Handout Prevod

44
Osnovi i Metodika na Procenuvanje na Podatoci - operativna procenka - BUNDESKRIMINALAMT Federalna Kriminalna Suzba

description

kj

Transcript of Handout Prevod

Page 1: Handout Prevod

Osnovi i Metodika na Procenuvanje na Podatoci

- operativna procenka -

BUNDESKRIMINALAMT Federalna Kriminalna Suzba

Page 2: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

2

Sodrzina

Str.

1. Fokus grupa i cel 3

2. Policiska obrabotka na informacii 3

2.1. Istorija 3 2.2. Strukturni odnosi i vrski 4 2.3. Znacenje na planskata rabota pri pribiranje na podatoci 7 2.4. Organizacija i prezentacija na podatocite 8 2.5. Konsekventni zaklucoci / gradenje na hipotezi 9

3. Procenka na podatocite (4 x 4 - Sistem) 9

4. Dijagram na vzaemni vrski 11

4.1. Postapki / 7 cekori do dijagramot na vzaemni vrski 11 4.2. Preporaki 16

5. Gradenje na hipotezi i zakljucoci 23

5.1. Vidovi na zakljucoci 23 5.2. Znacenje na hipotezite 24

5.3. Logicki skelet 25

5.4. Prakticni preporaki 26 5.5. Pricini za greski 29 5.6. Formiranje na zakljucoci i preporaki 29

6. Usmen referat / Prezentacija 29

6.1. Definicija 29

7. Tek na dijagram 37

7.1. Tek na informacii za imot 38

7.2. Kalendar na nastani 39

7.3. Opis na priodot 41

8. TKÜ –prisluskuvanje na tel. razgovori -analiticki dijagram 42

8.1. Analiza na cestinata 42

Page 3: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

3

1 Fokusna grupa i cel Kursot e namenet za procenuvaci i istrazni sluzbenici, koi pri resavanje na kompleksnite kriminalni istragi se konfrontirani so mnogu informacii. Celta e da se dojde do adekvatni zaklucoci a isto taka i da se formuliraat iskazi, koi tocno ke go opisat predmetot. 2 Policiska razrabotka na informacii Informaciite policijata gi razrabotuva vo dva dela:

Razrabotka na informacii od policijata Istraga procenka Nacinot na razrabotka e skoro ist samo „alatot“ e razlicen. 2..1. Istorija Pojmot "procenuvanje na podatoci" vo Germanija e veke poveke decenii tesno povrzan so rabotata na kriminalno-policiskite prijavni sluzbi (KPMD). KPMD postoi od pred 70 godini (!) i e uveden za da go pronajde i karakterizira prekugranicniot storitel, koj uspesno raboti po ista sema (Perseveranz). Ovde se raboti za edna pasivna analiza i procenka bidejki informaciite samo se sporeduvaat, za da se vidi dali takvi isti ili slicni semi na rabotenje dosega se poznati i evidentirani.

Page 4: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

4

Pocetnite uspesi vodat do Ø podobar razvoj na centalnite sluzbi, Ø usovrsuvanje na nacinot na prijavuvanje Ø se pogolema invazija od informacii, koi treba da se analiziraat i procenat bez upotreba na

isti zastareni metodi i tehniki. Ø Izvrsenite ispituvanja na KPMD vo 70 i 80 godini (i poslednoto na Oevermann)1

pokazaa deka korista od ovie procenki ne go opravduva vlozeniot trud. Vo pocetokot na 90 godini se dojde do mislenje deka treba da se pronajde druga metoda na procenuvanje na informaciite poradi ovie pricini: Ø Lavinite od informacii, koi se natrupuvaa vo centralnite sluzbi. Ø Politickite promeni vo sredna i istocna Evropa, koi baraa izrabotka na nova operativa i

strategija vo centalnite sluzbi. Ø Germancite smetaat deka spojuvanjeto na Evropa i sirenjeto na EUROPOL dovede do

konkretni konflikti so metodite i tehnikite na rabota primeneti vo drugite zemji na EZ. Ø Turbulentniot razvoj na nacinot na obrabotka na podatocite ovozmozi ovaa tehnologija

da bide profitabilno primeneta i od policijata, a posebno i za analiziranje i procenki na podatocite vo INPOL.

2.2. Strukturni odnosi i vrski Vo izvestajot "Kriminalno-policiska analiza na podatoci" Dr. Büchler i drugi avtori ja opisuvaat momentalnata situacijata na procenki i razmisluvaat za edna opsta i centralizirana procenka. Tie go opisuvaat moderniot poim na procenka, koj bazira vrz slednava definicija: Procenka znaci da se sobira, kategorizira po redosled, memorizira, analizira, ocenuva, prezentira zaklucok, transferira, i iskoristuva informacijata za posebni definirani celi. Ovaa definicija bazira na procesot na razrabotka na informacii (poznat internacionalno pod imeto "Intelligence Analysis"), sto znaci:

1 Prof. Dr. Oevermann, "Kriminalistische Datenerschließung", BKA Forschungsreihe, 1994

Page 5: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

5

Najvazno vo procesot na razrabotka na informacii e analizata, toest procenkata. Analiza vo kriminalno-policiskata rabota e proces, vo koj site informacii ke dobijat posebno vazno znacenje (na angliski "Intelligence"). Analizata e kriticna koga za istragite na kompleksni kriminalni aktivnosti kako na pr. organiziran kriminal, trgovija so drogi i stopanski kriminal ne se dobijat potrebnite informacii ili pak mnogu skapo ke kostaat.

S. 7 v.105

procesotprocesot na na razrabotkarazrabotka na na informaciiinformacii

celiSto sakam da postignam so analizata na

informaciite?

