Pčelarski Bilten

8/17/2019 Pčelarski Bilten

1/16

Acerol Mittal organizuje sajam zdrave hrane

Dani pčelarstva subotica

Sajam meda u Tešnju

Potencijal pčelarstva općine Zenica


2/16


3/16


4/16

Sedmica zdravlja u Acerol Mittal firmama jedugogodišnja tradicija. Prvi put su iz togpreduzeća pozvali i nas pčelare da sepredstavimo na Sajmu zdrave hrane. Sobzirom da nisu imali neko iskustvo u našemgradu zamolili su nas da im pomognemo uorganizaciji i odabiru gostiju. Naravno dasmo drage volje pozvali najpopularnijepčelare i udruženja. Neki nam se nisuodazvali, radi kratkog roka za pripremu, aliipak smo uspjeli sakupiti dovoljan brojizlagača. Saradnja je bila na obostranozadovoljstvo pa smo za sljedeću godinudogovorili mnogo veći sajam . Nažalost,mjesto sajma je već bilo određeno u krugupreduzeća pa je broj posjetilaca bioograničen. Ipak posjetilaca je bilo sasvim

dovoljno pa je preko 800 ljudi vidjelo ovajsajam. Delegacija MITTAL – a je bilaprezadovoljna dok su pregledali štandove sapčelinjim proizvodima. Nadamo senastavku prijatne saradnje sa ovimgigantom.

Acerol Mittal organizujesajam zdrave hrane


5/16

Na šetalištu pored Plave fontane, u centruS u b o t i c e , o d r ž a n a j e t r o d n e v n amanifestacija "Dani pčelarstva" na kojoj su

učestvovali proizvođači meda iz Srbije,Hrvatske, Mađarske i Bosne I Hercegovine.

U Suboticu smo stigli uoči samog otvaranjamanifestacije.Tu nas je srdačno dočekaodomaćin i organizator, a ujedno ipredjsednik Udruženja "PČELA", ŽIVOSLAVSTOJANOVIĆ. Na bini je svečano izjavio da sustigli prijatelji, pčelari iz Udruženja „API-ZE“

iz ZENICE, BiH. Bilo je lijepo čutigromoglasan aplauz dobrodošl ice.Manifestaciju su upotpunile mažoretkinje ivitezovi meda. Najveću pažnju su privukleprošlogodišnja i nova Kraljica meda, koja sebira svake godine. U žiriju, pri izboru noveKraljice, bio je i naš pčelar iz „API-ZE“.

U Subotici živi dosta različitih nacionalnosti.Nedavno je izgrađena i džamija. Izgradnji je

S OJANOV . Na bini je svečano izjavio da sustigli prija elji, pče i iz druženja PI-ZE“

z ICE, BiH. i o e lijepo č tiromoglas aplauz dob ošl iceanif estaciju su u tpunile mažoretkin i

v i meda. Na jveću n u su privukle r ogodi i ova Kraljica me , koja se

bira svake ine. žiri ju, pri izbor vee, bio je i naš pčel r i „ - .

U it vi do a az ih n .Nedav o j z r đena d ii . i je

DANI PČELARSTVA SUBOTICA

dosta pomogao i naš domaćin Živoslav, koji je arhitekta po struci. Obišli smo i sinagogu,na kojoj se vrši restauracija, i staru

pravoslavnu crkvu iz koje su svako maloizlazili mladenci, sjedali u kočije i uz svirkutrubača odlazili.

Poslijepodne smo bili pozvani na ručak. Tu je održan i regionalni sastanak inostranih idomaćih pčelara u vidu okruglog stola. Bilisu tu pčelari iz Vojvodine, Hrvatske, BiH,

Mađarske i Rumunije. Pričalo se omeđunarodnoj saradnji, kako riješitip os t o j e će p r ob l e m e i p ob o l j š a t ikomunikaciju među pčelarima u regionu.

Predveče, atrakcija manifestacije, trbušniples uz zvuke orijentalne muzike.Mnogobrojni gledaoci su uživali.Na konaku smo bili u predivnoj vili na Paliću.

