Geographic informacioni sistem (GIS) Geografski Information Systems (GIS)The Spatial Dimension razvojnu saradnju Prostorna dimenzija zato Development Cooperation

Po nalogu: Upravljanje zemljitem

Federalno ministarstvo ekonomskog razvoja i saradnje

Deutsche Gesellschaft fr Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH Njema~ka razvojna saradnja Postfach 5180 65726 Eschborn Njema~ka Telefon +49 61 96 79-0 Faks +49 61 96 79-11 15 E-mail info#gtz.de Web www.gtz.de SELLER Sector Network Sector Project Land Management (Projekat za sektor zemljine administracije) Telefon Fax E-mail Web +49 61 96 79-6429 +49 61 96 79-7173 Dorith.von-Behaim#gtz.de www.gtz.de

Odgovorna lica: Yvonne Mller, Dorith von Behaim Autori: Babette Wehrmann u saradnji sa Jelena Glavina DTP: Babette Wehrmann, Susanne Fritz golzundfritz.com, Outline d.o.o. - www.outline.ba Kontakt osoba u Federalnom ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj Karin Foljanty Fotografije: vidi zadnju stranicu Eschborn 2009. Kako se ova GIS broura koristi u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, pri prijevodu sa engleskog jezika je koriten odabir rije~i koji se smatra razumljivim za sva navedena govorna podru~ja. Sarajevo 2010.

PredgovorGIS Prostorna dimenzija za razvojnu saradnju Sloenost razvojnih zadataka stvara potrebu za alatima koji omogu}avaju snimanje i razumijevanje situacije kao i predvi|anje utjecaja naeg djelovanja. Geografski informacioni sistemi (GIS) predstavljaju upravo takav alat, i oni se sve vie koriste u razvojnoj saradnji. GIS moe pruati podrku implementaciji razli~itih vrsta projekata koji imaju za cilj razvoj op}ina, ekonomski razvoj regiona, razvoj poljoprivrede, upravljanje odrivim resursima, kvalitetno upravljanje, itd. GIS u saradnji posve}enoj razvoju treba tuma~iti kao sredstvo, ne kao cilj. U projektima i programima pod podrkom GTZ-a, GIS aplikacije se trenutno najvie koriste u zemljama Srednjoisto~ne Evrope (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Gruzija), Azije (Laos, Kamboda, Filipini, Mongolija) i Afrike (Etiopija, Mali, Namibija). Ove skra}ene upute su namijenjene stru~njacima u razvodnoj saradnji koji su se susreli sa GIS-om i koji bi eljeli bolje upoznati ovu aplikaciju i potencijalne koristi koje donosi njena primjena u odre|enim projektima ili programima. Poziva se i na dva prethodna izdanja GTZ GIS uputa objavljenih 1994. i 2000. godine. Ovaj priru~nik nije zamiljen kao plan za implementaciju GIS-a. Niti treba, niti moe u~initi od ~itaoca stru~njaka za GIS. Zamiljen je kao medij koji }e dati osnovni uvid u temu i ista}i pitanja vezana za implementaciju GIS-a. Ovaj priru~nik je zasnovan na zajedni~koj inicijativi GTZ SELLER Network radne grupe za upravljanje zemljitem sa regionalnim fokusom stavljenim na Evropu, Kavkaz, Centralnu Aziju i GTZ Projekat za sektor zemlji{ne politike. Eborn, juni 2009. Dorith von Behaim Projekat za sektor zemlji{ne politike

O ~emu je rije~?

^emu slui GIS?

ta je potrebno?

Dobre prakse

Prilozi

Sadraj1. Uvod: O ~emu je rije~?.........................................................................................................................5 2. ^emu slui GIS? (polja primjene u tehni~koj saradnji)..................................................10 3. ta je potrebno za postavljanje GIS-a?...............................................................................................20 4. Dobre prakse ....................................................31 - Crna Gora: Pove}anje prihoda od poreza i poboljavanje urbanisti~kog planiranja............................32 - Albanija: Ubrzavanje radnog procesa i poboljanje donoenja odluka ....................................34 - Filipini: Onlajn informacije o projektu i pra}enje projekata......................................36 - Laos: Popis koncesija i zakupa .....................................................38 - Namibija: Knjienje zemljita osiguravanje pojedina~nih prava .................................................40 - Mali: Upravljanje op}inskim zemljitem na osnovu adresiranja ulica ..................................42 - Njema~ka: Utvr|ivanje lokacija za solarne elektrane .................................44 - Njema~ka: Odravanje kanalizacijskog sistema....................................46 - Njema~ka: Pove}avanje efikasnosti urbanisti~kog planiranja....................................48 Prilozi....................................................50

4

O ~emu je rije~?

1. Uvod: O ~emu je rije~?Donedavno, a u velikom broju zemalja je to jo uvijek slu~aj, odluke o regionalnom i op}inskom razvoju, planiranju koritenja zemljita, infrastrukturi, prijevozu, planiranju ulaganja, upravljanju prirodnim resursima, zdravstvenim inicijativama, upravljanju postrojenjima, velikim gra|evinskim poduhvatima, mjerama sigurnosti, spremnosti na nesre}e, mjerama za hitne slu~ajeve, itd. su se donosile na osnovu obi~nim papirnih mapa koje su ~esto bile zastarjele i sa~injene na osnovu nepotpunih podataka te je obi~no bilo potrebno dugotrajno pretraivanje arhiva razli~itih odjela i institucija.

Danas geografski informacioni sistemi (GIS) kombiniraju ovakve vrste mapa (u digitalnom obliku) i sve raspoloive podatke dobivene od nadlenih institucija. Na primjer, umjesto zasebnih katastarskih mapa i zemljinih knjiga, mapa parcele i podaci o vlasnitvu se kombiniraju u jedan sistem, umjesto da prou~avate veliki list papira i pojedina~no traite demografske podatke kako biste pronali idealnu lokaciju za novu kolu, moete poslati upit ra~unaru koji vam odmah izra|uje mapu na kojoj je ozna~ena idealna lokacija. Stoga GIS ne predstavlja samo alat za upravljanje zemljitem. GIS tako|er moe ubrzati razne vrste svakodnevnih radnih postupaka i brzim dostavljanjem auriranih podataka pomo}i donoenju odluka o velikom broju vanih pitanja istovremeno pruaju}i visok kvalitet.

5

O ~emu je rije~?

GIS se koristi kao sredstvo za podrku procesu odlu~ivanja u javnim i privatnim ustanovama irom svijeta i moe zna~ajno doprinijeti osmiljavanju administrativnih i upravnih procedura koje su efikasnije, transparentne i jednostavne za upotrebu. Svaka odluka koja uklju~uje prostorne aspekte, poput situacija gdje je potrebno odlu~iti gdje se neto treba, odnosno ne treba uraditi, se moe donijeti uz pomo} GIS-a. Traenje podataka, koje bi ina~e oduzelo mnogo vremena, je ovdje automatizirano. Mogu}e je jednostavno odrediti podru~ja podesna za odre|ene aktivnosti kao i grupe gra|ana ili imovine koje spadaju u istu kategoriju. Stoga GIS moe zna~ajno poboljati efikasnost i smanjiti trokove. Glavni proizvod svake GIS aplikacije je tematska mapa koja daje prikaz trenutne situacije i/ili mogu}ih rjeenja. Navest }emo par primjera prednosti koje nudi GIS: o Kvalitetno donoenje odluka sa novim mogu}nostima analize podataka o Bri uvid u podatke o Bolja komunikacija me|u odjelima / institucijama o Rukovanje velikim koli~inama podataka o Pove}ana transparentnost i efikasnost u javnim procedurama o Bolja raspodjela resursa o Op}insko i regionalno planiranje fokusirano na stvarne potrebe o Efikasnije ubiranje poreza na zemljite o Jednostavna identifikacija odgovaraju}ih lokacija za ulaganja i podru~ja pod zatitom o itd. Studija ekonomske izvodljivosti koja je nedavno izvrena u tri op}ine u Srbiji je pokazala da GIS ostvaruje utedu i pove}ava op}inski budet u roku od manje od pet godina.

6

O ~emu je rije~?

GIS predstavlja kombinaciju hardvera, softvera i podataka. On kombinira grafi~ke podatke u vidu mapa sa dodatnim podacima u vidu tabela (baza podataka). Digitalna mapa unutar GIS-a sadrava tri klju~na elementa: podru~ja, linije i ta~ke. Podru~je moe predstavljati zemljinu parcelu, gra|evinu ili prostor pod odre|enom upotrebom (umu, polja, naselje, industrijsku zonu, itd.). Linije mogu predstavljati ulice i jednostavne ta~ke, poput pojedina~nih ku}a ili drve}a. Svaki od ovih elemenata prikazanih na mapi je povezan sa bazom podataka koja sadri dalje informacije kao to su veli~ine, naziv, uslovi/stanje, ograni~enja ili vlasnik. Grafi~ki elementi sli~nog sadraja su obi~no prikazani u takozvanom lejeru (sloju). Na primjer, sve ulice na odre|enom podru~ju se mogu prikazati linijama na tematskom lejeru nazvanom ulice. GIS sa~injavaju upravo razli~iti tematski lejeri. Korisnik moe izraditi kombinaciju razli~itih tematskih lejera tako da kombiniranjem informacija dobiva sasvim novi uvid u postoje}e podatke (vidi sliku ispod). Na ovaj na~in GIS prikazuje pojednostavljen pogled na svijet isti~u}i one informacije koje su zna~ajne za donoenje odre|ene odluke.

Lejer 3: Koritenje zemljita

Lejer 2: Granice parcela i gra|evina

Lejer 1: Zra~na fotografija

7

O ~emu je rije~?

Prvi korak u podeavanju GIS-a je kombiniranje podataka iz razli~itih izvora kao i podataka koji daju razli~ite informacije. Za osnovu se obi~no uzimaju zra~ne fotografije i mape zemljinih parcela. Na primjer, mogu}e je izraditi mapu koritenja zemljita koriste}i se zra~nom fotografijom i satelitskim snimkom.

Tako|er, preko fotografije je mogu}e postaviti postoje}i plan koritenja zemljita, kao dodatni sloj. Tako dobivamo potpuno novi uvid u podatke. Plan se vrlo lako moe uporediti sa stvarnim prikazom. Na ovaj na~in je mogu}e utvrditi nezakonitu gradnju ili radove te poduzeti potrebne mjere.

Razli~ite funkcije GIS-a omogu}avaju izvravanje razli~itih analiza podataka, pretragu i utvr|ivanje lokacija, te predstavljanje podataka na odgovaraju}i na~in.

Potencijalne prednosti GIS-a nisu ograni~ene tehni~kim sredstvima ve} dostupnim podacima i njihovom ta~no}u. Iako GIS moe dati nove informacije kombiniraju}i postoje}e, ne moe sa~initi bazu podataka, tj. zakonite katastarske podatke.

8

O ~emu je rije~?