Adekvatnosobiranje na

informacii

Izrabotka

Dokaz za

informaciite

Kompjuterska

obrabotka

Nega na informaciite

Dokaz za mestoto na

informacii

Upotreba

Istragi

Dostava do

legislativni

politicki kremii

Proverka na analizata- Kvalitet na rezultatite

- Upotreblivost na rezultatite

- Potreben personal

- Izbor na metodite na analiza

- Produktivnost na alatite za analiza

Analiza

Analitickipregled

Upatstva za novi aspekti

Sodrzini

Potrebnimerki

Priprema

Prezentacija

Referat i

ocenka

Dijagram

Procenka

Verodostojno-

st na izvorot

Lojalnost na

izvorot

Bliskost na

izvorot do

informacijata

A B C X1234

Page 6: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

6

Za objasnuvanje slednava tabela:

Analiticki prozesAnaliticki prozes

(licna procenka)Sobiranje i

analiza na siteinformacii

Vizualiziranje:

Skica na

dijagram

Prva

Hipoteza

Ima li

propusti vo

informaciite?

NeIzrabotka na nova

krajna hipoteza

rezultat!

JaJa

Plan za novi informacii

Baranje novi

informacii

Procenka na novite i

sproredba so starite

informacii

Prerabotka na

dijagramite

Nova analiza i

korektura na

hipotezite

Page 7: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

7

2.3. Znacenje na plansko sobiranje na informacii Znacenjeto na dobro struktuiraniot podatok ne treba da se zanemari. Bez nego ke se trosi nepotrebna energija vo nerelevantni informacii. Povazna e konzentracijata na pomalku jasni no zatoa pak povazni informacii. Za da se postigne ova treba uste na pocetokot na analizata tocno da se definira celta. Ovde e potrebna intenzivna komunikacija izmegu pobaruvacot na informacijata i izvrsitelot na analizata. Samo taka moze da se ovozmozi: Ø zadovolitelen rezultat za site Ø kontrola na vremeto i obemot na rabota Ø effektivno koristenje na izvori

PoliciskaPoliciska analizaanaliza na na informaciiteinformaciite

Proces na analiza na informaciite

Istraga Ocenka

operativna strateska

asistencija

CelCel::

CelCel::

sredina

Borba protiv krivicni

deliktiBorba protiv kriminal

Page 8: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

8

Zatoa pred da se pocne so analizata potrebno e da se razjasnat slednive prasanja: 1. Dali se celite jasno odredeni? 2. Dali sodrzinite i modusite se odredeni? 3. Kako ke se odviva rabotata? 4. Kakov vid na situacija treba da se napravi? 5. Koja e fokusnata grupa? 6. Odgovaraat li potrebite na fokusnata grupa so tie od situacijata? 7. Koi informacii mi trebaat za situacijata? Sliki? 8. Koj informacii veke gi imam? 9. Koi informacii treba ustea da se dostavat? 10. Kako ke gi podgotvuvam informaciite? 2.4. Organizacija na informacii i nivno prezentiranje Ovde se redat i vizueliziraat informaciite za da moze polesno da se razberat vzaemnite vrski i da se otkrijat nedostatoci. Za ovaa cel se primenuvaat razlicni vizuelni tehniki, koi gi opisuvaat informaciite. Izborot na ovaa tehnika zavisi od vidot na dostapnite informacii kako i od celta na analizata: Ø Dijagram na vrski Ø Transfer na imot i pari Ø Kalendar na nastani Ø Nacin na priod Ø Dijagram za analiza na predmetot

Page 9: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

9

2.5. Konsekventni zakljucoci / Hipotezi Kriticen element vo analizata e postavuvanje na hipotezi za kriminalni dela, stepenot na udel na poedinecot vo deliktot, nacinot na operiranje i dr. so pomos na induktivnata logika. Analiziranjeto bara i analiza na samite fakti 3. Procenka na informacii te (4 x 4 - Sistem) Informacijata e osnova na policiskata rabota i e mnogu vazna (ovde se raboti za site informacii, koi mozat da i posluzat na istragata). Osnovite za korektno rabotenje so informaciite se dadeni vo nivnata analiza. Tuka spaga i procenkata. Kako sto i samoto ime kazuva: informacijata mora da se proceni sprema odredeni kriteriumi. Zasto? Iako informacijata treba da bide objektivna, pri tocno posmatranje se zabelezuva deka taa se prifaka subjektivno. Informacijata ne moze da se odvoi od subjektivnosta. Taa vo momentot na raganje e sekogas povrzana so eden individualen kontekst i toa ja pravi unikatna. Ovoj kontekst se gubi koga informacijata ke “se oddeli” od svoeto mesto na raganje. Ova oddalecuvanje nastapuva vo momentot koga taa ke se analizira vo drug zavisen kontekst. Informantot ja dava prvata i glavnata procenka. Zatoa e vazno da se napravi metoda, so koja ovaa prva procenka ke se registrira i transferira. Ovde pomaga edna skala za procenka. Na internacionalno nivo se upotrebuva sistemot 4 x. Ovoj sistem sekoja informacija ja ocenuva pred i po Ø izvorot na informacija Ø tocnosta NA INFORMACIJATA (oddalecenost na izvorot od informacijata) Pritoa izvorot namerno ke se oddeli od informacijata bidejki mesanje na dvete ke dovede do subjektivna ocenka od strana na ocenuvacot (na ovoj nacin kontekstot se raskazuva kolku sto e mozno objektivno).

Page 10: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

10

Prednosta na analizata e sto veke ednas dadenata sifra ostanuva postojano so informacijata. Toa znaci deka bez razlika kade ke se transferira i koj ponatamu ke ja analizira, preku nejzinata sifra se zdobivame so upatstvo kako da ja analizirame. So toa se izbegnuvaat netocni informacii, bidejki sekoj po nesto dodava. Sistemot 4 x 4 – analizira po ovie kriteriumi: Ø Lojalnost na izvorot Ø Rastojanie na izvorot od informacijata Klasifikacija na Izvorot A ne postoi somnevanje vo identitetot, poverlivosta i sposobnostite na izvorot.

ili Informacijata e od eden izvor, koj vo minatoto se pokazal kako poverliv

B izvorot vo minatoto vo poveketo slucai bil poverliv. C izvorot vo minatoto vo poveketo slucai bil nepoverliv. X Do sega ne isproban izvor. Klasifikacija na informacija

1 Informacijata e od policiska istraga ili od sigurnen izvor

2 Informacija koja ne e od interna policiska istraga, tuku e od treto lice, koje e direktno povrzano so nea i ima direkten dostap do nea.

