Regionalni Masterplan za turizam - · PDF fileMasterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni...

Prostorni koncept za turistički razvoj poolručja Lonjsko Polje / Posavina

Regionalni Masterplan za turizam

Travanj 2003

DEG - Deutsche Investitions- und Entwicklungsgesellschaft mbHBelvederestraße 4050933 Köln

EURONATURStiftung Europäisches NaturerbeKonstanzer Straße 2278315 Radolfzell

Creatop GmbHcreative tourism projectsSchillerplatz 118055 Rostock

Johann-Friedrich EngelDr. Monique Engel

Prijevod

Anita RogošićKatica Auerbach

Davalac naloga Primalac naloga

TDCC - Tourism Development Competence CenterPut Republike 7/IIIHR - 20000 Dubrovnik

Zastupa:Franz-Josef Flosbach, DirektorDr. Peter Martin ThimmeVolker Herrmann

Obrada:Dr. Martin Schneider-Jacoby

Brigitte GebauerDr. Herwig Talker (GIS)Jörg Freudenreich (Layout)

U suradnji sa:

Park prirode Lonjsko PoljeGoran Gugić (CIM)

Hrvatsko ekološko društvo Dr. Vladimir Kušan

Urba DesetAnton Diklić

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica iprirode Tibor Mikuska

Köln, u travnju 2003. god

Impresum

Sadržaj 1 Ciljevi koncepta 1.1 Masterplan za Hrvatsku 11.2 Perspektive za zapošljavanje & blagostanje 21.3 Održivost & razvoj 21.4 Put do proizvoda Posavina 31.5 Menedžment & privatne inicijative 3

2 Područje ProjektA 2.1 Središnje područje: poplavno područje Save 72.2 Susjedne regije 72.3 Zagreb 72.4 Središnje područje kao jezgra 7

3 Postojeća situacija 3.1 Klima središnjeg područja 103.2 Infrastruktura 103.3 Razvoj turizma 113.4 Regionalno gospodarstvo 123.5 Strukture stanovništva 13

4 Turističi potencijali 4.1 U središnjem području 144.2 Povijest graničnog područja 174.3 Rijeke, ribnjaci, topli izvori 22

5 USP u europskoj usporredbi 5.1 Lonjsko polje – jedinstveni park prirode na Mediteranu 255.2 Važan element identiteta 255.3 Turistička privlačnost 255.4 Mozaik s doživljajnim potencijalom 255.5 Turistički plan 25

6 Potencijalne prepreke 6.1 Prostorno uređenje 276.2 Sukobi ciljeva 276.3 Industrijska postrojenja 286.4 Arhitektonske strukture 28

7 Tržišta & ciljne skupine7.1 Tri ključna tržišta 297.2 Motivacije ciljnih skupina 297.3 Prirodni turisti (ekoturisti) 30

8 Turistički koncept8.1 Ciljevi 318.2 Stupovi ponude 33

9 Prva faza realizacije 399.1 Uključivanje javnosti 399.2 Turistička ponuda 399.3 Promidžba i plasman 419.4 Edukacija 419.5 Financiranje 419.6 Koordinacija 41

10 Modellprojekte10.1 SISAK 4210.2 Usmjeravanje Posjetitelja u parku prirode Lonjsko Polje 4510.3 Posavska sela - svalko selo unikat 5010.4 U gostima u posavskoj kući 5410.5 Model za doživljaj prirode - Mlaka u Mokrom Polju 5910.6 Ribnjaci - neizdvojivi sastavni dio ovoga krajobraza 62

11 Apendiks 6511.1 Procjena sela s aspekta zaštite spomenika 6511.2 Zaštita od visokih voda u projektnom području 6711.3 Susjedna područja Potencijalni rezervat biosfere Središnja Posavina 6911.4 Ugrožene, atraktivne vrste ptica u susjednom području 7111.5 Prirodna područja od međunarodnog i nacionalnog značaja u Hrvatskoj 7211.6 Popis fotografija i crteža 7411.7 Stranice sa fotografijema 7511.8 Popis planova 7511.9 Popis autora fotografija 7511.10 Popis tablica 7611.11 Izvori i citati 76

6

Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj

1

Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Posavske kuće

Turopoljska svinja

Hrastova šuma

Posavske nošnje

Lonjsko Polje

Bijela roda na pašnjaku

Par močvarnih smeđih žaba

Stara Sava Posavinski fijaker

Središnje područje

6


1


1 Ciljevi koncepta

1.1 Masterplan za Hrvatsku Turizam se ubraja u najvažnije gospodarstvene grane u Hrvatskoj. Njegovo preuređenje i izgradnja sukladno temeljima dosljedne tržišne orijentacije i održivosti od velikog je strateškog značaja za razvoj zemlje. Turističko gospodarstvo može naime, poduprto izvrsnim prirodnim okvirima, jednako bitno poboljšati životni standard stanovništva kao i gospodarstvenu bilancu. Turizam može otvoriti nova radna mjesta i osigurati egzistenciju budućih generacija u europskom kontekstu.

Iz tog razloga i u okviru aspekta stabilnosti za jugoistočnu Europu, Njemačko društvo za investicije i razvoj, Köln (DEG) je

• po nalogu Saveznog Ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj, Bonn/Berlin (BMZ) i

• u suradnji s Ministarstvom turizma u Zagrebu

razvilo Masterplan za turizam Hrvatske, s ciljem da se doprinese trajnom gospodarskom procvatu i ojača među-regionalna suradnja.

Ovaj turistički Masterplan počiva na integriranim temeljima. On obrađuje sadašnju situaciju i perspektive turističkog gospodarstva, prometne veze, opskrbu i zbrinjavanje, kao i institucionalnu infrastrukturu i organizaciju.

Posebno istražuje vezano uz protekla dva desetljeća

• promjenu u potražnji glavnih tržišta Hrvatske,

• nastanak inovativnih ponuda kao odgovor na to,

• ulazak novih destinacija na tržište i • razvoj u hrvatskim tradicionalnim

konkurentskim ciljnim područjima,• promjene u distribuciji,• kao i opće trendove koji karakteriziraju

društvo • potrošnju na odmoru, te ponašanje u

slobodno vrijeme.

Ovaj plan sukladno zahtjevima tržišta također mjeri

• kakvoću i usmjerenje hrvatskog turističkog proizvoda,

• odnos cijena i usluga• mogućnosti što bržeg optimiranja tržišne

pozicije.

Sliku hrvatskog učinka i imidža još uvijek oblikuje dugo vremena uspješna, danas ipak zastarjela „državna strategija“. Karakteristični za to su veliki kapaciteti noćenja po povoljnim cijenama, uniformirani hoteli sa čisto funkcionalnim uslugama i nedovoljnim mogućnostima za provođenje slobodnog vremena, fokusiranje na ciljeve na jadranskoj obali do kojih se stiže osobnim kolima i koncentriranje na razdoblje školskih praznika, dakle kratku ljetnu sezonu.

Kontinentalni dio države su bujice turista do sada doticale samo na proputovanju. Da bi se gosta koji žuri u prolazu ohrabrilo na ostanak, da mu se ponude atraktivni ciljevi u unutrašnjosti i da bi se iz toga izvukla gospodarska prednost, ranije je nedostajalo interesa i ideja. Unutrašnjost Hrvatske općenito je turistički neiskorištena.

Konkurentna ponuda cijena, povezana s jadranskim krajolikom iz turističkih snova, Hrvatskoj bi doduše mogla donijeti porast broja turista, no općenito gledano manji dotok prihoda od potrebnog – kako državi i regijama, tako i ljudima koji žive od turizma.

Stoga pored brojki noćenja moraju porasti i dnevni izdaci. To zahtijeva tržišnu paletu proizvoda koja

• omogućava individualni izbor među brojnim alternativama,

• naglašava i inscenira identitet jednog mjesta kao turističkog doživljaja

• profesionalnost i gostoprimstvo ne shvaća kao banalnu reklamnu frazu,

• ekološku prihvatljivost shvaća kao samu po sebi razumljivu pretpostavku

• nudi fer odnos cijena i usluga

Dok Masterplan za Hrvatsku te aspekte obrađuje detaljno ali općenito, dva regionalna koncepta trebaju na osnovu praktičnih primjera prikazati kako se Masterplan treba realizirati.

2


3


Jedan od ta dva koncepta, regionalni Masterplan za Posavinu s parkom prirode Lonjsko Polje kao jezgrom treba:

• turizam tamošnjem stanovništvu učiniti pristupačnim kao dodatni izvor prihoda,

• kako bi se očuvao značajan, u višestrukom pogledu jedinstveni europski kulturni krajolik i

• treba također potaknuti impulse za prihvaćanje turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske

1.2 Perspektive za zapošljavanje i blagostanjeGlavni cilj Masterplana za Posavinu/Lonjsko Polje sastoji se u tome, da se prihodi i time životni standard u regiji u toj mjeri poboljšaju, da domaćem stanovništvu postane poželjnim tamo ostati ili se vratiti i samoinicijativno prihvatiti nastale mogućnosti posla. Manjkave perspektive i previranja od 1990. doveli su naime do toga, da se broj stanovnika Sisačko-Moslavačke županije od 1971. smanjio za 30% s 258.000 na 183.000, uz – prema službenim podacima – daljnju tendenciju opadanja. Sa zemlje prvenstveno bježe mladi, tako da se već vidi znatan manjak potomstva. Iz istog razloga kuće stoje prazne, a gospodarstva propadaju.

Samo nove poslovne perspektive i dodatni izvori prihoda vezani uz veću kakvoću življenja mogu spriječiti bijeg sa zemlje. Preduvjete za to treba stvoriti turizam. Tako npr. za Francusku „Plan Vila“ definira 30 novih turističkih zanimanja: on predviđa više potencijala za zapošljavanje neizravno od turizma nego izravno u turizmu. I Europska komisija (1999/C 178/03) objašnjava

da turističko gospodarstvo može najviše doprinijeti rastu i zapošljavanju, kao i održivom razvoju, kad bi mu se pridao veći značaj i kad bi se snažnije integrirala relevantna politička područja. „Za to je potreban opsežan koncept planiranja, razvoja i provedbe turističkih aktivnosti, koji bi prikladno obuhvaćao socijalne činjenice i promišljeno korištenje okoliša.“

1.3 Održivost i razvojPreporuke Europske komisije usredotočuju se na pet faktora uspjeha::

• Turistički djelatnici se trebaju više orijentirati na želje gostiju.

• Reklame i dobri okvirni uvjeti trebaju ojačati konkurentnost i oživjeti tržište.

• Moderne infrastrukture trebaju povećati učinkovitost odredišta.

• Treba razviti društvene resurse-• Treba poticati i osigurati održivost razvoja..

Dva od tih aspekata su s gledišta tržišta međusobno usko povezana: orijentiranost na želje gostiju i održivost razvoja. Jer, „doživjeti lijepu, netaknutu prirodu“ spada danas među tri glavne potrebe zahtjevnih turističkih tržišta [F.U.R. u „Reisemotive“ str. 15/19].

No, održivost znači više od očuvanja prirode. WTO [Svjetska turistička organizacija – Sustainable Tourism, str. 21] definira njegov princip kako slijedi:

• Prirodni, povijesni, kulturni i drugi turistički resursi čuvaju se za trajno korištenje u budućnosti, no istovremeno se koriste i u korist današnjeg društva.

• Turizam je tako razvijen da ne uzrokuje ozbiljne ekološke i socijalno-kulturološke probleme.

• Ekološka kakvoća odredišta ostaje očuvana i poboljšava se gdje god se ukaže potreba.

• Osigurava se visoki stupanj zadovoljstva turista, kako bi odredište ostalo popularno i konkurentno na tržištu.

• Prednosti turističkog gospodarstva su širokog spektra.

U međuvremenu tržište očekuje održivost turističkog razvoja i netaknutost prirode kao nešto samo po sebi razumljivo. Ovi čimbenici više ne predstavljaju prednost u konkurenciji. U najvažnije motive putovanja ubraja se doživljaj prirode, autentičnosti i identiteta.

Čežnja za prirodom se pritom izražava u dva oblika:

• kao estetska kontemplacija krajolika kojeg civilizacija nije dotaknula

• kao korištenje prirode za slobodne aktivnosti.

Najpoželjniju vrstu turističko-estetskog uživanja u prirodi predstavlja doživljaj «pitoresknog». Industrijalizirani i naseljeni krajolici, građevine u zasebnom, funkcionalnom stilu koji nema veze s lokalnom tradicijom, ili čak brda

2


3


otpada i zagađena voda, odnosno, svi znaci modernizacije, nisu «pitoreskni». Oni straše.

Naime, turist na svome putovanju traži suprotnost svoje svakodnevnice u koju će moći projicirati svoja maštanja i potrebe. A jedan od najstarijih snova urbanih ljudi je onaj o jednostavnom životu u prirodi i sa prirodom.

Sve što podupire njegove slike iz mašte, pa radilo se pritom i o nerealnom i insceniranom, doprinijet će turističkom uspjehu. Još snažnije djeluju autentični doživljaji, koje turist susreće u živahnoj seoskoj kulturi, u starim tradicijama i prirodnom okruženju.

1.4 Put do proizvoda PosavinaI među turistima koji dolaze na godišnji odmor i kod onih koji samo provode slobodno vrijeme, sve više je onih koji su u potrazi za doživljajima. Njihova potraga za kontrastima i suprotnim svjetovima koji se moraju bitno razlikovati od njihove radne i životne svakodnevnice, otvaraju Posavini interesantnu šansu u turizmu Ona počiva na različitim mogućnostima potencijala i na promjenama u potražnji. Dok su 60-ih i 70-ih godina turističku privredu karakterizirali standardizirani paušalni paketi, u novije vrijeme internacionalni razvoj određuju vrlo individualne turističke želje vezane uz kompleksne motive i aktivnosti. Među mnogim, različito orijentiranim ciljnim skupinama i prema njima nastalim tipovima proizvoda koji su se u novije vrijeme razvili, WTO1 svakoj od sljedećih vrsta ponude priznaje nadproporcionalne izglede za rast. I Europska komisija je u nedavno objavljenoj studiji2 došla do istog zaključka.

Potencijal Posavine ne dozvoljava samo realizaciju jedne od ovih vrsta ponude, već istovremeno povezivanje svih pet u jedan cjelovit proizvod i ostvarenje jednog, u europskim razmjerima uzornog projekta, koji jednako odgovara tržišnim kretanjima, kao i duhu vremena, te svim zahtjevima socijalne, kulturološke i ekološke održivosti:

Seoski turizam: tipičan život u tradicionalnim seoskim strukturama, s rijetkim vrstama domaćih životinja, smještaji u starim, renoviranim drvenim kućama, kontakt sa seljacima, pastirima i ribarima, lokalna gastronomija i drugi proizvodi iz poljoprivrede, vrta i obrta, živa tradicija, narodna muzika i narodni plesovi.

Prirodni turizam: doživljaj parka prirode Lonjsko polje s njegovom faunom, florom i očuvanim krajolikom.

Aktivni turizam: po okoliš prihvatljiv sport svih vrsta (šetnje, vožnja biciklom, Mountainbike, ture kanuima, jahanje, pecanje) – posebno atraktivni u vezi sa seoskim, prirodnim i kulturnim turizmom.

Kulturni turizam: upoznavanje osebujne i strane kulture Posavine, kao i povijesti te regije, koja je s jedne strane oštro dijelila Orijent od

Europe, a s druge strane ih – u vrijeme mira – gradeći mostove povezivala.

Tematski turizam: tematska orijentiranost ponude (na trgovima...), koja može biti slobodno izmišljena (Disney) ili imati autentične korijene u kraju (povijest, legende, tradicije).

Uz to dolazi i šesti aspekt. Jezgrovito područje je stoljećima predstavljalo vojnu granicu, oko koje su se vodile žestoke borbe između Habsburgovaca i Turaka, a koja je u ono vrijeme bila za Europu od životne važnosti. Ovo je područje očigledno moralo patiti od ratnih razmirica do najnovije povijesti. Upečatljivi dokaz o tome pruža mjesto Jasenovac na hrvatsko-bosanskoj granici, koje je u drugom svjetskom ratu bilo sjedište najvećeg koncentracijskog logora u jugo-istočnoj Europi.

1.5 Menedžment i privatne inicijativeJezgra turističkog proizvoda sastoji se od

• okvira (potencijala),• ponudbene infrastrukture i • uslužnog područja.Dok potencijala ima u obilju, preostala dva preduvjeta treba tek stvoriti. Infrastruktura ponude podliježe jednim dijelom javnosti, a s druge strane potpada pod privatni sektor (smještaji, restorani). Uslužni sektor je naprotiv gotovo isključivo vezan uz privatni sektor. Stoga je za realizaciju koncepta odlučujuće, hoće li će se ljude u Posavini uspjeti pridobiti za angažman. To pak ovisi o tome

4


5


Tablica 1.1: Razvojni cilj lokalnog stanovništva

Pitanje: „Kada bi ispitanci imali dovoljno novaca, u što bi ga najrađe uložili u Lonjskom polju?“ (u %)

Izvor: Institut Ivo Pilar (2001): „Budućnost na rubu mocvare“, str.267

• kako se provodi realizacija• koje poticaje privatni sektor uistinu dobiva,

a ne samo potrebuje• koje im perspektive koncept prikazuje

realistično i uvjerljivo

S obzirom na očiglednu kompleksnost cjelokupnog projekta, predvidivo ograničena sredstva, gospodarske pritiske i višeslojno određivanje ciljeva, postoji potreba za jedinstvenim menedžmentom koji će odrediti prioritete, upravljati realizacijom i međusobno povezivati sve aktivnosti.

Menedžment mora prije svega stalno uključivati privatni sektor - ne samo zato što gospodarske prednosti turističkog razvoja neposredno koriste stanovništvu, već zato što atraktivnost ponude u širokom smislu ovisi o razumijevanju i inicijativama ljudi na licu mjesta.

Naime, kod pet navedenih vrsta ponude potpuno je jasno da lijepa kulisa Parka prirode, sela i

kulturnog krajolika svoju intenzivnu vrijednost doživljaja stiče tek putem susreta s ljudima koji tamo žive. Zbog toga se oni, pa čak i oni koji ne profitiraju neposredno, moraju shvaćati kao domaćini, čuvari i njegovatelji svoje posavske kulture, pa čak i kao “glumci” ako se radi o tome da se tradicije prikazuju, objašnjavaju ili da se sukladno njima živi.

Budući da ljudi u Posavini praktički nemaju nikakvih iskustava u turizmu, jedna od prvih praktičnih mjera bit će izgradnja mreže inicijativa malog i srednjeg poduzetništva. Dugoročno gledano, te inicijative potrebuju kvalificiranu potporu u području gospodarskog planiranja i financiranja, razvoja ponude i obrazovanja, kao i u marketingu. Preporučljivim se čini model poslovanja renoviranih seoskih gospodarstava, koja prihvaćaju sve funkcije potpore i prije svega obrazovanja.

Sl. 1.1: Seoski vrtovi u Mužilovčici

4


5


2 Područje projektaRegija projekta ne može se definirati prema administrativnim granicama županije ili općina, jer za turističku potražnju takve granice nemaju nikakvo značenje. Za posjetitelja je odlučujuća isključivo atraktivnost područja i njegova uključenost u turizam. Uzimajući u obzir ovaj aspekt, projektom će biti koncipirano nekoliko primjera koji će poslužiti kao modeli koji će se međusobno povezati u turističku jezgru. Polazeći od ove jezgre, u sljedećim fazama bi se trebala integrirati i od turističkog razvoja profitirati čitava unutrašnjost zemlje, uključujući i susjedne zemlje.

Turistička jezgra se nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Na sjeveru ona seže do Zagreba a na jugu do Bosne i Hercegovine. Proteže se na površini od 4.448 km2 sa šest gradova, trinaest općina i 456 sela. U županiji živi 183.000 stanovnika. Iako pokriva 7,9% ukupne površine Hrvatske, u Sisačko-moslavačkoj županiji živi tek 3,8 ukupne populacije. Ovo se područje stoga ubraja u najslabije naseljena područja Hrvatske (41,3 stanovnika / km2).

Glavni grad županije je Sisak. Zahvaljujući idealnom položaju na čvorištu rijeka Odre, Kupe i Save, Segestika ili Siscija je još od davnina bila važno trgovačko i upravno središte Panonije. U doba Kelta i Ilira grad je već imao 20.000 – 30.000 stanovnika. Pod Rimljanima se ovaj broj popeo čak na 40.000, brojka koju grad ni danas ne doseže sa svojih 37.500 stanovnika.

Sl. 2.1: Pregledna Karta

6


7


Drvena crkva na Kupi

Muzej na otvorenom D. Kupčina Granična rijeka Una Zrinska Gora

Tvrđava Kostajnica Muzej na otvorenom D. Kupčina

Kostajnica Poplavne šume na Kupi

Susjedno područje

6


7


2.1 Središnje područje: poplavno područje SaveU prvoj fazi izgradnje turistički se razvoj mora koncentrirati na središnje područje, kako bi se koncentriranim naporom što je moguće prije postigli vidljivi učinci.

Ovo središnje područje obuhvaća dolinu Save u Sisačko-moslavačkoj županiji, od gradskih vrata Siska preko Jasenovca do mjesta Stara Gradiška. Njegove granice približno određuje autoput E70 i državne ceste 47, 5, 224 i 36, kao i državna cesta 141 na bosanskoj strani.

