODOČAŠĆA

SVETA ZEMLJA

Uorganizaciji župnika Hrvatskekatoličke župe Oca Ante Antićaiz Frankfurta na Majni fra Petra

Klapeža ove godine, od 10. do 17.ožujka, nakon dužeg vremena, orga-nizirano je hodočašće u Svetu zemlju.Skupina od 50 hodočasnika krenula jeiz Frankfurta u Tel Aviv. Nakon četirisata leta stigli su u zračnu luku Ben-Gu-rion, gdje su ih čekali vodič Gideon ivozač autobusa. Prvi dan hodočašćaje započeo u Cezareji, a danas jepretvorena u nacionalni park. Tu senalaze poznate iskopine iz rimskog

Hodočašće vjernika župe Frankfurtšom, hrvatskim svećenikom koji živi idjeluje u franjevačkom samos tanu uNazaretu. Trećeg dana su se uputili uKafarnaum, u kojem je ujedno kućasv. Petra na kojoj je sagrađena novacrkva. Vrhunac dana je bila obnovaKrsnog zavjeta na rijeci Jor da nu. I ta-ko u obnovi Krsnog zavjeta putovali suna Golanske visoravni, sa kojih se pru-ža prekrasan pogled na Gene za ret -sko jezero i ljepotu vegetacije. Četvr-tog, sunčanog dana putova li su u mjes to prvog Isusovo čuda u Kani Ga -li lejskoj, gdje su bračni paro vi obno -

na posebnosti toga grada. Tim putemdolaze do Getsemanskog vrta, sa stol-jetnim maslinovim stablima. To je vrtu kojem se Isus znojio krvavim znojemi suzama na „Stijeni Agonije” koja senalazi u bazilici Agonije ili „Crkvi svihNaroda”. Tu se slavila sv. misa, a ho-dočasnici su dodirnuli i „Stijenu Ago-nije”. Prošli su kroz vrata sv. Stjepanaili Lavlja vrata. Noseći veliki drvenikriž išli su križni put do Isusovog gro-ba. Svi su hodočasnici nosili križ je-dan dio puta. Kalvarija, mjesto Isuso-ve muke i Isusova groba koji se nalazi

doba. Nakon toga su nastavili puto-vanje do brda Karmel i samostanaproroka sv. Ilije. Na tom mjestu je An-đeo Gospodnji pohodio sv. Iliju i okri-jepio ga kruhom i vodom. Tu je služe-na sv. misa, a odatle je nastavljen putna Cipori gdje se nalaze najljepši ost-aci mozaika iz onoga doba. Drugidan započeo je prolaskom uz jezeroGenezaret i dolaskom na brdo Blažen -stava, mjesto na kojem je Isus izrekaopoznati Govor na gori. Nakon sv. mi-se nastavili su put do crkve Umnožava -nja kruhova i Kafarnaumske sinagogegdje je Isus u svoje vrijeme naučavao.Prošli su uz Genezaretsko jezero i pos-je tili crkvu Petrova Primata. Tu ih je če-kalo iznenađenje, susret sa fra Sini -

vili bračni zavjet. U Nazaretu su pos-jetili crkvu sv. Obitelji u kojoj je služe -na sv. misa. U blizini se nalazi bazili-ka Navještenja, gdje je anđeo Gab ri -jel navjestio Djevici Mariji da će zače -ti i roditi Sina Božjega. Tu im je fra Si-niša slikovito objasnio događaje s to -ga svetoga mjesta. Nastavili su hodo -čašće na brdo Tabor, na kojem se Isuspreobrazio pred učenicima. Ovo jemjesto puno mira i savršene ljepote.

Na putu prema Jeruzalemu zau-stavili su se na ulazu u Jeruzalem ko-jeg su pozdravili pjesmom mira i zdra-vicom. Petog dana posjetili su srce Jeruzalema koje počinje na Brdu pomazanja. S tog mjesta pruža senezaboravan pogled na Jeruzalem i

Jeronima — Dalmatinca koji je prvi pre-veo Bibliju na latinski jezik.

U Betlehemu posjećuju pastirskepoljane, gdje je Anđeoska crkva s pre-lijepim slikama anđelovih navještenja.Sedmi dan hodočašća počeo je vož -njom kroz jordanske nizine, preko pus tinje do Mrtvog mora, koje se nalazi 400 metara ispod nadmorskevisine. Posjetili su i mjesto Kumran upustinji gdje su pronađeni legendarnizapisi, a tu se i slavila sv. misa na otvo renom. Nastavili su put do utvrdeMassada, gdje se nalaze obnovljeneruševine Herodove palače. Sa uža -rene Masade sišli su do Mrtvog moragdje su se odmorili.

Ljubica i Nediljka

u velikoj, prekrasnoj bazilici. Nakon sv. miseu crkvi Uskrsnuća Isu -sova posjetili su zid pla-ča, od kojeg je danasostao jedan manji dio.Šestog dana došli su ucrkvu na Sionu gdje jecrkva Gospina groba igdje sususreli 90-godiš -njeg Bene diktinca Jero -nima Hrvata. Nakon sv.mise išli su u dvoranuposljednje Isusove veče-re, gdje je ujedno mjestosilaska Duha Svetoganad apostole i majkuMariju. Nakon toga pos-jetili su crkvu „PjetlovaPjeva“, gdje je sv. Petarzatajio Isusa. Put su nas -tavili prema Betlehemu,mjestu Isusova rođe nja.To se mjesto nalazi u Pa-lestini. Na tom sv. mjestuse nalazi i spilja mlijeka,a nedaleko i kapelica sv.

MÜNCHEN Oduševili mladi iz Splita i Metkovića

Od petka 4. do nedjelje 6. ožuj -ka Hrvatska katolička misija(HKM) München ugostila je

zborove mladih pjevača iz župa: Gos pe od Zdravlja — Split pod vodst-vom fra Stipice Grgata i župe Sv. Ilije— Metković pod vodstvom fra PetraGulića. Mješoviti zbor mladih župeGospe od Zdravlja (62), u subotu 5.ožujka u 19 sati izveo je duhovni kon-cert u kapeli Bl. Alojzija Stepinca.

U jednosatnom programu zboromje ravnao fra Stipica Grgat uz pratnjuna orguljama s. Zorislave Radić. Zas-lužili su na kraju veliki pljesak, a to imje bio poticaj da i u nedjelju, za vrije-

München organizirao je predavanjeo temi „Franjevci u Hrvatskom naro-du”. Predavanje je održao fra JozoŽupić, dušobrižnik u misiji. Predavačje najprije kazao nekoliko riječi o sv.Franji Asiškom kojemu je ideal bioIsus Krist. Uskoro će samostan Ma njebraće postati široki svijet, pa tako injihovo djelovanje u hrvatskom na-rodu. S boravkom sv. Franje u Hrvat -skoj 1212. god. predaja veže osnut-ke samostana u Dubrovniku, Splitu,Šibeniku, Zadru i drugim mjestimana Jadranu. Fra Jozo je u kratkimcrtama govorio o Hrvatskoj provinci-ji, konventualskoj provinciji, bosan -skoj vikariji, provinciji sv. Jeronima,provinciji Bosni Srebrenoj, provincijiBosni Hrvatskoj, provinciji sv. Ćirila iMetoda, provinciji Presvetog Otkupi-telja, provinciji Uznesenja Marijina,kapucinskoj provinciji, provinciji fra -njevaca trećoredaca, te franjevač-kom djelovanju u hrvatskom narodu.

Imaju li Hrvati u Njemačkojsvoj lobi?