3 Informacija od kazuvanja, koi se poklopuvaat so veke dostavenite informacii.

4 Informacija od kazuvanja, koi ne se poznati.

Page 11: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

11

Za sekoja informacija ima analiza i ocenka, koja se sostoi od bukva i edna cifra. Razlicnite kombinacii se odrazuvaat vrz priodot kon informacijata vo ponatamosnite analizi. Vazecki se ovie kombinacii: potvrdena sigurna informacija nepotvrdena Informacija

A B C X

1

2

3

4

5

nepotvrdena informacija „ne-tocna“

Principi Ø Ocenuvaneto ne treba da bide subjektivno tuku profesionalno (po moznost objektivno)- Ø Iskustvoto i „ subjektivniot oset“ traba da se zanemarat Ø Procenkata na izvorot treba sodrzinski da bide odvoena od procenkata na informacijata Ø Motivacijata i statusot na izvorot ne igraat nikakva uloga 3. Dijagram na vzaemni vrski 4. Ovoj dijagram e tehnika, so cija pomos opticki se rangiraat i prikazuvaat informacii

za lica, organizacii, mesta, tel. kontakti i dr.. Rezultatot e edna grafika, vo koja ovie spletkani vrski pojasno se prikazani otkolku vo pismeniot protokol.

4.1. Priod Ovoj dijagram na vzaemni vrski e alatka koja treba da pomogne, vrskite, koi od pismenite sodrzini tesko se odgatnuvaat, pojasno da se prikazat. Grafickata interpretacija, koja potoa sledi, e del od procesot za dostava na konecnite rezultati.

Page 12: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

12

Dijagramot na vrski se sostoi od sedum fazi: 1. Dostava na informacii Moraat da se dostavat site informacii potrebni za analiza i toa od kopjuteri, kriminalmi akti, istrazni protokoli, soznanija od tajni informanti i dr. Osven ovie interni policiski informativni izvori ne smeat da falat ni externi izvori kako internet, medii, etnoloski fakulteti i dr.. 2. Izbor na objektite na posmatranje Prvo treba da se odredi tezisteto na posmatranje. Ova moze da bide lice, lica, firmi, megusebno povrzani firmi, adresi, vozila i dr. Site informacii treba da se pretresat, vaznite delovi za analizata i dijagramot da se podcrtaat, markiraat ili pak da se obelezat vo boja.

3. Pravenje na tabela na vrski Site objekti na posmatranje se vnesuvaat vo tabelata (vidi slika).

Behrenz

Funke

Haas

Kant

Schlegel

Imperial AG

Software GmbH

4. Vnesuvanje na simbolite za vrski sekoja potvrdena povrzanost izmegu dva objekta na posmatranje ke se markira so krug. Ako vrskata ne e potvrdena ke se markira so otvoren krug. Lica so odgovorna pozicija vo firma ili organizacija vo slucaj na potvdena vrska so firmata se markiraat so znak plus (+), ako e nepotvrdena vrskata so znak minus (-). Vokolku liceto stoi vo nekoja druga vrska so firmata taa vrska ke se odbelezi so edna tocka • ili edna nula 0.

Page 13: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

13

Primer:

Behrenz

Funke

• Haas

O Kant

• Schlegel

+ + • Imperial AG

+ O _ Software GmbH

Znacite treba da se interpretiraat na ovoj nacin: Ø Behrenz ima potvrdena vrska so Haas. Ø Behrenz ima edna nepotvrdena vrska so Kant. Ø Behrenz e potvrden odgovoren na firmata Imperial AG. Ø Funke ima edna potvrdena vrska so Schlegel. Ø Funke e potvrden odgovoren na firmata Software GmbH. Ø Funke e potvrden odgovoren na firmata Imperial AG. Ø Haas ima potvrdena vrska so firmata Imperial AG. Ø Kant ima edna nepotvrdena vrska so firmata Software GmbH. Ø Schlegel i e eden nepotvrden odgovoren na firmata Software GmbH.

Page 14: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

14

5. broenje na vnesuvanjata Ovaa tabela na vrski mora da sluzi samo kako eden privremen del vo procesot na sostavuvanje na dijagramot. Istata treba da se vnese i vo dijagramot na vrski i kontakti. Se preporacuva pred da se pocne so crtanje, vnesuvanjata vo tabelata za sekoj objekt na posmatranje da se prebrojat. Tabelata istotaka moze da posluzi kako dokaz za mestoto, so sto mestata na informacii ke se dopisat do simbolite za vrski. Primer:

Behrenz

Funke

• Haas

O Kant

• Schlegel

+ + • Imperial AG

+ O - Software GmbH

3 3 2 2 2 3 3 Ojektot na posmatranje so najveke vnesuvanja vo mnogu slucai e osmislen pocetok za formiranje na dijagramot.

Page 15: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

15

6. Grub dijagram kako prvo treba site vrski da se vnesat vo eden grub dijagram. Ispolneti krugovi i + znacite vo tabelata da se postavat so polni linii, a praznite krugovi i – znacite so prekinati linii. Licata se vnesuvaat so krugovi a firmite i organizaciite so pravoagolnici.

Imperial AG

Software GmbH

Behrenz

Kant

Schlegel Funke

Haas

Page 16: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

16

7. Optimiranje na dijagramot

Tehnicki gleadano dijagramot pod cifra 6 e kompleten i ja reflektira tabelata za vrski. 4.2. Preporaki Edno optimalno pretstavuvanja ke zavisi od informaciite i fantazijata na crtacot. Vo slednive sliki se prikazani razlicni alternativni resenija so cesti i povratni problemi, koi ne se krajni.