Lijepo smo se družili sa vlasnikom vile, koji jebio više nego gostoprimljiv. Sjedilo se dokasno u noć. Jutarnja kafa je bila


6/16

dogovorena kod Žike, preko puta vile.Domaćica je uz kafu pripremila i med odciganskog perja. Poslije prijatne kućneatmosfere skoknuli smo i do Palićkog jezera.Subotica zaista može mnogo pružitituristima. Gdje god se okreneš, sve je odmor

za oči i dušu. U blizini jezera se nalazi ZOOvrt, koji je po površini bio najveći u bivšojJugoslaviji. Mi ne bi bili mi da nismo zagazili ina taj teritorij. Raj za djecu, a i za nasodrasle. Sreća da su kapaciteti biliprepunjeni pa smo jedva izašli iz vrta.

Dok smo boravili u Subotici, upoznali smo inašeg zemljaka Mehu Glavaša. Meho sepokazao kao pravi Bosanac. Ugostio nas jepriredivši obilan ručak. Pričao nam je osudbini koja ga je dovela do Subotice, gdje jeosnovao i porodicu. Poslije ručka i druženja,krenuli smo nazad prema našoj Zenici, punilijepih utisaka.

Autor teksta: Abdurahman Hodžić

član Udruženja „API-ZE“ Zenica

MOJ NACIN SAKUPLJANJA POLENA

(Cvetnog praha)

U zavisnosti od mesta postavljanja na

košnici, u praksi se koriste dve osnovnevrste sakupljača cvetnog praha, i to:unutrašnji i spoljni.Ja koristim sistem sakupljanja saunutrašnjim sakupljačima, različitihmodela. Time se bavim petnaest godina imogu reći da je svaki model poseban, i posvojim dobrim karakteristikama i manama.Kod profesionalnog načina sakupljanja

polena, a tu mislim na konstantno prisustvouključenog skidača moram da rešimnekoliko problema, a to su :


7/16

Izbor lokacije ( lokacija sa što većimprisustvom biljaka koje daju polen).Najbolje lokacije su u blizini reka,žbunastih kanala i naravno livadaindustrijskog bilja, drveća(uljana repica,suncokret, kesten, lipa itd.)

Tip košnica koji koristim (LR-isključivo).Zašto baš LR? Pa zato što je prikladna zavelike manerve legla i naravno zbogv e l i k e p r e d n o s t i p o d n j a č e s aunutrašnjim skidačima.

Jačinu društva.

Kad kažemo imam jaka društva, mislimouglavnom na puno ramova legla. Upravo to je osnova problema pri sakupljanju polenasa takvim društvima. Ako znamo da sudruštva sa puno legla u proseku sa 9-13ramova i da pčele donose puno višenektara, to je u redu, međutim kod skidanjapolena to može biti problem.

Veoma je bitno da obratim pažnju na puno

legla iz razloga što zatvoreno leglo stvarazasićenost pčela za potrebom polena, što mipravi problem. Taj problema rešavam tako

da minimalizujem deo zatvorenog legla,uklanjam ga, (pravim roj ili dodajemslabijem).

E sad, pitanje je šta mi je cilj? Cilj mi je dadobijem što više otvorenog legla.Tako stvaram potrebu da se pčele angažujuviše, a da biste dobili što više legla potrebno je da ste predhodno izabrali dobru lokacijuili minimalnu prehranu, ne veću od jednogdecilitra sirupa 1:1, na svaki drugi ili trećidan (naravno ako za to ima potrebe zbogsmanjenog unosa nektara). Malomprehranom dobijate da matica više leže.

Nemojte se iznenaditi , ako roj koji ste

napravili daje više polena od standardnogdruštva.

Kod konstantnog sakupljanja polena, velikupažnju morate da obratite i na trutove, štorešavate sa otvorom na nastavku ilipodnjači. To je rupa veličine 18 - 22milimetara u koju stavljate crevo za vodu ilimedicinski špric, naravo zasečen na kraju.

Potrebno je da viri bar 8 cm od nastavka. Naovaj način omogućavamo trutovima, koji suse izlegli u košnici, da neometano iziđu van,ali da se ne mogu vratiti kroz mrežicusakupljča polena.