U subotu 26. veljače u velikojdvorani HKM München održan jesusret i dijalog s Hrvatima Münchenapod nas lovom „Imaju li Hrvati u Nje-mačkoj svoj lobi?”. Suorganizatorisusreta bili su Mijo Marić, predsjed-nik HSK-Nj-Berlin, fra Tomislav Dukić,voditelj HKM München, dr. Ivan Ga-lešić, potpredsjednik HSK-Nj-Regen -sburg, Ante Moro, voditelj Akadem -skog kruga HKM München i BožoMarić, München. Pozdravne riječi izrekli su Ante Moro i Dinko Grgić uime Misijskog vijeća.

NAŠE ZAJEDNICE


Zbor mladih župe Gospe od Zdravlja iz Splita pod vodstvom fra Stipice Grgata

Zbor mladih župe Sv. Ilije iz Metkovića pod vodstvom fra Petra Gulića

me svete mise u crkvi Sv. Mihaela po-kažu svoj bogati repertoar, te su svo-jim poletom i izričajnom snagom dalipuninu i svježinu glazbenoj strani li-turgijskog slavlja. Uime vjernika zah-valio im je voditelj misije fra TomislavDukić. Mladi iz Metkovića (38), pred-vođeni svojim župnikom fra PetromGulićem, predvodili su liturgijsko pje-vanje na nedjeljnim sv. misam 6. ožuj -ka u kapeli Bl. Alojzija Stepinca i ucrkvi Sv. Gabrijela. Sviranjem na raz-ličitim instrumentima i zvonkim glaso-vima učinili su oba liturgijska slavljauistinu svečanima, i na najbolji mo-gući način dali slavu Bogu, a njihovžupnik fra Petar koji je kao bivši vo-ditelj misije i njen dušobrižnik ugradiopunih četrnaest godina u njenu du-hovnu izgradnju, predvodeći oba mis-na slavlja i održavši propovijedi, poz-vao je vjerničko mnoštvo na vjernostBogu kao čvrstoj stijeni na kojoj segrade naši životi za vječnost. Dugo-trajni pljesak na obje mise, bio je

znak zahvalnosti mladima koji su to-ga dana osvježili i obogatili misnaslavlja. Na kraju treba zahvaliti svimobiteljima koje su ugostile mlade izSplita i Metkovića, te HKM Münchenna čelu sa župnikom fra Tomislavom,njegovim suradnicima svećenicima ičasnim sestrama franjevkama od Bez-grešne iz Šibenika na gostoprimstvuna zajedničkom objedu zadnjega da-na u domu Bl. Alojzija Stepinca i svi-ma koji su na bilo koji način sudjelo-vali u pripremanju i posluživanju jela.Mladi su iskoristili prekrasno vrijemeza razgledavanje Münchena. Mladi-ma iz Metkovića u pokazivanju gradabio je na raspolaganje fra Filip Mimi-ca, kojemu pripada riječ zahvalnosti.

Franjevci u hrvatskom narodu

U utorak 22. veljače u domu Bl.Alojzija Stepinca u Münchenu Aka-demski krug, koji djeluje pri HKM �

ŽIVA ZAJEDNICA 4/201117

BERN Vjera je temelj svega

Korizmena duhovna obnovaodržana je od petka 25. donedjelje 27. ožujka u Hrvatskoj

katoličkoj misiji (HKM) Bern, u Švi-carskoj. Obnovu je vodio teolog, ute-meljitelj hagioterapija prof. dr. Tomis-lav Ivančić iz Zagreba, koji je u ned-jelju 27. ožujka predvodio svečanoeuharistijsko slavlje u zajedništvu s vo-diteljem misije fra Gojkom Zovkom upunoj crkvi Svetoga križa u Bernu i ucrkvi sv. Marije u Thunu. Sve je poz-dravio voditelj misije o. Zovko pred-stavivši dr. Ivančića vjernicima i zah-valivši mu na odazivu. Dr. Ivančić jeu uvodnoj riječi istaknuo kako je bit

nedjelje u susretu s Bogom dodavšikako se sv.misa sastoji od pet koraka:priznanja osobnih grijeha — oproš -tenja, odluke drukčije živjeti; sluša njaBožje riječi; prikazanja; pretvorbe iblagovanja Isusova tijela. U propovi-jedi je istaknuo kako se u svom živo-tu susrećemo s brojnim pitanjima, asamo je jedno potrebno, da dotakne-mo živu stijenu Isusa Krista. On jedi-ni voli čovjeka. Osuđuje naš grijeh,ali nas spašava. Ako Isusa dotaknemosvojim duhom, osjetit ćemo kako kroznas teče živa voda. Uzalud je što smočuli na ovoj obnovi, ako ne osjetimopoticaj da počnemo živjeti drukčije.

Obnovu je vodio prof. dr. Tomislav Ivančić. Na slici s voditeljem misije fra Gojkom Zovkom i vjernicima u crkvi sv. Križa u Bernu.

Dr. Ivačnić je tijekom duhovne ob-nove održao predavanja u Bernu iThunu. Prvoga dana obnove prikazaoje cjelinu i smisao kršćanskog života.Drugoga dana je pokazao kako spoz-nati svoju ranjivost što uzrokuje ne-prihvaćanje vjere, praštanja i ljudioko sebe. Pritom je važno čovjekovoliječenje. Trećega dana je pokušaopokazati perspektivu kako živjeti. Pri-tom je podsjetio na šesnaest točakakoje pritom pomažu, ako se praktici-raju. Kazao je kako je osoba najvaž-nija i važno je voljeti sebe. Potom jegovorio o pitanju grijeha - važno jeznati što to razara mene i moj život.

Isus je jedini biser kojega treba ima-ti. Ako imaš sve, a Isusa nemaš, ništati sve to ne koristi. Na zemlji ne trebaimati već biti, kazao je između osta -log u propovijedi dr. Ivančić potaknu-vši okupljene da više vole i ljube se-be te kako Hrvatska i danas živi odvelikih ljudi. „I od nas se očekuje dabudemo uzori, a pritom nam pomaževjera. Satkani smo od vjere. Čimsumnjamo, postajemo nesigurni. Vje-ra je temelj svega. Živimo od vjere, ane od znanja.“

Misno slavlje svojim je skladnimpjevanjem uveličao misijski zbor podvodstvom Franka Bandere, a misnomslavlju pribivao je i veleposlanik Re-publike Hrvatske u Švicarskoj i Liech-tensteinu sa sjedištem u Muriju krajBerna Jakša Muljačić. Misnom slavljupribivali su i krizmanici. Milodari iprohod od korizmenog objeda nami-jenjen je za obnovu franjevačkog sa-mostana u Vukovaru, u sklopu misijs-kog projetka obnove samostana uHrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Predstava „Blago”

U nedjelju 6. ožujka kapelaBl. Alojzija Stepinca u HKM Mün-chen u 15 sati oživjela je posjetomdjece i njihovih roditelja. Na pro-gramu je bila predstava „Blago”,kazališta Tvornice lutaka iz Zag -reba. Zadovoljne su bile koordi-natorica Hrvatske dopunske na-stave Marija Krstulja i učiteljicaKristina Krznar i Vera Vidovićzbog velikog odaziva. Priča po či -nje ponovnim susretom Jure i Du -šice (duha i čovjeka na koje je ba-čena kletva Crne kraljice), nakonstotinu godina njenog samovanjau napuštenoj kući. Neverbalnapredstava „Blago” njeguje anima-ciju predmeta u igrano-lutkarskojigri, otvorenog tipa. Nakon pred-stave sve prisutne je pozvao na ko-lače voditelj misije fra TomislavDukić u dom Bl. Alojzija Stepinca.

Fra Jozo Župić

Zatim kako mogu uništiti grijeh —kajanjem, praštanjem i težnjom vrli-nama i krepostima. Kako nam IsusKrist može dati da osjetimo da nam jeoprošteno. Kako pomoći da vidim dauvijek mogu napredovati da nema kraja napredovanju. Kako mogu i dru-gom pomoći da se promijeni — opros -titi drugome, oprosti i ti meni, lije po ješto postojiš i zahaljujem Bogu za tebe.Kako imati osobni molitveni život. Kako spoznati da me Bog voli ne zato što sam ja dobar, već zato što mestvorio.