Imperial AG

Software GmbH

Behrenz

Kant Schlegel Funke

Haas

Page 17: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

17

edna licnost so odgovornost vo dve firmi: Dve firmi so poveke odgovorni a eden od niv e odgovoren vo dve firmi:

MÜLLER

Rheinmühlen AG

MÜLLER Koch

Jansen

Page 18: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

18

Edno lice so odgovorna pozicija vo 3 firmi: Lica vo edna organizacija so prepoznatliva hierarhija.

Schrot & Korn

Rheinmühlen AG MÜLLER

Toast GmbH

COSMOS Ltd.

MÜLLER Rakovoditel Maier

Sef na prodazba

Carsten Prokurist

Page 19: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

19

Vrski na lica vo edna organizacija vokolku se vazni za istragata Vrski izmegu edno lice i edna organizacija bez iformacija za kontakti izmegu licata vo organizacijata:

COSMOS Ltd.

MÜLLER

Maier

Carsten

COSMOS Ltd.

MÜLLER Rakovoditel Maier

Sef na prodazba prodazbaproda

Carsten Prokurist

WIRTH

Page 20: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

20

Vrska megu edno lice i edna organizacija i poznati kontakti so edno lice vo firmata: Vrski izmegu dve organizacii; bez iformacii za magusebni kontakti so poedini clenovi na organizacijata

COSMOS Ltd.

MÜLLER Rakovoditel Maier

Sef na prodazba

Carsten Prokurist

Imperial Ltd.

Roth

Kuhlmann

COSMOS Ltd.

MÜLLER Geschäftsführer Maier

Verkaufsleiter

Carsten Prokurist

WIRTH

Page 21: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

21

Vrski izmegu poznato i nepoznato lice: Edno lice e rakovoditel na edna firma i poveke podfirmi:

Hoffmann

nepoznat

K.M.-I & C

K.M.-Consulting

K.M.-Imobilii

K.M.-BROKER SERVICES

OTTMANN

Page 22: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

22

Drugi primeni na osnovnata simbolika poranesni kriminalni aktivnosti na fokus-liceto 1991: nasilno vlaganje i krazba vo biro 1993: nasilno vlaganje vo Lager 1996: Krazba na koli

1997: Organiziran sverz so koli 1999:Trgovija so luge

STEINER

FELDMANN

KUHNERT VOLZ

ANGERER

LOTTZ

LOHMANN

KLEIN

WALZ KUHNERT

Page 23: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

23

5. Hipotezi i zakljucoci Cel na kriminalnata analiza e zdobivanje tocni zaklucoci vo vrska so kriminalnite organizacii i nivnite aktivnisti vo minatoto, denes i vo idnina. Od ovaa pricina logickiot zaklucok i negovoto procenuvanje se najvazni vo analitickiot proces. Podelbata na eden komplex na negovite sostavni delovi i novata interpretacija na soznanijata se glaven del na procesot na razrabotka na informaciite. Kriminalniot analiticar treba negovoto induvidualno gledanje na rabotite, negovite misli i interpretacijata na dostapnite informacii da gi formulira vo logicki hitopotezi so cel jasno da mu gi prezentira na negoviot sef. Dodeka pri sostavuvanje na dijagramot za vrski site sluzbenici imaat isti informaciii i pravat skoro identicni sliki, pri sostavuvanjeto na hipotezata preku induvidualnata interpretacija na informacii sluzbenicite mozat da dojdat do razlicni rezultati. Ovde i lezi razlikata vo procenkata (= razrabotka na sluzbata za prijavi): razlicnite hipotezi mozat da pomognat bidejki: analiticarot ne mora nisto da dokazi! negovite rezultati se hipotezi (toest od niv izvedeni zaklucoci), koi se baziraat na aktuelniot stand na informacii i koi treba so dopolnitelni informacii da se verificiraat ili negiraat. Cel na ovaa vezba: Razbiranje i prakticna pimena na induktivnata logika kako sredstvo za analiza na informaciite vo kriminalistikata. 5.1. Vidovi na zaklucoci Hipoteza Pokusaj da se objasni edna teorija, na koja za da se potvrdi ili negira i

trebaat uste dodatni informacii. Kraj Edno fundirano objasnuvanje; potvrdena hipoteza. Prognoza zakljucok za edno delo vo idnina. Priblizna procenka Eden del od informacijata da vazi voopsteno za celiot slucaj

Page 24: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

24

5.2 Znacenje na hipotezata Kriminalniot sluzbenik vo kompleksni predmeti vistinata ja bara preku nekompletni i kontraverzni informacii. Zaklucocite se zatoa sekogas nesigurni. Eden vid na zaklucok e i hipotezata. Hipoteza e objasnuvanje, teorija, na koja i se portrebni ponatamosnui informacii, za da se potvrdi ili negira. Od poveke poznati informacii mozat da se napravat i poveke hipotezi. Hipotezata e osnova za ponatamosni informacii Hipotezata treba da dade odgovor na "7 zlatni prasanja“ Koj? Storitel/glaven storitel Sto? Kriminalna aktivnost Koga? Vremenska ramka Wo? Mesto Kako? Modus operandi So sto? Sredstvo Zasto? Motiv Dopolnitelni informacii se isto taka potrebni za da se dokaze ili negira hipotezata ili pak se izbira edna od poveke hipotezi kako tocna. hipotezata moze da bide potvrdena ili negirana Cekor po cekor doblizuvanje do mozniot nastan bara sistematska rabota vo sobiranje na informaciite. Se sobiraat samo vazni informacii a irelevantnite se ignoriraat. Ø Zgolemuvanje na efektivnosta, Ø Usteda na vreme i pari Ø Podobruvanje na koordinacijata i podobro razbiranje na vrskite i nastanite Ø Kompletiranje na informaciite.