Sakupljeni polen pohranjujem tako što gazamrzavam u svježem stanju na -18 stepeniC, a za veću distribuciju i sajmove, mogu ga

osušiti u sušari.

Duško Trkulja, Šid


8/16

Ljubav prema pčelarenju počinje odosnovne škole, kada sam kao dječak saocem napravio prve korake u svijetupčelarstva i od tada sam aktivno uključen urazvoj pčelarstva na ovim prostorima.Pčelarim stacionirano u okolini Zenice, navećoj nadmorskoj visini, gdje egzistiralivadska paša.

S obzirom na promjenjive klimatske uslove inovije bolesti pčela, opredjelio sam se naprirodni sistem pčelarenja, možda čudno,ali profitabilno I uspješno.

Na mom pčelinjaku stub odbrane od bolestipčele, kao i varoe, glavnu ulogu igra pčela, a ja svakodnevno nadgledam i divim se snazi i

umjeću odbrane pčelinje zajednice.

Pčelarim sa DB i LR košnicama i bavim seprodajom prirodnih rojeva.

Dugogodišnji sam član Udruženja „API-ZE“ iposebno sam bio počastvovan kada su midošle u posjet kolege iz Udruženja, na čelusa sadašnjim i bivšim predsjednikom,Dinom Cerićem i Midhatom Serdarevićem.Interesantno za taj dan je to što sam imao

jedan roj na grani u voćnjaku, te samiskoristio priliku da prezentiram pripremuroja za prodaju, što ću i ukratko opisati.

Roj se smješta u noviju košnicu saneizgrađenim satnim osnovama, urađenimna ručnoj presi od čistog voska. Kada sepčele smire pristupa se čišćenju od varoe ,

tako da pčelinja zajednica starta na zdravojpodlozi i 100% čista od varoe, što dajeeksplozivni rad mladog roja.

Ovim principom rada u mom pčelinjakuuvijek su mlade prirodne matice, jake izdrave zajednice.

Autor teksta: FIKRET OKANčlan Udruženja „API-ZE“ Zenica


9/16

U Tešnju 03.09. 2011. god. održan je sajampčelarstva,pčelarskih proizvoda i ljekovitogbilja, koji je organizovalo Udruženje građanapčelara "PČELA" Tešanj. Na sajmu jeprisustvovalo dvadesetak izlagača sa veomadobrim asortimanom pčelinjih proizvoda.Ujedno, bila je to dobra prilika da se pčelariupoznaju i razmijene mišljenja i iskustva teda se, uz lijepo druženje i ćaskanje,konzumiraju i ocijene proizvodi . Sajmu jeprisustvovalo više pčelarskih udruženja ,

među njima i UG "APIZE" Zenica, kojepredvodi Dino Cerić. U zgradi općine Tešanjodržano je predavanje na kom je bioprisutan veliki broj pčelara. Interesantno jebilo da su ovom skupu u znatnom brojuprisustvovale žene pčelari, te kantonalni ifederalni predstavnici.

Skup je pozdravio predsjednik Udruženjapčelara "PČELA" Tešanj, gospodin SenadAhmić te upoznao pčelare o dosadašnjimaktivnostima kao i programom radaUdruženja u narednom periodu. Održano jepredavanje pčelara praktičara ,gosp.Vejzović Abdulaha, na temu "Dobivanjemlade matice bez gubitka prinosa". Poredsajma pčelarstva u Tešnju, istog dana održan

je i drugi Etno-festival sa veoma bogatimsadržajem. Pored bosanskih jela koja su bilana raspolaganju, upriličen je kulturniprogram te izlaganje bosanske nošnje idrugih eksponata koji su bili veomainteresantni. Naravno sve je začinjenoobilaskom tešanjske tvrđave.

