Ptice(Aves)

Aves - ptice

Archaeornithes-prapticepodrazred

razred

Palaeognathae-staročeljuskeNeognathae-novočeljuske

SISTEMATIKA PTICA

Neornithes-novoptice

Razred: Aves - ptice

• najbolje proučena skupina kralješnjaka• osnovna značajka – let• niz anatomskih, morfoloških i fizioloških

promjena → zračne vrećice, spužvaste kosti, nema zubi, akumulacija masti je mala, mlado se razvija izvan tijela majke, brz metabolizam, visoka tjelesna temperatura, brzo kucanje srca

• endotermne životinje – naselile gotovo sva staništa na Zemlji

• ~ 9 600 vrsta• oko sto milijardi jedinki ptica• najveća ptica: noj (2,1 – 2,8 m; 100 – 160

kg)

Struthio camelus – noj

Koža• u većine ptica tanka• siromašna žlijezdama• trtična žlijezda (glandula

uropygii):o smještena pri bazi repao sadrži voskove i masti za

podmazivanje perjao osobito dobro razvijena kod

vodenih ptica

• rožnati proizvodi:o perje, ljuske na nogama, prevlaka

na kljunu (rhamphotheca), ostruge, kandže

Mišićni sustav• veliki prsni mišić (musculus pectoralis

major)o čini 1/5 ukupne težine tijelao spušta krila – svladava velik otpor zrakao pričvršćen za: greben prsne kosti i donju stranu

ramene kosti

• mali prsni ili potključni mišić (m. pectoralis minor ili m. supracoracoideus)o dizanje krila o smješten ispod velikog prsnog mišića, završava

dugačkom tetivom koja prolazi kroz otvor ključne kosti, lopatice i vranjače (foramentriosseum) i pričvršćuje se s gornje strane ramene kosti

• mišići u nogamao dobro razvijenio ophodni mišić (m. ambiens)o ptica sjedi na grani - proces je u potpunosti

mehaničkio posebna građa tetive mišića pregibača prsti (m.

flexor digitorum profundus et perforans) -vrapčarke

Probavni sustav• hrane se različitim tipovima hrane• morfološke i fiziološke specifičnosti – osobito

u građi kljuna i jezika• npr.:

o krstokljun – prekrižena gornja i donja čeljust –vađenje sjemenki iz češera bora

o kolibrići i medosasi – dug i tanak kljun – nektaro grabežljivice – oštar, kukasti kljun – kidanje mesao patke i ronci – narovašen rub kljuna – procjeđivanje

vode

oblici ptičjih kljunova

• nemaju zube• jezik:

o uglavnom nije mišićav, površina je rožnata

o okusni pupoljci – na stražnjem, mekanom dijelu jezika, nepcu i ždrijelu

• slinske žlijezde (glandulae salivares):o uglavnom ne sadrže amilazuo kod mnogih vrsta proizvode

glikoprotein – ljepilo za gradnju gnijezda

• jednjak (oesofagus)• volja (ingluvies):

o izrazito velika kod ptica koje se hrane ribom i zrnjem

o spremište hrane za pticu i mladunceo slaba enzimatska razgradnjao ptičje mlijeko – luči se kod oba spola

goluba – pod utjecajem prolaktina iz hipofize ljušti se epitel volje

• masna, sirasta tvar, po kemijskom sastavu slična mlijeku sisavaca, bogata proteinima i lipidima

Probavni sustav

• žljezdani želudac (proventriculus)o osobito velik kod ptica koje se hrane voćemo na unutarnjoj stijenci – pepsinogene stanice i žlijezdana polja

(juga)o peptički sok – jak, rastvara i kostio sove, sokolovke, vodomari – gvalice – ispovraćane kosti i perje

žrtve

• mišićni želudac (ventriculus carnosus)o mehanička obradao kod nekih ptica kamenčići potpomažu mehaničku obraduo iznutra prekriven rožnatom prevlakom od koilina (žuta ili

zelena boja od žuči)

• dvanaesnik (duodenum) i tanko crijevo (intestinumtenuae)o uglavnom kratki, duži kod ptica koje se hrane žitaricama

• slijepa crijeva (caeca)o na prijelazu tankog u debelo crijevoo funkcija nije u potpunosti poznata (apsorpcija vode, mikrobna

probava)