Page 25: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

25

5.3.Logicki skelet

Argument Mnogu premisi od koi sekoja ima eden iskaz, koj vodi do zaklucok Logika Megusebnata vrska izmegu premisite i odniv proizlezenite

zakljucoci vo eden argument Deduktivna logika Zaklucok od opsto kon posebno.

Zakljucokot se koncentrira samo na glavnite iskazi, toest koga glavnite iskazi se tocni i zaklucokot e tocen

Induktivna Logika Zaklucok od posebno kon opstoto Od eden iskaz ili predmet se zaklucuva za site. Zaklucokot zavisi od premisite. Koga se tie tocni i zaklucokot e po se izgleda tocen, sto sekogas ne e slucaj.

Deduktivno Induktivno

Zaklucok od opsto kon posebno

Zaklucok od posebno kon opsto

Zaklucokot ne odi preku premisite i ne nosi so sebe novi informacii

Zaklucokot odi preku premisite i moze da nosi novi informaciii i prognozi.

Logika bez rizik Koga premisite se tocni i zaklucokot e tocen

Risik vo logikata Koga premisite se tocni zaklucokot moze da bide tocen i netocen

Nema potreba od proverka

Mora da se proveri

Za policiskata analiza bez korist

Za policiskata analiza korisno

Page 26: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

26

5.4. Praktcni preporaki Ø Sekoja vazna informacija tereba da se zeme vo predvid. Ø Opisete i integrirajte gi i najmalite nformacii. Ø Formulijate gi premisite. Ø Napravite edna ili poveke hipotezi. Ø Vnimavajte poveke na logicki greski. Ø Kontrolirajte gi hipotezite. Ø Dojdete do zaklucoci. Graficka pretstava na informaciite

Informacija

Premisa Hipoteza Procenka Zaklucok

Page 27: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

27

Graficka pretstava na informaciite

Info Z Premisa 1 Info B Info C Info D Premisa 2 Info L

Zakljucok

Info X Info P Premisa 3 Info R Info W Info V Premisa 4 Info B

nekompletni informacii

kompletni informacii

Page 28: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

28

Primer Zakljucok Martin Matte e glaven vo edna organizacija, cija dejnost e

izmama so krediti. Toj otvara firmi samo so taa cel. Premisa:

1. Matte bese vo minatoto nekolku pati osuden poradi izmami i sl. delikti.

• 1994 e uapsen i osuden poradi izmama vo predmet osiguruvanje • 1997 uapsen i osuden poradi trgovija so ukradena roba.

2. firmite na Mate i negoviot partner nemaa dovolno kapital za rabotenje.

• Finansiskite analizi na tri od ovie firmi pokazaa deka firmite nemaat

dovolno kapital. • Upravata za prihodi pronajde deka nemaat dovolno kapital

3. Matte e fahman po stopansko pravo

• Matte e diplomiran ekonomist • Matte ima iskustvo kako financiski sef i broker.

4. Matte e identifikuvan kako glaven clen na grupata

• Identifikuvan preku informantot A

• Identifikuvan preku informantot B

• Istrazen protokol 08.07.93.

Page 29: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

29

5.5. Izvor na greski Analiticarot moze da napravi poveke greski i tie ke vodat kon gresni zaklucoci. Ovie cesti greski se od dve kategorii: Propusti i Gresni pretpostavki. 5.6. Zaklucoci i preporaki Poslednite cekori vo analizata se zaklucocite i preporakite. Zaklucocite se potvrdeni hipotezi. Ova ne znaci deka se e dokazano, tuku deka deka rezultatite se najverojatni i logicni. Preporakite se davaat napismeno. Tie treba taka da se preztirani za da moze direktno da se primenat. Zatoa treba da se razbirlivi, logicki i da odgovaraat na potrebite na (krivicnite predmeti, policiskata strategija i politikata). 6. Usmen kratok referat/ prezentacija usnoto predavanje na slozeni analizi najdobro e da se primeni

Ø koga analiticarot treba da analizira vo eden stadium na stalni promeni Ø za prezentacija na vazni komponenti od analizata

Prezentacijata mora tocno da ja reflektira logikata na dokazite vo tekot na analizata 6.1. Definicija Kratkiot referat vo kriminalnata analiza e Adekvatna usna prezentacija na vaznite elementi od predmetot ili rezultatite od analizata.

Page 30: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

30

Prednosti Skratuvanje na vreme Referentot moze za kratko vreme da dade mnogu informacii. Licen kontakt Usniot referat dava moznost za direkten kontakt izmegu analiticarot i adresantot i pri toa mozat da se razjasnast eventualni netocnosti (na pr. poteklo i precena na verodostojnosta na informacite, koordiniranost so drugi soznanija i dr.). Preku drektniot kontakt adresantot ke moze podobro da ja preceni analizata. Aktuelnost Za rarazlika od pismeniot, usniot referat e poaktuelen i ova e prednost. Usniot referat moze vo sekoj moment da se preraboti, (koga novi informacii stignuvaat). Usniot referat e najaktuelen opis na situacijata za vreme na prezentacijata. Podgotovki Procenka na fokus-grupata Kako i vo analizata taka i ovde celta e da se raboti timski. Pred da se podgotvi edna prezentacija vazna e procenkata na fokus- grupata. Odgovorite na ovie prasanja mozat da pomognat: Ø Koj e slusatel? Ø Sto ocekuvam od slusatelot? Ø Sto ocekuva slusatelot? Ø Kakva cel ima prezentacijata? Ø Dali referatot e osnova za ponatamosni resenija ili pak sluzi samo kako instrukcija

na timot vo eden slozen predmet? Ø Koj predhodni znaenja gi ima adresantot vo vrska so ovoj predmet?