Park prirode Lonjsko polje koji se nalazi u samom centru ovog središnjeg područja, proteže se na 506 km2 lijevo od Save, pokrivajući gotovo polovicu regije. U njegovim selima Čigoč, Kratečko, Mužilovčica, Suvoj, Lonja, Drenov Bok i Krapje koncentrirana je kulturno povijesna baština Posavine u obliku slavenske arhitekture drvenih kuća i tradicionalnog seoskog života. Ove nepatvorene slike treba

• očuvati ili obnoviti jer one• regiji daju jedinstven karakter u Europi i

pitoreskni šarm. Zajedno sa Savom, riječnim dolinama, poplavnim livadama i hrastovim šumama, jezerima, biotopima i područjima netaknute prirode, posavska sela čine iznimno atraktivan okvir za turističko usmjerenje. To bi trebala biti primarna turistička tema! Tradicionalna poljioprivreda preuzima u tome vodeću ulogu. Uvrštavanje Parka prirode Lonjsko polje u Ramsarski popis i proglašavanje najvažnijim

staništem ptica u Europi [IBA3] naglašava njegov međunarodni značaj. Park ispunjava sve kriterije za uvrštavanje u UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine (continued cultural landscape).

2.2 Susjedne regijeSadržaji koje nude susjedne regije nisu spektakularni, ali su u svakom slučaju interesantni. Stoga ih u kasnijim fazama treba povezati sa središnjim područjem, zajedno plasirati na tržište i razviti prema kriterijima ekonomske isplativosti..

Centralni se značaj pritom pridaje Sisku koji, unatoč svojoj povijesti koja seže preko rimskog doba do doba Kelta i Ilira, posjeduje tek malobrojne dokaze vremena iz doba antike, ali ih zato vrlo spretno prezentira. Vrlo je impresivna sisačka tvrđava sagrađena na utoku Kupe u Savu kao važan stup habsburške vojne krajine, pred čijim je zidinama kršćanska vojska izvojevala odlučujuću pobjedu (22.06.1593.) nad Turcima.

Na toj su se granici, na kojoj se odlučivalo i o sudbini Europe, tijekom stoljeća sretale kulture Istoka i Zapada, živeći zajedno i međusobno se izmjenjujući u plodnim, stvaralačkim mijenama. To predstavlja još jednu posebnu temu regije čiji značaj prelazi nacionalne granice. Ovaj dio povijesti ne bi trebalo samo inscenirati u doživljajnom parku u Sisku, već i posjetiteljima omogućiti da ga realno dožive. U tu se svrhu mogu ponuditi gradovi (Kostajnica, Slavonski Brod), istaknute točke krajolika, ruševine, navade i običaji, povijest i predaja [4].

Pored toga unutar uskog gravitacijskog područja treba povezati sve ribnjake, toplice, muzeje, tržnice i tradicionalne svečanosti.

2.3 ZagrebZagreb je sam po sebi lijep grad, no u usporedbi s velikim metropolama Europe ponešto zaostaje, jer ne posjeduje neobične ili istaknute atrakcije, a pogotovo ne unikatne znamenitosti.

Nešto posebno se, međutim, može razviti tako da se neposredno ispred grada kulturni krajolik jedinstven u čitavoj Europi, Park prirode Lonjsko polje i tradicionalni ruralni način života, oblikuju u doživljajima bogat turistički proizvod, čime bi se:

• obogatila ponuda grada Zagreba,• i stvorilo odmaralište za stanovnike

Zagreba,• kao važnog tržišta za ovaj projekt.

2.4 Središnje područje kao jezgra Dugoročni cilj koncepta uključuje čitavu srednju i istočnu Hrvatsku te regije s druge strane granica. Tako se uz Dunav, Dravu, i Muru mogu sresti životni prostori usporedivi s Lonjskin poljem (Kopački rit). Vrijedni posjeta su i mnogi gradovi: Varaždin, Karlovac, Slavonski Brod, Vukovar i Osijek.

Međutim, snažni gospodarski impulsi kroz turizam pretpostavljaju i visoka ulaganja, koja pak sa svoje strane ovise o očekivanoj učestalosti korištenja i prihoda. Te se pretpostavke, zbog nezaobilazne faze izgradnje, ne mogu istovremeno stvoriti na svim prikladnim mjestima. Stoga se preporučuje:

8


9


• ispitivanje i zaštita potencijala,• dosljedna izgradnja magneta i• njegovo postepeno povezivanje s

dopunjujućim ciljevima.

8


9


Selo Repaš u istoimenoj šumi, Drava

Koprivnica, gradski centar

Drava ispod Novog Virja

Osijek - stari grad sa tvrđavom

Tvrđava Varaždin

Slavonski Brod - model tvrđave

Bilje, Baranja

Dvorac princ Eugen u Bilju

Kopački rit na Dunavu

Partnerska područja

10


11


3 Postojeća situacija

3.1 Klima središnjeg područjaS prosječnim temperaturama koje su u proljeće i na vrhuncu ljeta vrlo male, a u jesen nešto više ispod temperatura na jadranskoj obali, ovdašnja klima dozvoljava turističku sezonu otprilike od sredine travnja do početka studenog. Kao takva, klima je vrlo ugodna za aktivnosti u prirodi.

Izvor podataka: Njemačka meteorološka služba, klimatski podaci Europe

Broj sunčanih sati u Zagrebu (1.808 hpa) je doduše jasno manji od broja sunčanih sati u Puli (2.342 hpa) i Dubrovniku (2.598 hpa); no gotovo je jednak onome na jezeru Garda (1.970 hpa) i u Luganu (2.024 hpa). Povoljnije su

okolnosti po središnje područje kad je u pitanju godišnja količina padalina (864 mm): Lugano (1.742 mm), Dubrovnik (1.301 mm), jezero Garda (996 mm).

3.2 Infrastruktura

3.2.1 Prometne vezePrometne veze u Parku prirode Lonjsko polje su dobre.

• Park dotiče autocesta Zagreb-Beograd i nacionalne ceste.

• Središnje područje je udaljeno samo sat vremena vožnje osobnim automobilom od zračne luke Zagreb.

• Iz Zagreba se do Parka može stići jednotračnom željeznicom preko Kutine, Novske, te Siska i Jasenovca, kao i

• iz Karlovca i glavnog grada riječnim brodovima I klase ili

• sa biciklom, s tim da tu udaljenost biciklisti koji su u dobroj formi mogu prevaliti u jednom danu (80-100 km).

• Uzvodno od Dunava Sava je do Siska plovna i za veća plovila.

Pitoreskni, turistički zanimljiv put vodi savskim nasipom od zagrebačkih predgrađa uzduž riječnih zavijutaka, kroz sela koja postaju sve atraktivnija; Oborovo, Mahovo, Hrastelnica ili s lijeve strane rijeke kroz Odransko polje, pokraj Siska te izravno u središnje područje, a završava u Jasenovcu na bosanskoj granici.

Jedna od najvažnijih mjera sastojat će se u tome da se korištenje ove rute ograniči na javni i ekološki promet, kao i na okolne stanovnike. Naime, zagađenje uzrokovano prometom u jednakoj bi mjeri moglo ugroziti kakvoću života stanovnika kao i turističku atraktivnost, a time ujedno i ciljeve projekta.

3.2.2 Zbrinjavanje otpadnih voda i otpadaProbleme predstavlja zbrinjavanje otpadnih voda u Zagrebu, Karlovcu, Kutini i Sisku. Dok se u Zagrebu trenutno gradi postrojenje, njihove se otpadne vode još uvijek odvode u Kupu i Savu.

Jedna međunarodna studija5 , koju bi obvezno trebalo realizirati, predviđa rješenje problema i snažno rasterećenje rijeka do 2015. godine. Pored otpadnih voda koje proizvodi 1,5 milijuna stanovnika, moraju se pročistiti i otpadne vode 18 velikih industrijskih zagađivača okoliša, na koje otpada 80% zagađenja. Za te su mjere

Sl. 3.1: Predložen put uz Savu kod Boka blizu Siska

Tablica 3.1: Prosječne temperature zraka u Zagrebu,Dubrovniku i PuliIzvor: Njemačka meteorološka služba, podaci o klimi u Europi

10


11


pročišćavanja u okviru zaštite Dunava potrebne investicije u iznosu od 370 milijuna €. U ovom kontekstu treba osim ekoloških aspekata promisliti i o tome da bi za turistički razvoj bilo od ogromnog značaja kad bi Sava postigla kakvoću vode za kupanje. Sava je nizvodno također od velikog značaja za dobivanje pitke vode. Danas onečišćenja razgrađuju prirodne riječne doline i prirodan riječni tok. Kakvoću u središnjem području između II i III, koja je još uvijek dovoljna za 49 vrsta riba, Sava može postići samo kroz visoki stupanj prirodnosti.

No, kad je riječ o zbrinjavanju otpada, Sisak je uzoran. Deponija smeća – smještena na žalost preko puta tvrđave, izravno na jednom starom rukavcu Save – sanirana je prema međunarodnim standardima. Staklo i papir se recikliraju. U ovom se području ne može primijetiti razbacano smeće u okolišu kao u ostalim dijelovima Hrvatske. Usprkos tome, rijeka još uvijek ostavlja na svojim obalama mnogo smeća koji donesi sa sobom.

3.2.3 Seoska infrastrukturaSela županije uključena su u sisački sustav zbrinjavanja otpada. Pitka voda dolazi iz bunara koji ljeti mogu presušiti. Otpadne vode se primitivno zbrinjavaju putem septičkih jama (“crnih” jama). Jasenovac ima gotov projekt za rješavanje problema opskrbe vodom i zbrinjavanja vode, no za realizaciju istog nedostaju sredstva.

3.2.4 Opskrba strujomSva mjesta središnjeg područja priključena su na električnu mrežu.

No, zamjena tradicionalnih drvenih stupova s masivnim betonskima, koja je provedena u skorijoj prošlosti i to bez imalo osjećaja za sliku sela, svaku pojedinačnu kuću ili cjelokupni okoliš, odražava se vrlo negativno na estetski dojam sela i krajolika.

3.2.5 Komunikacijski sustaviSva su mjesta povezana telefonskom mrežom i dostupna putem mobilnog sustava.

3.2.6 Kupovina i suveniriStanovnici sela se opskrbljuju u susjednim gradovima. Trgovine za najnužniju dnevnu opskrbu nalaze se samo u većim mjestima.

Suveniri se mogu nabaviti u malom privatnom muzeju u Čigoču, koji izlaže posavske nošnje i poljoprivredne uređaje, a u novije vrijeme ih nudi i uprava Parka.

3.3 Razvoj turizmaU Sisačko-moslavačkoj se županiji doduše možda gleda na turizam kao na izvor nade, no kao gospodarski faktor on još uvijek nema nikakav značaj. To se može vidjeti na temelju dva pokazatelja:

• Županija ne raspolaže niti s 0,1 % hrvatskih kreveta za goste, odnosno s 557 od 709.185 [Turizam u 2000. godini, str. 41].

• Nije izrađen turistički koncept za prostorni plan županije, kao što je običaj u gotovo svim drugim regijama.

3.3.1 PonudaHotelska ponuda se svodi na toplice u Topuskom, ugostiteljski objekt Panonija s dvije zvjezdice u Sisku, privatizirani hotel Kutina, mali, lijepo renovirani hotel Central u Kostajnici i jednu ruševinu u Jasenovcu. Autokampova nema, a isto tako niti «Bed & Breakfast» usluga ili pansiona6.

Sl. 3.2: Hotelski objekt u toplicama Topusko Sl. 3.3: Znak obiteljskog imanja Ravlić

12


13


Sl. 3.4: Sisačka poučna staza „Put kroz povijest“: prve mjere uz stare rimske zidine grada

Bolja situacija nije niti u gastronomiji. Ipak, vrlo interesantne su privatne inicijative u pojedinim selima Parka prirode, koje predstavljaju pravi doživljaj za onog tko traži izvorni seoski život.

• Angažman se osjeti i drugdje:• Sisak izgrađuje poučnu stazu o povijesti

grada, koja će prolaziti od glavnog kolodvora i riječkog pristaništa, uzduž rijeke do tvrđave.

• Europsko selo roda Čigoč privlači sa svojim festivalom roda.

• Hotel Kutina je uredio moslavačku seosku konobu i nudi vikende s degustacijom vina i posjetima parku prirode.

• Park prirode Lonjsko polje kupio je četiri stare drvene kuće za renoviranje, radi na sustavu vođenja posjetitelja i dječjim programima, na materijalu za marketing i odnose s javnošću. Razvio se u priznatog glasnogovornika i branioca posavskog kulturnog nasljeđa.

3.3.2 PotražnjaU 2000. godini je u županiji ostvareno 47.600 noćenja, od kojih je 8.600 otpalo na inozemne goste. 56% svih noćenja postiglo je Topusko, 27% Sisak i 10% gradić Kutina – no središnje područje Lonjsko polje niti 0,1%.

Kao cilj izletničkog i dnevnog turizma, središnje područje ima više toga za ponuditi: izlete za autobusne skupine, školske izlete i čak poseban vlak iz Zagreba za festival roda u Cigoču. Usprkos tome neki turisti rijetko zalutaju u posavska sela ili u park prirode.

3.3.3 Popularnost i marketing No to ne čudi, jer su Lonjsko polje i Posavina tek u novije vrijeme detaljnije opisani u turističkim vodičima. Gotovo potpunom nepoznavanju područja teško može pomoći reklamni materijal županije i pojedinih mjesta. Usprkos tome što je napravljen detaljno i s puno ljubavi, uspjeh u turizmu pretpostavlja ipak više od šarenih brošura, odnosno za to je potrebno:

• ponuda cjelokupnog atraktivnog proizvoda,• koncentrirani marketing i• učinkovit sustav distribucije.

Sl. 3.5: Brodovi na Savi kod Siska koji čekaju i ispust otpadnih voda

Tablica 3.2: Broj posjetitelja u parku prirode Lonjsko polje od početka njegova rada (samo vođeni gosti koji su registrirani kroz kupovinu ulaznice) Izvor: Godišnje izvješće Parka prirode 2002.

2001 2002 Prorast u %

Ulažnice ukupno 2290 4403 192

Zbirka Sučić 1096 1923 175

Zbirka Ravlić 628 2182 347

Grupna vođenja 47 79 168

12


13


3.4 Regionalno gospodarstvoDok područje Lonjskog polja karakterizira poljoprivreda, šumarstvo i ribogojstvo, grad Sisak je od davnina bio značajno prometno, trgovačko i upravno središte. U desetljećima nakon 2. svjetskog rata ovdje se je razvila i važna industrija: željezara, kemijska tvornica i rafinerija nafte. Sisak je u gospodarskom smislu procvao.

Međutim, borbe u okolici grada tijekom posljednjeg rata i nametnuti procesi transformacije obustavili su industrijske aktivnosti. Trenutno radi još samo rafinerija. Druga postrojenja su sasvim zastarjela, postala neekonomična te je njihov rad obustavljen na dulje vrijeme. Niti prostorni plan ne predviđa nove industrijske površine te se planira samo izgradnja gradske luke, iako se niti riječna plovidba još nije oporavila.

Time su industrijske aktivnosti u županiji reducirane na tvornicu gnojiva u Kutini i na rafineriju. Shodno tome se udio županije u bruto industrijskom proizvodu Hrvatske smanjio sa 8% u 1968. godini na 2% u 2000. godini. Zarađeno je 402 milijuna US$ ili 2.196 US$ po glavi stanovnika, dakle manje od polovice hrvatskog prosjeka7. Sisačko-moslavačka županija ubraja se pored Šibenika, Vukovara i Senja u najsiromašnije regije u zemlji.

Posljedice promjene u gospodarstvu mogu se vidjeti čak i u području ribogojstva. Sedam velikih ribnjaka stoji neiskorišteno. Budući da to nije posljedica nedostatka produktivnosti, konkurentnosti ili potražnje, teško se može razumjeti zašto se ribnjaci ne koriste.

3.5 Strukture stanovništvaPopulacija županije se smanjila od 1971. za 30%, s 258.000 na 183.000 osoba. Broj stanovnika se najviše smanjio tijekom deset ratnih godina zato što su se u mnogim mjestima vodile žestoke borbe i mnoge kuće bile razorene. Usprkos obnovi koja je provedena na širem području, ipak se nije uspjela postići promjena trenda.

Mladi iseljavaju u druge regije. Iz tog su razloga stanovnici županije u usporedbi s cjelokupnom strukturom hrvatskog stanovništva znatno stariji.

Bijeg sa ruralnog područja predstavlja za gospodarstvo problem nedostatnog potomstva, koji se može negativno odraziti i na razvoj turističke ponude. Ovdje mogu pomoći samo smisaone poslovne i životne perspektive.

14


15


4 Turistički potencijali

4.1 U središnjem području

4.1.1 Posavina – poplavno područje SaveDuž srednjeg dijela Save – u Posavini – južno od Zagreba u izvornom obliku je ostalo sačuvano 100.000 ha poplavnog područja. Ove nepregledne poplavne površine služe za zaštitu od visokih voda. Tijekom više tjedana ovo područje preuzima ogromne količine vode kad u proljeće i jesen Sava izađe iz svog korita i naraste do deset metara. Ritam bujanja i ponovnog otjecanja vode od davnina je uvjetovao život biljaka, životinja i ljudi u Posavini. Sve do danas.

Za ovaj su kraj još karakteristična sela (oko 35) sagrađena u starinskom posavskom stilu s drvenim kućama, čiji se stanovnici još uvijek na tradicionalan način bave stočarstvom i poljoprivredom.

Mogli bismo zaključiti da je poznati slikar Ivan Generalić ovdje crpio svoju inspiraciju. Stoga što ove riječne doline predstavljaju jedinstveni prirodni prostor i

• posljednji primjer autentičnog načina obrađivanja zemlje s

• iznimnim bogatstvom flore i faune • i slikovitim posavskim selima. Posavina bi, sačuvana od propadanja i razarajućih utjecaja, trebala imati sve pretpostavke za uvrštavanje u popis UNESCO-

ove svjetske kulturne baštine. U svakom slučaju, Posavina predstavlja jedan od najupečatljivijih primjera hrvatske ruralne kulture i njihovog slavenskog porijekla.

Ali i više od toga! Slike izvornog riječnog i kulturnog krajolika, pune prizora iz gotovo zaboravljenog seoskog života sa starim navadama i običajima, za urbano bi stanovništvo i posjetitelje čitave Europe mogle imati pitoreskni, gotovo egzotični šarm. Posavina time posjeduje dobre temelje za razvijanje turističke ponude.

Do sada ovaj potencijal, međutim, uopće nije prepoznat. Naime, program za prostorno planiranje Hrvatske srednjoj dolini Save ne pripisuje nikakvu posebnu turističku vrijednost. Na karti je (karta 18) kao prostor s općim temeljima za razvoj turizma ucrtano samo planirano zaštićeno prirodno područje rijeke Kupe od Siska prema Karlovcu i Lonjsko polje. [Progam za prostorno planiranje Hrvatske, karta 18].

4.1.2 Park prirode Lonjsko poljeLonjsko polje je 1990. proglašeno parkom prirode koji se prostire na površini od 506 km2, od čega oko 360 km2 otpada na poplavne šume, 120 km2 na pašnjake i oko 6 km2 na poljoprivredno zemljište.

Od 03.02.1993. Park prirode Lonjsko polje je uvršteno u Ramsarski popis i uključuje dva ornitološka rezervata:

• Rakitski trstik (160 ha)• Krapje Ðol s kolonijom žličarki (25 ha)Kao drugi po veličini, prirodni rezervat Hrvatske Lonjsko polje posjetiteljima nudi zadivljujuće bogatstvo rijetkih biljnih i životinjskih vrsta –

• na prostranim pašnjacima stare pasmine domaćih životinja kao što su turopoljska svinja i posavski konj, uključujući

• bijelu i crnu rodu, čaplju, žličarku, velikog crnog gavrana, bjelorepog štekavca i pjegavog orlića, te brojne ptice selice u potrazi za hranom,

• u potocima, jezerima i barama gatalinke i gubavice, barske kornjače i bjelouške

• u poplavnim šumama tipične vrste drveća kao što je hrast lužnjak, grab, bijeli jasen i joha,

• jelene, divlje mačke, vidre, divlje svinje i čaglje

te u današnje doba rijedak prizor • stada goveda koja se uvečer vraćaju u sela,

Sl. 4.1: Logotip parka prirode Lonjsko polje: žličarke i četverolisna raznorotka

14


15


koza koje ih neposlušno slijede, svinja koje se slobodno šeću, uznemirenih jata gusaka, glasnih pataka i ponosnih pijetlova.

4.1.3 Susjedna prirodna područjaLonjsko polje graniči s drugim prirodnim područjima od iznimne vrijednosti prema međunarodnim kriterijima (Heath & Evans 2000: Smjernica Europske Unije o zaštiti ptica i Ramsarska konvencija):

• U blizini parka Lonjsko polje i na jugu Save nalazi se još 100.000 ha poplavnih površina i kulturnih krajobraza s međunarodno poznatim ribnjacima Lipovljani u istoimenoj općini i Sloboština kod Okučana (IBA 9)

• Turopolje ili Odransko polje između Zagreba i Siska, koje se nalazi desno od Save duž ribom bogate rijeke Odre koja se slijeva u Savu (20 000 ha., IBA 12).

• Pokupska dolina između Siska i Karlovca s tri ribnjaka, među njima Crna Mlaka (600 ha., IBA 13). Ovo se izvanredno prirodno područje sukladno hrvatskom programu za prostorno planiranje treba povezati sa Savom preko prirodnog rezervata duž rijeke Kupe.

4.1.4 Posavska selaPosavska je sela u 18. i 19. stoljeću dala izgraditi Austro-Ugarska za nove doseljenike, nakon što je većina prijašnjih sela stradala u ratovima protiv Turaka.

Mnoga od ovih sela posjeduju prirodan šarm – ne samo ona koja se nalaze u okviru parka prirode8, već i sela uz Sunju, u sisačkoj Posavini, u Odranskom polju i Pokupskoj dolini. Ono što svim selima daje karakterističan pečat su različiti tipovi drvenih kuća izgrađenih od masivne hrastovine. Većina kuća je nastanjena – no u njima gotovo isključivo žive stari ljudi. Mladi se iseljavaju a kuće propadaju jer ih više nema tko održavati. Drugi problem je taj što se drvene kuće prodaju, ruše i odvoze jer ih je lako demontirati.