HKM Bern osnovana je 1973.,obuh vaća teritorij kantona Bern, a bro-ji oko 8.000 vjernika. Posljednjih šestgodna misiju vodi o. Zovko, član Her-cegovačke franjevačke provincije uz-nesenja Blažene Djevice Marije sa sje-dištem u Mostaru, a u misiji kao pas -toralna suradnica djeluje Ruža Radoš.Aktivno je i župno vijeće, a tu je i Zajednica žena koja okuplja oko 130članica.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

�

Iove godine veliki broj hrvatskih katoličkih misija i za-jednica o svetkovini Uzašašća organizira hodočašće u

Gospino svetište Lurd.Raspored u Lurdu je sljedeći:

02. lipnja — 17.30 sati sv. misa u crkvi Cote Grotte —nasuprot Gospine špilje; 21 sat procesija sa svijećama usvetištu.

03. lipnja — 7 sati sv. misa u bazilici Sv. Krunice (Basili-que N.D. Rosaire); 11 sati put križa na brdu kalvarije uzsvetište; 13.30 do 15 sati ispovijed i sat klanjanja u bazi-lici Sv. Krunice; 21 sat procesija sa svijećama u svetištu.04. lipnja — 6.45 sati sv. misa pred Gospinom špi ljom(Grotte)

NAJAVA! NAJAVA! NAJAVA!

Usubotu 19. veljače u župnoj dvo -rani sv. Jakova u Freising-Vöttingu

održana je tradicionalna pokladna za-bava, na kojoj su se okupili vjernici izcijele Hrvatske katoličke misije Frei-sing. Slavlje je počelo sa sv. misom ucrkvi Sv. Jakova u popodnevnim sati-ma. Nakon sv. mise vjernici su se oku-pili u dvorani. Nakon uvodne riječi vo-di telja misije fra Ivana Čugure započe -lo je slavlje. Nastupila je skupina „Co-ro na“ iz HKM Nürnberg. Dok su sema lišani međusobno ponosili svojimmaskama i kostimima, roditelji i ostaligosti krijepili su se uz obilatu domaćuhranu, piće, kolače i ostale slastice ko-je su pripremili vrijedni domaćini i do-maćice. Slavlje je imalo humanitarnoznačenje, a prihod je upućen najpo-trebnijima. Bogata tombola i ovogaputa je posebno obradovala najmlađe.

NAŠE ZAJEDNICE


FREISING

Pokladna večer

Sve su nagrade darovali sponzori.Slavlje je potrajalo do kasno u noć.Sav prihod od proslave predan je vo-di telju misije o. Čuguri koji će ga uru -

čiti časnim sestrama po dječijim do-movima u Hrvatskoj i Bosni i Hercego-vi ni te ostalim potrebnima.

Tekst i snimka: Kruno Janković

Na blagdan zaštitnika Hrvatske,sv. Josipa, većina članova misij -

skog vijeća Hrvatske katoličke misije

SINGEN-VILLINGEN Prva duhovna obnova misijskog vijeća

Singen —Villingen i pastoralno osob ljekrenuli su od crkve Sv. Josipa iz Sin -gena put hodočasničkog mjesta Klin-

genzella u Švicarskoj. Misijsko vijećeima 25 članova s područja od više260 kilometara. Duhovnu obnovu za-počeli su u Lurdskoj špilji te se zatim,unatoč hladnom i kišovitom vremenu,zajedno uputili moleći križni put uzpostaje koje su postavljenje kroz šumu. Zatim je u zavjetnoj crkvi, kojaje nedavno proslavila 300. obljetnicu,voditelj obnove fra Dinko Grbavac urazmatranju istaknuo ponajprije ulogusv. Josipa u životu Sv. obitelji, njego-vo značenje i zagovor za Hrvatskudomovinu već stoljećima, kao i nji -hovo okupljanje na taj dan. Upravopodsvješćujući misijskim vijećnicamai vijećnicima njihovu ulogu i važnost uživotu misijske zajednice kao i njiho-vom osobnom svjedočenju — sveti Josip je najljepši primjer za nasljedo-vati, istaknuo je fra Dinko. IKA

Hodočašće hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Lurd


MAIN-TAUNUS/HOCHTAUNUS Korizmena duhovna obnovaHrvatska katolička župa Main-Tau-

nus/Hochtaunus sa sjedištem uKelkheimu organizirala je od petka18. do nedjelje 20. ožujka korizmenuduhovnu obnovu pod geslom „Gos -podin moj i Bog moj!“. Obnovu je vodio franjevac Hrvatske franjevačkeprovincije sv. Ćirila i Metoda sa sje-dištem u Zagrebu fra Zvjezdan Linić.

Zadnjega dana obnove, u nedje -lju 20. ožujka, središnje misno slavljesluženo je u crkvi sv. Dionizija u Kel-kheimu, kojega je predvodio i propo-vijedao o. Linić. Sve je pozdravio žup-nik fra Marinko Vukman, zahvalivšivoditelju obnove o. Liniću na dolaskui vjernicima što su se odazvali u takovelikom broju, te ih je pozvao i na bu-du će župne aktivnosti. O. Linić je u na-dahnutoj propovijedi kazao kako jekršćanska budućnost ona vječna za -pečaćena u sretnom zajedništvu s Bo-gom te kako to nikako ne bismo smje-li zaboraviti. Govoreći o Isusovu pre-obraženju na brdu Taboru, kazao jekako se to događa svake nedjelje namisnim slavljima. „Kod svake se misedogađa stanovita preobrazba. On jetu s nama.” Ujedno je podsjetio navidljive znakove Kristove prisutnosti nasv. misi, a to su oltar, riječ Božja, kruhi vino, svećenik i zajednica. Misnom

PARIZ

Unedjelju 13. ožujka tijekom sve ča -nog euharistijskoga slavlja koje je

predvodio mons. Xavier Rambaud —biskupijski vikar za strance u Pariškojnadbiskupiji, dominikanac TomislavKraljević uveden je u službu novogavoditelja Hrvatske katoličke misije u

Parizu. Uz mons. Rambauda i novo-ga voditelja misije o. Kraljevića, u eu-haristijskome slavlju sudjelovali suprovincijal Hrvatske dominikanskeprovincije o. Anto Gavrić, provincijalFrancuske dominikanske provincijeo. Jean-Paul Vesco, ravnatelj dušobriž -

Dominikanci ponovno voditelji misijeništva za Hrvate u inozemstvu fraJosip Bebić OFM, voditelj Hrvatskekatoličke misije u Nici i delegat zahrvatske svećenike u Francuskoj,Engleskoj, Belgiji, i Nizozemskojvlč. Stjepan Čukman, dosadašnjivoditelj misije u Parizu p. Mato An-tunović DI, i njegov pomoćnikp. Pero Mijić-Barišić DI, tajnik Pred-stavničkog vijeća Hrvatskih udru-ga, institucija i zajednice Francu-ske (CRICCF) fra Vlatko Marić i nekoliko drugih svećenika uz broj-no sudjelovanje hrvatske katoličkezajednice Pariza.