Page 31: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

31

Procenkata na fokus- gruata pred sekoja prezentacija pokazuva deka istite sodrzin za razlicni grupi razlicno treba da se razrabotat. Na odgovorniot, koj odlucuva za ponatamosnata razrabotka na analizata, mu trebaat drugi informacii otkolku na eden sorabotnik, koj treba samo podetalno da se zapoznae so tematikata. Struktura Dobra podgotovka i prezentacija na analizata se garancii za efektivnosta na referatot. Hipotezata i premisata vo analizata se prviot fundament na referatot. Ovoj fundament garantira deka logikata na analizata i referatot se identici. Slednava slika pokazuva edna mozna struktura na kratkiot referat:

StrukturaStruktura na na edeneden kratokkratokreferatreferat

11 Pretstavuvanje sebesi i drugite

22 Cel na referatot

33 Najava na mesto za prasanja i diskusija

44 Kratokopis na vaznite rezultati

55 Pomosni soznanija

66 Detalni preporaki

77 Ostavanje na vreme za prasanja i diskusiii

88 Kraj na referatot

Page 32: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

32

Pretstavuvanje Pretstavuvanjeto treba da bide kratko i da ja prenese pricinata na referatot. Vokolku ima drugii lica, koi treba da se pretstavat, tie treba da se pretstavat sami. Isto taka treba da se naglasi senzibilnosta na informaciite. Hypoteza Slusatelite ocekuvaat rezultatot od analizite uste na pocetokot da bide spomenet. Prezentirajte gi rezultatite vo jasna forma bez da odite vo detalji i posebnosti na analizata. Pomosni podatoci Za da pretstavite efektivno i jasno sluzete se so vizuelni pomosni sredstva kako na pr. folii, dijagrami, koi se napraveni za veme na analizata i ke sluzat za formuliranje na premisite. Pri pokazuvanjeto na pomosnite soznanija/poedinecni informacii treba da se vnimava, da ne se preoptereti slusatelot. Ne mora da se spomnat site zdobieni informacii (na pr. poedinecni postapki vo edna serija na grabezi) tuku samo najvaznite ili tipicnite predmeti. Pomalku e nekogas podobro! Relevantno e argumentacijata locicki da se razbere Preporaki Slusatelite treba da dobijat preporaki, koi proizleguvaat od analizata ili pak od sobraniot informativen materijal. Preporakite treba da sodrzat soznanija i drugi potrebni informacii kako na pr. kako treba da tece istragata. Za toa treba da se otvori i diskusija. Proben referatot Referirajte prvo pred edna do dve kompetentni lica za da gi izbegnete slednive slabosti: Ø Vo sodrzinata, Ø Vo logikata, Ø Vo vizualiziranjeto, Ø Pri biranje i primena na pomosnite sretstva Ø Vo samiot pocetokot Ø Vo interpretacijata Ø Vo koordiniranje na vremeto

Page 33: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

33

Sredstva Slednive zabeleski vazat opsto bez razlika koj pomosen materijal ke se primeni vo visualizacijata. Pomosnite sredstava se samo pomosni i se upotrebuvaat samo vo referatot, no sepak se vazni za podobro razbiranje. Tie ne treba da go zamenat zborot tuku podobro da go objasnat. Ponzati pomosni sredstva se na primer.: Ø Overhead-Projektor so transparentni folii Ø Flip-Chart Ø Tabla Ø Metaplan Ø Power Point Preporaki Pomosnite sredstava se vazni alati vo usniot referat, no go prekinuvaat referatot posebno togas koga se upotrebuvaat vo kontekst, koj ne ja reflektira sodrzinata. Togas i koncetracijata na slusatelot se gubi izmegu recenoto i videnoto. Slednive preporaki pomagaat ovoj problem da se izbegne. Ilustracija Sredstvata treba samo da go ilustriraat i nadopolnat referatot za da se pojasnat kompleksni tocki, a ne i samite da bidat referat. Ovie ilustratorski sredstva ne treba da se primenuvaat so cel referatot opticki da se razubavi. Ednostavnost Site pomosni sredstva treba da bidat ednostavni i razbirlivi. Ako na slusatelot mu se dade slozena slika toj ke ja izgubi koncentracjata vo usniot referat. So toa ova pomosno sedstvo stanuva precka i slusatelot go gubi vnimanieto.

Page 34: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

34

Upotreba samo na ptethodno pripremeni pomosni stredstva Bi trebalo samo prethodno podgotveni sredstva da se primenat, za da se izbegne pisuvanjeto, bidejki fixiranjeto vrz tekstot za veme na referatot ja namaluva koncetracijata na slusanje. Za vreme na referatot tockite za diskusija moze da se napisat i objasnat na tabla ili na flip charts. Prezentacija Ovie sredstva treba da bidat lesno procitlivi i za site vidlivi. Rakopis od 3 cm visina na rastojanie od 5 metri ne se cita lesno. Objasnuvanje Objasnite sto sakata da kazete so slikata. Izbegnuvajte samo citanje na slikata. Izbor na pomosni srtedstva Najefektivni i eficientni se: Ø Flip Charts Ø Transparentni folii za Overhead-Projekcija. I dvete se fleksibilni i mozat da se aktueliziraat pred da se pocne so referatot. Kombinacija Flip Charts/Overhead-Proekcija Flip Charts dobro se kombiniraat so Overhead-proektori. Na primer poedinecnite premisi se dadeni na posebni listovi na Flip Board-ot. Pazete listovite da ostanat pokrieni se dodeka ne se zbori za niv (kontinuiranost na referatot). Tie se okrivaat list po list. Vokolku za edna premisa treba pokonkretno objasnuvanje so slika, togas za ovaa cel ke se upotrebi Overhead-Projektorot. Vazno:

Prezentacijata na rezultatite e osnova za idnite odluki.

Taa mora dobro da se pripremi i referira.