4.1.5 Kultura, priroda & turizamMa koliko kulturna i prirodna bogatstva bila fascinantna, za aktiviranje veće potražnje su potrebni i dodatni elementi ponude: aktivnosti, doživljaji, zabava. [Svjetska turistička organizacija: Vision (Vizija), str. 38]

Aktivnosti:

Središnje područje raspolaže obiljem prirodnog prostora bez značajnog automobilskog prometa – što bi trebalo ostati sačuvano kao najveća prednost ovog kraja – za sve moguće aktivnosti na otvorenom i na rijekama: šetnje, vožnje biciklom, ribolov, jahanje, vožnje kočijom, logorovanje, vožnje kanuom, sportska natjecanja uz obale Save i na samoj rijeci, a u ljetnim mjesecima osobito kupanje, ukoliko to dopušta kakvoća riječne vode.

Bicikl bi unutar planskog područja trebao postati glavno prometno sredstvo. Time bi se s jedne strane osiguralo da se gospodarske prednosti turističkog razvoja raspodjele u

širokom obimu na mala poduzeća domaćeg gospodarstva. S druge strane je to u skladu s rastućim razvojem potražnje na tržištu. ADFC [Opći njemački biciklistički klub] je utvrdio da je u 2002. dva milijuna Nijemaca svoj godišnji provelo na biciklima. To predstavlja porast od 12,7% u odnosu na prethodnu godinu.

Sve veću popularnost među biciklistima stječu Baltik, Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, dok Hrvatska u analizama ADFC-a nije čak niti spomenuta. Pritom je Posavina, s obzirom na blizinu Zagreba i autoceste, lako dostupna inozemnim biciklističkim turistima, koji autobusima ili osobnim automobilima stižu s većih udaljenosti. Područje je vrlo povoljno i za obiteljske vožnje biciklom, budući da gotovo i nema uzbrdica. Pretpostavka je dakako da se izgradi dobro označena mreža biciklističkih staza oslobođena od automobila i da se turistička propaganda preorijentira na biciklistički turizam. Nasipi kao npr. na obali Sjevernog mora ili Rajne idealne su biciklističke staze, koje se mogu urediti uz minimalan trošak.

Doživljaji:

Osim stanovanja u starim seljačkim kućama, uređenim u skladu s njihovom tradicijom, seoske atmosfere i promatranja prirode, treba razviti i druge sadržaje kao što to npr. pokazuju inicijative parka prirode za školske razrede i mladež. U ponudu treba uključiti posjete kod pastira, sudjelovanje na seoskim svečanostima, te stare zanate koje bi trebalo ponovo oživjeti.

Atraktivan bi bio i muzej na otvorenom i kazalište oko sisačke tvrđave koji bi na zabavan način prenosili zanimljive informacije o prirodi i prikazivali seosku kulturu i povijest ovog

16


17


Tablica 4.1: Posavska sela u središnjem području turističkog regionalnog koncepta Izvor: Svi podaci iz Gugić-Bahsler „Lonjsko Polje - A Pre-Feasibility“

Osam najzanimljivih sela s ukupno 498 drvenih kuća se nalaze unutar Parka prirode. U njima na 3,5 sta-novnika statistički još uvijek dolazi jedna drvena kuća, za razliku od susjednih mjesta gdje se ovaj omjer već pogoršao za 100 %. Za kvalitetu života lokalnog stanovništa i turistićko usmjerenje središnjeg podrućja kritična je nedostatna vodoopskrbna i kanali-zacijska infrastruktura, te sukladno tome postojeći higijenski uvijeti. Ove probleme treba prve riješiti.

• Samo je mali broj sela i kuća priključen na javni vodovod. Seljani vodu crpe iz vlastitih bunara koji ljeti često presuše, što ima ozbiljne posljedice za opskrbu i higijenu.

• Nijedno selo nema sustav za pročišćavanje otpadnih voda. Manji broj kuća koristi septičke jame, a većina otpadne vode pušta se da nepročišcene oteknu u tlo – ćak i u blizini bunara.

• Sa stajališta zaštite spomenika, mnoga sela su još uvijek ostala netaknuta. Međutim, pod zaštitu su stavljena samo dva sela: Krapje i Čigoč. Brojna dokumentacija govori u prilog tome da bi trebalo zaštiti puno više sela – osobito od prodaje i rušenja starih seljačkih kuća te atipične gradnje modernih građevina.

16


17


graničnog područja, inscenirajući je tako da se omogući njeno stvarno doživljavanje. Ovdje se kao uzor mogu uzeti vrlo uspješni primjeri iz Sjeverne Europe, gdje neovisno o nepovoljnim vremenskim prilikama postoji ogromna turistička potražnja zahvaljujući insceniranjima bogatog kolorita. Više od 150 gradova samo u Njemačkoj organizira srednjovjekovne viteške igre. Time oni fasciniraju svoje goste i potiču gospodarstvo. Na takav bi se način i Sisak mogao i trebao uključiti u koncept.

Zabava:

Pod pojmom «posavska doživljajna gastrono-mija» može se predočiti čitava paleta usluga s lokalnim proizvodima, prezentiranim u posebnom stilu. Jezgru ponude čine regionalna jela i pića koja se pripremaju u nazočnosti gostiju i konzumiraju u sasvim različitim ambijentima – od logorske vatre do ribljeg restorana iznad rijeke – uz pratnju tradicionalne glazbe i starih plesova.

4.1.6 Potencijal stanovništvaRazvoj stanovništva u Posavini ozbiljno ugrožava opstanak tradicionalnog načina obrađivanja riječnih dolina, kulturnog krajolika, te biološke i krajobrazne raznovrsnosti [Gugić, Bahsler, str. 22]

Može se reći da već sada nedostaje upućena lokalna radna snaga potrebna za razvoj turističkih sadržaja i usluga, ukorijenjenih u kulturnom nasljeđu i tradicijama, što će u bliskoj budućnosti postati stvarni problem.

4.1.7 Kulturno nasljeđe & tradicijeKulturno se nasljeđe može klasificirati i sažeto prikazati na sljedeći način:

• Kulturni krajolik: proteže se, počevši južno od Zagreba, s obje strane Save i duž njenih pritoka Odre, Kupe i Une, preko Siska, Jasenovca do Gradiške.

• Posavska sela: unutar Parka prirode nalazi se osam, a izvan Parka u njegovoj neposrednoj blizini još osam sela, od kojih je ukupno sedam do sada uspjelo sačuvati svoju tipičnu strukturu.

• Arhitektura: postoji i registrirano je ukupno 897 tradicionalnih seoskih kuća sagrađenih od hrastovog drveta u različitim stilovima i dijelom s lijepim ukrasima.

• Pokretna kulturna dobra: u pokretna kulturna dobra se ubrajaju predmeti od posebne umjetničke vrijednosti – ali i starinski kućanski uređaji i alati seljaka, ribara i obrtnika; potonji se na projektnom području mogu naći u izobilju. Gradski muzej Sisak izložio je interesantnu dokumentaciju o ovome kroz tri izložbe: «Život na vodi», «Pletarstvo i košarstvo» kao i «Lončarstvo»9 .

Zbirke iz seoskog kulturnog života nalaze se u muzeju Sisak – na žalost, samo na skladištu -, u Kutini s temom Moslavina, u Donjoj Kupčini

s lijepim, no na žalost jedva poznatim muzejom na otvorenom i u dvije privatne seoske kuće u parku prirode Lonjsko polje: u Cigoču sa zbirkom Sučić i u Muzilovčiću sa zbirkom Ravlić.

• Nematerijalna kulturna baština- koju treba sakupiti, primijeniti i njegovati.• glazba, pjesme, plesovi, • nošnje te dekorativni elementi i nakit,• bajke, pripovijesti i legende• lokalne navade i običaji,• lokalni dijalekti i izrazi,• regionalna kuhinja, pića i svi lokalni

poljoprivredni proizvodi, • tradicionalne zanatske vještine, tradicije

i proizvodi te• znanje o tradicionalnom graditeljstvu,

poljoprivredi i ribarstvu.

• Nošnje: najupečatljivije su bogato izvezene ženske nošnje. Na temelju bogatstva uzoraka i boja ubraja ih se među najljepše u Europi.

• Povijesne građevine: u njih se prvenstveno ubrajaju tvrđave u Sisku i Kostajnici.

18


19


Promatranje prirode

Glazba na seoskoj svećanosti

Djeca grade svoju posavsku kuću Specijaliteti sa grila

Sumrak na rukavcu

Krave se vraćaju u selo Posavski konji

Gosti u posavskim nošnjama

Život u selu

18


19


4.1.8 Sisak i KostajnicaGrad Sisak se može pohvaliti dugom poviješću, zahvaljujući svom strateškom položaju. U Dioklecijanovo doba Siscija je čak bila središte rimske provincije Panonije Savije. No, zbog učestalih napada, osvajanja, pljačke i rušenja grada, iz tog su vremena ostali sačuvani samo temeljni zidovi i fragmenti koji se skrivaju ispod kuća sagrađenih u 19. i 20. stoljeću ili su izloženi u gradskom muzeju. Sam grad je smješten u dubokoj provinciji s nekad važnom riječnom lukom i nešto industrije.

Sisak, međutim, poduzima značajne napore kako bi rijetke dokaze vremena koje posjeduje slikovito prezentirao i na taj način poboljšao kakvoću života i stvorio novo ozračje za svoje stanovnike i posjetitelje. Šetnja povijesnom stazom se u svakom slučaju isplati, no bilo bi pretjerano da se već sada predstavlja kao posebna turistička atrakcija.

Potencijal da se razvije tako nešto posjeduje samo tvrđava iz 1550. godine. Poluotok na kome je tvrđava sagrađena graniči s velikim sportsko-rekreativnim igralištem i sam je prekriven zelenim površinama. Na zemljištu oko tvrđave je bilo planirano otvaranje muzeja na otvorenom. Ova je ideja očito napuštena i dvije već postavljene i osobito lijepe posavske kuće su počele truliti te im prijeti potpuno propadanje. Pristup unutrašnjosti tvrđave trenutno nije moguć, dok je slika koju pruža izvana uistinu dojmljiva.

Poluotok s tvrđavom posjeduje sve pretpostavke za turističku inscenaciju:

• impresivnu povijesnu građevinu,• veliki unutrašnji prostor za različite

varijante korištenja,• velike površine na otvorenom za velik broj

posjetitelja,• blizinu željezničke postaje • priključak na autocestu Zagreb-Beograd,• brodsko pristanište za vožnje Savom.

Sisački poluotok s tvrđavom tvori prirodna vrata koja vode do posavskih sela i nakon što se razvije u turističku atrakciju trebao bi postati jednim od najvažnijih stupova turističke ponude.

Kostajnica je odigrala ključnu ulogu utvrde na Uni i vrata za napade iz i prema Bosni, kad su 1593. Turci poraženi kod Siska i 1596. protjerani iz Petrinje.

Na slici poznatog umjetnika Georga Hufnagela iz 17. stoljeća ovaj je gradić prikazan u doba turske vladavine onako kako se još i danas prikazuje – s tri odvojene gradske četvrti od kojih je svaka na svoj način posebna:

• Hrvatska Kostajnica s tipičnim karakterom malog gradića iz habsburških dana – stravično razoren u zadnjem ratu grad se polako renovira u starom stilu,

• Bosanska Kostajnica s jasnim utjecajem tursko–islamske arhitekture,

• srednjovjekovna tvrđava sagrađena na otoku.

Kostajnica predstavlja najbolji i istodobno možda najslikovitiji primjer povijesti graničnog područja u središnjem dijelu zemlje, te se nameće kao ogledni projekt s međunarodnim potencijalom u okviru kojega bi se s jedne strane inscenirali različiti utjecaji, a s druge strane razvila gradska utvrda u žarišno mjesto s pučkim svečanostima, viteškim igrama i koncertima, te bi se razvilo u polazišta za izlete biciklima i kanuima na rijeci Uni.

4.2 Povijest graničnog područja

4.2.1 Sultan ante PortasGodine 1354. je po prvi puta turska vojska stupila na europsko tlo. Sultan Murad I je 1389. pobijedio srpsku vojnu silu na Kosovom polju. Njegov sin Bajesid pobijedio je 1393. bugarskog cara Šišmana te 1396. porazio kršćansku vojsku pod vodstvom mađarskog kralja Sigismunda. Mnogo prije pada Carigrada (1453.), Turci su na Balkanu zauzeli čvrste položaje, osvojili i nastanili široka područja, preobrativši ih na islamsku vjeru ili ih opustošivši.

A Sulejman II., Divni, još se u to vrijeme nije rodio. On je u razdoblju između 1520. i 1566. pokorio Alžir, Beograd, Rodos, Mađarsku, Bagdad, Tripolis i Erdelj. Samo mu se Beč uspio oduprijeti 1529. godine, zahvaljujući izrazito lošem vremenu. Opasnost time dakle nije prošla i kršćanske su zemlje spoznale

20


21


zajedničkog, kako se činilo nepobjedivog neprijatelja. Izazvane tom prijetnjom, u njima se po prvi puta rodilo nešto poput osjećaja europskog zajedništva.

4.2.2 Hrvatski limesVojna krajina je postojala gotovo 350 godina, od oko 1535. do 1881. Prostirala se u širokom, 1.750 km dugačkom području od Jadrana do Dunava, koji je na sadašnjoj granici Hrvatske razgraničavao Zapad od Balkana – u srednjem dijelu uz Savu, Unu i Kupu koji čini jezgru turističkog koncepta. Ona ne samo što je Europu štitila od osvajačkih pohoda, već je služila i kao kordon od zaraza. Vojna je krajina, međutim, bila otvorena za trgovinu, gospodarstvo i kulturnu razmjenu.

S naseljavanjem graničnog područja započeo je Ferdinand I. Prihvaćao je izbjeglice s prostora kojeg su okupirali Turci i druge doseljenike te im davao zemlju u graničnom području. Zauzvrat su svi muškarci bili obvezni služiti u carskoj vojsci. Privilegije vezane uz ovu obvezu, koje su s današnjeg gledišta sve no raskošne, no koje su u ondašnje vrijeme očigledno bile vrlo atraktivne, oslobodile su obitelji graničara od kmetskog ustrojstva. Nisu morali plaćati gotovo nikakve poreze i davanja i imali su pravo uzimati po volji plijen kod «Turaka».

Ovo posljednje je vjerojatno bilo odlučujuće, jer je granično područje postalo posebno privlačno ratobornim ljudima. Među susjedima je izbio stalni, mali rat u vidu beskrajnih prepada i čarki, pljačkaških pohoda i podmetanja požara,

sve to više što je i među Turcima bilo sličnih, za plijenom pohlepnih vojskovođa. Nitko od graničara nije se pridržavao službenih izjava o ratu niti zaključaka o miru. Oni su ratovali da bi se obranili, pokrili životne troškove, iz osvete, ponosa i iz zadovoljstva u borbi.

Mnogo malih ratova izazvalo je jedan veliki koji je trajao 13 godina. Bosanski namjesnik i mlećanski otpadnik, Hasan, htio se osvetiti radi jednog napada Uskoka te zbog toga prešao Unu, zauzeo Petrinju i opkolio Sisak. Međutim, hrvatski Ban Toma Bakač je 22.6.1593. pomoću graničara izvojevao pobjedu, prvu nad Turcima. U Sisku je započelo oslobađanje od Turaka.

Nakon toga su uslijedili mnogobrojni ratovi s Turcima. Preokret je zapravo uslijedio tek kad je Kara Mustafa 1683. izgubio u odlučujućoj borbi pred Bečom od poljskog kralja Sobieskya. No, Vojna krajina dobila je novi značaj prirodnog čuvara.

4.2.3 Kordon protiv kugeKuga se od 1348. udomaćila u Europi i harala zemljom u stalnim valovima. U početku se nije znalo kako se boriti protiv kuge osim pobožnošću. Jednaka bespomoćnost je u to vrijeme vladala i po pitanju drugih zaraznih bolesti kao što su tifus, boginje, sifilis i malarija. Godine 1710. Habsburg je zatvorio granicu, a Marija Terezija je 1770. odredila granične propise. Granica se smjela prelaziti samo preko brižno izgrađenih karantena u kojima se provodila temeljita kontrola i čišćenje ljudi, životinja i roba. Ovisno o tome o kakvoj

su zarazi u zemlji Turaka habsburški vjesnici izvještavali, propisivao se prisilni boravak u tijesnoj ćeliji za nadziranje u trajanju od 21, 28 ili čak 42 dana. To doduše nije bilo ugodno, no ovakve karantene su svoj zadatak odlično ispunile.

4.2.4 Kule i čardaciVojna krajina se sastojala od 33.000 km2 velikog područja s 1,2 milijun stanovnika, koje je bilo neposredno podčinjeno Bečkom dvoru. Najprije je bilo podijeljeno na tri kapetanije, zatim na tri generalske oblasti, da bi 1849. postala vlastitom kraljevinom, no pravu granicu ovog područja predstavljao je kordon koji je bio izgrađen ispred njega. Čuvale su ga utvrde sa stražarnicama (kule) i kuće na stupovima (čardaci), no još više močvare, šume i rijeke.

Graničar je u čardacima i kulama provodio većinu svog života, uvijek pripravan da u slučaju napada pucnjima ili svjetlosnim signalima pomoću baklji umočenih u smolu opomene unutrašnjost, uvijek spreman da se okomi na svakog uljeza, ali i da naoružan krene s razaračkim bijesom na pohod protiv Turaka. Uskoka, Hajduka i Klementinaca su se svi bojali.

4.2.5 Slobodni seljak i vojnikU seljacima braničima jedni su vidjeli razbojničke graničarske vucibatine, a drugi heroje. Za službu u vojsci i stalnu spremnost da u kratkom vremenu zamijeni ognjište ratištem, graničar nije dobivao ništa do prava da živi kao slobodan seljak na slobodnoj zemlji. Nije imao

20


21


uniformu već je nosio svoju plemensku nošnju te je tako mogao neprimijećeno i špijunirati. Nekoliko kovanica bi dobio eventualno za održavanje svog vatrenog oružja i vrlo malu plaću za ratne pohode.

Naseljavanje Uskoka i drugih narodnih plemena iz južne, istočne i srednje Europe u granično područje protiv Turaka nije bila nova

ideja koja se rodila iz nužde. Antički Rim je na takav način štitio sjevernu Englesku i Galiju koja se prostirala do Rajne od Pikta i Škota, kao i od germanskih naroda. I Bizant se stoljećima s uspjehom oslanjao na sličan obrambeni sustav. Ono što Rimljani nisu uopće dovodili u pitanje, Habsburg je svojim graničarima dozvoljavao samo umjereno, odnosno, vjersku slobodu koja je u ono doba među kršćanskim kneževima slovila jednako svetogrđu.

4.2.6 Useljenički valVojna krajina nije samo štitila srednju Europu od Turaka. Odatle je habsburško carstvo, koje je od 1683. postalo velesila, vodilo i protunapad kojim su oslobođeni narodi Balkana konačno potisnuli Turke nazad do Bospora. Vidni svjedoci kršćanskog povratka su utvrđeni gradovi Karlovac, Slavonski Brod i Osijek. Mnoge legende i velika imena su povezani s tim vremenom – najsjajnije vjerojatno ono princa Eugena od Savoje. O užasima i bijedi ratova koji su se neprekidno vodili, kao i o

Sl. 4.2: Bakrorez iz 1815: Pribojavani Uskok bio je naoružan pištoljem i mačem čak i kada je radio u polju. Izvor : Hacquet

Sl. 4.3: Bakrorez iz 1815: Klementinski graničar drži u ruci kundak. U pozadini se vidi čardak na stalcima ispred kojega je stražar. Izvor: Hacquet

Sl. 4.4: Bakrorez, 1815: Ratoboran graničar s turske strane, prepoznatljiv po hlačama. Izvor: Hacquet

22


23


pustoši i uništenju koje su za sobom ostavili rjeđe se razmišlja.

Raseljeni prostor se morao ponovo naseliti. Već 1689. se pojavio «Useljenički propis» za «bolju pomoć i ponovno oživljavanje» opustošenih područja, a 1720. godine je u srednjoj Europi započelo razdoblje velikih imigracijskih pohoda. Dugi ratovi pretvorili su Posavinu u ogromnu prašumu hrastova, koja do danas – doduše kao gospodarska šuma – u prvoj generaciji pokriva široke dijelove dolina10.

Ratna opterećenja u domovinama, vremenske nepogode i glad, vjerska netolerancija ili politički razlozi izazvali su val doseljenja. Nekim je zemljoposjednicima to osiguralo lukrativne izvore prihoda: oni su otpuštali iz kmetstva one koji su željeli iseliti u zamjenu za novčanu naknadu. Drugi su branili emigraciju, a Francuska je čak za pokušaj iseljavanja pripisala kaznu časti. No, carska kuća je mamila sa zemljištem, osnovnim oruđem i stokom, kao i kućom od zemlje, prekrivenom trskom. Obećala je da će se u razdoblju od deset godina odreći davanja, a Josip II je uz to još jamčio i vjersku slobodu.

Doseljenicima – samo su oženjeni parovi bili poželjni – obično se dozvoljavalo podizanje novih sela uz glavne prometnice. Usprkos svoj preventivi koja se poduzimala, močvarna i opustošena zemlja, kao i neuobičajena klima uzrokovali su mnoge žrtve među doseljenicima. Postepeno su se ipak mjesta i ljudi počeli privikavati, a kasnije i stjecati blagostanje. Iz tog razdoblja potječe uzrečica: «Prvome smrt, drugome nužda, a trećemu kruh!»

4.2.7 Katastrofe novog dobaTolerancija i pragmatičnost Josipa II nije se prenijela na ljude. Bilo Hrvati, Srbi, Bosanci ili Švabi, bilo katolici, pravoslavci, židovi, protestanti ili muslimani – svi su živjeli jedni pored drugih. Vanjske i unutarnje krize, dobiveni ili izgubljeni ratovi, želje za dominacijom i zadrta svojevoljnost uvijek su iznova zabijali nož u društvo i otvarali duboke rane.