GIS u zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji Prva sporadi~na upotreba GIS-a u zemljama u razvoju se javila 1980-ih. ira upotreba GIS-a je zapo~ela po~etkom 1990-ih kada su li~ni ra~unari a njima i prate}i GIS programi naslijedili postoje}e radne stanice, koje su bile mnogo skuplje i sloenije za upotrebu. 1990-ih godina, dostupnost jeftinih prijemnika za Sistem za globalno pozicioniranje (GPS) kao i uvo|enje elektronske pote i interneta, promovirali su koritenje GIS-a, olakavaju}i izradu prostornih podataka, razmjenu podataka kao i daljinsku podrku preko elektronske pote i interneta. Danas je GIS prisutan u ve}ini zemalja u razvoju, iako se u tim zemljama koristi na mnogo razli~itih na~ina. Izuzev June Afrike i nekih urbanih centara na afri~kom kontinentu, upotreba GIS-a je u Podsaharskoj Africi jo uvijek ograni~ena. Upotreba GIS-a je rairenija u Junoj Americi i naro~ito Aziji. Zemlje Isto~ne Evrope su u ogromnoj prednosti jer se trenutno bave prilago|avanjem procedura i podataka standardima EU, premda se jo uvijek suo~avaju sa nekim od poteko}a u kojima se nalaze ostale drave (vidi dole). Upotreba GIS-a se ne razlikuje samo me|u i unutar ovih regiona, gdje je upotreba ve}a u naprednijim ekonomijama, ve} i unutar samih drava. Op}enito posmatrano, privatni sektor je mnogo napredniji od javnog sektora koji je optere}en svojim dobro poznatim nedostacima. Najve}i izazovi sa kojima se zemlje u razvoju sre}u po pitanju GIS-a je dostupnost (auriranih) podataka, adekvatno pohranjivanje podataka, saradnja me|u institucijama u smislu razmjene podataka, pristup internetu kao i adekvatno obu~eno osoblje i raspoloivost odgovaraju}eg softvera. Odrivost GIS projekata je jo uvijek upitna u velikom broju zemalja i to zato to projekte rijetko pripremaju lokalni stru~njaci ve} vanjski savjetnici i konsultanti koji napuste zemlju odmah po zavretku pilot projekta, ostavljaju}i daljnje korisnike bez potrebnih znanja za pravilnu upotrebu. Uvo|enje GIS-a u zemlje u razvoju zahtijeva vie od kratkoro~nog konsultanta koji je stru~njak u koritenju GIS softvera. Uvo|enje GIS-a zahtijeva obuhvatan pristup koji uklju~uje ja~anje kapaciteta kao i promjene u upravljanju, procedurama, zakonskim okvirima, itd., i na kraju, u na~inu razmiljanja i djelovanja.

9

^emu slui GIS?

2. ^emu slui GIS?Upotreba GIS-a nudi razne prednosti koje se mogu saeti u tri kategorije: pove}anje efikasnosti, visok kvalitet odluka i poboljane usluge. Efikasne procedure Visok kvalitet odluka Poboljane usluge Bra obrada upita Ve}a pouzdanost podataka Ve}a transparentnost Dodatne usluge

Bri uvid u podatke Kombinacija podataka iz Automatizirana obrada razli~itih institucija standardnih radnih procedura Koritenje irokog spektra Koordiniran razvoj podataka uklju~uju}i arhivske Istovremeno koritenje od podatke strane vie korisnika Integrirano planiranje

Kada je GIS koristan? Za aktivnosti planiranja i odlu~ivanja koje uklju~uju: Prostorna pitanja (npr. pronalaenje adekvatne lokacije) Veliku koli~inu podataka koji se mogu povezati sa odre|enim lokacijama Ponavljanje analize zasnovano na neprekidnom auriranju podataka

10

^emu slui GIS?

GIS se moe koristiti u raznim poljima. Slika ispod prikazuje naj~e}a polja upotrebe u zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji.

Pra}enje projekta Upravljanje prirodnim resursima Planiranje koritenja zemljita Upravljanje vodnim slivovima Upravljanje obalskim pojasom Pra}enje stanja okolia Pra}enje pokrivenosti umom Mapiranje klimatskih promjena Prilago|avanje klimatskim promjenama Spremnost na nesre}e/ blagovremeno upozoravanje Akcije u hitnim slu~ajevima

Oporezivanje Osiguravanje koritenja zemljita Popis dravnog zemljita Op}insko i regionalno planiranje Planiranje drutvene infrastrukture Mapiranje i planiranje po zdravstvenim pitanjima Planiranje i upravljanje komunalijama Organizacija op}inskih usluga Planiranje prijevoza Rehabilitacija sirotinjskih ~etvrti Marketing za privla~enje ulaga~a Turizam

Standardni GIS softverski paketi nude irok spektar op}ih funkcija primjenjivih na razna tematska podru~ja. Dalje tematske ekstenzije su obi~no dostupne ali ih stru~njaci tako|er mogu programirati. GIS je podesan za sve vrste korisnika, po~etnike i profesionalce.11

^emu slui GIS?

Transparentno pra}enje projekta GIS u kombinaciji sa internetom moe zna~ajno poboljati transparentnost troenja javnih sredstava. Takozvani mreno-zasnovani GIS se moe koristiti za prikaz lokacije aktuelnih projekata, postignutog napretka, utroenog novca, kompanija koje implementiraju projekat, itd. Pored toga to slui kao sredstvo za pra}enje za gradske vlasti, ovakva internetska stranica prikazuje transparentne prakse upravljanja. Mogu}e je pove}ati u~e}e javnosti davanjem mogu}nosti za posjetioce da ostave komentare u prostoru rezerviranom za tu namjenu. I na kraju, pra}enje projekata zasnovano na mrei promovira grad kao pouzdanu destinaciju za ulaga~e i donatore.Vidi: Dobra praksa Filipini

Efikasno upravljanje porezima GIS moe pomo}i u poboljavanju efikasnosti i transparentnosti procjene i ubiranja poreza. Prvo, GIS se moe koristiti za izra~unavanje i ubiranje poreza na nekretnine. Zra~ne fotografije se sa GIS-om mogu koristiti sa izra~unavanje povrina i vrijednosti parcela ili zgrada. U priloenoj bazi podataka se mogu ~uvati dodatne informacije o vlasniku i imovini. Odre|ivanje poreza se moe automatizirati. Drugo, GIS se moe koristiti za mapiranje i pra}enje statusa pla}anja poreza za sve direktne poreze. Ovakve informacije (mapa) se mogu jednostavno objaviti preko GIS-a zasnovanog na mrei.Primjer: Status pla}anja poreza, Filipini Vidi: Dobra praksa Crna Gora

12

^emu slui GIS?

Promoviranje/poticanje ulaganja Tokom decentralizacije, mnoge lokalne teritorijalne jedinice ili jedinice lokalne samouprave se oslanjanju na sopstvene prihode u smislu poreza i naknada kako bi finansirale svoje administracije, odravanje drutvene i tehni~ke infrastrukture, javnih servisa kao i aktivnosti koje pomau i omogu}avaju dalji razvoj. Ve}ina op}ina je vrlo aktivna u privla~enju ulaga~a. GIS moe pomo}i u jednostavnom identificiranju adekvatnih lokacija za odre|ene potrebe. Ukoliko, na primjer, ulaga~ trai potpuno razvijen plac na kojem nema gradnje, odre|ene minimalne veli~ine, blizu autoputa i pomo}ne industrije, odgovaraju}u lokaciju moe prona}i upravo pomo}u GIS-a.Primjer: mreni GIS za ulaga~e, Subotica/Srbija

Mapiranje i planiranje po zdravstvenim pitanjima GIS se moe koristiti kako bi se osiguralo da je op}ina, okrug ili region adekvatno opremljen zdravstvenim ustanovama i da je dalji razvoj zdravstvenog sektora orijentiran u pravcu stvarnih potreba. Rasprostranjenost ustanova kao i eventualni propusti u lancu snabdijevanja poput velikih udaljenosti izme|u odre|enih stambenih zona i osnovnih zdravstvenih ustanova se moe analizirati i vizualizirati na osnovu detaljnog mapiranja lokacije, kapaciteta i funkcija svih bolnica, ordinacija, apoteka, hitnih pomo}i, itd. u kombinaciji sa podacima/mapom koritenja zemljita, gustinom naseljenosti i demografijom. GIS tako|er moe prikazati gdje je i koliko potrebna zdravstvena infrastruktura trenutno i u budu}nosti.Primjer: Zdravstveni atlas Hamburga

13

^emu slui GIS?

Planiranje koritenja zemljita i upravljanje prirodnim resursima NRM upravljanje prirodnim resursima ~esto zahtijeva pripremu plana koritenja zemljita. GIS se moe koristiti za pripremu takvog plana. Takav tehni~ki pristup ne isklju~uje metode participacije. Informacije prikupljene tokom Participatorne ruralne procjene (PRA) se mogu jednostavno uvrstiti u GIS. Tipi~an GIS za upravljanje prirodnim resursima uklju~uje satelitske snimke ili zra~ne fotografije, GPS podatke, informacije o premjeru zemljita, topografske informacije, statistiku i informacije od PRA. GIS omogu}ava kombiniranje informacija u cilju identifikacije interesnih zona (npr. za o~uvanje tla i voda ili poumljavanje).Primjer: Integracija mape lokalnih resursa u GIS, Region Oromia, Etiopija

Upravljanje vodnim slivom Vodni sliv se smatra za najpodesniju i funkcionalnu jedinicu u rjeavanju sloenih okolinih problema. Zbog sloenosti slivova te prirodnih uslova i ljudskih aktivnosti, GIS se koristi u upravljanju vodnim slivovima jo od pojave ove tehnologije. Njegova primjena je razvijena od jednostavne operativne podrke (npr. opisno mapiranje i priprema popisa) do sloenih pitanja upravljanja, uklju~uju}i propisano modeliranje i pomo} stratekom odlu~ivanju.Primjer: Premjer zemljita u HaTinhu, Vijetnam

14

^emu slui GIS?

Pra}enje klimatskih promjena i potencijala prilagodbe Klimatske promjene predstavljaju rezultat vie razli~itih faktora. GIS omogu}ava integraciju prolih, trenutnih i budu}ih podataka iz razli~itih izvora i analiziranje potencijalne interakcije izme|u razli~itih faktora. Ove simulacije pomau u predvi|anju budu}ih klimatskih promjena njihovih efekata. Predvi|anje omogu}ava identifikaciju potencijala prilagodbe odre|enih lokacija kao to su primjena usjeva otpornih na suu, uvo|enje efikasnijih tehnologija za navodnjavanje, pove}anje rezervoara za vodu, ja~anje nasipa, premjetanje putnih mrea i industrije sa zona sa ~estim poplavama, preseljenje stanovnitva, itd. Na osnovu prolih i trenutnih podataka je mogu}e pra}enje promjena. Planiranje za obnovljive energije Za instaliranje samostoje}ih elektrana (solarnih ili vjetrenja~a) su potrebne lokacije sa odre|enim karakteristikama. Ova primjena je zasnovana na digitalnim modelima terena, trodimenzionalnim podacima o zgradama i vegetaciji kao i podacima o vremenskim uslovima, zati}enim zonama i planiranim budu}im razvojima, itd. GIS funkcije omogu}avaju identifikaciju parcela sa odre|enom ekspozicijom i padom ili odre|enim vjetrovima koji su dostupni za samostalne elektrane. Simulacije su mogu}e za provjeru vizuelnih utjecaja na okolinu i estetske posljedice. Male elektrane se mogu postaviti na krovove, to GIS tako|er moe utvrditi.Primjer: Potencijalna analiza solarnih elektrana Vidi: Dobra praksa Markt Eichendorf

15

^emu slui GIS?