Page 35: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

35

Primer Na slednive strani e prikazano kako prezentacijata graficki se pojasnuva so pomos na overlay tehnika. (Izborot na golemina na bukvite na sledniov tekst treba da sluzi kako merka za pecateni i rakopisni folii). Zakljucok

Jose Lopez e sef na edna internacionalna grupa, koja trguva so kokain i istiot go svercuva od Juzna Amerika vo Germanija

Premisi

1. Za krienje na biznisot sluzat firmite na Lopez.

2. Rakovoditelite na negovite firmi istotaka se involvirani vo ovoj ilegalen biznis.

3. Lopez i identificiranite lica vo firmite rabotele i porano so droga a nekoi od niv se i osuduvani.

Page 36: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

36

Legenda: Osuden za trgovija i sverz na heroin istragi Osuden poradi trgovija so kokain istraga za kokain

All Chemie AG

PEREIRA

Overseas Inc.

GONZALES

Bar Mecicano

RODRIGUEZ

"Latina" Discothek

KÖNIG

Im-/Export -LIMA-

LOPEZ

Paty-Service

LÖFFLER

Page 37: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

37

7. Dijagram na tek Ovde ke pretstavime dve metodi vo koi informaciite mozat da se prikazat vizuelno. So pomos na tek-dijagramor moze da se pokaze:

a) tekot na kapitalot (pari, drogi, ukradena roba i dr.) vo edna kriminalna organizacija b) hronoloskiot tek na nastanite i nivnata megusebna vrska c) redosledot na poedinecnite deluvanja (modus operandi)

tockatocka

AAtockatocka

BB

NastanNastan

11NastanNastan

22

CekorCekor CekorCekor22

Page 38: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

38

7.1. Dvizenje na kapitalot Kaj poveketo od formite na organiziran kriminal centralna uloga ima tekot na kapital (pari, drogi, ukradena roba i dr.). Analogno strukturata na organizacijata moze tocno da se oceni i razberi koga ke se otkrie tekot na imotot i kapitalot vo organizacijata. Otkrivanjeto na tekot na parite vo krugot na dilerite moze da pomogne da se identifikuvaat licata vo pozadina, koj direktno ne se involvirani so biznisot, Vo dijagramot za vzaemni vrski licata, organizaciite, mestata i dr. se pretstavuvaat so simboli. Liniite so strelki go pokazuvaat patot. Primer Tek na roba i pari:

T e kT e k n a n a r o b ar o b a i p a r ii p a r iK a k o i k a j d i j a g r a m o t n a v r s k i l i c a t a , o r g a n i z a c i i t e , m e s t a t a i d r . s e

o d b e l e z u v a a t s o s i m b o l i .

L i n i i t e s o s t r e l k i g o p o k a z u v a a t p a t o t .

L i c eL i c e

AA

L i c eL i c e

BB

L i c eL i c e

CC

O r g a n i z a c i j aO r g a n i z a c i j a

11O r g a n i z a c i j aO r g a n i z a c i j a

22

L ic eL i c e

DD

L i c eL i c e

EE

Page 39: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

39

7.2. Kalendar na nastani Sluzi za hronolosko pretstavuvanje na red na nastani i nivnata vzaemana vrska. Ovaa tehnika se primenuva na pocetokot na eden slozen predmet za da se dobie jasna skilka sto se ima sluceno. Kako pomosno sredstvo sluzat krugovi, trijagolnici, pravoagolnici, vo koi se vnesuva kratok opis na nastanite. Nastanite se povrzuvaat so strelki ili hronoloski. Primer:

K a len darK a len da r n a n a n a sta n in a sta n i

P re ze ntira nje na red na nas ta ni hro nolo ski i so n iv nata v zae m na v rska

V arijantaV arijanta 11

N asta nN asta n

AA1 2.03 .9 91 2.03 .9 9

N astan N asta n

BB1 9.03 .9 91 9.03 .9 9

N astan N asta n

EE0 1.04 .9 90 1.04 .9 9

N asta n N asta n

CC2 6.03 .9 92 6.03 .9 9

N asta n N asta n

DD2 6.03 .9 92 6.03 .9 9

H ro n olosk iot tek e sek o gas da den

vo h o rizon tan ata (X -Ak sa)

Isto vrem e n i n asta ni se prik a zu va at eden n ad dru g

Page 40: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

40

V a r i j a n t aV a r i j a n t a33

N a s t a nN a s t a n

AAM e s toM e s to 22

V r e m e n sk a t a a k sa (Y -A k s a ) m o z e d a s e u p o t r e b i d a p r ik a z e

n a st a n i n a ra z lic n i m e s t a

1 2 . 0 3 .9 91 2 . 0 3 .9 9 1 9 . 0 3 .9 91 9 . 0 3 .9 9 2 6 . 0 3 .9 92 6 . 0 3 .9 9 0 1 . 0 4 .9 90 1 . 0 4 .9 9

N a s t a nN a s t a n

BBM e s toM e s to 22

N a s t a nN a s t a n

GGM e s toM e s to 22

N a s ta nN a s ta n

DDM e s toM e s to 11

2 6 . 0 3 .9 92 6 . 0 3 .9 9

N a s t a nN a s t a n

EEM e s toM e s to 44

N a s t a nN a s t a n

CCM e s toM e s to 33

N a s t a nN a s t a n

FFM e s to 3M e s to 3

2 4 . 0 3 .9 92 4 . 03 .9 9 2 9 . 0 3 .9 92 9 . 0 3 .9 9

V a r i j a n t aV a r i j a n t a 22

N a s t a nN a s t a n

AAN a s t a nN a s t a n

BBN a s t a nN a s t a n

EE

N a s t a nN a s t a n

CC

N a s t a nN a s t a n

DD

V r e m e n s k a t a s k a l a s e s t a v a v o s r e d i n a , n a j g o r e i l i n a j d o l ei s e s k a l i r a

1 2 .0 3 . 91 2 .0 3 . 91 2 . 0 3 . 9 91 2 . 0 3 . 9 9 1 9 . 3 . 9 91 9 . 3 . 9 9 2 6 . 0 3 . 9 92 6 . 0 3 . 9 9 0 1 . 0 4 . 9 90 1 . 0 4 . 9 9