Ipak su ti narodi u tom dijelu Europe živjeli dugo jedni pored drugih ili čak jedni s drugima i taj suživot nije mogla uništiti čak ni ideja nacionalnih država u 19. stoljeću. Ti su različiti narodi i vjere bili međusobno prejako isprepleteni i povezani.

Treći Rajh je napao tadašnju Jugoslaviju. Njemu blizak ustaški režim podigao je pod njegovim vodstvom kod sela Jasenovac najveći logor za masovno uništenje na Balkanu. Tamo gdje se spajaju Sava i Una, tamo gdje su graničari branili kršćanski Zapad i gdje su generacije seljaka iz raznih zemalja opustošenu zemlju ponovo doveli do procvata! U koncentracijskom logoru Jasenovac ubijene su na jeziv način stotine tisuća Srba, Hrvata, Bošnjaka, Židova i Roma, muškaraca, žena i djece, članova pokreta otpora i komunista (Dedijer str. 261) iz političkih, rasističkih ili etničkih razloga.

Od 1991. do 1995. je ponovo zavladao rat i ponovo je Jasenovac, kao grad za koji se borilo, bio pogođen. Najprije su iz njega pobjegli

Hrvati a zatim, prilikom ponovnog osvajanja, Srbi. Ponovo se Sava pretvorila u frontu, a mnogobrojna posavska sela bila uništena. Od mosta Jasenovac preko Une i Save ostale su do danas samo ruševine. Ljude iz Bosne i hrvatskih sela u općinu na desnoj strani obale, i dalje prema autocesti, prevozi skela11.

4.3 Rijeke, ribnjaci, topli izvori

4.3.1 Sava i njeni pritociPri oblikovanju rekreacijskog i turističkog proizvoda voda ima odlučujući značaj, stoga što ključna pokretačka snaga modernog turizma leži u želji za vodom i toplinom [Hennig, str. 27]

Morske obale posjeduju, doduše, znatno veću privlačnu moć od rijeka. No, rijeke se mogu učiniti privlačnijima tako da se povežu doživljaji, sport, priroda i užitak kupanja. Rijeka Sava posjeduje sve pretpostavke koje su za to potrebne.

Sl. 4.5: Kostajnica je izvanredan, a istovremeno i vjerojatno najpitoreskiji primjer povijesti graničnog područja. Izvor: Georg Hufnagel u Braun-Hogenbergu 1618.

22


23


Sa svojim pritocima Odrom, Kupom i Unom, Sava tvori okosnicu čitavog područja: za vožnju brodom, poljoprivredu, ribolov i park prirode, te rekreacijske i turističke aktivnosti koje se gotovo uopće ne koriste.

Spomenute rijeke omogućavaju vožnju izletničkim i sportskim brodovima, šetnju, vožnju biciklom, jahanje, odmor i kampiranje uz njihove obale, te pecanje, promatranje životinja i kupanje. Kupanje je, međutim, moguće samo ukoliko to dopušta kakvoća vode Save, Odre, Kupe i Une.

4.3.2 RibnjaciUz sjeverni rub parka prirode Lonjsko polje nalaze se dva ribnjaka – Lipovljani i Sloboština kod mjesta Okučani.

Još tri ribnjaka, među njima i Crna Mlaka, se nalaze između Siska i Karlovca. Prostornim planom je predviđeno povezivanje ova tri područja sa Savom duž Kupe osnivanjem zaštićenog prirodnog područja. Svi ribnjaci bi se mogli turistički iskoristiti, pogotovo zato što su obuhvaćeni europskom smjernicom o zaštiti ptica kao važna ptičja staništa («important Bird Areas»), što ih samo po sebi čini atraktivnima.

Nekada su se ovi ribnjaci koristili za uzgoj ribe, osobito šarana za izvoz (godišnja proizvodnja u 1989. g. je iznosila 13.000 t u usporedbi s današnjih 2.000 t), dok se danas u ove svrhe koristi samo 10% njihovog kapaciteta. Davanja državnoj upravi za vodno gospodarstvo DUZV

• folklorne priredbe, te• renoviranje zapuštenog dvorca za turističke

svrhe.

Integriran u cjelokupnu paletu najrazličitijih regionalnih doživljajnih alternativa, ovakav koncept nudi atraktivno obogaćenje ponude

• za ljubitelje prirode iz čitavog svijeta (birdwatchers)

• i domaće tržište (ribički izleti, đačke ekskurzije).

4.3.3 Toplice Na prvom mjestu valja spomenuti Topusko. Toplice u Topuskom su u upotrebi već više od sto godina. Njihova ljekovita voda, koja na izvoru ima temperaturu od 78 oC, prikladna je za različite vrste liječenja, za preventivne kure, te za kondicijske i fitness programe. Toplice čini veliki kompleks zgrada iz vremena drugog svjetskog rata, s brojnim lječilišnim i sportskim sadržajima kojem, međutim, nedostaje šarm i atmosfera. Samo mjesto ne nudi ništa osim okolne prirode.

Valja spomenuti i sisačke jodne toplice čija voda sadrži 0,253 g/l joda, te osobito Lipik koji je bio poznat još u rimsko doba a nalazi se 30 km istočno od Jasenovca. Osamdesetih godina Lipik se ubrajao među najpoznatija lječilišna središta u Hrvatskoj. Mjesto je teško stradalo tijekom domovinskog rata.

koja su u 2001. iznosila 50 EUR po hektaru, u 2005. bi se trebala povećati na 150 EUR. A budući da ribnjaci toliko ne mogu zaraditi, oni su se počeli zatvarati i taj proces još uvijek traje12.

Inicijative ribnjaka Crna Mlaka su izvrstan primjer spretnog i uspješnog povezivanja

• ribogojilišta • sa zaštitom prirode i njegovanjem kulture,• u cilju izgradnje turističke atrakcije kao

dodatne komponente prihoda.Ribnjak Crna Mlaka može godišnje proizvesti i izvesti 400 t kvalitetne ribe.

Crna Mlaka, međutim, nije samo ribogojilište već i najvažnije europsko odmorište smeđe patke njurke kojoj prijeti izumiranje. Crna Mlaka je zabranila lov na ptice na svom zemljištu – 600 ha s 542 ha vodenih površina – te je zahvaljujući bogatstvu ptičjih vrsta proglašena zaštićenim ornitološkim rezervatom na temelju Ramsarske konvencije.

Koncept koji je djelomično već realiziran predviđa:

• obradu ribe i veleprodaju,• podjelu zemljišta na zone pomoću

programa za vođenje posjetitelja kako bi se omogućilo promatranje ptica, a da ih se pritom ne ometa,

• pecanje za goste i prodaju ribe,• gastronomsko poslovanje s ribljim i ostalim

regionalnim specijalitetima,

24


25


Niti ergela lipicanera ni konji u Lipiku nisu ostali pošteđeni od rata i do danas se ta važna turistička atrakcija, poput druge ergele u Sloveniji, nije mogla oporaviti. Naprotiv, povijesne građevine i okolni krajolik polako propadaju13.

Izravno na Savi, u blizini jednog od najljepših sela, Boka kod Siska, izvire termalna voda s jodom iz jedne cijevi i odlazi neiskorištena u tlo. Iako se radi o visokokvalitetnoj vodi, na raspolaganju nema niti običnog bazena, poput onih kakve nude mala mjesta u Mađarskoj, npr. Szulok kod Barcsa. To pokazuje kakve još neiskorištene mogućnosti postoje u središnjem području, ali i uzduž Save.

Ni Topusko ni Lipik trenutno ne mogu konkurirati na svjetskom tržištu. Izgradnja Posavine u turističko odredište koje će živjeti od svoje prirode, tradicionalne seoske kulture i ekoloških aktivnosti, indirektno će povećati i privlačnost Topuskog i Lipika. To bi moglo rezultirati time da kupališta, usprkos trenutnim slabostima glede kakvoće, u povezanosti s «posavskim doživljajem» postanu sposobnija za međunarodno tržište.

Sl. 4.6: Lonsjko Polje

24


25


Upečatljiva i tipična sela se mogu pronaći u čitavoj Hrvatskoj a ne samo u Posavini; Kumrovec, Slunj, Motovun su već otkriveni. Međutim, novi pokušaj poticanja propadajućih poljoprivrednih područja bi trebao započeti u srednjoj Posavini, u Lonjskom polju.

Jer oni nude više od autentičnosti i prirode, naime, platformu koja je pogodna za postupnu izgradnju raznovrsne ponude.

5.3 Turistička privlačnost Privlačnost određenog odredišta određuje velik broj međusobno poveznih čimbenika:

• položaj, dostupnost i infrastruktura,• raznovrsnost ponude, doživljaj i usluga, • estetika, poznatost, prestiž i interes, • značaj, razvoj i prezentacija.

Ako se ova skala uzme kao polazište, postaje jasno zašto su posavska sela dosada u turističkom pogledu takoreći igrala ulogu statista. Iako se do njih može lako doći, rijetko su oni koji to znaju. Iako su jedinstvena, lijepa i autentična, čak ni u Hrvatskoj nisu dovoljno poznata, a kamoli izvan njenih granica. Ornitolozima i etnolozima Lonjsko polje je važno, a umjetnicima i arhitektima zanimljivo. Ovaj tržišni segment, međutim, ne može donijeti gospodarski potreban broj posjetitelja koji bi potaknuo veće inicijative. Kao najveći nedostatak se može primijetiti da ovo područje ne nudi puno više od romantičnih slika.

5.4 Mozaik s doživljajnim potencijalomU usporedbi s ostatkom Europe Posavina predstavlja jedinstveno područje. A ono što je čini jedinstvenom nisu pojedinačni neobični aspekti – bilo da se radi o selima, njihovom životima i tradiciji, parku prirode, Savi, riječnim dolinama, hrastovim šumama, bogatstvu ptica ili povijesti graničnog područja. Potencijal Posavine se krije u mozaiku sastavljenom od ovih elemenata, te mogućnostima koje ovaj mozaik nudi u smislu razvoja doživljajima bogate ponude za različite ciljne skupine.

5.5 Turistički planTuristički plan mora:

• sačuvati obilježja mozaika,• osigurati održivi razvoj

• te predvidjeti tržišno orijentirane doživljaje,

• identificirati ciljne skupine za koje regija može postati privlačna kao mjesto za odmor i rekreaciju,

• utvrditi njihove motive putovanja i rekreacije

• u skladu s time formulirati ideje za proizvode koji

• u središte stavljaju potrebe, mogućnosti i sposobnosti domaćeg stanovništva,

• te iste integriraju i uključuju u ponudu,• dalje razvijaju prirodne i kulturne

vrijednosti Posavine, • određuju prioritete,

5 USP (Unique Selling Point) u europskoj usporedbi Turističko odredište koje ne može privući velike tržišne segmente već na temelju svojih osnovnih karakteristika (pješčana plaža za kupališni turizam) mora posjedovati neko jedinstveno obilježje (unique selling point).

5.1 Lonjsko polje – jedinstveni park prirode na Mediteranu Takvo jedinstveno obilježje na Mediteranu posjeduju Posavina i park prirode Lonjsko polje, zahvaljujući

• autentičnoj, slavenskoj seoskoj kulturi• duž rijeke bogate poviješću• usred drevnog krajolika poplavnih površina • i bogatstvu rijetkih biljnih i životinjskih

vrsta, te• povoljnom prometnom položaju.

5.2 Važan element identitetaHrvatska se od konkurentskih mediteranskih zemalja ne razlikuje po klimi, već po krajoliku i kulturnim tragovima koje su ostavili brojni narodi. Rimski ostaci, pečat Mletaka, ostavština Habsburgovaca mogu se međutim vidjeti i drugdje. Za razliku od toga, tipično nasljeđe Slavena se može sresti samo u kontinentalnim selima. Njihov pitoreskni karakter se može iskoristiti kao važan element hrvatskog identiteta prilikom novog usmjerenja kao turističkog odredišta, te stvaranja inovativnog turističkog proizvoda.

26


27


• u obzir uzimaju tendencije tržišta• i istodobno traže međunarodno

priznanje, kako bi Posavina postala poznatom.

Cilj je stvoriti raznovrsni, doživljajima bogat proizvod koji će koristiti i buduće generacije, sačuvati sve gore spomenute elemente, te privući što je moguće više ciljnih skupina iz same Hrvatske i susjednih zemalja.

Sl. 4.7: Sava - prirodni rječni tok usprkos plovnosti

26


27


negativni utjecaji kroz druge prostorne planove ili pokazati alternative.

6.2 Sukobi ciljevaRješavanje sukoba ciljeva je od odlučujućeg značaja za regionalni razvoj i očuvanje turističkog potencijala. Na veći broj takvih sukoba nailazimo kako u središnjem području tako i na prostorima izvan njegovih granica. Posebno valja napomenuti sljedeće:

• Planirana trasa brzog vlaka između Zagreba i Slavonskog Broda koja bi prolazila preko potencijalnih površina i kroz park prirode. Za to treba pronaći alternativu - po mogućnosti na postojećoj trasi – kao što to traži županija i grad Sisak. Gradnja nove trase bi podijelila park prirode, kao i uništila velike površine vlažnih dolina i krajolika.

• Sava bi se trebala održavati za riječnu plovidbu na takav način da se ne mijenja režim vode, tok rijeke i obala u području jezgre. Za projekt kanala Dunav-Sava-Jadran još nije izrađena studija utjecaja na okoliš kao ni analiza troškova i koristi. Ovaj bi projekt potpuno promijenio ekosustav Save i riječni krajolik lišio autentičnosti i kakvoću kakvu sada posjeduje. Novi međunarodni sporazum o Savi, potpisan 3. prosinca 2002. godine između bivših republika, predviđa samo obnovu riječne plovidbe na razini iz 1990. godine. Svi ostali planovi se moraju ispitati na međunarodnoj razini.

• Jednim starim projektom isušivanja tla koji je još uvijek na snazi predviđeno je da se poplavne površine prepolove. Međutim, postojeći sustav zaštite od poplava u riječnim dolinama srednje Save kao retencijskim površinama je jedinstven primjer u svijetu. On također ispunjava i moderne aspekte planiranja slivnog područja koji su definirani u EU-smjernici o vodama. Ekološka studija izrađena za Svjetsku banku14 poboljšala je stari, isključivo hidro-tehnički projekt ekološkim i ekonomskim argumentima. Kao važan temelj za očuvanje kulturno-prirodnog nasljeđa uz Savu i njegovo korištenje u turističke svrhe, ovaj poboljšani program bi se 2004. mogao naći na dnevnom redu Svjetske banke za financiranje.

Takvi se sukobi ne mogu riješiti na regionalnoj razini, već o njima mora odlučivati Vlada.

Treba riješiti i regionalne sukobe. Tako se u prostornom planu Sisačke županije nizina južno od Save tretira kao kulturni krajolik od nacionalnog značaja, a istovremeno predviđa visokonaponsku trasu i melioracijske mjere koje bi promijenile taj krajolik.

6 Potencijalne prepreke

6.1 Prostorno uređenjeProstorno uređenje u Hrvatskoj je utvrđeno Strategijom i programom prostornog planiranja. (Republika Hrvatska 1997., 1999.) Prema tom programu prostorni se planovi izrađuju isključivo za županije, tako da ne postoji prostorni plan za Hrvatsku.

Time se konflikt između pojedinih sektora kao što je promet, energija, vodno gospodarstvo, zaštita okoliša i turizam, a osobito njihova prava na okoliš, prebacuju na regionalnu razinu umjesto da se rješavaju na nacionalnoj razini. Županije, međutim, ne mogu mijenjati nacionalne prioritete koji su zacrtani u Strategiji i programu prostornog planiranja, premda sukobi ciljeva postaju vidljivi tek prilikom izrade prostornih planova. Bez obzira na to, županijski prostorni plan mora obuhvatiti sve projekte iz nacionalnog programa; županija može jedino predložiti alternativna rješenja ili dati prigovor. Donošenje odluke je u ovlasti Vlade i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Za park prirode Lonjsko polje postoji treća razina planiranja. Prema Zakonu o zaštiti okoliša park prirode se izjednačava s nacionalnim parkom – pa i u pogledu prostornog planiranja. Kao područje od državnog značaja, nacionalni park dobiva vlastiti prostorni plan koji ima prioritet pred drugim prostornim planovima. Na ovaj se način mogu ublažiti i spriječiti

28


29


6.3 Industrijska postrojenjaTvornica umjetnog gnojiva u blizini Kutine bitno utječe na prirodu u sjevernom dijelu parka prirode Lonjsko Polje. I ovdje, kao i kod sisačkog industrijskog područja na Savi, postaje jasna sudbina mnogih riječnih krajolika. Rijeke se rado koriste kao odvodi postrojenja velikih industrijskih područja i time se uništavaju poplavna područja. Petrokemija u Kutini godinama odlaže svoj otpad fosfornog gipsa i kiselih otpadnih voda na poplavnim livadama Save. Odvojeno samo nedovoljno stabilnim nasipom, to odlagalište opterećuje okoliš i sprječava razvoj turističkog pristupa iz drugog najvažnijeg grada regije. Pucanje nasipa, koji još uvijek nisu prilagođeni standardima zaštite od visokih voda, bila bi katastrofa za park prirode, Savu i područje Dunava. Zatvaranje i sanacija deponije bilo bi jedino razumno rješenje i trebalo bi se poticati na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Pomoću rekultiviranja mogli bi se poboljšati izgledi za park prirode, Kutinu i goste, te ukloniti ekološka opasnost.

6.4 Arhitektonske struktureTipična linearna posavska sela srastaju u beskonačne urbane nizove duž glavnih prometnica. Prostorni plan Sisačke županije ne predviđa nikakve zelene zone između naselja ili dijelova naselja (str. 107) već naprotiv potiče ovaj negativni trend. Prostorni plan grada Siska preporučuje izgradnju sela duž prometnica i unutar samog parka prirode Lonjsko polje.

Mnoge tradicionalne drvene kuće su izložene propadanju, prodaju se i ruše, te moraju ustupiti mjesto modernim kućama od cigle. Ovdje novi prostorni plan za Sisačku županiju doduše intervenira zabranom rušenja i dozvolama za nove građevine, no za provedbu tih dobrih regulativa nedostaju financijski i tehnički instrumenti.

Sl. 6.2: Drvene kuće propadaju ... Sl. 6.3: ... i zamjenjuju se kućama od cigli 1 Sl. 6.4: Sela gube svoj karakter

Sl. 6.1: Samo jednostavni nasipi od ilovače odvajaju jako kiselu otpadnu vodu od vodenih masa u Lonjskom polju

28


29


je u sve većoj mjeri povezan s samoostvarenjem. Istaknuta je potraga za posebnim, a zahtjevi vezani za to su sve ambiciozniji. Pritom je u prvom planu želja za autentičnošću.

Glavni motiv za odmor je doduše i dalje odmor, no od početka 80-ih sve veću važnost poprimaju motivi kao što je uživanje, druženje, kretanje i proširivanje horizonata. Sada se uz prijašnje glavne motive (kupanje, odmor, kulturu) nadovezalo kompleksno klupko motiva za putovanje. Tu spada intenzivno uživanje, odmor u prirodi, tjelesna i sportska aktivnost, viđenje novih stvari, doživljavanje senzualnosti, zdravlje i suverenost vremena.

Motivi turista variraju ovisno o socijalno demografskim obilježjima (starosna dob, obrazovanje, prihodi), o sklonostima, osobnim i obiteljskim potrebama (tjelesna konstitucija, djeca), o odredištima putovanja (more, planine) i o obliku odmora (hotel, seosko imanje, apartmani, auto-kampovi). Sukladno orijentaciji ciljnih skupina otvaraju se odgovarajuće mogućnosti oblikovanja ponude.

Općenito turist na odmoru priželjkuje kontraste i različite svjetove, koji se jasno razlikuju od svakodnevnice. On želi doživjeti nešto potpuno drugačije. U turističkoj potražnji osim aktivnosti i motivacije mogu se primijetiti razni trendovi – među njima individualizacija motiva i rastuća razina zahtjeva. Osnovne usluge kao što su smještaj, gastronomija, kvalitetne ponude za zabavu gost smatra same po sebi

razumljivima i očekuje dodatne usluge visoke vrijednosti emocionalnog doživljaja.

Individualizacija kao reakcija na globalizaciju je odlučujući društveni trend. Turistu treba stoga pružiti nešto jedinstveno što je drugima nedostupno.

Pripadnost socijalnim i demografskim skupinama suviše je grubo obilježje klasifikacije turističkog tržišta u današnje vrijeme. Klasični postupci segmentiranja tržišta više gotovo ne vrijede za određivanje ciljnih skupina.

Tako se dosadašnja poznata ciljna skupina starijih ljudi (preko 50 godina) raspršila u djelomičnim skupinama i više ne tvori zatvorenu homogenu skupinu već se sastoji od velikog broja različitih ciljnih skupina: «mladih» i «starih» starih, turista u potrazi za zdravljem i doživljajima, ljubiteljima sporta i kulture, seniorima sa velikim i malim primanjima, parovima i «starijim samcima». Ovakvo slično raspršivanje u podskupine može se primijetiti u svim ciljnim skupinama, bez obzira da li se radilo o biciklistima ili ljubiteljima prirode, ljubiteljima kulture ili šetnji, parovima ili mladim obiteljima.

Raspršivanje ciljnih skupina zahtijeva specijalizaciju ponuda koja će biti prilagođena njima. Te se ponude moraju dosljedno usmjeravati prema odabranim ciljnim skupinama (obiteljima, ljubiteljima prirode, birdwatcher (promatrači ptica), biciklistima, šetačima).