Autor teksta: SKOMORAC MIRALEM

član Udruženja „API-ZE“ Zenica

SAJAM MEDA U TEŠNJU


10/16

Pčelarska škola, osim u našem Udruženju,održana je i u UP „Nemila“ iz Nemile na čelusa G. Halilović Zejnirom, predsjednikomudruženja. Pozvani smo da prisustvujemozavršnom predavanju i dodjeli diploma zamlade pčelare. Predsjednik pčelarskogudruženja „Matica“ iz Kaknja, HalidBećirhodžić, održao je veoma interesantnopredavanje koje je pratilo dvadesetak

mladih pčelara, ali i iskusni pčelari su bilipozorni. Završna diskusija je trajala kao ipredavanje. Nakon toga uslijedila je podjeladiploma i zahvalnica, a proslava je bilaodlična. Domaćini su se potrudili da namuljepšaju druženje. Sve se odvijalo u prirodi,uz cvrkut ptica i žubor potoka. Nadamo seda će članovi ovog udruženja uzvratiti

posjetu pčelarima iz Zenice.

Druženje u Šagovićima

Agro centar Ratar je osnovan 19.01.2010. godine. Kao proizvodno-trgovačko i uslužno društvo, agro centar Ratar d.o.o. se bavimaloprodajom, veleprodajom i uvozom.Sa sjedištem u Zenici, u ulici Prve zeničke brigade 144, agro centar sa

svojim uposlenicima ima za cilj potrošačima na regionu grada iokoline ponuditi kvalitetne proizvode za njihov uspješan rad naposlovima poljoprivrede. Svakim danom agro centar Ratarobogaćuje svoju ponudu novim i kvalitetnijim materijalima iopremom, kako bi ponuda ostala raznovrsna, a kupci zadovoljni.

Agro centar Ratar

Amer Razić-vlasnik-


11/16


12/16


13/16


14/16

Delić Suad i Ermin su otac i sin koji već dugo rade sa pčelama. U našem Kantonu poznati sukao veliki pčelari, sa preko 200 košnica, na tri različite lokacije. Otac je odavno uveo sina upčelarske vode, a sada mu je prepustio i aktivnosti u Udruženju. Kvalitet proizvoda im je naprvom mjestu pa tek onda zarada. Mnogo pažnje pridaju edukaciji i druženju sa drugimpčelarima, a možemo ih vidjeti skoro na svim BH sajmovima. Pored meda, polena, propolisai matične mliječi bave se i proizvodnjom nekoliko vrsta kvalitetnih krema i sirupa zabronhijalne probleme. Sve proizvode od meda, matične mliječi, polena i propolisa, a i kremei sirupe možete naručiti na broj 061/607-525 ili 061/147-625. Dostavljaju i na kućnu adresu.

DELIĆ SUAD I ERMIN - PREDSTAVLJAMO NAŠEG PČELARA

Zenička općina, na čelu sa g. SmailovićHuseinom, nastavila je tradiciju potporenajslađem zanimanju na svijetu. Zeničkipčelari mogu se ponositi podrškomnačelnika općine pčelarima i pčelarstvu kaodjelatnosti .Ove sezone Udruženje pčelara

„API-ZE“ Zenica upjelo je da finansijskipotakne pčelarstvo u vidu nabavke satnihosnova i pčelarskih pogača, a nije izostalo niedukativno predavanje eminentnihnaučnika iz oblasti pčelarstva. U razgovorusa g. Smajlovićem otkrili smo da je i sam uporodičnoj tradiciji upoznao pčele. Kaomali, sjeća se slatkastog okusa meda kojeg je sa svojim dedom cjedio iz pletara. Veoma

d o b r o m p o z n a v a n j u p č e l a r s k eproblematike doprinijela je i redovna

ZENI KI NA ELNIK PONOVO PODRŽAO

P ELARE I P ELARSTVO

pretplata na pčelarski list „BH Pčelar“.Saznanje o svjetskom nestanku pčela bila jeodlučujući faktor u nesebičnoj pomoćipčelarima. Nadamo se da će se ovakvapozitivna tradicija i dalje nastaviti, jeropćina Zenica nije zanemariv faktor u

proizvodnji meda na teritoriji Bosne iHercegovine.


15/16


16/16

Jedinstvena BH kvaliteta!

Kvalitetnom prehranom do visokog prinosa! www.apimed.ba

podignite na viši nivopčelarstvo

Pčelarski Bilten

Documents

Transcript of Pčelarski Bilten