Hrvatska katolička misija u Pari zu osnovana je službeno dek -retom Pariške nadbiskupije 18.

prosinca 1953., a 12. siječnja 1954.to je potvrdio i Vatikan. Utemeljiteljmisije bio je dominikanac Teodor-Bogdan Dragun († 1962.), koji služ-beno osniva Hrvatsku misiju. Do tadaje postojala zvana Jugoslavenska mi-sija za Hrvate i Slovence. �

slavlju pribivao je i konzul gerant Ge-neralnog konzulata Republike Hrvat -ske iz Frankfurta Damir Sabljak s ob-itelji. Tijekom misnog slavlja pjevao ježupni zbor pod vodstvom s. Magdale -ne Višić i orguljskom pratnjom HrvojaBarnjaka. Misna slavlja toga danao. Linić je predvodio i u crkvi sv. Križau Bad Homburgu i crkvi sv. Katarine uBad Sodenu. Obnova se u petak 18.ožujka odvijala pod geslom „Isus ozdravlja”, a započela je u crkvi sv.Katarine u Bad Sodenu križnim putomi misnim slavljem. Nakon misnog slav -lja organizirano je klanjanje predPresvetim i molitva za ozdravljenje.Drugi dan obnove u subotu 19. ožuj-

ka organiziran je pod geslom „Isus oslobađa”, a započela je u prijepod-nevnim satima u crkvi sv. Dionizija uKelkheimu razmatranjem i polaga -njem ruku. U popodnevnim satima uKelkeimu se razmatralo uz molitvu kru-nice s meditacijama. Potom je služenomisno slavlje, nakon čega je organi-zirano klanjanje pred Presvetim i mo-litva za oslobođenje. Voditelj obnoveo. Linić imao je susret s vjeroučenici-ma iz župe Main-Taunus/Hochtaunusu Kelkheimu kojima je uputio prigod-nu riječ i koje je blagoslovio. Ujednoje sa župnikom fra Marinkom posjetiou župi i nekoliko težih bolesnika.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

NAŠE ZAJEDNICE


Hrvatski svjetski kongres (HSK) održao je od 10. do12. ožujka u Zagrebu svoju sedmu konvenciju na

kojoj je izabrano novo vodstvo i predstavljeni su budući projekti u povezivanju matične zemlje i iselje-ništva. Izvršni odbor HSK osvježen je mlađim snaga-ma, dok je povjerenje za drugi mandat potvrdio do-sadašnji predsjednik Josip Ante Sovulj. Nastavlja seaktivnost trojice znanstvenika iz dijaspore koji djelujukao veleposlanici HSK i koji su svojim sudjelovanjemdali doprinos u radu zagrebačke konvencije, a to sufizičar svjetskoga glasa dr. sc. Davor Pavuna iz švi-car skog CERN-a, molekularni biolog prof. dr. sc. Sta-nimir Vuk-Pavlović, dugogodišnji direktor laboratorijaza istraživanje matičnih stanica klinike Mayo iz SDA-a te dopisni član HAZU-a, kao i stručnjak za među-narodno pravo prof. dr. Mark Gjidara iz Francuske.Predsjednik HSK-a Josip Ante Sovulj rekao je da su nakonvenciji predstavljeni programi koji će biti temelj pove-zivanja domovinske i izvandomovinske Hrvatske. Istaknuoje važnost Hrvatskih svjetskih igara, koje su se dosad održ-ale dva puta: 2006. i 2010. godine, i koje su imale otpri like 800 sudionika i više tisuća onih koji su došli upratnji. Iduće igre održat će se 2013. i to najvjerojatnije uSplitu. Osim igara potiču se i drugi oblici iseljeničkoga kul-turnog turizma kako bi djeca hrvatskih iseljenika što boljeupoznala domovinu svojih djedova. Govoreći o predlože-noj Strategiji o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima iz-van Republike Hrvatske, dokumentu koji će definirati odno-se matične države u odnosu na raseljene Hrvate diljem svi-

jeta, glasnogovornik fra Šimun Šito Ćorić je rekao da je od-luka da se pristupi izradi Strategije jednoglasno bila izglasana u Saboru. Na konvenciji se također raspravljaloo glasovanju Hrvata izvan domovine na hrvat skim izborimate o teškom položaju Hrvata u BiH. Na konvenciji je sudje-lovalo četrdesetak sudionika, te dvadesetak pojedinaca usvojstvu promatrača i vanjskih suradnika. Pred sjednik Re-pub like Hrvatske Ivo Josipović primio je izaslanstvo HSK-ana početku konvencije 10. ožujka, koje ga je upoznalo s ra-dom. HSK je osnovan 1993. godine, a objedinjuje 30 na-ci onalnih kongresa iz 30 država svije ta u kojima hrvatskiiseljenici žive u imalo većem broju. Vesna Kukavica

Zbor mladih Hrvatske katoličke zajednice iz Sindel -fingena nedavno je uspješno gostovao u Mainzu.

Gostovanje su započeli druženjem u Hrvatskoj katolič-koj misiji (HKM) u Mainzu, nakon čega su pjevali namisnom slavlju kojeg je uz voditelja HKM Mainz fra An-tu Bilića vodio i njemački dominikanac Diethard Zils.O. Zils, uz nekoliko stranih jezika, izvrsno govori ihrvatski, a upravo je Hrvatskoj posvetio jednu zbirku svo-je poezije.

Mladi iz Sindelfingena su hrvatske vjernike razve-selili s nekoliko otpjevanih pjesama kao što su „Pismomoja” i „Dobar dan” Olivera Dragojevića, nakon čegasu druženje uz pjesmu i domaće specijalitete nastavili uprostorijama misije. Tekst i snimka: Marijana Dokoza

ZAGREB Novi zamah u radu Hrvatskoga svjetskog kongresa

MAINZ Gostovanje zbora iz Sindelfingena

Preko računa Kruha sv. Ante (Antoniusbrot e. V.) u Njemač koj (Mannheim) za slijepu Mariju Livajušić iz

Uskoplja darovali su: HKZ Stuttgart-Bad Cannstatt2.097,94 €, HKM Giessen: 1.000 €, HKM Aachen:745 €, Danica Šestan: 300 €, HKM Waiblingen 100 €,fra Ivan Mačina: 100 €, Ana Marić: 100 €, Ana Sklenar:100 €, Vulinović Filip: 50 €, Joso Mrazek-Topić: 50 €,Marija Grbavac: 40€, Slavko Sliško: 20 € te Branka Ju-

ričević iz Nürnberga 200 €. Ove dragovoljne prilogeosobno je Mariji Livajušić u Uskoplju predao fra Anto Ba-tinić. Svi darovatelji koji žele dobiti poreznu olak šicu u Njemačkoj (Spendenbescheinigung) mogu seobratiti gospođi Briggitti John u Mannheim, telefon0621/741259. Svim da ro vateljima i svima onima kojioslijepjelu Mariju Livajušić iz Uskoplja prate svojim molitvama obitelj i Marija od srca zahvaljuju. �

Darovatelji za slijepu Mariju Livajušić iz Uskoplja

Snim

ila: S

. Rad

oš

koji je dao svoj život kao otkupninu zamnoge“, kazao je dodavši kako veli-ki Isusov tjedan započinje mesijanskimulaskom u Jeruzalem, ali se najviše po-zornosti posvećuje posljednjim satimaIsusove muke, smrti i uskrsnuća. U timdogađajima na poseban se način oči tuje ljudska destruktivna moć kojojse čini kao da Boga nema. Ujedno sevelika ljudska destruktivna moć poka-zala i kao nemoć jer se čovjek poka-zao sposobnim uništiti i ubiti, ali ne ioživjeti. Stoga u času kad Isusa pola-


Duhovne vježbe po Markovu evanđeljuDUHOVNE VJEŽBE

Biblijske duhovne vježbe za hrvatskesvećenike iz Zapadne Europe odr -

žane su od ponedjeljka 21. do četvrt-ka 24. ožujka u Kući susreta BiskupijeLimburg „Wilhelm-Kempf-Haus“ u Nau-rodu kod Wiesbadena o temi „Ali kaduskrsnem, ići ću pred vama u Galileju“— Mk 14, 28, u organizaciji Hrvatsko-ga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta.Vježbe, na kojima se okupilo više odpedeset sudionika iz Njemačke, Švi-carske, Francuske i Švedske, predvo-dio je franjevac Franjevačke provinci-

je Presvetoga Otkupitelja sa sjedištemu Splitu dr. fra Domagoj Runje. Sve jena početku pozdravio delegat zahrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. IvicaKomadina, a tijekom vježbi i ravnateljdušobrižništva za Hrvate u inozemstvufra Josip Bebić. Na duhovnim su vjež-bama bili i delegati za Francusku iokolne zemlje vlč. Stjepan Čukman idelegat za skandinavske zemlje mons.Stjepan Biletić.