7 Tržišta & ciljne skupine

7.1 Tri ključna tržištaZagreb i okolica: Posavina može za posjetitelje glavnog grada Hrvatske postati atrakcija, a za gradsko stanovništvo idealno izletište i područje za mnogobrojne vikend-aktivnosti, za školske izlete, te odredište za bicikliste, šetače, prijatelje prirode, ribiče, vozače kanua, jahače itd.

Susjedne zemlje: Specijalne interesne skupine mogle bi se pridobiti u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, posebno među biciklistima, prijateljima prirode, obiteljima s djecom.

Srednja Europa: Ovisno o privlačnosti i kakvoći cjelokupne ponude i njene poznatosti, u srednjoj Europi jednako u obzir dolaze ljubitelji prirode, biciklisti, obitelji s djecom i druge specijalne skupine, kao i turisti koji se nalaze na proputovanju. Interesantna izvorna regija mogla bi biti i Nizozemska, koja bi na Savi ponovo pronašla izgubljene krajolike svojih rijeka.

7.2 Motivacije ciljnih skupinaSlojevita istraživanja motivacija ciljnih skupina u području turizma i slobodnog vremena poznata su iz Njemačke. No ona bi se mogla primijeniti u svim zemljama srednje Europe sa sličnim životnim uvjetima. U motivima za putovanja se odražava promjena vrednovanja u društvu. Dok su u prošlosti dominirale relativno jednostavne potrebe, budući turizam

30


31


Osim osnovnog standarda gost očekuje i posebnu atmosferu i emocionalne doživljaje. Stoga su tražene inovacije čiji sadržaj čine neobična iskustva, iznenađenja i poticaji (ambijent, doživljaj, zabava, pustolovina, jedinstvenost).

Ovakva vrsta orijentiranosti prema gostu može se postići stalnim treningom suradnika, kao i kontinuiranim informiranjem regionalne javnosti, kako bi i ona bila upoznata s potrebama gostiju.

Za projekt Posavina se razmatraju ciljne skupine čije će se karakteristike šematski prikazati.

7.3 Prirodni turisti (eko turisti)Njemačka pravi razliku između «prirodnog turizma» - svaki oblik odmora vezan uz prirodu i – «eko turizma» - samo ekološka i socijalno odgovorna putovanja. Pojam Svjetske turističke organizacije «ecotourism» odgovara njemačkom pojmu «Naturtourismus» (prirodni turizam), a ne užem pojmu «Ökotourismus» (ekoturizam). Njemački izvori kao i Svjetska turistička organizacija procjenjuju njemački potencijal «prirodnih turista» na 11,5 – 14,5 milijuna.

Prema mišljenju Svjetske turističke organizacije i njemačkih izvora razvoj proizvoda usmjeren na ciljnu skupinu «prirodnih turista» dobit će na značaju. Također i u pogledu motiva analize

dolaze do usklađenih rezultata: njemački «prirodni turist» traži tjelesne aktivnosti, zanimaju ga krajolici i kulture, želi imati kontakt s domaćinima, nema predrasuda, zadovoljan je i sa skromnim smještajem, želi otkrivati i nešto naučiti. On ne voli masovni turizam. 50% ove ciljne skupine rezervira smještaje koje vode domaćini, 45,6% putuje najradije individualno, 41,2% želi lokalnu kuhinju i 41,2% želi toliko hvaljeno gostoprimstvo.

Druge ciljne skupine kao što su «mlade obitelji», «biciklisti», «šetači» imaju s više aspekata gledano slične motive. Stoga se pripadnicima ovih skupine može pristupiti istim proizvodom kao i «prirodnim turistima».

Tablica 7.1: Njemačko tržište: Motivacija i vrijednosti u ponašanju odabranih ciljnih skupina u slobodno vrijeme i na odmoru Izvor: Institut für Freizeitwirtschaft, Ciljne skupine u slobodno vrijeme 1995. – 2005.

30


31


8 Turistički koncept

8.1 Ciljevi• Kako bi se poboljšali životni uvjeti

lokalnog stanovništva, prirodu i kulturno naslijeđe Posavine treba početi koristiti u turističke svrhe: na taj će se način priroda i kulturno naslijeđe trajno promicati i učinkovito štititi!

• Posavina će postati jezgrom razvoja turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske što će proizvesti učinak i izvan granica države.

Jedinstveni prirodni prostor Posavine -

• posljednji primjer autentičnog, srednjovjekovnog načina obrađivanja riječne doline

• sa slikovitim selima s tradicionalnom arhitekturom drvenih kućica (posavski stil)

• duž obala spore i široke Save• s bogatstvom životinjskih i biljnih vrsta i• parkom prirode Lonjsko polje kao

središtem –

– će postati jezgrom razvoja inovativne turističke i rekreativne destinacije, kako za stanovnike Zagreba tako i za međunarodno tržište.

Na ovom iznimnom, na Mediteranu neponov-ljivom prostoru stapaju se

• gotovo netaknuta priroda s osobito brojnim ptičjim vrstama među kojima ima i rijetkih vrsta

• slikovito ozračje života u posavskim selima s njihovim običajima i svečanostima,

• tipična regionalna jela i pića, • tradicionalna poljoprivreda i pašnjaci sa

starim pasminama domaćih životinja, • jezerski i riječni ribolov i plivajuće riječne

vodenice, • stari zanati koji se dijelom mogu ponovo

probuditi, seljačka umjetnost i seoski proizvodi,

tvoreći tržišno orijentiranu turističku ponudu

• s ugodnim smještajem u starim drvenim seoskim kućama opremljenim modernom sanitarnom, opskrbnom i kanalizacijskom infrastrukturom,

• s ruralnim gastronomskim doživljajem,• s raznovrsnim sportskim i rekreacijskim

aktivnostima koje ipak ne narušavaju okoliš i koje• dijelom slijede duh vremena,• dijelom njeguju klasične sportove• dijelom ponovo bude zaboravljeno

• sa stazama za otkrivanje prirode, mjestima za promatranje životinja i izložbenim prostorima,

• sa seoskim svečanostima koje se razlikuju od sela do sela i koje njeguju svoje

najspecifičnije karakteristike• sa snažnim doživljajnim, zabavnim i

edukativnim informativnim komponentama

Ovi ciljevi i korištenje prirode i kulturnog nasljeđa u okviru turističkog razvoja odgovaraju smjernicama Svjetske organizacije za zaštitu prirode IUCN. Posjetitelji očekuju dobru uslugu i široku ponudu aktivnosti15.

Rekreativno područje otvara dva posve različita sadržaja koji privlače dio posjetitelja:

• U Sisku će se zahvaljujući njegovoj povijesti i zemljopisnom položaju otvoriti tematski doživljajni park u kome će biti inscenirana vojna krajina, tvrđava, sukobi i suživot Habsburgovaca, Slavena i Turaka, te prirodno područje Posavine;

• Memorijalni centar Jasenovac podsjeća na najmračniju epohu Europe i obraća se ozbiljnim posjetiteljima s izložbama, seminarima i međunarodnim programima kritičkog sagledavanja povijesti, te kulturnim programom i programima za mlade.

U središtu proizvoda je dan odmora na selu: Obitelj s dvoje male djece smještena u ugodnu sobu uređenu u starinskom stilu u gostinjskom dijelu renovirane drvene seljačke kuće. Bogati doručak na terasi okrenutoj prema dvorištu s pogledom na seljakove domaće životinje. Potom vožnja biciklom uz obalu Save sve do mjesta za piknik i kupanje gdje na raspolaganju stoje i čamci za veslanje. Poslijepodne povratak kroz riječnu dolinu i hrastove šume s kratkim

32


33


Informacija o žlićarkama na otoku Texel (NL)

Osmatrački toranji u Parku prirode Vértes (HU)

Fosilni hrastovi u Donjoj Rajni (NL)

Europsko selo roda Marchegg (A)Noćenje u selskog kući sa rodana (PL) Kružni putevi u Marcheggu (A)

Promatranja na otoku Texel (NL)

Informacije za posjetitelje

32


33


zaustavljanjima kod pastira, na mjestima za promatranje bjelorepog štekavca, uz rezervat turopoljskih svinja, kod drvorezbara i vezilja. Večer započinje pijenjem čašice rakije sa seljacima a završava pečenim šaranom i čašom vina u idiličnom vrtnom lokalu uz rijeku. Automobila gotovo da i nema, dok mira, prirode, aktivnosti obiteljske atmosfere i doživljaja ima u izobilju!

Automobilski promet se mora smanjiti koliko god je to moguće i zamijeniti ekološki prihvatljivim transportnim sustavima. Iznimke će se praviti samo za lokalno stanovništvo, poslovne vožnje, te dolazak i odlazak. Cjelokupna infrastruktura će se ciljano i po potrebi optimizirati. Građevinske mjere bilo kakve vrste će se zakonski regulirati i zakoni će se morati poštivati. I na snazi će biti opća zabrana lova ptica!

Posavina mora izgraditi svoj imidž i postati međunarodnom turističkom markom. Svoju ponudu postupno mora povezati sa svime što se nudi u unutrašnjosti zemlje, pa i izvan granica:

• s atraktivnim gradovima kao što su Zagreb, Varaždin, Slavonski Brod, Vukovar, Osijek, Karlovac,

• s tvrđavama i dvorcima poput Kostajnice,• s toplicama kao što su Lipik i Topusko,

Daruvarske toplice i Naftalan• s drugim prirodnim atrakcijama kao što je

Kopački rit, Una, Drava ili Crna Mlaka itd.

8.2 Stupovi ponude• Trenutno gotovo da i ne postoji potražnja

za Posavinom. Ona se mora izgraditi paralelno s ponudom. Kako je za oboje potrebno vrijeme i novac, koncept se može realizirati samo postupno, već i kako bi se domaći investitori zaštitili od rizika.

• U prvi stupanj razvoja proizvoda trebala bi spadati edukacija domaćih stanovnika – po mogućnosti na modelu pomoću kojeg ce bi se koncept realizirao.

Središnja tema cjelokupne ponude Posavina/Lonjsko polje je «kulturni krajolik na Savi» i orijentira se na osnovim potrebama turističkog tržišta

• odmor u prirodi,• promjena i raznolikost• doživljaj i iskustvo. Prilikom realizacije tih općih rekreativnih motiva i motiva odmora, svi se elementi ponude fokusiraju na najvažnije želje ciljnih skupina iz zemlje i inozemstva.

Aktivnosti: Putovi za vožnju biciklom, jahanje i šetnje, mjesta za kupanje, pecanje i piknike, iznajmljivanje čamaca uzduž Save i Une između

• Siska i Jasenovca kao i • Kostajnice i Jasenovca• uz ribnjake i s obje strane rijeke, s

time da se ne ugrožava zaštita prirode i poljoprivreda.

Druženja: Organizacija skupnih doživljaja (zajedničke šetnje, doživljajna gastronomija,

ples, seoska slavlja, promatranje životinja, sportske natjecateljske igre za svakoga)

Zabava: Doživljajni parkovi oko i u tvrđavama u Sisku i Kostajnici (viteške igre, turski logor, narodni ples).

Suprotni svijet: Njega i daljnji razvoj posavske arhitekture, smještaj u renoviranim drvenim kućama s ambijentom aktivnog seoskog gospodarstva, pastirstvo, radni dan sa svinjarima, zaštita krajolika i jako ograničenje automobilskog prometa.

Prijevozna sredstva: konjske kočije, riječni brodovi na solarni pogon od Siska prema Jasenovcu, iznajmljivanje bicikla.

Nošnje: Nošnje su od velikog značaja. Predjeli gdje dio stanovništva nosi tradicionalne nošnje (Koruška, Bavarska, južni Tirol), ne smatraju se samo izrazito atraktivnima, već takva tradicija može povećati i potražnju. Naime, ovakva se područja izjednačavaju s «idiličnim svijetom».

Kultura, učenje: Poučne staze, seoski muzeji, korištenje starinskih kućnih i poljoprivrednih uređaja i alata, svečanosti s narodnim nošnjama i narodnom glazbom, tradicionalni obrt, utjecaji iz stranih zemalja

Natjecanja: maratoni, natjecanja brdskim biciklima i utrke kanuom uzduž Save s obilježjima pučke zabave.

Raznolikost: Svako se selo treba usredotočiti, po ugledu na Čigoč sa festivalom roda, na vlastitu temu iz prirode, tradicije ili povijesti, tako da nastane cjelokupni proizvod sastavljen od različitih dijelova koji se svojim znamenitostima, slavljima, nošnjama i proizvodima nadopunjavaju.

34


35


8.2.1 Park prirode Lonjsko PoljePark prirode bit će vodeći objekt u prvoj fazi razvoja. Tu se ubraja postupak upisivanja parka prirode Lonjsko polje u UNESCO-ov popis svjetske baštine («World Heritage List»), koji vodi Ministarstvo kulture. Ovime će se naglasiti značaj parka za domaće stanovništvo i potencijalne posjetitelje te poboljšati zaštitni status faune, flore, kulturnog krajolika i sela. Osim toga, ova klasifikacija znači i početak međunarodnog marketinga.

Park prirode će se razvijati, voditi i plasirati prema uzoru na američke nacionalne parkove. To podrazumijeva

• atraktivnu centralnu zgradu u starim drvenim kućama,

• prijevoz osoba koji nije štetan za okoliš, • sustav vođenja posjetitelja,• poučne staze i promatračnice životinja,• inscenacije i izložbe,

• vođenja i šetnje,• potpunu zabranu lova na ptice .

Glavne atrakcije:

• šume u poplavnim područjima, • pastirstvo i • srednjovjekovne životinjske pasmine, • poplavne površine • zaštita od visokih voda, • flora i fauna (biološka raznolikost)• seoski život.

8.2.2 Posavska sela i poplavna područjaU prvoj fazi bi trebalo započeti s renoviranjem sela, realizacijom smještaja i gastronomske ponude u starim drvenim seoskim kućama, s uređenjem sustava rezervacije putem Interneta te promidžbenim i prodajnim inicijativama u Zagrebu, međunarodnim odnosima s javnošću i izravnim marketingom usmjerenim na ciljne skupine, kao i s postavljanjem mreže biciklističkih staza i šetnica od Siska do Jasenovca.

8.2.3 Kultura & tradicijeOdlučujući čimbenik privlačnosti je kulturno nasljeđe posavskih sela, zajedno s krajolikom uz Savu, te florom i faunom. Oni cjelokupnoj ponudi daju posebnu draž kakve nema u cijeloj Europi, koja se dinamiziranjem kulturnih aspekata može znatno povećati. Pod «kulturom» se u ovom smislu ne podrazumijevaju samo vidni objekti – kuće, muzeji – već i seoski stil i

Sl. 8.1: U selu Čigoč je po prvi puta jedna kuća pretvorena u informacijski centar parka prirode.

ritam života, lokalni obrti, tradicionalni običaji, plesovi, pjesme, slavlja, tipični proizvodi, povijest sela, pripovijetke itd. koji imaju korijene u krajoliku oko Save. Šest smjernica pokazuje pravac budućeg turističkog korištenja:

• očuvanje• reaktiviranje• insceniranje • daljnji razvoj• organiziranje• školovanjeOd velike bi pomoći bilo kad bi se postojeće drvene kuće zaštitile od raseljavanja, daljnjeg propadanja i rušenja. U tu svrhu se čini neophodnim da se osim Čigoča i Krapja i druga sela stave pod zaštitu spomenika kulture. Samo se tako može očuvati jezgra ponude i spriječiti gradnja u proizvoljnim stilovima, kao i postavljanje betonskih električnih stupova, koji su iz neshvatljivih razloga nedavno uz visoke troškove zamijenili stare drvene.

Sve je to povezano sa znatnim materijalnim i ljudskim, planskim i organizacijskim angažmanom.

No turistički razvoj cjelokupnog proizvoda može biti uspješan samo onda ako se stanovništvo Posavine identificira s ciljevima regionalne strategije i na njima surađuje. Istovremeno je u velikoj mjeri potrebna ciljana suradnja između dotičnih područja politike, uprave i gospodarstva. Posavina i u ovom pogledu može biti pilot-model.

Naime, održanje postojećih supstanca nije dovoljno. Da bi se potencijal pretvorio u

34


35


atraktivni doživljaj, kulisa se mora ispuniti životom, prekopiranim slikama «svijeta iz kojeg dolazimo». Ova je tema jedno od pitanja kojima se čovjek zabavlja i koja, napeto inscenirana, može izazvati veliku potražnju.

No ovdje se kao prvo moraju poznavati ti odrazi prošlosti - predaje i tradicija iz svih područja života.

Najbolju brigu o prikupljanju i revitalizaciji tih regionalnih tradicija, povijesti i pripovijedaka, tipičnih navada, običaja i svečanosti, kao i o organizaciji igara, manifestacija i natjecanja, provodile bi lokalne nevladine organizacije (NGO – Non Governmental Organisations). Takvi se NGO-i još moraju osnovati.

To pretpostavlja da stanovništvo bude informirano, uvjereno, educirano i uključeno, te da se mjesne inicijative podupiru organizacijski, financijski i savjetodavno. Počeci takvih razmišljanja već se mogu naći u parku prirode Lonjsko polje, u Sisku i u muzeju u Kutini. No još nedostaje potpora za NGO-e i inicijative malog i srednjeg poduzetništva.

8.2.4 RibnjaciKoncept ribnjaka Crna Mlaka je ključan. On povezuje ekonomske, turističke i ekološke aspekte i može već iz tog razloga poslužiti kao uzor drugim ribnjacima. Osim toga, kao Ramsarsko područje i europski poznato odmorište od izumiranja ugrožene smeđe patke njurke, ribnjak može u ciljnoj skupini promatrača ptica («birdwatcher») brzo izgraditi međunarodni ugled i tako sudjelovati u turističkoj inicijaciji Posavine, iako geografski ne spada u središnje područje regionalnog

turističkog koncepta. No upravo ta udaljenost daje šansu da se ova dva cilja međusobno turistički povežu.

No ribnjak Crna Mlaka najprije mora biti ce ponovo u punom pogonu, što kod Crne Mlake kao i kod drugih ribnjaka ovisi isključivo o tome da li će Državna uprava za vodu sniziti svoja ekonomski neopravdana davanja.

Stvaranje turističke mreže zahtijeva dvije atrakcije, međusobnu reklamu, interesantnu prometnu vezu (ceste kroz lijepe krajolike) i dobro označavanje prema njemačkom modelu tematskih cesta (planinska cesta, romantična cesta, aleja itd.). Stvaranje ovakve mreže olakšalo bi uređenje zaštićenog područja duž Kupe, predviđeno planom prostornog uređenja.

Vrijednost posjete Posavini smjesta bi podigla mreža putova, mjesta za promatranje ptica i pecanje, prodaja riba i riblji restoran uz dva ribnjaka koja se nalaze u blizini parka prirode Lonjsko polje.

8.2.5 Povijest granice i pripovijetkeU Sciographia Cosmica je 1638. objavljena slika grada Siska praškog umjetnika Daniela Meissnera. Ona je vrlo interesantna stoga što prikazuje četiri aspekta koji su još i danas zanimljivi za turističku orijentaciju:

• Staru tvrđavu u čijoj je blizini 22.6.1593. bila poražena turska vojska.

• Bedem oko tvrđave koji više ne postoji. On bi mogao služiti kao uzor kako bi se doživljajno područje oko tvrđave moglo ograditi i zaštiti od visokog vodostaja.

• Brod i svjetionik, što naglašava značaj

grada kao riječne luke na Savi.• Spajanja Save i Kupe.

Prva pitanja koja se u ovom kontekstu postavljaju glase: «Što grad želi postići i što mu je za to potrebno?» Odgovor na ovo pitanje je jednostavan: «Gospodarske impulse kroz što je moguće više gostiju, koji će potrošiti što je moguće više novca u gradu.» Na pitanje «kako» to izvesti teže je naći odgovor.

Sl. 8.2: Prikaz bitke kod Siska u sisačkoj tvrđavi Stari grad

36


37


Što je proizvod popularniji, to je veći odaziv i brojnije su moguće ciljne skupine. Prema tomu znanstveni pristup ne dolazi u obzir. Ponuda umjesto toga mora ispunjavati široki spektar želja s područja rekreacije i odmora i odgovarati sljedećim potrebama: ponuda mora posredovati doživljaje, znanje i iskustva, zabavljati i pružati zadovoljstvo raznim starosnim skupinama s različitim temama, i konačno, treba ohrabrivati na aktivno sudjelovanje.

Takvoj vrsti inscenacije na raspolaganju stoje tri tematike. One povezuju Sisak s posavskim selima i parkom prirode Lonjsko polje, što dovodi do međusobnog povećanja privlačnosti:

• Povijest Vojne krajine.• Život u posavskim selima.• Priroda parka i rijeka.

Uz ove se teme mogu izmisliti napete priče, simulirati, medijski predstaviti, doživjeti ili iskusiti kroz glumu. Zahvaljujući kulisi tvrđave i realnih svjetova rijeka, sela, riječnih dolina i krajolika parka prirode, ove teme postaju autentične. Ovako uređen tematski park bio bi interesantan i za posjetitelje iz drugih

zemalja. Naime, vrijednost turističkih objekata znatno podiže njihovo teatralno insceniranje i povezivanje s doživljajima.

Sl.8.3: Sisačka tvrđava (Stari Grad)

Sl. 8.4: Opsada Siska 1593.Izvor: Samuel Dilbaum u Augsburgu, 1603.

36


37


Povijesna tema ne dotiče samo sve susjedne narode, već seže duboko u Europu i Malu Aziju. Objektivan prikaz povijesnih činjenica i doživljaja, koji naglašava povezane elemente i niječe jednostrano nacionalno junaštvo, ima šansu da bude prihvaćen i atraktivan na međunarodnoj razini. Tematizacija ovakve vrste bila bi novost u Europi i zaslužuje u pogledu najnovije povijesti Balkana veliku pažnju.