• debelo crijevo (colon) – koprodeum nečisnice

Izlučivanje• parni bubrezi (metanephri)

o smješteni s dorzalne strane trbušne šupljineo veliki, trorežnjastio specijalizirani za čuvanje vodeo duž svakog bubrega spušta se sekundarni

mokraćovod koji ulazi u nečisnicu• nema mokraćnog mjehura• izlučuju mokraćnu kiselinu• nečisnica:

o tri komorice:1. KOPRODEUM – ulazi stražnje crijevo2. URODEUM – ulaze mokraćovodi i gonodukti3. PROKTODEUM – kaudoventralni dioo polutvrdi bijeli guano – feces + mokraćni

proizvodi

• nosne (nazalne) žlijezde – morske ptice –izlučuju višak soli

Spolni sustav• razmnožavanje ptica je sezonsko

o gonade oba spola aktivne samo u sezoni razmnožavanja – tada se znatno povećaju (i do 1 000 puta kod pjevica)

• ♂ spolni sustav:o sjemenici (testes):

o parnio naborom potrbušnice vezani za

bubrego nuzsjemenici slabo razvijeni

o sjemenovodi (vasa deferentia):o pružaju se paralelno s

mokraćovodimao otvaraju se u urodeum nečisnice

erektilnim papilama – u većine ptica jedini kopulatorni organi → izuzetak su bezgrebenke i guščarice koje imaju pravi kopulatorni organ (penis) i klitoris

Bubreg

Mokraćovod

Nečisnica

Sjemenik

Sjemenovod

• ♀ spolni sustav:o jedan jajnik (ovarium)o jedan jajovod (oviductus):

• najgornji dio stvara albumin (bjelanjak), nešto niži opnu od keratina, još niži ljusku jajeta (ulaže se kalcij), najnižisluz

o Amniota

• oplodnja je unutrašnja, odvija se u gornjem dijelu jajovoda

otvor jajovoda

bubreg

mokraćovod

jajnik

• Jaja:

o nuzštitne žlijezde –mobilizacija Ca iz kostiju

o zaštitna obojenost jaja (smećkasta, zelenkasta i sl.) – vrste čije jaja su izložena predatorima (čigre, žalari, slavuj)

o bijela jaja – vrste koje polažu jaja na zaštićena mjesta (sove, djetlovi, pupavci, vodomari,…)

• potrkušci (praecoces, nidifugae):o prilično razvijeni kad se izlegnuo tijelo obraslo paperjem, a kod

nekih i perjemo mogu trčkarati, a neki se i sami

hranitio kokoške, žalari, galebovi, guščarice

• čučavci (altrices, nidicolae):o slabo razvijeni i bespomoćni ptićio roditelji ih othranjuju u gnijezduo kod nekih vrsta slijepi i goli, kod

nekih obrasli zametnim paperjem i vide

o vrapčarke, zlatovrane, pupavci, kukavice, papige, golubovi, sokolovke, rodarice, čiope

Krvotok• SRCE:

o smješteno u osrčjuo četverodijelno – dvije

pretklijetke (atrium sinister et dexter), dvije klijetke (ventriculus sinister et dexter)

o potpuna odvojenost venske i arterijske krvi

Dišni sustav• nosnice (na gornjem kljunu) – nosne šupljine

– unutarnji nosni otvori – usna šupljina –grkljan – dušnik (trachea) – dvije primarne dušnice (bronchi) – 11 sekundarnih dušnica – tercijarne dušnice (bronhiole) – pluća (protočna, spužvasta, slabo elastična)

• dugačak dušnik (npr. ždral, labud, tetrijeb) –spremište CO2

• zračne vrećice:o sudjeluju u disanjuo smanjuju trenje između organao olakšavaju pticuo ulaze u duge kostio pomažu pri istiskivanju jajao VEĆA EKSKRECIJA KISIKA

*nadocrtati mišiće pjevala, plućnu arteriju i venu

• potpuna izmjena zraka –dva puna ciklusa (dva udaha i dva izdaha)o 1. udah – zrak odlazi u

stražnje zračne vrećiceo 1. izdah – zrak odlazi iz

stražnjih vrećica u pluća –IZMJENA PLINOVA

o 2. udah – zrak odlazi iz pluća u prednje zračne vrećice, novi zrak ulazi u stražnje zračne vrećice

o 2. izdah – zrak izlazi iz prednjih zračnih vrećica van

• moguća ekstrakcija više kisika

Mozak• relativno veliki -> endotermija• mikrosmatički (kod većine ptica), makrosmatički