O. Runje je održao pet prigodnihmeditacija nadahnutih Markovim eva-

nđeljem: Tko je Isus iz Nazareta? —Mk 1,1-15, Poziv i poslanje Isusovihučenika — Mk 1,16-20; 3, 13-18; 6,6-13.30, Prvi navještaj muke, smrti iuskrsnuća — Mk 8, 27-38, Drugi i trećinavještaj muke, smrti i uskrsnuća —Mk 9,30-37; 10,32-45 i Isusov Velikitjedan — Mk 14,1-16,8. „EvanđelistMarko odmah na početku svojim čita-teljima daje temeljnu informaciju da jeIsus Krist sin Božji. To je potvrđeno dje-lovanjem Ivana Krstitelja koji je navije-stio dolazak jačeg od sebe, koji ćekrstiti Duhom Svetim, to jest posjedovatibožansku snagu koja može ljude pri-vesti u zajedništvo s Bogom. Sam Isuspojavljuje se na prvi pogled kao jedanod mnogih koji dolaze Ivanu da ihkrsti. No, tu gdje kod drugih ljudi prikrštenju dolazi ispovijed grijeha, kodIsusa se događa nebeska objava u ko-joj glas s neba objavljuje njegov bo -žan ski identitet. Sve to čitatelj trebaimati na pameti kad čita evanđelje, aposebno u onim kriznim trenucima Isu-sove muke i smrti“, kazao je o. Runjedodavši kako se prava veličina sas tojiu služenju. „Najveći je onaj koji naj-više služi, a primjer je sam Isus Krist

žu u grob, ljudi više ne mogu učiniti niš ta, i tada nastupa Bog. Isus je uskrs-nuo od mrtvih. Za vrijeme Isusove mu-ke činilo se kao da Boga nema, a sa-da se pokazao jačim od smrti. Ništane može uništititi Isusovo jedinstvo sBogom pa tako i zajedništvo svakogčovjeka s Bogom. To u Isusu Kristu osta je neunuštvio čak i u času smrti. Toje radosna vijest uskrsnog jutra“, istak-nuo je dr. fra Domagoj Runje.

Misna slavlja predvodio je i pro-povijedao o. Runje. Tijekom vježbi uzvoditelja o. Runju koncelebrirali suvlč. Ante Kulteša, mons. Stjepan Bile-tić, fra Filip Mimica, vlč. Ivica Zrno,ravnatelj o. Bebić i fra Ivan Prusina, apriređeno je i klanjanje pred Presve-tim i pokorničko bogoslužje. Ravna-telj o. Bebić je, prenoseći pozdravehrvatskih biskupa, sudionike upoznaos pripremama pohoda pape Bene-dikta XVI. Hrvatskoj 4. i 5. lip nja, skomemoracijom za bleiburške žrtve14. svibnja te novom situacijom uHrvatskoj katoličkoj misiji Pariz, kojuodnedavno vode, umjesto hrvatskihisusovaca, hrvatski dominikanci.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Mise za korizmui Uskrs

Nedavno su izišle „Misa za ko-rizmu” i „Misa za Uskrs”. Na

napjeve popijevki za korizmu i zaUskrs melodiju je komponirao prof.Rajko Radišić iz Montabaura, a harmonizaciju potpisuje mo. Miro slav Martinjak iz Zagreba. Više informacija o misama na:

prof. Rajko Radišić, Saarstr. 66,56410 Montabaur; tel. 0049 (0)260217160.

Posloži slova i dobit ćeš pet uskrsnih pojmova

KERSUNSUĆ

VOSLOGALB LEJA

NJEBOJA AJAJ

LJETIPUKTORANSUKS TRAVA

� � � � � � � � �

� � � � � � � � � � � � �

� � � � � � � � � �

� � � � � � � � �

� � � � � � � � � � � �

DJEČJI KUTAK

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


T ravanj nam je donio proljeće, a s njim i vrijeme Uskrsa. U želji da ugod-no i radosno provedete uskrsne blagdane, i ovoga smo Vam puta pri-redili, nadamo se, zanimljiv sadržaj. Svima sretan i blagoslovljen Uskrs!

1) Koja se grčka slova nalazena uskrsnoj svijeći?a) A i O (Početak i Kraj)b) I i K (Isus Krist)c) D i S (Duh Sveti)

2) Koje boje uskrsne svijeće simboliziraju nadu i novi život?a) crvena i zelenab) plava i smeđa c) žuta i bijela

3) Najvažniji kršćanski blagdan je?a) Božićb) Uskrsc) Duhovo

4) Na Čistu srijedu počinje korizma. Koliko dugo traje?a) 20 danab) 30 danac) 40 dana

5) Koji apostol je Isusa izdao?a) Petarb) Judab) Ivan

Rješenje:1a, 2c, 3b, 4c, 5b

Pitaliceda su se uskrsne svijeće u ranijim stoljećima ukrašavalesamo s cvijećem i lišćemda se tek u modernijim vremenima rastom tehničkih mogućnosti u izradi voska izrađuju uskrsni motivi križa,goluba, janjeta ili stablada su uskrsne svijeće uvijek samo bijele ili žute bojeda uskrsna svijeća simbolizira novo stablo života

ZZnnaa ttee ll ii……••

••

II zzgguubbll jjeennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

znak — misi — tamu — posebne — pobjeđuje —cijelom — prvi — simbolizira — svijeća

Na uskrsnoj ponoćnoj misi se pali uskrsna _ _ _ _ _ _ _.Paljenje _ _ _ _ _ _ _ svijeće na Uskrs potječe iz 4. sto -ljeća. Godine 384. se uskrsna svijeća _ _ _ _ put spominje upismu Jeronima iz Piacence. Papa Zosim je 417. g. u Rimu na uskrs-noj _ _ _ _ već palio uskrsnu svijeću. Do 10. stoljeća se tajobičaj ustalio na _ _ _ _ _ _ _ Zapadu i vrijedi do danas. Uskrsna svijeća _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Božju svjet lost i toplinu, koju Isus daruje vjernicima.

Plamen svijeće je _ _ _ _ za uskrslog Isusa, koji pobje đuje_ _ _ _ i dono si svjetlost! Kroz svoje uskrsnuće Isus _ _ _ _ _ _ _ _ _ smrt i donosi novi život i spasenje!

�

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT


Sve je više tragičnih datuma unašem životopisu, kako nasvjetskom tako i na obitelj -

skom, odnosno osobnom planu. Unašem kolektivnom sjećanju ostajuratovi, teroristički napadi, revolu-cionarni prevrati, ubojstva, muče -nja, nepravde, tiranija, prirodne idruge katastrofe (poplave, po žari,vulkanske erupcije, od roni tla), na-primjer: atomska katastrofa u Čer-nobilju, pad Berlin skoga zida i komunističkoga bloka;Domovinski rat i samo-s talnost hrvat ske drža-ve; 9/11 (nine eleven,kako kažu Amerikanci,čime označavaju 11. ru-jan i teroris tičke napadena WTC u New Yorku;tsunami na drugi božić -ni dan u jugoistočnojAzi ji 2004.; prošlogo-diš nji pot res na Haitiju;11.3.2011. — potres,tsunami i atomsko radi-ak tivno zračenje u Ja-panu… Mnogi pritom s pravom pos -tavljaju pitanje. „Zašto? Čemu? Imali u tomu ikakva smisla? Jesmo li sa-mo igračke u tragičnoj igri slučaja isudbine? Čemu tolike besmislenesmrti djece, starijih, muževa i žena unajboljoj životnoj dobri? Čemu tolikarazaranja? Prošle godine smo se pi-tali, zašto Haiti, jedna od najsiro -mašnijih zemalja svijeta? Sada se pi-tamo, zašto Japan, jedna od najbo-gatijih zemalja svijeta, ali i jedinazem lja na koju su bačene dvijeatomske bombe?