Kostajnica bi trebala slijediti istu misao vodilju kao i Sisak. Ona možda nije smještena tako povoljno glede prometa, ali se zato nalazi na stoljećima staroj granici s Bosnom i nekadašnjim turskim carstvom. Njena bi orijentacija trebala slijediti tri pravca:

• Polazišnu točku za biciklističke i kanu ture duž Une do Save,

• prekogranično spajanje «dvaju svjetova» u jednom gradu i

• insceniranje tvrđave i igara vezanih uz nju

Jasenovac kao prometno čvorište na utjecanju Une u Savu predstavlja doduše druga vrata prema Lonjskom polju i posavskim selima, no sam grad je neugledan i teško oštećen u posljednjem ratu. Ipak su moguće inicijative koje bi poduprle turističku ponudu i donijele mjestu radna mjesta i prihode: npr. za obnovu hotela koji je stradao u ratu ili mosta prema Bosni.

Memorijalni centar koncentracijskog logora nije «turistički objekt» u smislu atrakcije. No, on

simbolički predstavlja jednu od najgorih strana europske i regionalne povijesti, kao i užase rata i progona, te tako služi kao opomena protiv svakog oblika netolerancije. Ovo mjesto treba postati mjesto prosvjećenja, koje se objektivno nosi s prošlošću te pomoću kulturnih programa i memorijalnih dana okuplja posjetitelje i upućuje ih na mirnu budućnost.

Sl. 8.5 Granična rijeka Una

38


39


Košenje grobova

Logorski vlak

Kola sa sijenom na Livadi (1987)

Povjesni brodski mlinoviPromet preko Save sa skelama

Spomenik koncentracionog Logora Jasenovac

Jasenovac

38


39


9 Prva faza realizacijeTuristički se projekt «Posavina» može zbog svoje kompleksnosti realizirati samo postupno. U prvoj se fazi mora istovremeno izgraditi šest stupova:

9.1 Uključivanje javnostiStanovništvo Posavine se mora konstantno informirati o mjerama implementacije i uvjeravati u izglede koji u njima leže.

Cilj ovakvog javnog rada je pridobiti stanovništvo za projekt, kao i za njegovo aktivno sudjelovanje u lokalnim tematskim radnim skupinama, posebno putem vlastitih inicijativa za realizaciju. Ovakvo sudjelovanje je naime iz tri aspekta neophodno:

• Projekt treba biti mjesnom stanovništvu od koristi i poboljšati njegovu egzistencijalnu perspektivu. Stanovništvo se u projektu treba angažirati s malim i srednjim poduzećima. To zahtijeva kolektivne i individualne inicijative za razvoj turističkih proizvoda koje imaju podršku.

• Pretpostavka uspjeha je u tome da se kulturni i prirodni potencijali prepoznaju, te potom ne samo održavaju već i štite, njeguju i koriste. Stanovništvo mora imati razumijevanja i za one zaštite potencijala koje predstavljaju ograničenja po njega: očuvanje starih seoskih kuća i striktni propisi gradnje, ograničavanje automobilskog prometa, zabrana lova itd.

Ono se mora identificirati s tim propisima i podržavati ih.

• Sudjelovanje stanovništva je potrebno i zbog prikupljanja, osvježavanja i ponovnog oživljavanja pomalo izblijedjelog znanja o starim tradicijama, metodama rada, mjesnoj povijesti i legendama. Taj bi se zadatak vrlo teško mogao provesti bez regionalnih nevladinih udruga.

9.2 Turističke ponudePosavina bi se konačno trebala shvatiti kao regionalan, cjelokupan proizvod koji nije vezan administrativnim granicama i koji se poput mozaika sastoji od mnogih pojedinačnih kamenčića. Ovo se može podijeliti u četiri kategorije:

• doživljajni okvir,• turistička infrastruktura,• regionalni proizvodi i usluge• smještajni kapaciteti.

9.2.1 Doživljajni okvirGlavnu turističku vrijednost destinacije «Posavina» predstavlja doživljajni okvir. Ovdje se radi o tzv. USP-u (Unique Selling Proposition), jedinstvenom obilježju koje će Posavinu učiniti poznatom i poželjnom za upoznavanje, i izdići je iz drugih ciljnih područja.

Ovaj se doživljajni okvir u osnovi sastoji od sljedećih čimbenika:

• riječnih krajolika,• prirode – faune i flore,

• sela i seoskih drvenih kuća,• seoskog života i ambijenta.

Dok je zahvaljujući uzornom zbrinjavanju otpada krajolik uspio ostati sačuvan od divljih deponija smeća i dok je flora i fauna, barem u parku prirode Lonjsko polje, stavljena pod zaštitu, sela počinju naglo mijenjati svoj izgled, i to uslijed mnogobrojnih građevina od neožbukane opeke, propadanja starih drvenih kuća, kao i nerazumljivih građevnih mjera koje radikalno utječu na seoski ambijent (betonski stupovi za električne vodove). Odgovornost je javne uprave da zaustavi ovakav razvoj, ublaži ga ili čak ukloni elemente koji snažno smetaju, poput betonskih stupova za električne vodove. Uređivanje okućnica i pročelja kuća dužnost je vlasnika, kojima će porasti ponos kad postanu svjesni vrijednosti svog vlasništva.

Bilo bi dobro uključiti stanovništvo u ciljane seoske inicijative i motivirati ga pomoću natjecanja, tematskih dana i cijena, s ciljem obnove tradicionalnog karaktera posavskih sela («Naše selo treba postati ljepše!»)

Lijep primjer za uspješnost ovakvih inicijativa je proglašenje malog sela Čigoč, s njegovih 120 stanovnika, 1994. godine europskim selom roda. Ovdje se tijekom proteklih godina više nisu gubile drvene kuće niti počinjali građevni grijesi kao u susjednim selima. Osim toga je selo svake godine krajem lipnja s rastućim angažmanom i u suradnji s parkom prirode i gradom Siskom festival roda. Pored pozornice je bio postavljen i prvi javni WC.

40


41


9.2.2 Turistička infrastrukturaSamo park prirode radi na stvaranju prvih temelja turističke infrastrukture. Inače Posavina nije nigdje ni na koji način pripremljena za turizam.

Svega nedostaje: putova za bicikliste i šetače, poučne staze i promatračnice životinja, informativnih mjesta, parkirališta, gastronomskih objekata, sanitarnih čvorova, servisnih mjesta i smještajnih mogućnosti – kao i ponuda za aktivnosti i zabavu bilo koje vrste.

Sukladno tome, u okviru financijskih mogućnosti treba najprije u prvoj fazi inicijalne ponude ostvariti mrežu putova za bicikliste i šetače, te sustav vođenja posjetitelja koji će od samog početka ograničiti automobilski promet. Kasnije treba urediti promatračnice životinja, poučne staze i mjesta za piknike sa sanitarnim čvorovima.

U skladu s razvojem potražnje i gospodarskim rastom trebat će postupno proširiti početnu jezgru ponude.

9.2.3 Usluge & regionalni proizvodi Kao posljedica rastućeg broja posjetitelja rast će i potreba za uslugama. U tu se svrhu mogu razvijati regionalni proizvodi i ponuditi na izravnu prodaju u selu ili na slikarski uređenim seoskim sajmovima.

Radna mjesta će se najprije otvarati putem razvoja i održavanja turističke infrastrukture. Kasnije su moguće različite usluge, koje se mogu izgrađivati postupno i izvan zanimanja: gastronomija, iznajmljivanje i popravak bicikala, vođenje i pratnja gostiju, folklorne skupine, vožnje čamcem i kočijom, jahači izleti, ribička natjecanja - i naročito – privatni smještaji.

Od regionalnih proizvoda na raspolaganju stoji sve ono što poljoprivreda, ribarstvo i vrtovi, kao i umjetnički obrti, imaju za ponuditi. Neki od tih proizvoda (džemovi, med, sir, kobasice, sušene ribe, rakije) mogu se s vremenom, uz postojanu kvalitetu i spretan marketing povezan s imidžom prirode i tradicije Posavine, izgraditi u proizvode s markom.

Prvi počeci na tom području postoje kod vina iz Moslavine, koja se izravno nadovezuje na sjevernu stranu Lonjskog polja. Danas privatni vinari pune kvalitetna vina u boce, reklamiraju svoje stare vrste vina, grade zajedno s turističkom udrugom Kutina vinsku cestu i uljepšavaju degustacije vina lokalnim proizvodima i folklorom.

Ono nešto posebno ne mora proizlaziti iz samog proizvoda već i iz načina njegove prezentacije – npr. oživljavanje tradicionalne naivne umjetnosti putem oslikavanja boca s lokalnom rakijom.

9.2.4 SmještajBez prihvatljivih smještaja, ponude ostaju silom prilike ograničene na dnevni turizam, s tom posljedicom da bi Posavina u tom slučaju ostala izletište s relativno beznačajnim gospodarskim impulsima koji se mogu na taj način optimizirati da se razviju smještajni kapaciteti, koji će već sami po sebi predstavljati doživljaj, a u kombinaciji s rekreativnim aktivnostima pravu atrakciju.

Hoteli za turiste na proputovanju iz inozemstva su poželjni u Sisku, Kutini, Novskoj i Jasenovcu. Inače, uopće ne bi trebalo biti uobičajenih hotela. Umjesto toga, svi bi smještaji trebali biti ponuđeni u drvenim seoskim kućama, koje bi, osim modernih sanitarija, u svemu dosljedno preuzele tradicionalan stil i dekorativne elemente.

Za inicijaciju projekta preporuča se, zapravo je neophodna, izrada oglednog projekta koji bi

• 3 do 5 seoskih kuća s po 4 dvokrevetne gostinjske sobe obuhvatio u gospodarski kompleks (ukupnog kapaciteta od 24-40 kreveta), i

• predvidio još jednu seosku kuću kao zajednički multifunkcionalni prostor (restoran, priredbe, edukacija)

• koja bi bila uzorno renovirana, dekorirana i odgovarala kategoriji s 3 zvjezdice,

• koja bi se promovirala i vodila kao malo poduzeće,

• a koja bi ujedno postala i centar za izobrazbu i daljnju edukaciju i

40


41


• koja bi služila kao središte za daljnji razvitak cjelokupnog proizvoda.

9.3 Promidžba i plasmanNa početku mali projekt Posavina ne može si iz gospodarstvenih razloga dozvoliti ni uobičajenu reklamu niti može računati s distribucijskom potporom globalnih turoperatera, već si mora sam utrti put:

• Kooperacija s međunarodnim ponuđačima na području tržišnih niša ((prirodni i eko turizam, biciklističke udruge, birdwatcher itd.)

• Intenzivni međunarodni odnosi s javnošću putem raznih medija, s ciljem stvaranja imidža. Taj je rad već započeo s dobrom odjekom16.

• Prodajno orijentirani nastup na Internetu, koji u posljednje vrijeme ima sve više pobornika.

• Ciljano obraćanje svim međunarodnim zastupstvima i podružnicama u Zagrebu, vezano uz izravnu prodajnu reklamu u zagrebačkim hotelima, na benzinskim crpkama, zračnoj luci i kolodvoru.

• Oduševljenje prvih gostiju, čiji izvještaji predstavljaju najvažniji marketinški instrument.

9.4 EdukacijaBudući da se radi o destinaciji bez ikakvog iskustva u turizmu, ne mora se samo proizvod izgrađivati od samog početka, već je jednako važna i edukacija seoskog stanovništva. Nužne su praktične pomoći u područjima planiranja, financiranja, renoviranja, uređenja i dekoracije seoskih kuća, do svakodnevnog ophođenja s inozemnim gostima, te u vođenju knjigovodstva i poznavanju najvažnijih zakona kojih se malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj mora pridržavati. Jednako potrebno je i stalno savjetovanje i pružanje pomoći, kao i koordinacija zajedničkih inicijativa: organizacija seoskih proslava i natjecanja, izgradnja palete ponude, održavanje i proširivanje turističke infrastrukture, njega home-page na Internetu, izrada individualnih planova za banke itd.

Ovakve zadatke može najbolje savladati poduzeće koje radi, jer se svakodnevno susreće s istim problemima. Ovdje je svakako potrebna kvalifikacija i broj zaposlenih koji nadilazi same potrebe poslovanja.

Sl. 9.1: Primjeri lijepih proizvoda iz Posavine

9.5 FinanciranjeIako je renoviranje drvenih seoskih kuća i njihova prilagodba relativno povoljna i iako su i inače potrebna mala financijska sredstva za male i srednje velike poslovne inicijative, ipak je potrebna izrada financijske konstrukcije za kojom mogu posegnuti privatne inicijative. Naime, stanovništvo Posavine je vrlo siromašno.

Izrada financijske konstrukcije, njena jednostavna i učinkovita primjena u korist takvih ljudi koji nemaju iskustva s takvim stvarima, jedna je od najvažnijih pretpostavki uspjeha.

Povrh toga je neophodno financiranje javne turističke infrastrukture.

9.6 Koordinacija Koordinacija na razini županije potrebna je glede kompleksnih pitanja koja izgradnja turističkog projekta te vrste sa sobom nosi, glede svih područja gospodarstvenog, ekološkog, kulturnog i socijalnog života, te znatnog konfliktnog potencijala kojeg ona sadrže, sa svrhom međusobnog povezivanja aspekata i pronalaženja rješenja. Koordinatora treba podupirati mala radna skupina u kojoj su mjerodavno zastupljene najvažnije skupine društva: uprava, zaštita prirode, poljoprivreda, vodoprivreda, turistički marketing, kultura, zaštita spomenika kulture i, prije svega, općine Posavine.

42


43


10 Ogledni projekti

10.1 SISAK

10.1.1 CiljeviSisačka će se tvrđava postupno izgrađivati u središnju turističku atrakciju, ovisno o potražnji i korištenju te će imati tri funkcije:

• Ulazna vrata u Lonjsko Polje i posavska sela s neposrednom prometnom povezanošću (pristanište za brodove, staze za bicikle i hodanje),

• Na doživljaje usmjeren muzej povijesti grada i završna točka povijesne staze kroz Sisak. Povijesna staza u vidu privlačne šetnice treba potaknuti posjetitelje tvrđave na šetnju do restorana i dućana u središtu grada.

• Tematski park: putem didaktički inovativnih inscenacija posjetitelji trebaju doživjeti, iskusiti i uživati u povijesti grada i vojne krajine, te ih se želi približiti odabranim temama iz Posavine (život seljaka koji su trebali braniti grad, povijest riječne plovidbe po Savi).

10.1.2 ObrazloženjeSisak je već i u starom vijeku bio prometno i trgovačko središte te zbog svog položaja do danas nije izgubio na svom značaju kao bitno čvorište. Već iz tog razloga je Sisak idealan kao ulaz u park prirode Lonjsko Polje i srednji dio Posavine. Odavde se čitava Posavina može istraživati i upoznati putem broda, staza za

bicikle i za hodanje ili pomoću autobusne linije do Jasenovca.

No, sama funkcija ulaza Sisku će donijeti neznatne gospodarske pogodnosti. Kako bi osjetno profitirao od turizma, sam Sisak mora postati odredište gostiju. Dosada grad ne nudi dovoljno kako bi se posjet isplatio. Unutrašnjost tvrđave je u očajnom stanju. Samo se vanjski dio isplati vidjeti. Sam grad je bio usmjeren na industriju, tako da ne posjeduje niti povijesni šarm niti kulturno vrijedne objekte. Privlačni su samo

• položaj na rijekama Savi, Kupi i Odri• te `staza kroz povijest´, s kojom je grad

počeo sam sebe inscenirati. S ovim insceniranjem Sisak je krenuo putem koji svoju kulminaciju može imati u tvrđavi.

10.1.3 Koncept / mjerePrimjer „Sealife-parkova“ diljem Europe demonstrira kako život u rijeci može postati turistički magnet koji jamči dobru zabavu i istovremeno stvara senzibilitet za ugrožene ekološke sustave. Podvodni se svijet vjerno kopira, a djelatnici parka se obraćaju posjetiteljima i objašnjavaju im sve u osobnim razgovorima. Za učenike postoje tzv. razredi, kako bi taj doživljaj mogli produbiti kroz igru. Pomoću didaktički inovativnih inscenacija sva se tri tematska područja mogu izgraditi na sličan način; takav tematski park koji je duboko ukorijenjen u svojoj regionalnoj prirodi, kulturi i povijesti bio bi unikat u Europi.

Tematski park ima nekoliko ciljeva:

• Pomoću usmjerenosti na zabavu i

doživljaje u uskoj povezanosti s narodom on treba privući što veći broj posjetitelja kako bi uništenom gospodarstvu grada dao nove impulse. Odlučujuća dakle nije znanstvena kakvoća prezentacije, već je li zanimljivo prikazano. U korist takve orijentacije koja se temelji na iskustvima sa sličnim parkovima diljem svijeta govori i blizina glavnog tržišta Zagreba i važnih prometnica.

• Tematski park treba nadopuniti i proširiti privlačnost Lonjskog Polja i posavskih sela. Različite doživljajne alternative koje su tematski povezane turistički će se obraditi tako da se mogu plasirati kao jedna destinacija. Na taj se način želi postići da gosti koji su duže putovali ili čije je putovanje bilo skuplje tu provedu više dana. U odnosu na druge umjetne tematske parkove diljem svijeta Sisak i Posavina nude prednosti povijesno autentične kulise i inscenacije gotovo nedirnutoj prirodi.

Takav pothvat ograničavaju samo dva čimbenika: mašta i ekonomičnost. Ekonomičnost tematskih parkova ravna se prema troškovima, ostvarenom prihodu i frekventnosti korisnika. Budući se na početku ne mogu očekivati veliki dnevni prihodi, realna je samo postupna izgradnja koja bi započela sa tvrđavom i viteškim igrama.

42


43


Plan 10.1: Ogledni projekt Sisak

44


45


Sl. 10.2: Sisak - Stari GradSl. 10.1: Središnji trg u Sisku

44


45


ne smiju bojati ljudi. To se mora zajamčiti potanko razrađenim konceptom za usmjeravanje posjetitelja i utvrđivanje zona.

• Mir i seoski život su glavna atrakcija parka prirode, a veći promet bi taj dojam u velikoj mjeri pokvario.

10.2.3 Koncept / mjereKako bi se ostvarili ti ciljevi, u okviru DEGovog projekta izrađen je opsežan koncept za usmjeravanje gostiju.

Promet

Prometnice u parku prirode će se podijeliti na prolazne ceste i ceste koje vode kroz park. Dok prolazne ceste iz Popovca prema Sisku i iz Novske prema Jasenovcu moraju biti otvorene za normalan promet, na cestama kroz park će se u budućnosti naplaćivati ulaznice. Na svim drugim šumskim i poljskim putovima posjetitelji se ne smiju voziti sa svojim osobnim vozilima.

Promet u i do parka će se u budućnosti uglavnom rješavati javnim prometnim sredstvima. S tim da je tu najvažnija mjera autobus koji će u redovitim razmacima voziti na relaciji Sisak - Lonja - Jasenovac - Novska kroz park, a polazna stanica će biti glavni kolodvor. On će ujedno poboljšati dostupnost središta za stanovnike parka.

Daljnja prometna sredstva su čamci na Savi koji plove od Siska i Jasenovca. Uz to se moraju stvoriti daljnje ponude kao što je npr. iznajmljivanje bicikla u Jasenovcu ili na drugim kolodvorima.

Aktivnosti i doživljaj

Park će dobiti rasprostranjenu mrežu biciklističkih i staza za hodanje koja će koristiti postojeće strukture kao što su nasipi i šumski putovi. Te će se staze organizirati oko naselja kao kružni putovi. Na sjecištima s cestom koja vodi kroz park napraviti će se parkirališta. Informativne ploče i vodiči kroz prirodu olakšat će razumijevanje te će goste i domaće uvoditi u krajobraz.

K tomu dolaze poučne i druge obilježene staze - i s čamcem u srcu Mokrog Polja i Lonjskog Polja koje uz vodstvo parka prirode daju dobar uvid u ovaj poseban krajobraz. Skrovišta za promatranje, kao npr. već kod kolonije žličarki, te kule koje bi se izgradile u stilu stražarskih kula vojne krajine nude vrlo atraktivne mogućnosti promatranja za individualne posjetitelje i skupine.

Doživljajna područja pozivaju na direktan kontakt s prirodom. Ovdje ne samo da se smije pecati, već će djeca u vodi moći određivati životinje i biljke. I kupanje je jedna od aktivnosti za slobodno vrijeme koje su poželjne u parku prirode.

Zaštita prirode i vođenja

Pored vođenja prometa i posjetitelja zoniranje parka prirode je najvažniji temelj za suživot ljudi i prirode. Na poplavnom području gosti bez vođenja smiju koristiti samo obilježene staze. Životinje se mogu naviknuti na te ograničene i kontrolirane smetnje, a gost ima tu prednost da može više vidjeti. Za to postoji niz dobrih primjera u Europi. Uz vođenje - pješice ili s konjem - mogu se doživjeti i pašnjaci ili šuma uz vodu. Posebne ponude daju uvid u život pastira koji čuvaju svinje ili u stare tehnike

10.2 Usmjeravanje Posjetitelja u parku prirode Lonjsko Polje

10.2.1 CiljeviU parku prirode su gosti poželjni i turistički koncept predviđa međunarodnu promidžbu za Posavinu. Usmjeravanje posjetitelja u okviru tih mjera ima sljedeće ciljeve:

• Posjetitelji parka moraju dobiti bogatu ponudu zanimljivih aktivnosti i uvida u kulturni i populari krajobraz.

• Uslijed ponude i pratećih zaštitnih mjera se utjecaji na životinjski i biljni svijet moraju svesti na minimum, te se zaštita mora poboljšati, ako je to moguće.

• Stanovnici parka trebaju imati udjela u prihodima od turizma.

• U što većoj mjeri treba izbjeći opterećenje sela, njihovih stanovnika i gostiju - u budućnosti želimo upravo tamo stvoriti vrlo zanimljivu ponudu glede noćenja i odmora.