Spremnost u slu~aju nesre}e GIS omogu}ava predvi|anje utjecaja odre|ene nesre}e na odre|eno podru~je (procjena rizika, mapiranje rizika, procjena ranjivosti, itd.) kako bi se poduzele blagovremene preventivne mjere. Na primjer, simulacije poplava ukazuju na podru~ja koja }e biti poplavljena i ona koja ne}e. U slu~aju poara, pomo}u podataka o vjetrovima je mogu}e analizirati pravac i udaljenost irenja. Mape opasnosti iz GIS-a koje sadre podru~ja sklona nesre}ama se mogu koristiti i za identifikaciju sigurnih podru~ja, puteva i mjesta za evakuaciju, definiranje koritenja odre|enih zona za smanjenje ranjivosti ili izbjegavanje novih gra|evina koje mogu pove}ati okoline rizike.Primjer: Zoniranje rizika, Honduras

Hitne mjere i mjere spaavanja GIS je odli~no sredstvo za unaprijed pripremljene hitne mjere. Ovaj sistem moe pruiti sve potrebne informacije o lokaciji kao to su medicinska pomo}, prilazni putovi, sigurna mjesta, broj potrebnih atora, itd. Takav GIS treba biti dostupan svim osoba uklju~enim u hitne mjere daju}i im mogu}nost da dodaju i izmjene informacije. To omogu}ava institucijama da primaju aurirane podatke o zbivanjima. Kako je internetska konekcija ~esto problemati~na nakon nesre}e, pruatelji hitne pomo}i mogu koristiti isti GIS i van mree kako bi obavijestili jedni druge o promjenama preko mobilnog telefona.Primjer: Mapa za evakuaciju u slu~aju cunamija,Indonezija

16

^emu slui GIS?

Osiguravanje koritenja zemljita Veliki broj siromanih ljudi nema sigurnost vlasnitva nad imovinom. Nezakoniti stanari strahuju od deloacije. Seljani su ~esto `rtve otima~a zemlje, ulaga~i uzimaju dravnu zemlju pod lizingom ne mare}i za prava koritenja zemljita koja tradicionalno pripadaju lokalnom stanovnitvu. U oba slu~aja, sukobi su skoro neizbjeni. GIS zasnovan na satelitskim snimcima omogu}ava brzo utvr|ivanje vlasnika ili korisnika. U kratkom roku je mogu}e izdati uvjerenja i potvrde o vlasnitvu. Ovakav pristup se moe razviti u potpuni katastar.Primjer: Javni prikaz granica izme|u parcela, Kamboda Vidi: Dobre prakse Namibija i Mali

Upravljanje dravnim zemljitem Dravno zemljite je vrijedna imovina svake drave. Pored koritenja u javne svrhe, ona predstavlja stalni izvor prihoda jer se parcele dravnog zemljita mogu dati u zakup ili kao koncesija. Me|utim, mnoge vlade ne znaju koliko zemljita posjeduju, gdje se nalazi, gdje su granice, za ta se koristi, ko je korisnik i koliko dugo, itd. Ovo otvara mogu}nosti za nezakonito koritenje dravnog zemljita. To tako|er ometa decentralizaciju javnog zemljita. GIS zasnovan na satelitskim snimcima moe pomo}i u identifikaciji dravnog zemljita te se razviti u popis dravnog zemljita ili registar najma/koncesija.Primjer: Izvjetaj o ilegalnoj raspodjeli javnog zemljita, Kenija i Podzakon o upravljanju javnim zemljitem, Kamboda Vidi: Dobra praksa Laos

17

^emu slui GIS?

Op}insko planiranje Po pitanju op}inskog planiranja, GIS je koristan alat za izradu svih vrsta planova ili mapa poput mapa koritenja zemljita, razvojnih planova i tematskih mapa. Svojim razli~itim funkcijama omogu}ava pronalaenje idealne lokacije za posebne potrebe kao to su kole, bolnice, industrijske zone. Mogu}e je provjeriti uslove poput minimalne povrine, veza, ili maksimalne zaga|enosti zraka. Svaka promjena u koritenju zemljita se moe lako i brzo unijeti tako da je plan uvijek auriran. Standardizirani simboli mapiranja uklju~eni u GIS softver zajedno sa mogu}no}u odabira simbola specifi~nih za odre|enu lokaciju ispunjavaju zakonske uslove planiranja u svim zemljama.Primjer: Plan koritenja op}inske zemlje, Subotica, Srbija Vidi: Dobra praksa Crna Gora

Planiranje/upravljanje op}inskim uslugama Op}inske usluge se mogu jednostavno planirati i upravljati uz pomo} GIS-a. GIS pomae optimizaciju ruta za prikupljanje otpada ili isporuku pote. Moe pomo}i u identifikaciji lokacija za deponije. GIS tako|er moe identificirati mjetane koji trebaju platiti odre|ene usluge zbog udaljenosti, npr. razvojnu naknadu za novopostavljenu vezu sa kanalizacijom.Vidi: Dobra praksa Mali

18

^emu slui GIS?

Planiranje i upravljanje infrastrukturom/ komunalijama GIS je savreno sredstvo za planiranje nove infrastrukture na osnovu trenutnih i budu}ih potreba kao i olakavanje odravanja postoje}ih komunalnih servisa. Potronju je mogu}e izra~unati na osnovu demografskih modela kako bi infrastrukturne mree (putovi, kanalizacija, struja, plin ili telekomunikacije) bili prilago|eni budu}im potrebama. Odravanje cjevovoda ili linija je mnogo jednostavnije sa GIS-om jer je ote}enja mogu}e bre locirati a informacije potrebne za popravku postaju direktno dostupne. Kompletne baze podataka dostupne svim nadlenim institucijama tako|er sprje~avaju da druge kompanije tokom izgradnje izazovu ote}enja cjevovoda.Vidi: Dobra praksa Njema~ka

Rehabilitacija sirotinjskih ~etvrti Ovakve ~etvrti su uglavnom nisu premjerene, mapirane niti registrirane u lokalnim organima vlasti. Ako postoje topografske mape ili plan grada, radi se o zastarjelim podacima. Stoga ne postoje niti mape niti detaljne informacije o doma}instvima za ve}inu ovakvih ~etvrti. Konvencionalno katastarsko mapiranje ne moe pratiti brz rast ovakvih podru~ja. GIS zasnovan na zra~nim fotografijama ili satelitskim snimcima povezan sa podacima socijalnog istraivanja moe proizvesti nove i lako obnovljive topografske i tematske mape razli~itih razmjera koje daju pouzdane informacije svim stranama uklju~enim u rehabilitaciju. GIS se trenutno koristi u rehabilitaciji sirotinjskih ~etvrti u Indiji. U J. Africi, izra|en je 3-D model za jednu ovakvu ~etvrt. GIS se moe koristiti i za njihovu legalizaciju.Vidi: osiguravanje koritenja zemljita

19

ta je potrebno?

3. ta je potrebno za postavljanje GIS-a?^esto se podcjenjuje ono to je potrebno za postavljanje GIS-a. Za razliku od uredskog softvera poput Worda, koji jednostavno omogu}ava po~etak rada, GIS softver je poluspreman. Potrebno ga je dovriti i napuniti podacima kako bi se mogao koristiti. To je zato to svaki GIS mora biti prilago|en konkretnim potrebama za koje }e se koristiti. Stoga, potrebno je programirati koje grupe podataka treba mo}i povezati. Potom se podaci prikupljaju i unose u sistem. Kasnije se ti podaci redovno auriraju. Ovisno od svrhe GIS-a, to zahtijeva umije}e i vrlo ~esto, dosta vremena. Upravlja~ki aspekt GIS-a Implementaciju GIS-a treba posmatrati kao projekat sa jasno definiranim ciljevima i fazama. Radi se o sloenom procesu koji se moe ostvariti samo po principu korak po korak. Implementacija GIS-a ne uklju~uje samo tehni~ke aspekte. Kako naj~e}e navodi na promjene u radnim procedurama, obi~no zahtijeva prilago|avanja organizacijske strukture u instituciji. U odre|enim slu~ajevima su potrebna i prilago|avanja zakonskog okvira. Kona~no, za uspjenu implementaciju GIS-a je ~esto potrebno promijeniti i na~in razmiljanja. Svaka osoba koja donosi odluke i koja eli pokrenuti projekat implementacije GIS-a mora biti svjesna socijalnih, organizacijskih i zakonskih promjena koje prate uvo|enje nove tehnologije i samim tim, pozitivno podravati proces profesionalnim upravljanjem promjenama. Uposlenici uklju~eni u implementaciju GIS-a trebaju biti organizirani u tijelo za koordinaciju. Neizbjeni su redovni sastanci na kojima se vri razmjena informacija o napretku i eventualnim problemima, kao i planiranje slijede}ih koraka. Na po~etku svake implementacije GIS-a, potrebno je pripremiti jasan plan cjelokupne procedure. Takvom planu mogu voditi tri razli~ita puta:

20

ta je potrebno?

A) Nizak nivo lokalne vjetine

Procedura koju su pripremili vanjski stru~njaci

B) Visok nivo lokalne vjetine Homogena po~etna situacija

Individualna procedura koju pripremaju pojedina~ne institucije

Implementacija GIS-a

C) Visok nivo lokalne vjetine Heterogena po~etna situacija

Kolektivna procedura koju pripremaju ~lanovi razli~itih institucija

Procedura implementacije GIS-a se sastoji od pet jasno definiranih faza. Detalji aktivnosti svake faze se mogu razlikovat od institucije do institucije, ali je u svakoj fazi potrebno zadovoljiti neke op}e zahtjeve. Slika ispod pokazuje pet faza i njihove glavne radne korake.

Faza projekta

Organizacija projekta Koordiniraju}e tijelo

Grubo planiranje Popis

Detaljno planiranje Detaljni nacrt

Odabir sistema, prikupljanje podataka Odabir sistema

Promjena radnih procedura Priprema promjene Promjena

Rad

Radni koraci

Auriranje podataka Stalna obuka

Analiza uslova

Sistemske specifikacije

Podeavanje sistema Prikupljanje podataka Snimanje podataka

Grubi koncept

Odravanje i obnavljanje opreme

Analiza trokovakoristi

21

ta je potrebno?

Implementacija GIS-a zahtijeva dobro organiziran i motiviran tim spreman da preuzme odgovornosti odmah na po~etku. Prvi korak uvijek mora biti precizno definiranje cilja: ta elimo posti}i (utjecaj!) implementacijom ovog GIS-a? U drugom koraku treba detaljno definirati sve zadatke, odrediti prioritete, dogovoriti vremenski okvir i definirati odgovornosti svih ~lanova grupe. Preporuka: Uspostavljanje GIS treba biti postepeno, po~evi sa 1-3 jednostavne i korisne aplikacije koje zahtijevaju ograni~en broj podataka i uklju~uju samo par aktivnih sudionika kako bi se ve} u ranoj fazi vidjeli rezultati.

UtrociVrijeme Uspostavljanje GIS-a moe trajati nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ovisno od veli~ine sistema, raspoloivosti obu~enog osoblja, tehni~ke opremljenosti i finansijskih sredstava. ^ak i operativan sistem zahtijeva administraciju i odravanje. Zbog velikog broja promjena (tehni~kih, organizacijskih, socijalnih, zakonskih, itd.) u implementaciji su ~este pojave uskih grla i prekida. Dobro upravljanje sa pouzdanim predvi|anjem moe pomo}i izbjegavanju i brem rjeavanju problema. I na kraju, GIS nikad nije zavren; uvijek je mogu} dalji razvoj i dodatne aplikacije. Trokovi Trokovi GIS-a ovise od tehni~ke opreme, profesionalnog savjetovanja, podataka, obuke osoblja i odravanja sistema. Obi~no su potrebni veliki po~etni trokovi za postavljanje sistema. Operativni trokovi ovise od vrste aplikacije. Njih ne treba zanemariti! U mnogim slu~ajevima finansiranje sistema predstavlja ozbiljnu prepreku. U drugim slu~ajevima, sistem je dobiven kao dar i nikad nije iskoriten zbog nedovoljno resursa za njegovo odravanje (auriranje podataka, nove licence za softvere, rezervni dijelovi i tehni~ke zamjene, itd.). Me|utim, treba naglasiti da su trokovi softvera i hardvera, satelitskih snimaka i publikacija GIS rezultata na internetu sve manji. Ovisno od vrste aplikacija, mogu}e je ostvariti srednjoro~ne i dugoro~ne prihode od GIS-a koji ponekad pokrivaju ranije rashode (vidi str. 24).