Na tolika i takva pitanja nemaodgovora, koji bi, poput tablete pro-tiv boli, umanjio bol i tugu ili prigušioljutnju. Geolozi imaju na sve to jed-nostavan i banalan odgovor: pomi-canjem različitih ploča zemljine koredolazi do potresa, razaranja, pa sa-mim tim do tsunamija i tragičnih pos -ljedica. Taj odgovor je geološki zasi-gurno točan, ali nas zanima, zašto seto dogodilo? Koji je smisao u svemutomu? Kako to spojiti s našom krš -ćanskom vjerom u svemogućega, do-

broga i bliskoga Boga, u Boga lju-bavi i života?

U pokušaju odgovora na ta pita -nja susrećemo pojam „teodiceja“, ko-ji je od 1697. koristio filozof Leibniz(Theodizee dolazi od grčkih riječitheos = Bog i dike = opravdanje, štodoslovce znači opravdanje Boga na-očigled zla, patnje i smrti u svijetu.Radi se o pokušaju racionalnogaopravdanja Boga, kojeg se optužujeza zlo, trpljenje i smrt u svijetu, jer je

On ovaj i ovakav svijet kao najboljistvorio, pa je stoga za sve i odgo-voran. Pitanja na tu temu su uistinu te-meljna pitanja našega svijeta, životai vjere. Mnogi su upravo zbog tih pi -ta nja izgubili vjeru u Boga. Kršćan skiodgovor na to, kao i na neka drugatemeljna životna i vjerska pitanja, uklju čuje pojam tajne. Nema jednos -tavna odgovora na ta pitanja. Biblijase gotovo na svakoj stranici suo čavas tim pitanjima tražeći i dajući različ-ite odgovore. Slikoviti biblijski odgo-vor je poznat: Bog je stvorio savršeni dobar svijet, kao i čovjeka u njemu.Čovjeku je međutim dao slobodu islobodnu volju, koju je on zloupotri-jebio, a usto nije želio biti posve upu-ćen i ovisan o svome Stvoritelju. Čov-jek je želio, kao što to i danas vrlo če-sto hoće, biti kao Bog. U tom nasto-janju čini grijeh i zlo. Odatle i patnjau svijetu. Bog međutim ne ostavljačovjeka i svijet na cjedilu nego muuvijek obećava spasenje i nudi mupriliku za popravak. To spasenje do-nio je i donosi Isus Krist. On ne teo-

retizira, nego pomaže i bori se protivnevolje, patnje, boli, zla. To je kon-kretna pomoć i potpora. To bi moraobiti i naš prvi odgovor. Ublažiti bol iumanjiti nevolju. Kao što je to učinioi čini Caritas i brojni kršćani diljemsvijeta. Ne samo materijalna, nego imoralna pomoć i potpora: molitva,solidarnost, suosjećanje. Najgore biodgovor na sve to bilo tražiti u na-vodnoj Božjoj kazni. Izričito i više pu-ta Isus govori da patnja, nesreća i bo-

lest nisu Božja kazna zagrijehe. Takvo automatskopovezivanje je neodgo-vorno i netočno. Vrlo čes -to se radi o ljudskoj neod-govornosti, oholosti, pa igluposti: Zašto se naprim-jer grade atomske elektra-ne na tako opasnom pod -ručju? Zašto se produlja-va rad starim i nesigurnimatom skim elektranama?Odgovor na pitanje zla,patnje i smrti daje Bog upatnji i smrti, ali i u uskrs-

nuću Isusa Krista. Isus je duboko uvjeren da je Bog dobar, da voli čov-jeka, da mu pomaže, da ga želi spa-siti zauvijek. Za takvo uvjerenje iosobno doživljava odbacivanje teborbu na život i smrt. Una toč kušnjiOn ustrajava u svojoj vjeri moleći na križu Psalam 22 i predajući se u Božje ruke, čineći njegovu vo lju. Zato ga je Bog uskrisio na novi i vječ ni život. Taj novi život obećao jei nama otišavši pripraviti nam mjesto( Iv14,2). Iako uglavnom drugačijegavjerskoga uvjerenja, Japanci nammogu biti uzor zbog držanja i pona -šanja naočigled nesagledive trage -dije: naklonom i sklopljenih ruku, tihoi disciplinirano, stoički premda sa su-zom u oku i s tugom na licu. To je nji-hov odgovor na tajnu katastrofe kojase na njih obrušila. Odgovor je to po-niznosti i poštovanja, ali i uvjerenjada će sunce i dalje izlaziti i sjati u toj„Zemlji izlazećeg sunca“. Jer, „Bož-ja slava je živi čovjek, ali je čovjekovživot gledanje Boga“ (sv. Irenej).

T. G.

Uskrsnuće je odgovor na tajnu patnje i smrtiIako uglavnom drugačijega vjerskoga uvjerenja, Japanci nam mogu biti uzor zbog držanja i pona šanja naočigled nesagledive tragedije.

Snim

ka iz

vor:

ww

w.s

vije

tosig

uran

ja.e

u

Slika jezive katastrofe u ljudskoj povijesti u Japanu

NAGRADNA KRIŽALJKA

PavleRadić

MariofilSoldo

Južni isjeverni…

Šarenouskrsno

jaje

Kukuru-zina,

kočanj

TončiTrstenjak

Kripton

„Rabat“

Malta

Sila kojatlači

odozdo Oganj

Grad iluka na

SicilijiZnoj

Hokejskapločica

Glaspilića

Somalija

Žega,pripeta

Kalij

Predmet

Cvat žitarica

Dan uočiUskrsa

Prera -đivačlana

Spoj kod varenjaBlagdan Kristova

uskrsnuća

Dovršitištav -

ljenje

Hrvatskaglumica

Katić(Kanada)

Kemij -ska in -

dustrija

„Ribonu-kleinskakiselina“

Vrstajela (me -so, rižakupus)

Visokagrađevina(kontrolni

…)

Travakoja sekosi ujesen

Jedinicame -

morije

GlumicaŠova -gović-Despot

Ultra-laka let-

jelica

Dugo -repa

pa piga

Ikavica

Instru-mental-no djelo

Šćir, štir

Mog -ranj,šipak

IvanKlasnić Ugljik

Tal. obi-telj gra-diteljaviolina

Kristovsmrtnidan,

Veliki …PjevačRahi -movski

Pomičnestepe -nice Milovka

Ruskapjevači-ca Puga -čova

Osigu-ranjevozila


HRVATSKI (NAD)BISKUPI

Vazmeno trodnevlje Rješenje poslati najkasnije do 30. travnja

Mons.�uro Hranić, pomoćni đakovačko-osječki biskup

Rođen je 20. svibnja 1961. godine u Ceriću,župa Nuštar. Filozofski i teološki studij za -vršio je 1986. u �akovu, a 1987. nastavio

poslijediplomski studij dogmatike na Papinskomsveučilištu Gregorijana u Rimu te 1993. posti-gao doktorat iz dogmatske teologije. Za sveće-nika �akovačke i Srijemske biskupije zaređen je29. lipnja 1986. u �akovu. Godinu dana bio ježupni vikar u Osijeku (1986.—1987.). Po pov-ratku iz Rima u �akovu bio je prefekt u Bogos-lovnom sjemeništu (1993.—1996.), a od 1993.profesor je dogmatike na Visokoj bogoslovnoj školi; isto -vremeno bio je i asistent studenata-laika u toj školi do 1998.godine. Od 1997. zamjenik je predstojnika Teologije u �ako vu. Godine 2000. imenovan je docentom pri katedridogmatske teologije Katoličkoga bogoslovnog fakultetaSveučilišta u Zagrebu za potrebe područnoga studija u �akovu. Generalni je tajnik II. Sinode �akovačke i Srijem -

ske biskupije od 1998. godine; od 1994. članje Prezbiterskoga vijeća, od 2000. član Vijećakonzultora �akovačke i Srijemske biskupije tečlan Bis kupske komisije Hrvatske biskupske kon-ferencije za laike. Godine 1994. postao je glav-nim i odgovornim urednikom dijecezanskoga lis ta Vjesnik �akovačke i Srijemske biskupije.