10.2.2 ObrazloženjeCiljevi se mogu potkrijepiti različitim obrazloženjima:

• Bez raznolike ponude i zanimljivih mogućnosti za provođenje slobodnog vremena park je zanimljiv samo za vrlo mali tržišni segment gostiju, s tim da ga čak ni oni ne mogu koristiti u potpunosti.

• Istovremeno se životinje i biljke moraju moći promatrati i doživjeti. Stoga treba štiti njihova staništa a divlje se životinje

46

Masterplan za turizam u HrvatskojRegionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

47


Plan 10.2: Ogledni projekt - koncept prometa

46


47


Sl. 10.3: Čardak uobičajen u vojnoj krajini Izvor: Toifl & Leitgeb 1991.

Tab. 10.1: Odnos pream okolišu i prirodnim resursima stanovništa Lonjskog polja„Koje aktivnosti ugrožavaju biljni i životinjski svjet Lonjskog polja?“ (u %)

Quelle: Institut Ivo Pilar (2001): „Budućnost na rubu močvare“, S. 269

ribolova. Kod tih doživljajnih tura gosti prate domaće stanovništvo, tako da ne predstavljaju dodatnu smetnju. A i jahanje po pašnjacima moguće je samo uz vođenje kroz park prirode.

Male ključne zone štite vrlo ugrožene biljne i životinjske vrste od smetnji (legla, nasade, mjesta za odmor, osjetljivi eko-sustavi). A istovremeno se na taj način povećava mogućnost da se zanimljive životinjske vrste promatraju iz blizine. Postojeći primjer za to je kolonija žličarki u Krapjem Ðolu.

Kako bi se smanjila udaljenost bijega divljih životinja od ljudi te kako bi se poboljšale mogućnosti za promatranje, u čitavom se parku prirode obustavlja lov na ptice. Na taj se način stvara ravnoteža zbog posjete nekoliko tisuća gostiju. U budućnosti će se čaplje, patke i orlovi moći promatrati iz udaljenosti manje od stotinu metara. Ta mjera odgovara mjerama koje su poduzete i u drugim sličnim parkovima prirode i nacionalnim parkovima te Ramsar-područjima u Europi.

U dogovoru s parkom se velika divljač može loviti i nadalje, no i ovdje bi se trebale stvoriti zaštitne zone, posebice na pašnjacima. Gostima treba omogućiti da divljač mogu promatrati na pojedinim proplancima na kojim se može posebno dobro vidjeti i promatrati. U kasno ljeto i na jesen su na primjer parenje i zov jelena važna atrakcija za posjetitelje parka prirode. Ukratko se može reći da će se usmjeravanjem i vođenjem posjetitelja povećavati doživljajna vrijednost parka prirode te će se priroda istovremeno bolje štititi. A kroz vođenja, iznajmljivanje konja, vožnje kočijama i prehranu gostiju stanovnici će sudjelovati u turizmu.

48


49


Vožnja čamcem na Neretvi

Posavske konijske kočije Čigoč

Vođenje u Lonjskom polju

Informacijska tabla na rijeci Morava (A)

Oznaka biciklističkih staza, Podravina (HR)

Biciklistička staza, Langeoog (D)

Koncept parkirališnog prostora na Bodenskom jezeru (D)

„Park and Bike“, Reichenau (D)

Drvena staza u Plitvicama (HR)

Vođenje posjetitelja

48


49


Plan 10.3: Ogledni projekt - koncept posjetitelja

50


51


10.3 Posavska sela - svako selo unikat

10.3.1 CiljeviPosebna draž srednjeg dijela Posavine leži u jedinstvu krajobraza i seoskog života. Cilj je:

• aktivirati seoski život, a posebice mladim obiteljima ponovno osigurati zanimljiva radna mjesta s perspektivom i

• u okviru turističkog otvaranja stvoriti mnoštvo malih, zanimljivih ponuda koje će pozivati na odmor i posjet sela.

10.3.2 ObrazloženjeZa sela uz Savu, Kupu, Odru i Sunju, ali i u njihovim poplavnim područjima iz sljedećih su razloga potrebni specijalni programi:

• Bijeg sa sela i starost stanovništva ugrožavaju danas više nego ikada najljepša i najudaljenija posavska sela. Ovo područje spada isto kao i kraško područje i otoci među najrjeđe naseljena područja u Hrvatskoj, s tim da se ne potiče na odgovarajući način.

• Očuvanje prirodne i kulturne baštine u ovoj regiji može se postići samo uz pomoć stanovništva, stoga se ono mora intenzivno uključiti u programe razvitka.

• Odlikovanje sela Krapje i Čigoč je pokazalo da se mogu dati novi impulsi i da stanovništvo te impulse rado prihvaća.

10.3.3 Koncept / mjereTuristički koncept za sela mora biti mnogostran i djelovati u više smjerova. Pored promidžbe za tu regiju sela moraju ponovo dobiti nove impulse za gospodarski razvitak. Stoga u parku prirode, ali i u regiji treba poduzeti razne mjere.

Identitet i program

Za park prirode odnosno regiju će se izraditi godišnji program u kojem će svako selo dobiti svoj identitet i svoje mjesto. Slavlja i manifestacije će u sela ponovno dovesti život i goste. Stanovnici će sa svojim nošnjama pridonijeti uspjehu manifestacija. Posebne specifičnosti će se izložiti i omogućit će se gostima da ih dožive. Stari mlin će postati muzej ili će se tradicionalni zanati pretvoriti u izložbu. Na sljedećoj se stranici nalazi prvi pregled koje sve mogućnosti postoje za razvitak posavskih sela.

Ponuda za goste

Oko svakog se sela izgrađuje ponuda za biciklističke i staze za hodanje koje se označuju. Sela uz Savu će dobiti pristanište za velike i male brodove. Na taj način sela postaju polazište za posjet ovog krajobraza.

Stvorit će se posebna ponuda za goste u kojoj će jahanje, tradicionalno ribarenje i čuvanje životinja na velikim pašnjacima imati poseban položaj. Pritom će stanovnici gostima pokazati kako su ljudi stoljećima živjeli sa i od prirode.

Jačanje lokalnog gospodarstva

Manja lokalna poduzeća čine glavni stup gospodarskog razvitka regije. Za stanovništvo proizlaze mnogostruke mogućnosti za nove djelatnosti:

• iznajmljivanje bicikla i čamaca• konjušnice i mogućnosti za jahanje te

vožnje kočijama• konačišta i ugostiteljski objekti• proizvodnja mesa, siraTaj započeti gospodarski razvitak treba poticati pomoću kreditnih programa i konzultacija.

Proizvodnja i plasman

Plasman poljoprivrednih proizvoda poboljšat će se pomoću malih, modernih jedinica za preradu (klaonica, sirana, uređaj za mužnju). Na taj će se način seljacima pomoći da svoje proizvode prerađuju i sukladno novim propisima EU-a. Stari, tradicionalni zanati će se ponovno oživjeti. Pored kudjelje - koja se ponovno počela uzgajati kod Ivanić Grada - su pleteni i glineni proizvodi važni suveniri. K tomu dolaze i nošnje koje su vlastoručno tkane i vezene. A u nekim seoskim kućama u Čigoču, Žremu i drugim mjestima još stoje tkalački stanovi i pojedine žene još uvijek znaju izrađivati nošnje. Osim toga će se tradicionalno proizvedeni radni i kućanski aparati inscenirati i plasirati.

50


51


Posavsko selo

Šunka

Stare košnice

Rode u Čigoču

Posavske nošnje

Tradicionalna proizvodnja sira

Guske u Drenovom Boku. Ispaša na obali Save (poloj)

52


53


Plan 10.4: Ogledni projekt Posavina - sela

52


53


Tablica 10.2: Očuvanje identiteta sela u Posavini Prijedlozi za ocjenu i usmjerenje turističkog razvitka

Naziv sela Specifičnosti Preloženi glavni motiv Mjere / teme

Greda Krajobraz s velikim livadama, ljepo mjesto s velikim drvenim kučama, dobro očuvan kuluturni krajobraz

Kosac Livade, tradicionalna košenija, kulturni krajobraz, seoska imanja

Žreme Vrlo ljepo mlo i mirno mjesto koje se nalazi dalje od cesta Stari zanati (npr. tkanje) Miran odmor, staze za hodanje duž Sunje

Sunja Leži na Sunji, općinsko središte, općinska proslava s proglašavanjem i nagrađivanjem najboljih posavskih konja, seoski vrtovi “Berzje”

Rijeka s mlinovima Općinsku proslavu treba učiniti još poznatijom, mlinovi trebaju biti otvoreni za javnost, a tok Sunje treba razvijati što je moguce vise u skladu s priodom, izlosba seoski vrtova

Čigoč Stara Sava, največi broj gnijezda s rodama Europsko selo roda Poučna staza, pristanište za čamce, optimiranje proslave roda

Kratečko Murve, skele, drveni vatrogsni dom Dudov svilac i murve Muzej za svilarstvo, stare nošenje, renoviranje vatrogasnog doma

Mužilovčica Stara Sava, ulaz na pašnjake Vrata Lonjskog polja Poučna staza, za pašnjake, seoska proslava na početku i na kraju sezona za ispašu

Suvoj Stara Sava, malo mjesto, lijepi pašnjaci na rubu naselja, prostrani kulturni krajobraz

Slavuj Miran odmor, daleke šetnje oko mjesta, jahanje

Lonja Staro središte, škola s prostorima parka prirode, pašnjak izvan retencjskog bazena

Vidra Renoviranje središta mjesta, seminari, autobusni kolodvor, seoska tržnica, camping

Trebež Brana, uporište vodnog gospodarstva, utok u Savu Štuka Zaštita od visokih voda i režim vode, vodostaji

Puska Dva stari rukavci, vikendice, sela s dvije osi, ušće Sunje Som Život uz rijeku, poučna staza

Krapje «Selo šarana», buduče srediste parka prirode, zastita spomenika Šaran i kulturna baština Središte parka prirode, izložbe, umrežavanje poučnih staza s Drenovim Bokom, doživljajno područje «Strug» .

Drenov Bok Kolonije žličarke «Krapje đol», pogled na Savi Kolonije žličarke Poučnih staza, osmatračnica, izložba starih vrsta domaćih životinja

Jasenovac Slijev Save i Une, koncentracijski logor, sjecište željenice-vodenih putova-cesta, mjesto u središtu parka prirode

Jasen (u grbu i imenu) – prekogranično mesto susreta

Ulaz u park prirode, iznajmljivanje bickli, ekološko njegovanje spomen-livade, hotel, kupalište na Uni, camping

Košutarica Naziv se odnosi na košutu, ograđeno područuje za diviljać (uništeno)

Rika jelena Staranje mogučnosti za promotranje diviljači

Mlaka Najljepše polje, veliki zavoji Save, mozaik šume i zelenih povrišina

Crna roda Poučne staze, kružni putovi, urgoj starih pasmine

Lipovljani Ribnjak, općinski centar, aktivna folklorna društva Lipa (u grbu i imenu) Sjeverni pristup u parku prirode, ribnjak kao izletšte, općinska proslava

Kraljeva Velika Ribnjak, vrlo lijep kulturni krajobraz, stari «kraljevski grad» Orao kliktaš Dio sjeverni ulaz, put do povijeskog dvorca s informativnim pločama

Piljenice Stari mlin, stra šuma, drveni mostovi Hrast lužnjak Drveni mostovi Dio sjeverni ulaz, muzej mlinova, šumska poućna staza, odršavanje mostova

Osekovo Najljepsi pogled na polje, rimska vila Vidikovac Osiguranje vidikovaca, izgradnja terase s informacijama i ugostiteljskim uslugama, podzemno polaganje visokonaponskog kabela

Stružec Nafta, ušće Česme Geologija slojevi, prirodna blaga

Informativne ploče, nastanak Lonjskog polja (tektonski – hidromorfološki), poučna staza

Sviničko Ribarsko selo, prilaz do najvećih pašnjaka u zapadnom dijelu Lonjsko Poljes

Ribarsko selo Vođanja, ribarskaproslava, riblja jela

54


55


Tablica 10.3: Razmišljanja lokalnog stanovništva u svezi sa stanjem i razvojnim mogućnostima u Lonjskom polju Pitanje: „Kakva je pomoć potrebna stanovnicima sela, kako bi mogli zaštititi stare kuće (u %)” Institut Ivo Pilar (2001.): „Budućnost na rubu močvare”, str. 266

10.4 U gostima u posavskoj kući

10.4.1 CiljeviHrastove kuće pretvaraju Posavinu u autentičan proizvod. One povezuju prirodni prostor s ljudskim osvajanjem. Stoga su najvažniji ciljevi

• očuvanje starih drvenih kuća kroz korištenje u turističke svrhe,

• udio stanovništva parka prirode a dugoročno i regije u prihodima od turizma kroz iznajmljivanje praznih stambenih prostora i

• stvaranje specifične turističke ponude u selima.

10.4.2 ObrazloženjeDanas u Lonjskom Polju ne postoje gotovo nikakve smještajne mogućnosti. Za turističko korištenje drvenih kuća govore sljedeće točke:

• Stanovništvo u turizmu vidi veliki potencijal za sebe, kako bi poboljšali lošu gospodarsku situaciju (Institut Pilar 2001).

• Već danas je većina kuća prazna, propada te se hitno mora urediti i koristiti.

• Smještajne mogućnosti u parku prirode ili u mjestima u projektnoj regiji produžit će boravak posjetitelja te će se na taj način povećati prihodi na licu mjesta. U to spada i prehrana za goste kao i vootenje, jahanje i druge ponude za aktivnosti u slobodno vrijeme.

• Noćenje u parku osim toga sprječava nastanak velikog prometnog opterećenja.

• Korištenje kuća kao privatne vikendice bi trebalo spriječiti gdje je to moguće, jer će u sela donijeti samo malo života i još manje prihoda.

10.4.3 Koncept / mjereKako bi se u tipičnim posavskim kućama stvorila ponuda za noćenje postoje sljedeći preduvjeti:

• ispitivanjem tlocrta triju kuća došlo se do rezultata da se one na temelju veličine soba i vanjskih stepenica mogu izvanredno adaptirati (vidi nacrte). U tim povijesnim kućama visina stropa može biti nešto niža, ali je zato veličina soba pogodna za boravak.

• Samo je mali broj dodatnih zidova potreban, kako bi se napravilo četiri do pet soba s po jednom kupaonicom.

Najvažniji prvi korak je izgradnja i poticanje jedne ili skupine oglednih kuća, kako bi se pokazala rješenja za renovaciju i ugradnju sanitarnih čvorova. Uz to se mora pronaći i odgovarajući namještaj. To bi trebalo učiniti što je moguće prije, kako bi se inicirala daljnja izgradnja i spriječilo daljnje propadanje kuća.

Troškovi za kompletno renoviranje stare drvene kuće iznose otprilike 80.000 - 120.000 €. U slučaju vlastitog rada vlasnika dovoljne bi bile i manje subvencije za odgovarajuću izgradnju. Bitno je da se u jednom mjestu sanira nekoliko kuća, kako bi se oko njih mogla stvoriti odgovarajuća ponuda aktivnosti i programa.

Poticati se moraju vlasnici drvenih kuća koji su zainteresirani za odgovarajuću izgradnju.

To je na primjer moguće putem odgovarajućeg društva za korištenje i adaptaciju starih kuća. Posebno važno je da se putem subvencija, ukazivanja na povoljne poticajne mogućnosti i pomoći kod marketinga lokalnom stanovništvu olakša početak turističke djelatnosti.

Bitan uvjet za razvitak prirodnog i kulturnog turizma u Posavini je gostoprimstvo ljudi koje mora postati sastavni dio proizvoda. Doček sa domaćom šljivovicom je isto dio toga kao i brojna tipična jela ili zajednički odlazak u štalu ili na pašnjak.

54


55


Drvena kuća s gnijezdom roda u selu Žreme

Soba u muzeju na otvorenom u D. Kupčini

Ruže i trs u Čigoču

Seoska kuća - Zrinska Gora

Tkalački stan u Čigoču

Drvena kuća u Čigoču

Stara seoska kuća u Muzilovčici

Posavske kuće

56


57


Plan 10.5: Ogledni projekt Posavina - kuća, Krapje 14

56


57



58


59



58


59


10.5 Model za doživljaj prirode - Mlaka u Mokrom Polju

10.5.1 CiljeviZabačeno naselje Mlaka nalazi se na kraju ceste koja vodi po nasipu duž Save od Jasenovca uz granicu s Bosnom. Kod visokog vodostaja cesta se ne može koristiti. Ovaj dio parka prirode, Mokro Polje spada u najdivlje i istovremeno najzanimljivije dijelove ovoga područja. Stoga se

• preporučuje stvaranje ponude za goste koja će omogućiti da se doživi taj jedinstveni krajobraz,

• preporučuje očuvanje starih pasmina domaćih životinja na zapuštenim pašnjacima i

• kao cilj postavlja povratak stanovništva u gotovo napušteno selo, kako bi se očuvao taj kulturni krajobraz uz Savu.

10.5.2 ObrazloženjeU Posavini se na različitim mjestima mora stvoriti ponuda za goste koja će odgovarati različitim interesima posjetitelja. Tu spada i doživljaj krajobraza i promatranje rijetkih životinja i biljaka. Okolica Mlake je pogodna iz sljedećih razloga:

• Područja oko Mlake spadaju u najvrednije i najzanimljivije dijelove parka prirode Lonjsko Polje. Ovdje je ostao sačuvan mozaik ekološki vrlo bitnih livada i pašnjaka unutar velikih šuma. Poplavno područje je još uvijek direktno povezano sa

Savom te se slobodno preplavljuje.• Mjesto se osim toga nalazi na dva

pitoreskna zavoja Save koja graniče s velikim poplavnim površinama u Bosni. Prirodni tok Save sa strmom obalom pogodan je za promatranja.

• Poganovo Polje je najraznolikije Polje u parku prirode i ovdje se geneza krajobraza može najbolje objasniti. Veliki rukavac Save u sredini pašnjaka ima i tijekom ljeta vode i utočište je za mnoge ugrožene životinje i biljke.

• Parku su za očuvanje starih pasmina domaćih životinja potrebni pašnjaci za matična stada.

• U selu gotovo da nema stanovnika te se povratak mora pratiti odgovarajućim mjerama.

10.5.3 Koncept / mjereRazvitak turističke ponude moguć je uz nekolicinu ciljanih mjera:

• Biciklistička staza uz Savu će u budućnosti selo povezivati s prometnim čvorištem Jasenovcem. Dodatno se autom po cesti Jasenovac - Košutarica koja vodi kroz park može doći do naselja. Iz Jasenovca na primjer gosti mogu u Mlaku doći i čamcem.

• Selo postaje polazište za četiri kružne staze s dužinom od pet do dvanaest kilometara s različitim temama. Svaka će tema biti objašnjenja na pločama koje će se nalaziti na određenim točkama.

• U Poganovo i Mokro Polje vodit će poučna

staza koja će dati najbolji uvid u krajobraz. Ovdje postoji mogućnost da se orao štekavac, crna roda i žličar vide u njihovom prirodnom životnom prostoru.

• Park prirode u Poganovu Polju stvara rasplodna stada za ugrožene vrste domaćih životinja i na taj način seoskim stanovnicima nudi radna mjesta. Kao posebna atrakcija ovdje treba pasti prvo stado slavonskog sivog goveda. K tomu dolaze turopoljske svinje i posavski konji.

• Pomoću međunarodnih i domaćih humanitarnih organizacija potiče se povratak obitelji. Očuvanje livada i pašnjaka te prve turističke ponude doprinose reintegraciji.

60


61


Sava s niskim vodostajom - kružni put I Mala zelena žatba u Poganovom Polju Cvjetovi plavuna

Poučna staza - Poganovo polje pri visokom vodostajuStekavac u poplavnoj šumiSava s visokim vodostajom - kružni put I

Crna roda Pašnjak u Mokrom Polju Poučna staza - Poganovo Polje pri niskom vodastaju

Mlaka i Poganovo Polje

60


61


Plan 10.8: Ogledni projekt – prirodni turizam

62


63


10.6 Ribnjaci - neizdvojivi sastavni dio ovoga krajobraza

10.6.1 CiljeviHrvatska unutrašnjost bogata je velikim, plitkim ribnjacima za uzgoj šarana. Iz sljedećih je razloga bitno iste očuvati i izgraditi kao dio turističke ponude:

• Obogaćivanje turističke ponude s tradicionalnim ribljim jelima i posjet područja s ribnjacima.

• Dobre mogućnosti za promatranje ugroženih životinjskih i biljnih vrsta.

• Očuvanje radnih mjesta za lokalno stanovništvo u ruralnom području i osiguranje jednog od hrvatskih izvoznih dobara.

• Očuvanje ribnjaka kao bitnih životnih prostora za životinjske vrste koje su ugrožene u Europi i čitavom svijetu.

• Razvoj pilot-projekta za održiv uzgoj u Hrvatskoj.

10.6.2 ObrazloženjeMjere za ugrožen uzgoj riba u unutrašnjosti bitne su iz sljedećih razloga:

• Ugrožen je opstanak svih pet ribnjaka u srednjem području, tri više nisu u funkciji, a dva posluju samo s malim kapacitetom.

• Proizvodnja plasiranih slatkovodnih riba iz hrvatskih ribnjaka je tijekom proteklih 10 godina pala s 12.000 t godišnje na otprilike 2.000 t. Uz međunarodnu tržišnu vrijednost

od otprilike 2 € po kilogramu to je veliki gubitak za hrvatsko gospodarstvo.

• Svi ribnjaci su prema europskoj smjernici o zaštiti ptica svrstani u Important Bird Areas (područja bitna za ptice) i Hrvatska se s pristupom Europskoj Uniji obvezuje na njihovo očuvanje.

• Ribnjak Crna Mlaka je Ramsarsko zaštićeno područje a oba ribnjaka Lipovljani i Okučani/Sloboština su integralni sastavni dio Ramsar-područja doline Save - park prirode Lonjsko Polje.