22

ta je potrebno?

Hardver i softver Osoblje Regrutiranje, edukacija, obuka, plate Podaci Sakupljanje, unos, upravljanje, auriranja, validacija, sigurnost Organizacijski razvoj Administracija, protok informacija, saradnja, koordinacija, odlu~ivanje

Izvor: GTZ 2000:9

Ljudski resursi Postavljanje i koritenje GIS-a zahtijeva punu posve}enost nekoliko stru~njaka u razli~itim poljima. Na po~etku, tehni~ki stru~njaci planiraju strukturu i kapacitete GIS-a. To mogu biti vanjski savjetnici. U svakom slu~aju, interni uposlenici moraju definirati potrebe institucije. Administracija i odravanje sistema zahtjeva dodatne napore. Mnoge nove obaveze mogu preuzeti uposlenici koji su ve} dostupni, ali je ~esto potrebno otvoriti nova radna mjesta. ^itav proces mora biti ispra}en i upravljan od strane radne grupe ili odbora u kojem su predstavljene sve uklju~ene strane (vidi upravlja~ki aspekti).

23

ta je potrebno?

Ekonomska isplativost komunalnog GIS-a, slu~aj Subotice (Srbija)Nekoliko godina nakon to je op}ina Subotica po~ela koristiti op}inski GIS, izvrena je studija ekonomske isplativosti. Studija je pokazala da su ve} u drugoj godini prihodi premaili teku}e trokove. Tako|er je pokazala da }e pet godina nakon po~etka projekta svi trokovi biti nadokna|eni. To zna~i da je nakon samo pet godina od uvo|enja op}inskog GIS-a op}ina ostvarila finansijsku korist. Grad ve} ima koristi od kvalitativnih poboljanja kao to su kra}e procedure, bolja transparentnost i ve}a ta~nost u planiranju postrojenja, a kao posljedica toga, smanjenje trokova zbog rje|ih teta izazvanih gra|evinskim radovima. Ranije su se ~esto deavala ote}ivanja instalacija poput strujnih vodova pri ugradnji drugih vodova kao to su, na primjer, telefonske linije. Rashodi i prihodi u eurima Godina 0 Po~etni trokovi * Teku}i trokovi Utede i prohodi Saldo Saldo (uklj. popust (14%)) 146.500 130.700 99.000 -31.700 -27.801 157.700 163.000 5.300 4.076 106.700 188.000 81.300 54.878 118.700 202.000 83.300 49.314 80.700 212.000 131.300 68.145 Prva godina Druga godina Tre}a godina ^etvrta godina Peta godina

* Po~etni trokovi na tehnologiju, podatke i li~ne trokove postavljanja sistema i ~etiri aplikacije (razmjena podataka, gra|evinske dozvole, legalizacija nezakonite gradnje, ubiranje poreza)

24

ta je potrebno?

Razvoj kapacitetaIshod GIS-a u velikoj mjeri ovisi od kapaciteta korisnika. GIS je alat koji nije u stanju samostalno pruati korisne informacije. Korisnici moraju jasno definirati dodatnu vrijednost koju ele proizvesti pomo}u GIS-a. Nakon to se odredi eljeni ishod, potrebno je utvrditi i prikupiti potrebne podatke. Ukratko, GIS zahtijeva visoko stru~ne korisnike. To opet rezultira posebnim zahtjevima za razvoj kapaciteta. Razvoj kapaciteta u GIS-u treba biti fokusiran na dvije grupe: GIS stru~njaci koji uspostavljaju, odravaju i koriste GIS sisteme i Donosioci odluka koji odlu~uju o koritenju GIS-a i /ili koordiniraju sloene GIS projekte. Dok prvu grupu treba obu~iti u tehni~kim aspektima, druga grupa samo treba biti svjesna mogu}ih primjena, trokova i koristi sistema i kako ga najbolje iskoristiti. Stoga razvoj kapaciteta za prvu grupu zahtijeva intenzivnu i dugotrajnu obuku ili ~ak fakultetsko obrazovanje dok razvoj kapaciteta za donosioce odluka moe biti omogu}en u jednosedmi~nom seminaru.

25

ta je potrebno?

GIS razvoj kapaciteta u SrbijiU Srbiji su pokrenuta dva razli~ita programa ja~anja kapaciteta za GIS pod projektom podranim od strane GTZ-a. a) Obuka studenata geodezije i geografije kao GIS stru~njaka na Univerzitetu u Beogradu u saradnji sa GIS odjelom Technische Universitt Mnchen (TUM) i op}inom Subotica. TUM posjeduje dugogodinje iskustvo sa projektnim seminarima koji omogu}avaju studentima da rade na stvarnim projektima u op}inama, u~e}i ne samo o GIS-u ve} i irokom spektru upravlja~kih vjetina. Projektni seminar u Beogradu traje jedan termin, paralelno sa redovnom obukom. On obuhvata jednu sedmicu GIS obuke u laboratoriji, jedan dan planiranja projekta, posebno vrijeme za pripremu projekta (grupni rad), prezentaciju projekta, terenske posjete, pojedina~ni/grupni rad u op}ini, privremenu prezentaciju i kona~nu prezentaciju u op}ini. b) Obu~avanje donosioca odluka i rukovodilaca uklju~enih u urbano upravljanje kako bi se upoznali sa osnovama op}inskog GIS-a (kako radi), mogu}im primjenama, glavnim organizacijskom koracima za postavljanje i odravanje GIS-a, trokovima i koristima. Drugi cilj je upoznati budu}e koordinatore GIS-a sa prvim koracima potrebnim za pokretanje procesa. Petodnevna obuka se odvija u periodu od najmanje dva mjeseca, prate}i polaznike u pripremnoj fazi uvo|enja GIS-a u njihove op}ine. Obuka se odnosi na postoje}e dobre prakse u zemlji, nudi mogu}nost razgovora sa stru~njacima za GIS i donosiocima odluka onih gradova koji ve} koriste GIS i sadri kombinaciju predavanja, studija slu~aja, vjebi, grupnog rada i usmjeravanja. Obuku organizira i vodi Stalna konferencija gradova i optina koja tako|er nudi dugoro~no usmjeravanje za bive polaznike obuke.

26

ta je potrebno?

Preduslovi za postavljanje GIS-a Podrka najvieg rukovodstva institucije Za implementaciju i uspjeno koritenje GIS-a u bilo kojoj instituciji potrebna je puna podrka najvieg rukovodstva. Sami donosioci odluka moraju biti u potpunosti uvjereni u koristi koje sistem donosi kako bi institucija pruala podrku u vidu osoblja, vremena, finansija i brzih odluka. Stoga, preporu~ljivo je da rukovodstvo bude upoznato sa kompletnim i stvarnim informacijama o svim naporima koje implementacija GIS-a zahtijeva prije nego se projekat pokrene. Spremnost na reorganizaciju institucionalne strukture Uvo|enje GIS-a moe promijeniti radne procedure obi~no ih ~ine}i brim. To moe zahtijevati reorganizaciju strukture unutar institucije kao to je promjena administrativnih procedura ili fizi~ko premjetanje pojedinaca i timova. Pored toga, razvoj, administracija i odravanje sistema zahtijevaju neprekidnu komunikaciju izme|u uklju~enih uposlenika. Samim tim, moe biti korisno formirati novi odjel koji }e se baviti zadacima vezanim za GIS i tehni~kim radom kao i koordinacijom i upravljanjem. Telekomunikacijska mrea Op}enito, GIS zahtijeva razmjenu velikih koli~ina podataka. Samim tim, sve uklju~ene institucije moraju biti povezane kvalitetnom konekcijom. Paralelna konstrukcija GIS-a i telekomunikacijskih mrea je izvodljiva. Me|utim, u slu~aju samo tematskih primjena sa ograni~enim koli~inama podataka, razmjena se moe vriti pomo}u prenosivog medija (npr. kompakt diska).

27

ta je potrebno?

Neki tehni~ki detalji o GIS-uKako bi izvrio sve svoje zadatke uklju~uju}i uzimanje podataka, analize i prezentaciju, dobro razvijen GIS zahtijeva bogatu tehni~ku opremljenost ra~unare, hardver, softver, skener, ploter i jo neke mogu}e ure|aje. Napori ljudska snaga i trokovi umnogome zavise od softvera koji se koristi. Osnovno pitanje pri odabiru softvera je, samim tim, fokusirano na trokove potrebnog osoblja. To obi~no vodi do odabira izme|u prili~no skupog sopstvenog softvera (naj~e}e je to ESRI) i open source softvera koji se moe besplatno preuzeti sa interneta. U svakom slu~aju, po~etni trokovi su u odre|enoj mjeri zavaravaju}i; open source softver zahtijeva mnogo programiranja i uz kona~ni GIS ~esto stvara poteko}e sa rukovanjem. Pored toga, vrlo malo ljudi je obu~eno da se njime koristi dok je veliki broj ljudi obu~en za rad na licenciranom softveru. U slu~aju nabavke licenciranog softvera, potrebno je angairati kompaiju koja }e otklanjati kvarove, a u slu~aju open source softvera ste u sutini preputeni sami sebi. Open source softver samim tim trai vie vremena za postavku i obu~enije osoblje i uposlenike koje treba obu~iti, to dovodi do dodatnih trokova. Sa druge strane, open source softver vam omogu}ava vrlo prilagodljiva rjeenja. Ve}ina njih je ipak dostupna i za standardni softver u vidu ure|aja koji se mogu kupiti kao dodatak osnovnom paketu. Na kraju, sve se svodi na pitanje da li biste radije platili velikoj kompaniji za softver i savjetovanje ili tehni~kog stru~njaka za programiranje i neprekidno odravanje. Ta~na arhitektura svakog GIS-a ovisi od pojedina~nih okolnosti i potreba institucije. U op}inskom GISu se obi~no radi o saradnji nekoliko institucija koje stvaraju jedinstven sistem i unose svoje podatke stavljaju}i ih na raspolaganje svim uklju~enim partnerima. U privatnom sektoru, kompanije obi~no koriste sopstvene sisteme. Me|utim, sve je prisutnija svijest o zna~aju razmjene podataka ne samo izme|u javnih nego i izme|u privatnih i javnih institucija. Kako biste odlu~ili koja vrsta GIS arhitekture odgovara op}ini, vano je pojasniti koliko }e uposlenika koristiti GIS i koje funkcije zaista trebaju. ^esto je dovoljno jednostavno rjeenje koje nudi pregled, bez mogu}nosti ure|ivanja, kako bi se zadovoljile svakodnevne procedure.

28

ta je potrebno?