(bezgrebenke, osobito kivi)• prednji mozak (telencephalon)

o dobro razvijen, nije naborano odgovoran za hranjenje, kretanje, kopulaciju, građenje

gnijezda, brigu za mladeo vrane i papige – osobito velik prednji mozak

• međumozak (diencephalon)o epifiza, hipofiza

• srednji mozak (mesencephalon)o dobro razvijeni vidni režnjevi (lobi optici, korpora

bigemina)o vidni živci u potpunosti se isprepliću (hijazma)

• stražnji mozak (metencephalon)o velik, naborano kontrola pokreta

• primozak (medulla oblongata)

*nadocrtati srednji mozak

KOSTURo cjevaste ili šuplje i pneumatizirane kosti ->

zračne vrećiceo sraštavanje kostiju• Kralješnica (columna vertebralis)o raznočaškasti (heterocelni) kralješci ->

pokretljivosto 2 kosti nastale straštavanjem (os synsacrum/os

pygostil)• Oplećjeo furcula (vilica) – interclavicula + 2 claviculao foramen triosseum• Kukovljeo Krstača (os synsacrum)• Lubanjao tropibazalna (uskoosnovna)o autostilijao sekundarno koštano nepce – mali broj pticao kranijalna kineza

KOSTUR

*sa strane nacrtati vilicu (os furcula) - wishbone

Perje

• najznačajnije vanjsko obilježje ptica

• rožnati proizvod kože• uloga: let, termička izolacija,

zaštitna i spolna obojenost• većinom šareno obojene –

skrivanje, prepoznavanje, spolno privlačenjeo boje nastaju kombinacijom

pigmenta (kemijsko obojenje) i loma svijetla (strukturno obojenje)

• tipovi pera prema građi:

konturna, pokrivna ili obrisnapera (pennae)

pahuljice i paperje (plumulae i semiplumulae)

četinasta pera (filoplumulae) čekinje (vibrissae)

konturna (obrisna, pokrivna) perao velika, daju osnovni vanjski oblik tijelu

pticeo asimetričnao građeno od nekoliko dijelova:

• šuplja cijev (calamus)• stručak (rhachis)• zastavica (vexillum):

o isperci 1. reda (rami)o isperci 2. reda (radii) – kvačice i češljići

o priperak (hyporhachis)

badrljica (scapus)

pahuljice ili paperje (plumae, semiplumae)o nježna perca sa slabim stručkom i mekim

nepovezanim ispercimao čuvanje toplineo kod odraslih ispod konturnog perja, kod mladih

jedino perje na tijelu (pretvori se u pokrivno)o osobito razvijeno kod vodenih ptica

četinasta pera (filoplumulae) – osjetna o imaju tanke stručke i slabo razvijene ili nerazvijene

zastaviceo ispod konturnih pera, prenose informaciju o

položaju i pokretima konturnih perao važna uloga u usmjeravanju konturnih pera u

položaj za let, termičku izolaciju ili privlačenje partnera

čekinje (vibrissae) – osjetneo stručci čvrsti, zastavice reduciraneo oko kljuna, očiju, slušnog otvora

• perje – s obzirom na položaj na tijelu: letno perje (na krilima)o letna pera 1. reda ili pestna letna

pera (remiges 1. reda)o na zapešćajnim i pešćajnim kostima te

člancima 2. i 3. prsta

o letna pera 2. reda ili podlaktična letna pera (remiges 2. reda)o na lakatnoj kostio alula – na palcu

pokrilno perje (tectrices)o ne sudjeluje u letuo podkrilno perje – s donje strane

krila

rameno perje (parapterum)o na nadlaktici (humerus)o ne sudjeluje u letu

repna pera (rectrices)o na repuo zastavice su najčešće simetričneo nadrepno i podrepno perje

• tipovi perja tijekom razvoja ptica:neoptilno

o tek izlegli pilići

juvenilnoomlade ptice (više tipova)

teleoptilnooodrasle ptice

• mitarenje:o sezonska promjena perjao pod utjecajem tiroksina (hormona

štitnjače)

• Razvoj pera:

o ili iz ljuski gmazova ili kao nova evolucijska tvorevinao perna bradavica (papilla) – prokrvljena, opskrbljuje pero s

hranjivim tvarima, a odlažu produkti metabolizmao perna klica (zametak) – izbočenje na kožio perni mješčić (folicul) – udubljenje na koži, mitotički aktivne

staniceo glatki perni mišići (arrectores plumarum)

• uz perni mješčić• mogu pomicati grupe pera