Page 41: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

41

O p i sO p i s n a n a p r i o d o tp r i o d o t

S t a r t C e l

77 A k t i v n o stA k t i v n o st

A k t i v n o stA k t i v n o st

88

A k t i v n o stA k t i v n o st

11

A kti v i tA kti v i t ää tt

22

22 A k t i v n o stA k t i v n o st

A k t i v n o stA k t i v n o st

33

A k t i v n o stA k t i v n o st

44

A kti v i tA kti v i t ää tt

55

A k t i v n o stA k t i v n o st

66

55 A k t i v n o stA k t i v n o st

O p t ic k a p r e t s ta va n a e d e n r e d k r im in a ln i d e j s t v a , v o ko i e d n o d e j s t vo z a v is i o d iz v r s u va n j e to n a d r u g o d e j st vo

S o t o a m o z e d a s e p o k a z a ts la b o s t ii v o n a c in o t n a r a b o t e n je v o k r im in a ln n i a k t iv it e t i k a k o i v op o lic is k it e o p e r a c ii.

7.3. Opis na priodot Ovoj opis e koristen za da prikaze opticki kriminalni procesi, vo koi edno delo zavisi od ispolnuvanje na drugo delo. Ovie dijagrami go pokazuvaat nacinot na rabotenje i slabite tocki, kako na kriminalnite aktivnosti taka i na policiskite operacii. Vazno znacenje imaat vrskite izmegu poedinecnite cekori, sto znaci deka eden cekor zavisi od drug. Predhodno pokazaniiot primer gi ima slednive zavisnosti: Ø Aktivitnosta 7 e zavisna od Aktivitnosta 1 Ø Aktivnosta 8 e zavisna od Aktivnosta 5 i 6 Ø Aktivnosta 5 e zavisna od Aktivnosta 2 und 3

Page 42: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

42

8. TKÜ (Prisluskuvanje na telefoni) – dijagrami za analiza Prisluskuvanje na telefonite (TKÜ) e edna standardna metoda vo krivicniot proces i bara mnogu vreme, personal i finanski sredstva. Najcestite TKÜ – metodi na analiza se: Ø Cestota na analiza Ø Model na komunikacija Ovij nacin na analiza e nezamisliv bez tehnicki sredstva. Pozitivni resultati se ocekuvaat najcesto po observiranje na eden podolg period i zavisat od kvalitetot na analiziranjeto. 8.1. Cestina na telefonski povici Priod Ø Pvo se definira vremeto na analizata. Ø Tel. broj koj se prisluskuva i prisluskuvanite razgovori se vnesuvaat vo dijagram, koj

sodrzi tel. broj na drugite tel. partneri i nivnata cestina. Vazen e sopstvenikot na brojot a ne toj sto razgovara. Potvrduvanje na cestina na razgovori ( vo drustvoto, melieu) Dijagramot na cestina gi pokazuva prislusuvanite broevi (vo sredina), sekoj broj, koj sto e kontaktiran i cestinata na kontaktite. Vazno e od cestinata na razgovorite so eden broj avtomatski da ne se zakljucuva za vaznosta na ovoj priklucok vo istragata. Eden poedinecen razgovor moze da bide povazen od edna niza na redovno vodeni razgovori so drug broj.

Page 43: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

43

Primer: Dijagram na cestina za STEINLE, Horst, roden na 12.12.62 vo Wiesbaden vreme: 01.07.98 - 01.08.98 prijatel so VOGEL, Peter, 14.05.45 rakovoditel:

LANZER, Otto, 27.08.1934

sef rakovoditel: HUTTLER, Franz, 23.04.1957 Treuhand-Finanz 55116 Mainz

06131/999123 ASIATICO

Import/Export Ulica Lärchengasse 11

55116 Mainz

0611/4444777

069/1234567 JANSEN, Paul

Ulica Grabenweg 12 06131/5678912

Restaurant "ROMA", spostvenik:

MORDINOI Ulica Pinienhain 16

55116 Mainz

0611/9945361 BORKE, Henry

Ulica Wurzengasse 7 65195 Wiesbaden

0611/9191912 Casino FORTUNA

Ulica Platanenstr. 27 65193 Wiesbaden

07542/97897 WOLTER, Erik

Ulica Hahnenstr. 5 88069 Tettnang

0611/99934627 "Bloody Mary Bar" Eigent:BORKE, H.

Ulica Bahnweg 7 65195 Wiesbaden

0611/9797123 PERSIA-Lebensmittel sopstvenik: WANG,

Lee ulica Herrenstr. 3 65183 Wiesbaden

4

3

15

11

9

6 1

8

Page 44: Handout Prevod

Grundlagen und Methodik der Auswertung - operative Auswertung

Lehrgangsunterlagen

44

Gradenje na dijagram za cestina Idejata za eden dijagram na cestina odgovara na idejata za eden dijagram za tekovniot dijagram. Strelkite vo dijagramite na cestna go davaat pravecot vo koj se vodi ratzgovorot. Brojkata na strelkata odgovara na brojot na vodenite razgovori. Drugo pomostno sredstvo se atributite so koi dopolnitelno se davaat infrmacii bez da dojde do nejasni sliki. So niv mozat da se potenciraat vazni dopolnitelni soznavanja. Prezentiranjeto na vrskite na cestina ima svoj granici. Vokolu informaciite vo slikata se ogranicuvaat samo na cestinata, slikata ne se zdobiva so pogolema vaznost od informacijata vo tabelata. Zatoa e vazno, pri primena na vakva slika dopolnitelno da se dodadat drugi sliki na pr. vo forma na podatoci za posebnosti ili povtorlivi naviki, toest musti na ponasanje. Primer: Ø Internacionalni razgovori Ø Regionalni Ø Vid na telefonot (Mobiltelefon, telefonska govornica i. dr.) Ø Vo razgovorot spomnata kriminalna dejnost ili organizacija