Naj~e}e vrste GIS arhitekture sa svojim prednostima i nedostacima su: 1. Desktop-GIS (sistemi za jednog korisnika) + jednostavno koritenje + razli~iti nivoi funkcionalnosti + niski trokovi obuke 2. Klijent/Server-GIS (baza podataka) + mala potrebna mo} obrade podataka sa korisni~ke strane 3. Web-GIS + bez dodatnog softvera sa korisni~ke strane + mali administratorski napori 4. Mobilni GIS + omogu}ava koritenje GIS tehnologije na terenu - ograni~ena funkcionalnost - ograni~ena funkcionalnost - skup softver

Standardi za strukturu podataka Jedna od prednosti GIS-a je to to veliki broj korisnika moe koristiti isti sistem pruaju}i podatke za zajedni~ku upotrebu i koriste}i tu|e podatke. To zahtijeva konvertibilnost podataka koji }e se koristiti na razli~itim radnim stanicama koje eventualno koriste druga~iji hardver i softver. Samim tim su veoma vani standardi za geo-podatke. U posljednjih deset godina su uloeni zna~ajni napori na uskla|ivanju podataka, razmjeni podataka te institucionalnim aranmanima kao to je besplatan pristup javnim podacima ili pristup bez naknada pomo}u gra|enja dravnih i me|uregionalnih infrastruktura prostornih podataka. Na primjer, u EU, geo-podaci moraju biti u skladu sa INSPIRE-om. To se trenutno odnosi i na zemlje JIE kandidate za pristup EU koje se moraju prilagoditi INSPIRE-u. ^itav niz projekata (npr. Srbija, Crna Gora) trenutno podravaju ovakve napore.

29

ta je potrebno?

Mogu}e alternative za GISZa odre|ene zadatke ~esto nije potreban kompletan GIS sa svim funkcijama. Posebice ako nije potrebno ure|ivanje podataka, postoje razne alternative za GIS koje nude jeftinija rjeenja. Program za pregled, na primjer, omogu}ava korisniku da pregleda grafi~ke podatke sa atributivnim podacima. Najvanije je pojasniti koju koli~inu funkcionalnosti zahtijeva koja radna stanica. ^esto su mogu}a i razumna kombinirana rjeenja sa kompletnim sistemima za neke radne stanice i jednostavnija rjeenja za druge. I na kraju, nije uvijek potreban GIS koji se zasniva na radu na ra~unaru. Uprkos svim prednostima savremenog GIS-a, staromodni pristupi zasnovani na papiru koji kombiniraju mape sa jednostavnim tabelama su i dalje najpodesniji za prili~an broj situacija. Ali i ovdje tehnologija ima svoj put. Zra~ne fotografije i satelitski snimci visoke rezolucije se sve vie koriste kao osnova za mape i planove. Oni, na primjer, omogu}avaju planiranje koritenja zemljita ili adresiranje ulica. Ovo posljednje slui kao osnova za mnoge tipi~ne GIS aplikacije kao to su ubiranje poreza, osiguravanje prava koritenja ili upravljanje op}inskim servisima. Na kraju krajeva, alat mora zadovoljavati uslove na terenu!

30

Dobre prakse

4. Dobre prakse

Mali Njema~ka

Laos

...i dalje

31

Dobre prakse

Pove}avanje poreskih prihoda i poboljavanje urbanisti~kog planiranja u Crnoj GoriPo~etna situacija / problem: Zbog nedostatka odgovaraju}ih podataka nije postojalo sistematsko i pravi~nog ubiranja poreza na nekretnine koji predstavlja jedan od najvanijih izvora prihoda za crnogorske op}ine. Nepotpune baze podataka su tako|er bile razlog za nekontroliranu i nekoordiniranu konkurenciju za razli~ite vidove koritenja zemljita. Cilj(evi): Cilj je bio poboljati urbanisti~ko planiranje i pove}ati op}inske prihode od poreza na nekretnine putem ispravnog koritenja postoje}ih podataka iz katastra kao i drugih podataka. Metodoloki pristup: Imaju}i na umu postoje}e tehni~ke preduslove u op}inama, GIS je razvijen pomo}u vlasni~kih podataka i podataka o parcelama iz katastra. GIS sadri dva modula, jedan za oporezivanje nekretnina, a drugi za urbanisti~ko planiranje. Izra|en je tako da se lako moe proiriti na podrku dodanim komunalnim zadacima. Dravno tijelo nadleno za katastar je omogu}ilo direktan, regularan i besplatan prijenos podataka op}inskoj bazi podataka. Implementacija je izvrena u ~etiri op}ine istovremeno kako bi se omogu}ila me|uop}inska razmjena iskustava. Uz to je vreno ja~anje kapaciteta op}inskog osoblja u svim nadlenim odjelima. Uz neprekidan i intenzivan proces uklju~ivanja op}inskog osoblja, po~etno softversko rjeenje je zna~ajno poboljano i oboga}eno novim funkcijama (npr. elektronsko pla}anje). Rezultat(i) ostvareni (do sada): Zna~ajno pove}anje prihoda od poreza na nekretnine (u prosjeku za vie od 100% u prvoj godini koritenja i za oko 30-40 % u narednoj godini). Po prvi put je mogu}e istovremeno jednostavno analizirati urbanisti~ke planove i katastarske mape. Politika sada prepoznaje zna~aj ulaganja u op}insku IT-infrastrukturu i stru~no IT-osoblje u cilju poboljanja efikasnosti i djelotvornosti administrativnih procedura. Op}ine pokre}u i finansiraju proirivanje GIS-a dodatnim modulima, npr. za administraciju op}inskih nekretnina.

32

Dobre prakse

Napori Vrijeme Trokovi Ljudski resursi

Priprema/planiranje ~ 4 stru~na mjeseca Oko 50.000 eura

Implementacija ~ 9 mjeseci po op}ini oko 25.000 eura po op}ini

Odravanje ~ 3 dana mjese~no po op}ini oko 6.000 eura godinje po op}ini lokalni IT administratori, kompanija za IT konsalting

2 me|unarodna privre- Kompanija za IT mena konsultanta konsalting, 1 ITstru~njak, 1 me|. priv. stru~njak (procjena)

Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: Uprkos velikim poteko~ama na po~etku, raspoloivost i koritenje zvani~nih katastarskih podataka su predstavljali klju~ni faktor uspjeha u implementaciji GIS-a u op}inama. Uz neprekidno u~e}e u razvoju aplikacije, oni koji su isprva najvie kritizirali GIS su postali njegovi glavni zagovara~i. Kontakt: yvonne.mueller#gtz.de

Porast prihoda od poreza na nekretnine u 6 op}ina

33

Dobre prakse

Ubrzavanje radnog postupka i poboljavanje stratekog odlu~ivanja o urbanisti~kom razvoju u Tirani, AlbanijaPo~etna situacija / problem: Op}ina Tirana (kao i sve op}ine) u velikoj mjeri ovisi od koritenja prostornih podataka u postizanju stratekih ciljeva. Iako je veliki broj (prostornih) podataka koji su dostupni u op}ini u razli~itim formatima, rijetko su se koristili. Razlozi su bili: efovi i osoblje ve}ine odjela nisu znali da li su i koji podaci bili dostupni jer podaci nisu bili ni dokumentirani i valjano zavedeni. U ve}ini slu~ajeva nije postojalo dobro razumijevanje najboljeg na~ina za koritenje prostornih podataka u cilju olakavanja radnih procesa unutar odjela. Nisu postojali pravi alati za bolje koritenje postoje}ih podataka. Cilj(evi): Prvi cilj je bio omogu}avanje, olakavanje i ubrzavanje radnih procesa u op}inama kombiniranjem postoje}ih podataka u jedan sistem i povezivanjem razli~itih baza podataka. Drugi cilj je bilo pruanje alata za omogu}avanje boljeg odlu~ivanja zasnovanog na preciznijem poznavanju stvarnog stanja. Metodoloki pristup: Po~etna radionica za stjecanje pristalica me|u rukovodstvom op}ine za proces planiranja i formiranje GIS tima u op}ini Radionice/obuka o osnovama GIS-a za osoblje u rukovodstvo op}ine kako bi se podigla svijest i omogu}ilo njihovo iznoenje potreba u vezi sa GIS-om Definiranje konkretnih GIS zahtijeva kroz sastajanje sa osobljem uklju~enih odjela i prikupljanje informacija o potrebama op}ine Priprema liste proizvoda koje GIS mora mo}i izraditi Definiranje polja djelovanja GIS-a Definiranje modela podataka Implementacija GIS-a Ugradnja, obuka, odravanje Rezultat(i) ostvareni (do sada): Osoblje i rukovodstvo op}ine bolje razumijevaju ta je GIS i koje su njegove prednosti Pripremljen je detaljan koncept implementacije GIS-a

34

Dobre prakse

Napori Vrijeme Trokovi

Priprema/planiranje Oko 5 mjeseci rada po osobi Oko 5 mjeseci rada po osobi Oko 5 mjeseci rada po osobi

Implementacija Oko 5 mjeseci rada po osobi 50.000,- eura bez PDV-a Oko 5 mjeseci rada po osobi

Odravanje Godinje 10.000 20.000 eura godinje; ne ra~unaju}i auriranje podataka

Ljudski resursi

Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: Implementacija i uvo|enje GIS-a u organizaciji je zahtjevan projekat i kao takvog ga treba posmatrati. Dokazano je da je potrebno vremena da ljudi po~nu razmiljati na GIS na~in i budu u stanju iskazati svoje potrebe i zahtjeve od takvog sistema. Vrlo je korisno odrati radionicu posve}enu osnovama GIS-a prije nego se po~ne sa intervjuiranjem osoblja (i efova) odjela. ^ak i nakon uspjene implementacije GIS-a, ne treba zanemariti odravanje sistema i planiranje dovoljnih resursa u budetu organizacije za te potrebe. Kontakt: luan.dervishej#gtz.de

Upravljanje dokumentima, Sistem za gra|. dozvole, Dozvole za lokacije, itd Urbanisti~ko planiranjeVeza

Veza Veza

Softver za oporezivanje

Op}inski GISSinhronizacija

Web GIS Web GIS baza podataka

Razmjena podataka

Dev Info o izvjetavanju o MDG

GIS baza podatakaRazmjena podataka

Razmjena podataka

Sistem za upravljanje otpadom

Softver za simulaciju saobra}aja

35

Dobre prakse

Onlajn informacije o projektu i pra}enje u Bayawan Sitiju, FilipiniPo~etna situacija / problem: U decembru 2000., op}ina Bayawan (100.000 stanovnika) je postala grad sa pravom primjene sopstvenih zakona. Glavna prednost novog administrativnog statusa se ogledala u pove}anju poreskih transfera iz dravnog trezora, to je gradskim vlastima omogu}ilo da se upuste u ambiciozni plan razvoja kojim bi pove}ao svoju fizi~ku, socijalnu i ekonomsku infrastrukturu. Ubrzo se upravljanje i pra}enje brojnih projekata od kojih su mnogi bili locirani u udaljenim planinskim podru~jima pokazalo tekim. Grad je po~eo traiti nove na~ine i sredstva za bru i pregledniju sliku statusa implementacije projekta. Druga namjera je bila pruiti lokalnim stanovnicima i poreskim obveznicima informacije o aktivnostima na razvoju grada. Cilj(evi): Pruati informacije o aktuelnim projektima, gdje i kako implementacija napreduje na vizuelan na~in za upravu, osoblje i op}u javnost; Izrada efikasnog publikacijskog i promotivnog alata za privla~enje potencijalnih ulaga~a; Razvoj primjera transparentne i pouzdane lokalne samouprave; Koritenje najmodernijeg ICT-a u upravljanju i pra}enju projekata. Metodoloki pristup: Onlajn sistem za pra}enje projekta je razvila GIS servisna kompanija u bliskoj saradnji sa IT odjelom grada, tokom perioda od godinu dana. Kao sastavni dio internet stranice grada, nudi lokaciju, detalje o projektu i napretku implementacije projekata gradskih vlasti. Status implementacije je prikazan na fotografijama i dijelom u panoramskim prikazima od 360 stepeni. Tako|er je u sastavu projekta izvreno ja~anje kapaciteta i prijenos vjetina u vidu razli~itih obuka posve}enih ja~anju tima, GIS mapiranju, vjetinama fotografiranja, obradi digitalnih prikaza i administraciji internet stranice. Rezultat(i) ostvareni (do sada): IT odjel i radna grupa za pra}enje gradske uprave odravaju i redovito auriraju sistem jo od zvani~nog pokretanja u decembru 2004.; Sistem za onlajn pra}enje projekata je stekao veliku popularnost i sluio je kao model za sli~ne projekte u drugim dijelovima zemlje; Ohrabruju}a reakcija lokalnih i stranih posjetilaca internet stranice motivira zvani~nike i osoblje uklju~eno u rad projekta; Podravaju se razli~ite promotivne aktivnosti grada posve}ene privla~enju lokalnih i stranih ulaganja kao i promoviranje lokalnog turizma; Poboljana reputacija grada kao valjano vo|enog i ustrojenog odredita.