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 5.srpnja 2001. pomoćnim biskupom �akovačke iSrijemske biskupije i dodijelio mu titulu naslov-noga biskupa Gaudiabe. Za pomoćnoga bis -

kupa zaređen je 22. rujna 2001. u đakovačkoj katedrali.Službe u HBK: predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju;

član Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jero-nima u Rimu; član Biskupske komisije HBK za dijalog saSPC; član Odbora za Hrvatsku inozemnu pastvu; predsjed-nik Odbora HBK za pastoral Roma.

Tekst i slika izvor: www.hbk.hr

U poruci biskupa HBK u povodu popisivanja stanovniš -tva u R. Hrvatskoj, koji je započeo 1. travnja, a koja jeupućena s 42. zasjeda nja HBK, hrvatski biskupi ističu ka-ko je popis građanska dužnost, ali je važan i za životCrkve i vjernika u društvu. Stoga pozivaju na promišlje-no i odgovorno pristupanje toj obvezi. Kao vaši biskupi

skrećemo vam pozornost na činjenicu da se među pita -njima koja se postavljaju u skladu sa za to pripremljenimupitnikom, nalaze i pitanja vezana uz vjersku pripadnosti narodnost. Izjašnjavanje vjernika o svojoj vjeri netko mo-že promatrati samo kao statističku datost, ali dobro zna-mo da je ono i važan izraz svjedočenja vlastite vjere. IKA

POPIS STANOVNIŠTVA U HRVATSKOJ Poruka hrvatskih biskupa

je. Kad imkažem da vi-še od dvije trećine starijih ljudi pot -rebnih njege istu primaju od svoje dje-ce ili uže obitelji u svojim stanovima ikućama, a samo oko 20% u ustano-vama za starije osobe, gledaju me snevjericom.

A gdje smo mi?

Prema rezultatima Saveznog stati-stičkog zavoda, u Njemačkoj je kra-jem 2009. godine živjelo 367.000osoba s hrvatskim korijenima u užemsmislu te riječi. Tu nisu ubrojeni samoHrvatice i Hrvati s hrvatskim držav -ljanstvima već i oni koji imaju njema-čko ili neko drugo državljanstvo, a po-rijeklom su Hrvatice i Hrvati. Od toganjih 249.000 ima iskustvo selje njadok ih 118.000 nema toga iskustva,dakle rođeni su u Njemačkoj. Nasup -rot tome broju, broj hrvatskih drža v -ljana s hrvatskom putovnicom iste jegodine iznosio 221.222 osobe. Odtoga su 30.195 osobe starije od 65godina. Slijedi ih 79.274 u životnojdobi između 45 i 65 godine. Već sa-da hrvatski državljani prema starosnojdobi sa prosječnom starošću od 45,2godine u Njemačkoj zauzimaju viso-ko drugo mjesto, odmah iza Austrija-naca čija je prosječna starosna dob48,7 godina. Promotrimo li te brojke,jasno nam je da će broj starijih Hrva-tica i Hrvata kojima će biti potrebnanjega iz godine u godinu rasti. Već sei sada postavlja pitanje, gdje živi go-tovo 40.000 Hrvatica i Hrvata starijihod 65 godina? Kolikima je od njihveć potrebna njega i tko ih njeguje?Hoće li većina moći ostati u svojim sta-novima ili kućama, sami ili sa svojomdjecom? Hoće li donijeti odluku i vra-titi se u svoju kuću ili stan u Hrvatskoj,odnosno Bosni i Hercegovini ili će seradije odlučiti za neku ustanovu zanjegu starijih i bolesnih u Njemačkoj,odnosno u Hrvatskoj? Što ih čeka utim ustanovama? Znaju li kako te usta-nove izgledaju? Što oni sami očekujui priželjkuju? Sve sama pitanja bezodgovora. Odgovore bi trebali potra-žiti na vrijeme. Kad čovjek ostari ionemoća, više se nije u stanju infor-mirati i donijeti najbolju odluku. �

SOCIJALNI SAVJETNIK


Već mjesecima gotovo sva sred -stva društvenog priopćavanjaalarmantnim napisima upozora-

vaju na demografsku sliku po kojojbroj starijih osoba neprestano raste. Stim su povezane sve daljne socijalneteme i pitanja, kao npr. tko će nas za15 ili 20 godina njegovati? Tko će pu-niti mirovinske blagajne, tko uplaći-vati u osiguranje za njegu u zdrav -stveno osiguranje? Prave se novi pla-novi i traže rješenja na svim životnimpodručjima. Stanogradnja se prilago-đuje budućim potrebama starijih ljudičiji će se životni vijek produžiti na 85godina. Ispitivanja u Njemačkoj po-kazuju da bi najveći broj ljudi svojustarost željelo doživjeti i proživjeti uvlastitim kućama i stanovima, a ne ustaračkim ili domovima za njegu. So-cijalna država i socijalne ustanove,bilo javne ili privatne, moraju čuti glasvećine i učiniti sve da se želje tih lju-di ostvare.

Tko će nas njegovati?

Manjak osoblja za njegu želi senadoknaditi animacijom članova obi -telji, rodbine i drugih dragovoljacakoji bi svoje iskustvo prenijeli u rad sastarijim osobama ili bi se osposobiliza neku službu na korist starijima, bi-lo u vlastitoj obitelji ili sredini u kojojžive. Istovremeno škole za izobrazbunjegovateljskog osoblja pripremaju seprimjeniti Europski kvalifikacijski okvirpo kojem će postojeće kompetencijebiti važnije od mjesta i načina gdje suiste stečene. Ove i njima slične temenisu samo u središtu pozornosti nje-mačkog društva, one pogađaju goto-vo sve europske zemlje. Još bi se zaNjemačku moglo reći da je u pogleduzdravstva i njege starijih osoba međunajrazvijenijim europskim zemljama.Njemačko obvezatno osiguranje zanjegu, uvedeno 1994. godine, poka-zalo se do sada vrlo dobrim. Stalnimporastom potrebnih njege to osigu-ranje već od sljedeće godine neće bi-ti u stanju podmirivati troškove njegebez daljnjeg povećanja uplata, od-nosno bez ukidanja plaćanja nekihusluga. Medicinske usluge su u Nje-mačkoj još uvijek na visokoj razini,međutim iz godine u godinu te su

Briga o starijima i nemoćnima

uslu ge sve skuplje, a osiguranici mo-raju sve dublje posezati u svoje dže-pove kako bi platili potrebne uslugekoje su još prije nekoliko godina bilebesplatne. Nadalje, osjeća se i man-jak medicinskog osoblja, pogotovo umanjim mjestima gdje gotovo više ne-ma ordinirajućih liječnika. Čekanje naspecijalističke preglede oduljilo se naviše tjedana i mjeseci. Mnogi mladi liječnici nakon studija medicine odla-ze u farmaceutsku industriju ili uznanstvene, istraživačke institucije.