36

Dobre prakse

Napori Vrijeme

Priprema/planiranje 2 mjeseca

Implementacija Jedna godina

Odravanje Rutinsko auriranje profila projekata i vizuelnih izvjetaja o pra}enju projekta Dio gradskog budeta za pra}enje projekata Sistemom upravlja gradski IT odjel

Trokovi Ljudski resursi

2.000 Lokalni konsultanti

oko 25.000 Lokalna IT-kompanija

Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: U Bayawan Sitiju je postojalo nekoliko klju~nih zahtjeva koji su doprinijeli uspjehu projekta: Li~nost i zainteresiranost gradona~elnika za razvoj projekta; Motivirano i obu~eno tehni~ko osoblje u razli~itim odjelima gradske uprave koje je pokazalo zainteresiranost za projekat; Dovoljna finansijska sredstva za ulaganje u potrebni hardver i softver; Gradske vlasti imaju mnogo raznih zanimljivih i uvjerljivih projekata i razvojnih aktivnosti za predstaviti. Kontakt: contact#bayawancity.gov.ph; martina.roemer#gtz.de

37

Dobre prakse

Popis koncesija i zakupa u LaosuPo~etna situacija / problem: Tokom protekle decenije, Laos je doivio veliki porast direktnih stranih ulaganja (FDI). Hiljade hektara dravnog zemljita su ustupljene stranim kompanijama u vidu dugoro~nih koncesija i zakupa za komercijalna postrojenja, sa ~esto negativnim drutvenim i okolinim utjecajima. Ovi problemi obi~no po~ivaju na ~injenici da je ~esto nejasna ta~na lokacija i granice zemljita pod koncesijom zato to dravno zemljite i koncesije nikad nisu mapirani i uknjieni. Informacije o koncesijama (lokacija, veli~ina, svrha, trajanje, itd.) postoje samo u tragovima u razli~itim agencijama. Cilj: Detaljan popis i mapiranje svih koncesija i zakupa u dravi. Metodoloki pristup: GTZ prua podrku Centru za informiranje istraivanje zemljita i prirodnih resursa (LNRRIC). Mali tim u LNRRIC-u je obu~en iz koritenja GPS opreme na dlanovniku, mapiranja, ArcGis Mapa i koritenja setova prostornih podataka. Tim prikuplja podatke na terenu i uspore|uje ih sa postoje}im podacima. Tim koristi GPS kako bi odredio ta~nu lokaciju koncesija i odre|uje granice takvih podru~ja gdje je to mogu}e. Svi podaci se potom unose u bazu podataka (MS Access) a mapiranje se vri pomo}u ArcGis softvera. Lokacija svake koncesije se dodaje pomo}u GPS podataka. Preko podataka se postavlja bazna GIS mapa i satelitski snimci kako bi se lokacija potvrdila i utvrdile granice koncesijskih podru~ja koja nije bilo mogu}e premjeriti na terenu. Rezultat(i) ostvareni (do sada): U pilot provinciji Vientiane, utvr|ene su 382 koncesije/zakupa i podaci su uneseni u MS Access bazu podataka i ArcMap. Mapiranje vizualizira tipi~ne probleme: preklapanje koncesijskih projekata, koncesijski projekti zahvataju zati}ene zone, koncesijski projekti ili njihov ve}i dio se zapravo nalaze u drugim okruzima, a ne u okrugu u kojem je ugovor potpisan, koriteno podru~je je mnogo ve}e od dogovorene povrine koncesijskog podru~ja Ovaj projekat je privukao veliku panju i vo|a projektnog tima u LNRIRC-u je morao predstaviti rezultate pilot provincije pred ministrima i premijerom. Tako je problem dodjele velikih podru~ja pod koncesiju stranim ulaga~ima bez adekvatnog premjera i planiranja razmatran na visokom politi~kom nivou.

38

Dobre prakse

Napori Vrijeme Trokovi

Priprema/planiranje Oktobar novembar 2008. 4 GPS Garmin, 60CSx (ca. 2500 USD) materijal za obuku (ca. 100 USD) 1 ra~unar (ca. 1600 USD)

Implementacija Novembar mart 2009. 2 terenska motocikla, 225 cc (ca. 3800 USD), logistika, gorivo, telefonske kartice, mostarine, itd. (ca. 4000 USD) 5 ~lanova tima iz LNRIRC, GIS stru~njak i savjetnik za zemljinu politiku (podrka i kontrola kvaliteta)

Odravanje Jo nema iskustva ---

Ljudski resursi GIS stru~njak i savjetnik za zemljinu politiku (ca. 7000 USD/mjesec) Vladini uposlenici

Jo nema iskustva

Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: Ovaj metod zahtijeva vremena, jer je potrebno obi}i sve koncesije/zakupe kako bi se stvorila bar jedna GPS ta~ka. Mnoge koncesije su prevelike i bez cestovnog pristupa, pa je obilazak motorom/hodanje ~esto neizvodljivo. U budu}nosti, tim }e raditi sa raspoloivim satelitskim snimcima kako bi procijenio granice i izra~unao povrinu. Prikupljene informacije treba paljivo analizirati i izraditi preporuke/pouke. Kontakt: oliver.schoenweger#gtz.de

Unos podataka

Prikupljanje podataka i premjer

Mapiranje i izvjetavanje 39

Dobre prakse

Knjienje zemljita u Namibiji: Osiguravanje pojedina~nih prava na zajedni~kom zemljituPo~etna situacija / problem: Tokom podravanja programa knjienja komunalnog zemljita javila su se dva velika izazova. Prvi je bila potreba da se proces ubrza i knjienje postoje}ih prava na zemljite zavri u razumnom roku. Drugi izazov je bilo ~uvanje prikupljenih podataka na organiziran na~in koji je mogu}e lako primijeniti. Cilj: Ve}a sigurnost prava koritenja zemljita, naro~ito u siromanim i ruralnim podru~jima Smanjenje siromatva poboljanjem ruralnih krajeva Rjeavanje postoje}ih sporova oko zemljita Sprje~avanje novih sporova jer su prava dokumentirana i uknjiena Otkrivanje zakonito i nezakonito ogra|enih podru~ja Pruanje boljih informacija za upravljanje Namibijom Metodoloki pristup: Od 2003., Ministarstvo zemljita i preseljenja (MLR), zajedno sa Odborima za komunalno zemljite (CLB), je procesuiralo zemlju komunalnih podru~ja u Namibiji. Kako je prvobitni plan koritenja GPS dlanovnika za premjer oduzimao previe vremena, osmiljene su nove metode zasnovane na koritenju zra~nih fotografija kako bi se proces knjienja ubrzao. Pored brzine i isplativosti, linije koje su odvajale parcele na ortofotografijama su se mogle pokazati i dogovoriti sa prisutnima. Po~etkom 2008., dogovoreno je poboljanje pohrane podataka i razvoj obuhvatnog sistema knjienja za prava na komunalno zemljite. Ovaj namibijski sistem za administraciju komunalnog zemljita (NCLAS) ima dva dijela: Komunalne isprave (bazirano na Microsoft Accessu) i Komunalni katastar (bazirano na ArcGISu). Kona~no, pripremljena je mapa puta i pripremaju se planovi za knjienje svih postoje}ih prava na komunalno zemljite do kraja 2012. Rezultat(i) ostvareni (do sada): Ovaj novi metod utvr|ivanja imovine i granica pomo}u ortofotografija je osam puta bri od starog metoda zasnovanog na GPS mjerenjima (premjerima). GIS baza podataka je osmiljena i uvedena u svim regionima, a osoblje je obu~eno. Osmiljena je mapa puta za knjienje obi~ajnih prava na zemlju. Ministarstvo je prihvatilo mapu puta i sada zapo~inje implementaciju.

40

Dobre prakse

Napori Vrijeme Trokovi

Priprema/planiranje 2 godine Digitalne zra~ne fotografije ( 1,7 miliona); 5.000 po regionu za hardver i softver

Implementacija 4 godine 400.000 za sve ortofotografije (odtampane primjerke) Najmanje 2 me|unarodna stru~njaka, puno radno vrijeme plus posve}enost lokalnog osoblja

Odravanje Jo nema iskustva

Ljudski resursi 2 me|unarodna stru~njaka, puno radno vrijeme plus 3 privremena stru~njaka

Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: U prvoj godini projekta je postignuto mnogo, napravljen je veliki skok i sada postoji jasno shvatanje kako nastaviti knjienje komunalnog zemljita. Ipak, jo ima puno posla. Implementacija mape puta umnogome ovisi od vjetina upravljanja u ministarstvu. Trenutno se radi na postavljanju organizacijske strukture za implementaciju mape puta. Tokom prethodne tri godine, Ministarstvo zemljita i preseljenja je primilo zna~ajnu finansijsku i tehni~ku podrku od Evropske komisije, KfW-a, GTZ-a i DED-a. Ja~anje i konsolidiranje kapaciteta za ostvarivanje mape puta }e zahtijevati nastavak podrke u narednim godinama. Kontakt: mariakasita#gmail.com; meijs.ded#iway.na

41

Dobre prakse

Osiguravanje prava na zemljite, uvo|enje poreza na zemljite i poboljavanje komunalnih usluga u malim gradovima na Maliju: Upravljanje op}inskim zemljitem zasnovano na adresiranju ulicaPo~etna situacija / problem: U sklopu decentralizacije, komune su dobivale sve ve}e nadlenosti u upravljanju zemljitem po~evi od planiranja upotrebe zemljita do ubiranja taksi vezanih za zemljite. Me|utim, nije bilo dokaza ko posjeduje kakva prava nad kojim komadom zemljita. Mali, kao i mnoge druge afri~ke zemlje, je ograni~en sukobom kolonijalnih i obi~ajnih prava na zemljite, gdje je obi~ajno usmeno i zasnovano na sopstvenim institucijama. Ve}ina komuna na Maliju nema osnovne preduslove za GIS koji se koristi na ra~unaru: ljudske kapacitete, finansijska sredstva, ra~unare, ~ak ni struju. Samim tim, izazov je razviti odgovaraju}e instrumente kako bi se osigurala prava koritenja zemljita i definirali vidovi koritenja. Potreban je GIS na papiru ili jednostavni Zemljini informacioni sistem (Land Information System -LIS). Cilj(evi): Bolje osiguravanje prava na zemljite, naro~ito za siromane u ruralnim podru~jima te Smanjenje siromatva i Sprje~avanje sporova oko zemljita Uspostavljanje osnove za ubiranje poreza Olakavanje decentralizacije javnog zemljita Olakavanje upravljanja komunalnim uslugama Metodoloki pristup: Identifikacija pilot komuna Analiza potreba vezanih za GIS: za koje svrhe je potreban (ubiranje poreza, planiranje koritenja zemljita, prijenos javne zemlje sa dravnog na lokalni nivo, komunalne usluge, itd.) GIS, odnosno novo sredstvo za upravljanje zemljitem? Kupovina satelitskih snimaka i priprema osnovnih mapa Adresiranje ulica u pilot komunama kao osnova za knjienje prava na zemljite, ubiranje poreza, naplatu naknada za komunalne usluge, itd. Razvoj i implementacija instrumenata za upravljanje zemljitem u saradnji sa pilot komunama Redovna razmjena sa Ministarstvom zemljita nadlenim za irenje (informacija, obuka, prilago|avanje zakonskog okvira)

42

Dobre prakse

Rezultat(i) ostvareni (do sada): Pristup za adresiranje ulica je pripremljen i implementiran u nekoliko op}ina Pripremljeni su jednostavni alati za zemljinu administraciju i upravljanje (zemljina knjiga, oporezivanje na zemljite) i treba ih testirati. Napori Vrijeme Trokovi Priprema/planiranje 3 mjeseca Ovisno od materijala znakova: 6-12.000 3 radnika Implementacija Odravanje Jo nema iskustva

Ljudski resursi 1-2 stru~njaka/in.

Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: Tokom godina bilo je raznih pokuaja uvo|enja sloenog GIS-a u nekoliko komuna na Maliju. Potroeno je mnogo vremena i novca ali ne izgleda da }e se GIS ikada koristiti. Ovaj novi pristup je, samim tim, zasnovan na jednostavnim tehni~kim rjeenjima, npr. osiguravanje prava na koritenje zemljita bez katastra, samo na osnovu zemljinih knjiga koritenjem adresa za utvr|ivanje imovine. Ponekad nije potreban sofisticirani GIS; ponekad GIS uop}e nije potreban! Kontakt: babette.wehrmann#land-net.de; wim.dekkers#gtz-pact.org, sekou.ba#gtz-pact.org

43

Dobre prakse

Utvr|ivanje podesnih lokacija za izgradnju solarnih elektrana u Markt Eichendorf, Njema~kaPo~etna situacija / problem: U Njema~koj se intenzivno promovira izgradnja solarnih elektrana. Stoga, nekoliko op}ina obra|uje sve ve}i broj procesa izdavanja ovlatenja za kompanije koje ele graditi solarne farme. Studija adekvatnosti lokacije zasnovana na GIS-u koja razmatra ciljeve dugoro~nog planiranja op}ine i tehni~ke zahtjeve nudi transparentan i obuhvatan instrument za donoenje odluka. Osnova ove studije po~iva na obuhvatnoj op}inskoj GIS bazi podataka, uklju~uju}i plan koritenja zemljita, plan krajolika, katastarsku mapu, planove prirodnih resursa i druge podatke. Ruralna op}ina u ovom primjeru pokriva oko 100 kvadratnih kilometara. Cilj(evi): Utvr|ivanje podru~ja koja su najpodesnija za solarne elektrane u skladu sa slijede}im kriterijima: Solarno zra~enje i tehni~ka podesnost Odsustvo konflikta sa postoje}im upotrebama zemljita Odsustvo negativnih utjecaja na krajolik (vidljivost) Metodoloki pristup: Studija je zasnovana na obuhvatnoj GIS bazi podataka uklju~uju}i digitalni model terena. Ranije pomenute teme su obra|ene primjenom naprednih GIS funkcija poput solarnog modula, 3D-funkcija za izra~unavanje nagiba i vidljivosti i sloenih funkcija obrade geo-podataka. Ove funkcije su dostupne u sklopu softvera ArcView/ESRI i dodacima Spatial Analyst i 3D-Analyst. Rezultat(i) ostvareni (do sada): Rezultat studije je plan koji pokazuje podru~ja podesna za solarne elektrane. On obuhvata ciljeve planiranja za op}inu i tehni~ke aspekte koritenja sun~evog zra~enja. Stoga, rezultati garantiraju najbolji u~inak elektrane i minimalne posljedice po prirodne resurse. Uvrtavanjem ranije pomenutih podataka, nudi brz i pouzdan instrument za donoenje odluka. Jednom razvijen, isti proces se moe koristiti u vie op}ina. Napori Vrijeme Trokovi Ljudski resursi Priprema/planiranje 2 mjeseca Oko 10.000 1 inenjer Nema informacija Nema informacija Implementacija Odravanje

44

Dobre prakse

Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: Ovaj primjer pokazuje da je mogu}e pruiti kvalitetnu podrku za proces donoenja odluka, brzo i jeftino, ako je op}ina opremljena visokokvalitetnim GIS-om. Kontakt: eckwerth#markt-eichendorf.de; yvonne.mueller#gtz.de

Solarno zra~enje

Fizi~ki podesna podru~ja: nagib i izloenost

Podru~ja podesna za solarne elektrane sa prikazanom upotrebom zemljita

45

Dobre prakse

Poboljanje odravanja kanalizacije pomo}u uvo|enja digitalnog katastra komunalija u Njema~kojPo~etna situacija / problem: Njema~ki zakon nalae da organizacije odgovorne za kanalizaciju osiguraju uskla|enost sa okolinim standardima. To zahtijeva zadnje informacije o kanalizacijskoj mrei. Me|utim, ve}ina institucija posjeduje samo nepotpune i/ili neta~ne planove kanalizacijskih cjevovoda. Kao rezultat dolazi do ote}enja prilikom radova koje vre druge kompanije to stvara ne samo tetu po okoli ve} i nepotrebne trokove. Cilj(evi): Izrada adekvatnih baza (podataka) za brz pristup svim informacijama potrebnim za ispunjavanje zakonskih uslova i garantiranje optimalnog upravljanja otpadnim vodama (65km duine, 1300 vododerina). Metodoloki pristup: Digitalni katastar komunalija zasnovan na GIS-u je odre|en kao vrhunsko rjeenje. Ovaj katastar komunalija je trebao sadravati kompletnu mreu cijevi i relevantnih tehni~kih postrojenja. Pored ta~ne lokacije, visinskog poloaja cijevi, trebalo je prikupiti i pohraniti i druge podatke poput koritenog materijala, godine izgradnje, propusnosti zemljita, unutranjeg promjera, itd. Dodatni planovi koji, na primjer, pokazuju priklju~ke doma}instava su tako|er morali biti uvrteni u GIS. Tehni~ka osnova: premjer GPS-om ili tahometrom; koritenje softvera zasnovanog na ArcView/ESRI i aplikacije za katastar komunalija IP SYSCON. Rezultat(i) ostvareni (do sada): Bre izvravanje svakodnevnih zadataka u vezi sa kanalizacijom Jednostavnije planiranje novih cijevi i tehni~ke opreme Bre lociranje kvarova i popravaka, preventivno ispitivanje Napori Vrijeme Trokovi Ljudski resursi Priprema/planiranje 1 mjesec Implementacija 24 mjeseca Oko 28.000 eura 1 in. ured, 1 GIS-stru~njak, 1 mjeritelj Odravanje Odgovara operacijama izgradnje

46

Dobre prakse

Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: Inenjerski ured koji je uspostavio digitalni katastar ovisio je od pomo}i uposlenika komunalnog preduze}a. Kako veliki broj starih cijevi nikad nije valjano uknjien, samo par uposlenika je znalo njihovu ta~nu lokaciju. Stoga je katastar morao biti zavren prije nego ti ljudi odu u penziju; ina~e, radovi bi postali kompliciraniji i skuplji. Ukupni trokovi koritenja GIS-a izgledaju visoko, ali predstavljaju samo mali procent trokova cjelokupnog kanalizacijskog sistema. Implementacija }e vremenom utedjeti novac, a rukovanje i auriranje je pojednostavljeno. Kontakt: eckwerth#markt-eichendorf.de; yvonne.mueller#gtz.de

47

Dobre prakse

Pove}avanje efikasnosti urbanisti~kog planiranja kroz integriranje analognih zakonski obavezuju}ih planova koritenja zemljita u Gradski GIS u Erdingu, Njema~kaPo~etna situacija / problem: Grad raspolae vrlo razvijenim GIS-om koji ne sadri obavezuju}e planove koritenja zemljita. Postoji oko 80 planova i dodatnih 160 planova izmjena koje istovremeno koriste razli~iti uposlenici. Rukovanje i pristup ovim djelomi~no istroenim planovima zahtjeva vremena i truda. Tako|er, zbog starosti i stanja, planovi uskoro mogu postati neupotrebljivi. Cilj(evi): Ubrzavanje procedura i olakavanje donoenja kvalitetnih odluka pomo}u: Paralelnog koritenja planova od strane razli~itih uposlenika Brzog pristupa podacima O~uvanja planova Kombinacije ovih planova sa drugim podacima poput zra~nih fotografija i katastra Metodoloki pristup: Analogni planovi su skenirani u digitalni raster format i pretvoreni u PDF-dokument to je dalo jednostavnu digitalnu kopiju originala. Planovi su potom georeferencirani kako bi se omogu}ilo njihovo preklapanje sa drugim mapama i zra~nim fotografijama. Tekstualne oznake i simboli su izrezani i preba~eni u PDF-dokument a potom povezani sa planom u GIS-u kao drugi lejer. Kona~no, podru~je validnost za svaki plan mora biti preba~eno u digitalni format ~ime se garantira efikasno rukovanje svim planovima (digitalna arhiva planova). Rezultat(i) ostvareni (do sada): Svi planovi dostupni u digitalnom obliku; mogu}e ih je paralelno koristiti i kombinirati sa drugim podacima. Integracija u GIS omogu}ava efikasno rukovanje planovima i njihovim izmjenama. Napori Vrijeme Trokovi Ljudski resursi Priprema/planiranje Implementacija 3 mjeseca Oko 20.000 1 inenjer 150 po novom planu Odravanje

48

Dobre prakse

Zaklju~ak/ste~eno znanje/klju~na procjena: Napori na digitaliziranju planova koritenja zemljita se jako razlikuju zbog veli~ine, kvaliteta i o~uvanosti papira samih planova te ta~nosti katastarske mape koja se koristi kao osnova za ove planove. Me|utim, obrada slika omogu}ava bolji kvalitet digitalnih planova. Kontakt: beate.blumreiter#erding.de; yvonne.mueller#gtz.de

Integriranje starih papirnih mapa o upotrebi zemljita u digitalni gradski GIS to omogu}ava istovremeno koritenje i o~uvanje starih planova

49

Prilozi

5. PriloziGlosar/rje~nik relevantnih pojmova Anotacija: Opisni tekst koji se koristi u pripremi grafi~ke prezentacija kako bi ozna~io objekte na digitalnoj mapi Atribut: Alfanumeri~ki opis geografskih objekata pohranjen u tabelu Klasifikacija: Definiranje kategorija u skladu sa unaprijed odre|enih setom pravila (npr. veli~ina, upotreba zemljita) Koordinatni sistem: Sistem koji se koristi za registriranje i mjerenje horizontalnih i vertikalnih razdaljina na mapi Baza podataka: Zbir podataka organiziran na sistemati~an na~in kako bi se olakao pristup Model podataka: Logi~an na~in organiziranja i predstavljanja podataka u informacionom sistemu Digitalni model terena (DTM): Trodimenzionalni prikaz povrine terena odre|enog podru~ja Digitalizacija: Proces pretvaranja papirnih mapa u digitalne mape Freeware: Besplatne softverske aplikacije (eng. Open Source) Georeferenciranje: Pridruivanje prostornih koordinata podacima Globalni sistem za pozicioniranje (GPS): Sistem zasnovan na satelitu pomo}u kojeg odre|ujemo poloaje na povrini Zemlje Lejer: Komplet prostornih podataka koji sadri elemente iste teme, dio GIS projekta Model: Prikaz stvarnog svijeta u skladu sa zadatim kriterijima Objekt: Element na digitalnoj mapi (ta~ka, linija, podru~je/poligon) sa sopstvenim opisnim podacima Ortofotografija: Ispravljena i georeferencirana zra~na fotografija jednakog omjera po ~itavoj povrini Upit: Pitanje postavljeno ra~unaru i odgovoreno potraivanjem podataka iz baze podataka Universal Transverse Mercator (UTM): Koordinatni sistem koji se sve vie koristi