Rješenja postoje — treba ihnaći

Moglo bi se u nedogled nabrajatisve moguće uzroke, posljedice i opas-nosti. Samo nabrajanje ne bi koristilo.Nitko neće riješiti probleme za drugo-ga, već se svi moraju uključiti u njiho-vo rješavanje. Rješenja sigurno ima,

treba ih naći. Navedeni problemi vri-jede jednako, ako ne još i više zaHrvatice i Hrvate, odnosno migrantehrvatskog porijekla, koji su odlučilitrajno ostati u svojoj novoj domoviniNjemačkoj, a djelomično i za one ko-ji su se odlučili vratiti u Hrvatsku od-nosno svoju „staru” domovinu. Kakobi mogli donijeti važne odluke o tomegdje će i kako provesti svoju treću životnu dob ili starost i gdje će umri-jeti, moraju dobro poznavati socijalnestrukture koje im stoje na raspola ga -nju, bilo u Njemačkoj ili u Hrvatskoj.Prema jednoj novijoj studiji zakladeFriedrich Ebert, većina ljudi u Nje -mačkoj ne pozna svoja prava na pod -ručju zdravstve zaštite i skrbi. Isto vri-jedi za prava i obveze koje imaju sta -riji i nemoćni ljudi. Razgovarajući sHrvaticama i Hrvatima, često čujemmiš ljenje da Nijemci svoje roditeljeuglavnom šalju u staračke domove jerih ne žele njegovati kod kuće. UHrvatskoj je navodno sasvim drugači-

Hvatski državljani prema starosnoj dobi s prosječnom starošćuod 45,2 godine u Njemačkoj zauzimaju visoko drugo mjesto.

Piše: Stjepan Herceg

Prema rezultatima Saveznogstatističkog zavoda, u Nje-mač koj je krajem 2009. go-di ne živjelo 367.000 osoba shrvatskim korijenima.

ŠALE — SAVJETI — RECEPTI

D J E L A M I L O S R � A ��

�� A M E R I K A N K A �� S VM U M P S �� R V �� U D A T IO K A R I N A �� S P I S A KL A �� A N U Š K A �� J A T AI T A �� P A S �� RT I K V A �� O T I S ��

V �� V A L �� S O N A RA K A N T �� T R I N A

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA


Nikola Sarić, Lindlar

Nema frkeSjede dva tinejdžera u sobi i kulira-

ju. Ulazi baka i jednog od njih pita:— Djeco, da vam baka skuha kavu?— Nemoj, bako, poslije ćemo, nemafrke — odgovori joj unuk.

Nakon 15 minuta ponovo baka ula-zi u sobu i pita:— Djeco, a da vam baka skuha kavu?— Nemoj, bako, nema frke, poslije će-mo — reče unuk.

Nakon pola sata ulazi baka u sobu,nosi dvije kave i kaže:— Evo baka vam skuhala kavu, a kadFRKE dođe, skuhat ću i njemu!!

Mudra izrekaMuškarci su kao šibice. Kad se upa-

le, izgube glavu!

NamještajRadi Fata u restoranu kao konoba-

rica. Zazvoni telefon: — Htio bih za večeras naručiti stol zaosam osoba!

Fata će na to: — Opet vi! Već sam vam pet puta rekla da ne prodajemo namještaj!

Sve po starom— I dalje sve po starom. Jadan stari!

Duga vezaMate i Mara, momak i cura, idu uli-

com držeći se za ruke. Mara mu reče: — Hodamo zajedno već trideset godi-na, mislim da je krajnje vrijeme da raz-mišljamo o braku. — Draga Mare, pa ko će nas hjetiovakve stare?

Fiat— Što na njemačkom znači riječ FIAT? — Fehler In Alle Teile!

Popust Pita učiteljica malog Matu:

— Gdje si nabavio taj sat? — Na popust, učiteljice. — Kakav popust? — Popustila pažnja trgovcu.

Smijeh ne godi samo tijelu, negoi našoj psihi. Hormoni sreće se-

rotonin, endorfin, dopamin i nora-drenalin, koji se luče uslijed smije-ha, djeluju izravno na ljudski mo-zak stvarajući osjećaj zadovolj stvai ugode. Osim što potiče dobroraspoloženje, smijeh je djelotvorniobrambeni mehanizam koji po-maže ljudima u kriznim životnimsituacijama, dajući im snagu da ihuspješno prebrode i pružajući vje-ru u budućnost. Oslobađa ili napodnošljivu razinu svodi psihičkubol koja nastaje kao posljedicarazličitih kompleksa (primjerice,zbog fizičkog izgleda, osjećajamanje vrijednosti i sl.).

Terapija smijehom pomaže uublažavanju psihičkih oboljenjakao što su depresija, anksioznost,živčani slom ili nesanica, te sma -

Šunka se obič-no kuha za Uskrs,kada je djelimičnosuha.

Sastojci: 1 šun-ka i 1 lonac vode.

Priprema: vrije-me pripreme: 180minuta.

1) Šunku dobroočistiti.

2) Staviti da sekuha u velikom lon-cu ili kotlu.

Kuhana šunka

3) Treba se kuhatina laganoj vatri onolikosati koliko ima kilogra-ma.

4) Skuhanu šunkustaviti u lonac sa hlad-nom vodom do sutra.

5) Izvaditi iz vode,osušiti krpom i sjeći natanke ploške.

6) Servirati uz mladiluk i jaja.

Smijeh jača psihu

njuje različite emocionalne i psi -hičke poremećaje. Teško oboljelimosobama smijeh pomaže da se suo če, prihvate i nose sa svojom boleš ću, a kod ostalih bolesnikaolak šava liječenje i ozdravljenje.

Smijeh je i najzdraviji ventilkojim se čovjek oslobađa negativ-nih osjećaja kao što su strah, srdž-ba, agresivnost ili trema. Omo-gućava objektivnije sagledavanjestvarnosti, oslobađa od okova ob-ra zaca u razmišljanju, pa tako po-tiče pažnju, koncentraciju i krea-tivnost. Doda li se tome i činjenicada pozitivno utječe i na samo-pouzdanje i samokritičnost, ne ču-di da mnogi menadžeri unose hu-mor u radno okruženje kako bi osi-gurali pozitivno ozračje i pove ćaliproduktivnost.

Izvor: www.coolinarika.com

Smijeh ljudima daje snagu, ohrabruje ih i čini optimističnima, on do-kazano potiče i ubrzava proces ozdravljenja.

Izvor: www.coolinarika.com



20. HRVATSKI FOLKLORNI FESTIVAL, HEUSENSTAMM, 5. OŽUJKA 2011.

Festival je otvorio delegat vlč. IvicaKomadina

Članovi prosudbene komisije prof. Vidoslav Bagur i prof. Srebrenka Šeravić

Hrvatska katolička misija Mülheim/Oberhausen: Hercegovačko kolo

Hrvatska katolička zajednica Stuttgart Bad Cannstatt: Pjesme i plesovi mađarske Podravine

Hrvatska katolička misija München: Vrličko kolo

Hrvatska katolička misija Düsseldorf: Splet slavonskih kola

Hrvatska katolička misija Duisburg: Poskočica dubrovačkog primorjaKUD „Željezničar“— Zagreb

20. hrvatskifolklorni festival Hrvatska katolička misija Wiesbaden: Baranjski plesovi

Hrvatska katolička zajednica Vaihingen/Enz: „Posavski divani“— Pjesme i plesni običaji Bosanske posavine

Hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg: Prigorski plesovi

Hrvatska katolička misija Nürnberg: Baranjski plesovi

Hrvatska katolička misija Rosenheim: „Ražanac“ — djevojačko kolo

Gosti iz Zagreba KUD „Željez ničar“oduševili su sve prisutne izvedbom„Tamo preko Drave“ — pjesmom i

plesom iz Podravine

Voditeljica programa Kristina Kovačević u razgovoru s mladimfolklorašem iz Düsseldorfa

Blagoslovljen Uskrs! Gesegnete Ostern...

Documents

Transcript of Blagoslovljen Uskrs! Gesegnete Ostern...