50

Prilozi

Koritena literaturaUvod u GIS - An Introduction to Geographical Information Systems) Heywood, S. Cornelius, S. Carver, Pearson Education, 2006., 419 str.; Prua ivopisne i detaljne opise svih osnovnih karakteristika GIS-a kao i organizacijskih i rukovodstvenih aspekata GIS projekta, mnoge primjere i slike, vrlo podesno za GIS po~etnike. - Fundamentals of Geographic Information Systems) M. N. DeMers, New Mexico state University, John Wiley and Sons Inc., 2005., 459 str.; pokriva sve relevantne teme GIS osnova kao to su modeli podataka, pohrana, analiza, grafi~ki prikazi, aplikacije, vrlo stru~an jezik. - GIS Fundamentals, a First Text on Geographic Information Systems) P. Bolstad, Eider Press, 2008., 620 str.; Tehni~ki uvod u GIS koji obuhvata teme: modeli prostornih podataka, projekcije i koordinatni sistemi mapa, zra~ne fotografije i satelitski snimci, digitalni podaci, vektorske i rasterske prostorne analize, teren i kartografsko modeliranje, metapodaci, standardi i opisi budu}ih trendova, kombinacija teorije i primjene. - Geographical Information Systems Management Issues and Application P. A. Longley, M. F. Goodchild, D. J. Maguire, D. W. Rhind, John Wiley and Sons, Inc., 1999., 1001 str.; Pokriva razne teme o principima GIS-a, tehni~kim pitanjima, pitanjima upravljanja, primjene, vrlo detaljno razmatra sve aspekte GIS-a, vrlo informativno ali trai mnogo vremena. - GIS for Everyone D. E. Davies, The ESRI press, 2003., 163 str.; Daje razne informacije o digitalnim mapama, vrlo opisno i ivopisno, usko vezano za ESRI-proizvode, sadri CD sa vjebama i podacima, podesno za po~etnike. - Concepts and Techniques of Geographic Information Systems C. P. Lo, A. K. W. Yeung, Prentice-Hall Inc., 2002., 470 str.: Pokriva irok spektar tehni~kih tema poput digitalnih mapa, kvaliteta i standarda za podatke, obradu podataka, vizualizaciju, daljinsko mjerenje, prostornu analizu i modeliranje, vrlo tehni~ki i obiman tekst, samo par slika.

51

Prilozi

- Thematic Cartography and Geographic Visualization T. A. Slocum, R. B. McMaster, F. K. Kessler, H. H. Howard, Pearson Prentice Hall, 2005., 509 str.; Prua obilje informacija o predstavljanju tematskih podataka i mapiranju, podesno za dalje ~itanje nakon implementacije barem nekih testnih aplikacija, potrebno osnovno znanje. - Dictionary of GIS Terminology The ESRI Press, 2001., 128 str.; Sadri koncizne ali lako razumljive definicije 1200 termina vezanih za GIS, kartografiju, daljinsko mjerenje. Primjene GIS-a - Land Administration P. F. Dale, J. D. McLaughlin, Oxford University Press Inc., 1999., 184 str.; Daje pregled relevantnih tema poput zemljine administracije, procjene zemljita, fiskalnog katastra, politike i ekonomskih pitanja u zemljinoj administraciji, upravljanja zemljinom administracijom, predstavlja skoranje napretke u postavljanju zvani~nih sistema imovine irom svijeta i nudi pregled uloge imovine u napredovanju po socijalnom i ekonomskom planu drutva. - Urban Planning and Development Applications of GIS S. Easa, American Society of Civil Engineers, 2000., 306 str.; Predstavlja razne primjene GIS-a vezane za urbanisti~ko planiranje i razvoj, poput komunalija, kinice i upravljanja otpadom, prijevoza, kulturnih i prirodnih resursa, upravljanja u slu~aju nesre}e, podesno za stjecanje ideje o mogu}nostima GIS-a. - Disaster Response: GIS for Public Safety G. Amdahl, Environmental Systems Research Institute, 2001., 108 str.; Strategije za ublaavanje posljedica, reagiranje i oporavak od prirodnih i ljudskih nesre}a kao to su poari, poplave ili prosipanja otrovnih materija, predstavljeno kao studije slu~aja. - Transportation GIS L. Lang, The ESRI Press, 1999., 118 str.; Prua detaljan uvid u mogu}nosti GIS-a na polju prijevoza, te pokriva teme poput pra}enja eljezni~kih lokacija, zra~nih putova i nivoa buke, planiranje za odravanje autoputova, ili poboljanje autobusnih linija, upravljanje opremom i infrastrukturom, lako za ~itanje, sadri multimedijalni CD. - GIS in Real Estate: Integrating, Analyzing, and Presenting Locational Information G. H. Castle (Editor), The Appraisal Institute, 1998., 206 str.; Predstavlja studije slu~aja za komercijalnu i stambenu upotrebu GIS-a na nekretninama javnog i privatnog sektora.

52

Prilozi

- GIS for the Urban Environment J. Maantay, J. Ziegler, The ESRI Press, 2006, 596 pages; Po~inje definicijama osnovnih termina, pokriva op}e teme poput prostornog modeliranja, klasifikacije podataka, vizualizacije podataka, izvora podataka, predstavlja studije slu~aja, lako za razumjeti i vrlo informativno. GIS u tehni~koj saradnji - Geographische Informationssysteme Einsatz in Projekten der Technischen Zusammenarbeit GTZ, 1994., 99 str.; Nudi pregled prakti~ne implementacije GIS-a u projektima tehni~ke saradnje. - Experiences with GIS-Application in the Framework of German Technical Cooperation GTZ, 2000., 252 str.; Predstavlja irok spektar iskustava i razli~ite vrste primjene GIS-a u okviru projekata njema~ke tehni~ke pomo}i. - GIS Guideline for Local Self-Government in Serbia GTZ, SCTM, RGZ, 2008., 66 str. (dostupno na engleskom i srpskom jeziku); Upute fokusirane na rukovodstvene aspekte koji se bave institucionalnim, pravnim, finansijskim i organizacijskim aspektima uspostavljanja op}inskog GIS-a. Alternative za GIS - Street Addressing and the Management of Cities C. Farvaque-Vitkovi}, L. Godin, H. Leroux, F. Verdet i R. Chavez (publikacija Svjetske banke), 2005., 264 str.; Daje iscrpan pregled raznih primjena adresiranja ulica, uklju~uju}i primjere iz svih krajeva Afrike (dostupno na internetu).

53

Prilozi

Korisni linkovi- Google Earth http://earth.google.com/intl/en/index.html - GIS.com http://www.gis.com Javni portal sa informacijama o GIS-u, podacima, softveru, primjenama - FreeGIS http://www.freegis.org/ Pregled softvera za besplatni GIS - GIS Runder Tisch e.V. http://www.rtg.bv.tum.de - GIS Guideline for Serbian Local Self-Governments http://skgo.org/publikacije Preuzimanje detaljnih uputa za implementaciju GIS prilago|enu okolnostima u Srbiji - Open Geospatial Consortium, Inc. http://www.opengeospatial.org/ Standardi za geoprostorne usluge i usluge bazirane na lokaciji - INSPIRE http://inspire-jrc.ec.europa.eu http://inspire-geoportal.eu Informacije o Direktivi za infrastrukturu za prostorne informacije u Evropi (INSPIRE) - Primjeri javnih GIS portala - Op}ina Subotica, Srbija: http://suboticagis.rs - Op}ina Tirana, Albanija: http://www.tirana.gov.al - Grad Ni, Srbiaj: http://gis.ni.rs/?map=ni - Grad Houston, SAD: http://houstoncrimemaps.com/ - Grad Lyon, France: http://plu.grandlyon.com/plu.php# - Gradska zona Hamburg: http://www.geodaten.metropolregion.hamburg.de

54

Prilozi

ZahvaljujemoOvaj priru~nik je nastao uz dragocjenu pomo} slijede}ih osoba: Sekou Ba, Matthias Bartels, Reinhold Buerle, Branko Begovi}, Patrick Bhler, Mirsad Buljevi}, Thomas Christiansen, Wim Dekkers, Luan Dervishej, Jean-Luc Horisberger, Bernd Leonhard, Marcel Meijs, Yvonne Mller, Kemal Osmanovi}, Robert Riethmller, Harald Rojahn, Martina Rmer, Oliver Schoenweger, Ulrich Voerkelius i Michael Wagner. Posebno zahvaljujemo Johanni da Rocha Abreu na lekturi engleskog teksta.

Fotografije, mape i grafi~ki prikazi:Grad Subotica: naslovna strana (gore lijevo); str. 13 (na vrhu), 18 (na vrhu), 24; Kambodansko-Njema~ki Projekt zemljine administracije i upravljanja (GTZ/LMAP): str. 17 (na vrhu); Deckers, Wim: str. 31 (gore lijevo), 43 (lijevo i desno); Dervishej, Luan: str. 35 (lijevo); Donaubauer, Andreas: str. 15 (na dnu); GTZ-IS; Njema~ko-Indoneanski sistem za blagovremeno upozoravanje na cunami (GITEWS), WP 6300: str. 16 (na dnu); GTZ-Sektorski Projekat spremnosti za nesre}e: str. 16 (na vrhu); GTZ-Sektorski Projekat upravljanja zemljitem: str. 41 (na dnu); Projekat planiranja koritenja zemljita i upravljanja prirodnim resursima u regionu Oromia (GTZ LUPO), Etiopija: str. 14 (na vrhu); Projekat razvoja zemljine politike Lao-Njema~ka (GTZ): str. 31 (dole lijevo), 39; Meijs, Marcel: str. 4, 41 (na vrhu); Mller, Yvonne: str. 33; Riethmller, Robert: str. 12 (na vrhu i na dnu), str. 14 (na dnu), 37 (lijevo i desno); Schilcher, Matthus: str. 8; Traub, K.P. (objavljeno ranije u GTZ GIS-Newsletteru 10/2003): str. 13 (na dnu); Voerkelius, Ulrich: str. 5 (desno), 7, 19 (na vrhu), 31 (desno), 45 (sve), 47, 49; Wehrmann, Babette: naslovnica (gore desno); str. 5 (lijevo i u sredini), 11, 15 (na vrhu), str. 17 (na dnu), 18 (na dnu), 19 (na dnu), 25, 26, 30 (hore lijevo i na dnu), 35 (desno); Witmer, Richard: str. 30 (desno).

55

Deutsche Gesellschaft fr Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH Njema~ka razvojna saradnja SELLER Sector Network Sector Project Land Management (Projekat za sektor zemljine administracije) Postfach 5180 65726 Eschborn Deutsche Gesellschaft fr Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH Njema~ka Telefon +49 61 96 79-6429 SELLER Sector Network FaksSector +49 61 Land Management Project 96 79-7173 E-mail Dorith.von-Behaim#gtz.de Web Postfach 5180 www.gtz.de65726 Eschborn / Germany T +49 61 96 79-6429 F +49 61 96 79-7173 E Dorith.von-Behaim@gtz.de I www.gtz.de