• Ribnjaci su utočište za ugrožene i rijetke životinjske i biljne vrste koje su prije opsežnog uništenja poplavnog područja - i uz Savu je isušeno 80% - imali puno bolje mogućnosti za preživljavanje.

10.6.3 Koncept / mjereZa očuvanje ribnjaka kao tipičnog sastavnog dijela hrvatskog nizinskog krajobraza u Posavini i Podravini potrebne su sljedeće mjere:

• Sustav od putova i skrovišta za promatranje gostima daje uvid u životinjski svijet, bez da ga unište. Tako će gosti remetiti samo mali dio ribnjaka (vidi koncept posjetitelja Crna Mlaka).

• Pomoću mogućnosti za promatranje, ribnjake za pecanje i informacijski centar stvorit će se ponuda koja poziva na boravak i ponovni dolazak.

• Direktan plasman poboljšat će se izgradnjom restorana i redovite ponude za goste, kao što su vođenja i proslave. Dobar primjer za to je postojeći restoran kod

ribnjaka u naselju Crna Mlaka.• Ribnjaci, kao npr. Lipovljani i Okučani

integrirat će se u regionalni sustav usmjeravanja posjetitelja parka prirode Lonjsko Polje kao sjeverni odnosno istočni prilaz. U budućnosti mogu računati s godišnje 10.000 do 20.000 gostiju.

• Plasman riba će se poboljšati pomoću uređaja za preradu i pakiranje za veletrgovinu.

• Temelj za sve te razvoje je izmjena naknade za gospodarenje vodom od strane hrvatske Vlade kao bi se omogućio ekonomski isplativ rad. Ribnjaci koji su pod zaštitom i u kojima nije dopušten lov na ptice moraju se osloboditi od plaćanja naknade za vodu.

• Uslijed masivnih smetnji i ugrožavanja određenih vrsta koje su ugrožene diljem svijeta, kao što su npr. patka njorka i tankokljuni pozviždač.

62


63


Veliki ribnjak „400“

Sportski ribolov

Table na izlazu s autoputa

Odmorište ispod hrastova

Dvorac u parku

Ribnjak s čapljama Šarani na tradicinalni način

Vodena vegetacija

Park dvorca

Crna Mlaka

64


65


Plan 10.9: Ogledni projekt – ribnjaci

64


65


Tablica. 11.1: Procjena sela s aspekta zaštite spomenika od strane Zavoda za zaštitu spomenika Izvor: Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Zagreb, Mesnička 49. AUTORI: Ksenija Petrić, dipl.ing.arh. - voditelj projekta, Ana Mlinar, prof. Etnolog & Eva Matijašević, dipl. ing. arh. PROJEKT SAVA: NASTAVAK VODNOGOSPODARSKOG UREĐIVANJA SUSTAVA OD POPLAVA U SREDNJOJ POSAVINI

11 Apendiks

11.1 Procjena sela s aspekta zaštite spomenika od strane Zavoda za zaštitu spomenika

U projektnom području je hrvatski Zavod za zaštitu spomenika obišao 423 sela i pregledao glede njihove građevinske supstance i izgleda sela.

Procjena se temelji na sljedećim kriterijima:

• Položaj sela u povezanosti s kulturnim krajolikom, njegovim korištenjem i stanjem

• Stupanj očuvanosti struktura sela, kao što su npr. stari putovi, parcelacija površina i tip sela

• Očuvanost tipične arhitekture (drvene kuće)

• Tip i broj novih drvenih kuća • Uređenje središta sela • Povijesne zgrade od javnog interesa

(sakralni objekti, škole, vatrogasci, zdravstvena zaštita, dućani i gostionice)

Sva su sela na temelju tih elemenata procijenjena na sljedeći način:

01 Sela, prvobitni seoski ambijent koji je uglavnom ostao sačuvan, zajedno s tradicionalnom drvenom arhitekturom.

02 Sela, drveni dijelovi koji su ostali sačuvani zajedno s prvobitnim seoskim ambijentom.

03 Sela u kojima su sačuvane male cjeline s tradicionalnom arhitekturom.

Iz grafičkog prikaza kulturne baštine u projektnom području vide se različite zone, u kojima su sačuvana tipična tradicionalna sela: Srednja Posavina, djelomično i njezini sjeverni dijelovi do Ivanić Grada, dijelovi Turopolja, duž Kupe (Pokuplje) i sjeverni dio Lonjskog polja kod Kutine. U selima u

blizini velikih gradova i mjesta Zagreba, Siska, Karlovca, Velike Gorice, Zaprešića i Dugog Sela te u ratnim područjima kod Petrinje i Karlovca danas nedostaju ti tipični elementi koji čine draž za goste. Blizina vode odnosno poplavnih površina Save i njezinih pritoka u mnogim je slučajevima zaustavila razvoj i modernizaciju tako da je sačuvana kulturna baština.

11.2 Potencijal drvenih kućaBroj kuća u projektnom području iznosi prema ovoj studiji 7.572. Dugoročno očuvanje tih zgrada i razvitak odgovarajućih tehnika je od posebnog značaja za očuvanje tog regionalnog identiteta. Samo se 870 tih kuća nalazi u području, na razvitku kojeg već danas radi park prirode Lonjsko polje (središnje područje). To pokazuje koliko je bitan regionalni pristup.

6 sela 01 Čigoć , Krapje, Lijevo Željezno, Mužilovčica, Posavski Bregi ,Suvoj,

27 sela 02 Bistrač, Bok Palanječki, Crkveni Bok, Donja Jelenska, Donja Letina, Drenov Bok, Dužica, Gornja Letina, Greda Sunjska, Gušće, Ivanjski Bok, Kratečko, Letovanić, Lijeva Luka, Lonja, Mraclin, Nebojan, Oborovo, Poljana Lekenička, Prečno, Selišće Sunjsko, Setuš, Topolje, Trebovec, Zaklepica, Zelina Breška, Žreme

76 sela 03

(Izmjene do kraja 2002, Petrić in lit.)

Auguštanovec, Bobovac, Bratina, Brest Pokupski, Brkiševina, Brođani, Buševec, Desna Martinska Ves, Desni Dubrovčak, Domagović, Donja Gračenica, Donja Greda, Donja Kupčina, Donja Lomnica, Donji Šarampov, Gornji Varoš, Dumače, Gradec Pokupski, Gradusa Posavska, Greda, Greda Breška, Ježevo, Krivaj Sunjski, Kuče, Kutinsko Selo, Lazina, Lekenik, Leprovica, Lijevi Dubrovčak, Lijevi Štefanki, Lijevo Sredičko, Lijevo Trebarjevo, Lukavec Posavski, Lupoglav, Mahovo, Mala Gorica, Mala Ostrna, Novaki Oborovski, Novi Farkašić, Obedišće Ježevsko, Okoli, Okuje, Opatinec, Osekovo, Palanjek, Palanjek Pokupski, Peščenica, Piljenice, Pisarovina, Plesmo, Pokupsko Vratečko, Potok, Prečec, Preloščica, Prerovec, Preseka Oborovska, Prevlaka, Puska, Rakitovec, Stara Drenčina, Stara Subocka, Stari Brod, Stari Farkašić, Strmen, Stružec, Sunja, Šemovec Breški, Tarno, Tišina Erdedska, Veleševec, Velika Hrastilnica, Velika Jamnička, Velika i Mala Svinjička, Zamršje, Zorkovac (Lijevi), Žažina

66


67


Izrazito veliki broj drvenih kuća postoji u sljedećim selima (tablica):

Selo Broj drvenih kuća Ocjena

Više od 100: Osekovo 147 (03)Potok 124 (03)Gušće 114 (02)Posavski Bregi 113 (01)Donja Kupčina 110 (03)Lupoglav 108 (03)

više od 90:Voloder 97 (04)Nebojan 92 (02)Stružec 91 (03)Bobovac 90 (03)

više od 80:Krapje 87 (02)Donja Gračenica 87 (03)Greda Sunjska 84 (02)Lekenik 82 (03)Lonja 82 (02)Letovanić 82 (02)Prelošćica 80 (03)

66


67


Sl. 11.1: Prikaz koncepta zaštite i renaturiranja za srednji dio doline rijeke Save

Sl. 11.2 Pregled poplavnih površina uz Savu (u ha)

11.2 Zaštita od visokih voda u projektnom području

11.2.1 Međunarodni značaj Projektno područje ne samo da za srednju Europu predstavlja jedinstvenu prirodnu i kulturnu baštinu, već je i najbolji primjer za zaštitu od poplavnih voda u Europi. Visoke vode Save se u dijelu nizvodno od Zagreba kod velikih poplava smanjuju za otprilike 1000 kubičnih metara u sekundi. Na taj način poplavna područja Save ne štite samo Zagreb od visokih voda, već i gradove u Bosni,

Vojvodini i Srbiji. Za Savu je izrađen prvi projekt zaštite od visokih voda koji u obzir uzima čitavo slivno područje rijeke. Još i danas poplavne površine jugoistočno i jugozapadno od glavnog grada Zagreba iznose više od 1000 četvornih kilometara. Samo se njihovim postojanjem mogu prihvatiti veliki valovi visokih voda koji dolaze iz Alpa i Dinarida. Studija o visokim vodama [Brundić i dr. 2000.], koju je financirala Svjetska banka, pokazuje ne samo veliki kapacitet te riječne doline koja može primiti više od 2 milijarde kubičnih metara, nego i mogućnosti kooperacije između zaštite okoliša, šumarstva i poljoprivrede te zaštite spomenika.

11.2.2 CiljCilj nove studije Svjetske banke je zamijeniti projekt koji je već 30 godina star. Najvažniji zahtjevi za zaštitu od visokih voda i regionalni razvitak (vidi sl. 11.2) su:

• zaštiti postojeća poplavna područja kao važna retencijska i prirodna područja;

• renaturiranje dijela poplavnih područja, posebice duž Save;

• očuvanje velikog dijela isušenog riječnog krajolika, kao npr. kod sela roda Čigoč i Lonja, pomoću ekoloških poplavljivanja;

• renaturiranje izravnanih dijelova rijeka; • očuvanje velikog broja starih riječnih

rukavaca duž Save i njezinih pritoka.

68


69


Sl. 11.3: Nizvodno od Zagreba se smanjuje vodostaj Save kod visokih voda. Taj važan učinak rasterećenja koji poplavna područja imaju, u Europi se može vidjeti samo još na Savi.

11.2.3 Gospodarski značaj poplavnih područja Poplavna područja imaju središnju funkciju kod zaštite od visokih voda. Bez njihovog djelovanja na Savu i njezine pritoke, velike vodene mase predstavljale bi stalnu veliku opasnost za gradove i poljoprivredu. Dok je na drugim rijekama tijekom proteklih 30 godina u Europi dolazilo do katastrofalnih poplava, to se je ovdje sprečavalo ispuštanjem poplavnih bujica u poplavno područje Save.

Za to je zaslužna dalekovidna zaštita od visokih voda iz 60-tih godina prošloga stoljeća. Dok su uz druge rijeke uništena poplavna područja, ona su sačuvana u središnjem dijelu Save, u području između Karlovca, Zagreba, Siska i Gradiške, na površini od 1.000 četvornih kilometara – to je površina gotovo dvostruko veća od najvećeg njemačkog jezera, tj. Bodenskog jezera! To područje pored zaštite od visokih voda ima još mnogo drugih gospodarskih vrijednosti koje zapravo ne očekujemo kod vlažnih područja.

Najjednostavniji je značaj za ribe. Vrijednost riba koje se razmnožavaju u poplavnom području iznosi između 50 - 350 € po hektaru. To područje je kolijevka za ribe iz Save i Kupe. Divlji šaran i štuka su vrste koje se uobičajeno mrijeste na poplavljenim pašnjacima. Danas već otprilike 15.000 ribiča odlazi u poplavna područja. Otprilike 700 četvornih kilometara šuma se nalazi u području neposredno uz poplavno područje te tako potvrđuju da je zaštita od visokih voda i ekonomski isplativa. Vrijednost zaliha drva po hektaru ima vrijednost veću od 20.000 €. K tomu dolaze i mnoge druge vrijednosti kao što su klimatska zaštita, odmor i lov.

U Posavini živi veliki broj jelena i srna, ali i šakal, dabar i divlja mačka. Svaki hektar poplavne površine čisti vodu Save, a time i Dunava. Na međunarodnoj se razini vrijednost te prirodne usluge procjenjuje na otprilike 200 € po hektaru. Osim toga se poplavna područja skrbe za obnovu podzemnih voda i time za dobivanje pitke vode.

Izvor:

Brundić, D., Barbalić, D.; Omerbegović, V; Schneider-Jacoby, M.; Tusić, Z. (2001.) Alluvial Wetlands Preservation in Croatia - The Experience of the Central Sava Basin Flood Control System. In: H.J.Nijland & M.J.R.Cals: River Restoration in Europe, Pratical Approaches, Proceedings of the Conference on River Restoration 2000 - July 17, 2000, RIZA rapport nr.:2001.023: 109 - 118.

68


69


Sl. 11.4: Rezervat biosfere kao regionalni model planiranja

11.3 Susjedna područja Potencijalni rezervat biosfere Središnja Posavina

11.3.1 CiljSredišnja se Posavina nalazi u srcu Hrvatske, između četiri županije: Zagrebačke, Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske. Dugoročno regionalni program mora objediniti sljedeće ciljeve:

• Stvaranje zanimljivog turističkog proizvoda za područje Zagreba i međunarodni turizam.

• Ustrojavanje ustanove za regionalni razvitak koji bi bila nadležna za čitavo područje, neovisno o administrativnim granicama.

• Povezivanje planiranih i postojećih područja zaštite prirode i krajolika.

• Zaštita i očuvanje tipičnih posavskih sela duž Save, Kupe, Sunje i Odre.

• Razvitak međunarodno jedinstvenih prirodnih utočišta i retencijskih područja za zaštitu od visokih voda.

11.3.2 ObrazloženjeOstvarenje ovih ciljeva bitno je iz sljedećih razloga:

• Otprilike 1,5 milijuna ljudi živi u središtu Hrvatske. Unatoč tomu su mnoga područja gotovo pusta, jer ljudi iz tih područja intenzivno odlaze sa sela u gradove. To vrijedi posebice za sela duž Save i Kupe.

• Središnja Posavina je najveći zatvoreni sustav poplavnih područja u području Dunava i srednje Europe, te se isto prostire daleko izvan granica parka prirode Lonjsko polje.

• Park prirode Lonjsko polje pokazuje da nadređena administracija može dati odlučujuće impulse za očuvanje kulturne i prirodne baštine. U selima unutar parka ljudi u manjem broju odlaze sa sela u grad nego što je to u prosjeku slučaj u Sisačko-moslavačkoj županiji.

• Prostorni plan na nacionalnoj i regionalnoj razini predviđa najrazličitija zaštitna područja na područjima projekata koji moraju imati zajednički razvojni cilj.

• Tu spadaju područje zaštite krajolika uz Kupu, predviđena zaštićena područja u Turopolju i Odranskom polju te sisačka Posavina.

• Prema međunarodnim aspektima područje bi trebalo imati posebno velik status zaštite te je već registrirano prema kriterijima EU-a (Important Bird Area).

• Projektno područje ima istovremeno istaknutu međunarodnu funkciju na području zaštite od poplavnih voda, i to za čitavo slivno područje Save.

11.3.3 Koncept / MjereZa ovakve posebne kulturne i prirodne krajolike, zajedno s njihovim okruženjem UNESCO nudi regionalan model planiranja: rezervat biosfere. Taj status je međunarodno priznat. Smjernice pomažu kako kod prostornog

planiranja tako i kod skrbi za ta području i za njihovu organizaciju. Rezervati biosfere nisu zaštićena područja u klasičnome smislu, već objedinjuju zaštitu, istraživanja i regionalni razvitak. U njima surađuju tijela za upravljanje zaštićenim područjem, općine i korisnici, kako bi se postigao optimalan regionalni razvitak. Za prostorno planiranje bitna je podjela na središnje, tamponske i tranzicijske zone. Samo se prve dvije zone sukladno zakonskim propisima zemlje moraju voditi kao zaštićena područja.

Kako bi se ostvarili ti ciljevi, predlažu se sljedeće mjere:

• Poplavna područja Save, Kupe, Sunje i Odre objedinjuju se sa svojim vrijednim kulturno-povijesnim selima u park prirode ili u rezervat biosfere, sukladno međunarodnim kriterijima.

• Pritom se poplavne površine po uzoru na park prirode Lonjsko polje stavljaju pod zaštitu, a sela se objedinjuju u tzv. tranzicijsku zonu.

70


71


Sl. 11.5: Zone rezervata biosfere

• U budućnosti će se čitavo područje razviti sukladno prijedlozima za središnje područje i na međunarodnom tržištu predstaviti i promovirati kao turistički proizvod.

• Dugoročno gledano će se za čitavo područje nastojati ishoditi status svjetske kulturne baštine. To je opravdan cilj, budući da su dijelovi koji se nalaze izvan zaštićenog parka prirode Lonjsko polje jednaki, ako ne čak i autentičniji, ako se gledaju s aspekta stupnja očuvanosti kulturnog krajobraza i sela.

70


71


Tablica 11.2: Ptice kao pokazatelji ekološkog potencijala poplavnog područja Save i mogućnosti njihovog očuvanja.Izvor: Schneider-Jacoby, M. (1993) Vögel als Indikatoren für das ökologische Potential der Saveauen und Möglichkeiten für deren Erhaltung. Dissertation an der Universität Konstanz, erschienen 1995 im Naturerbe Verlag Jürgen Resch, Überlingen

11.4 Ugrožene, atraktivne vrste ptica u susjednom području

Vrsta Ptica gnjezdarica Ptica selica Primjedba / staništaVeliki Vranac Oko 300 parova Oko 2.000 Populacija ovisi o vodostajuMali Vranac 5 parova Nova ptica gnjezdarica u Krapje Đolu 2002Crna Roda Preko 120 parova Do 70 u jednom jatu Poplavne šume, lovi i u poplavnim pašnjacimaRoda Preko 700 parova Mnogo sela roda npr. Čigoč, Lonja, D. Kupčina Siva Čaplja 1100 parova 7 kolonija npr. kod Šaša i Lipovljana Čaplja Danguba Oko 20 parova Gotovo svi u Krapje ĐoluMala Bijela Čaplja 100 do 200 parova Do 400 u jednom jatu Kolonija Žličarke Krapje Đol Gak Preko 200 parova Kolonija Žličarke Krapje ĐolŽličarka 70 do 180 parova Do 400 u jednom jatu Kolonija Žličarke Krapje Đol, lovi na pašnjacima i u ribnjacimaPatka Njorka Oko 580 parova Do 5.000 se linja Ribnjaci: Crna Mlka, Lipovljani – najveća koncentracija u EuropBjelobrada Čigra Do 1.000 parova Poganovo Polje i ribnjaciKosac 400 do 450 parova Velike livade npr. kod Sunjske GredeVodena ptica Oko 80.000 Poplavna područa, akumulacije i ribnjaci Štekavac Oko 30 parova Do 10 u jednom jatu Ribnjaci i poplavna područjaOrao Kliktaš Oko 50 parova Velike livade npr. kod Jasenovca i Kraljeva Velika, ali pad populacijeCrna Lunja Oko 50 parova Preko voda npr. rijeka i ribnjakaVodomar Preko 100 parova Na svim vodotocimaCrevenoglavi Djetli Preko 4.500 parova Karakteristićni za hrastove šumSiva Žuna Preko 1.000 parova Poplavne šumeSivi Svračak Oko 30 parova Otvoreni kulturni krajobrazCrvenorepi svračak Preko 2.000 parova Kulturni krajobraz sa živicomSmeđoglavi Bati Oko 5.000 parova LivadeBjelovrata Muharica Preko 10.000 parova Karakteristićni za hrastove šumPupavac Preko 100 parova Pašnjaci i vočnjaci u okolinim selimaGavran Oko 100 parova Do 50 u jednom jatu Poplavne šume

72


73


Sl. 11.6: Important Bird Areas (Važna ornitološka područja) Prirodna područja od međunarodnog (važna ornitološka područja, Ramsarska konvencija, rezervat biosfere) i nacionalnog (nacionalni i parkovi prirode) značaja u Hrvatskoj

Legenda vidi tab. 11.4

11.5 Prirodna područja od međunarodnog i nacionalnog značaja u Hrvatskoj

72


73


Tablica 11.3: Prirodna područja od međunarodnog (važna ornitološka područja, Ramsarska konvencija, rezervat biosfere) i nacionalnog (nacionalni i parkovi prirode) značaja u HrvatskojIzvor: Heath M. F.; Evans, M. I. (2000) Important Bird Areas - Priority sites for conservation. BirdLife Conservation Series. Vol 2 (8) Cambridge

Location NP IBA BR Ramsar International name Croatian name Area IBA (ha) Area NP (ha)

Partnerregion 1 Alluvial wetlands of the River Danube Poplavno podrucje rijeke Dunav 30.000

Partnerregion 2 x Kopacki Rit Special Zoological Reserve Posebni zooloski rezervat Kopacki rit 7.000

Partnerregion A x Nature Park Kopacki rit Park priorode Kopacki rit 17.770

Partnerregion 3 River Drava Drava od Donjie Miholjca do Osijeka 25.000

Partnerregion 4 Nasicka Breznica fish-ponds Ribnjaci kod Nasicke Breznice 1.345

Partnerregion 5 Alluvial forests from Podravska Slatina Poplavne sume hrasta luznjaka izmedju Viroviticko 100.000

Partnerregion 6 Donji Miholjac fish-ponds Ribnjaci kod Donjeg Miholjca 981

Partnerregion 7 Grudnjak fish-ponds Ribnjaci Grudnjak 1.020

Partnerregion B Nature Park Pupuk Park Prirode Papuk 33.600

Partnerregion 8 Jelas field - fishpunds and alluvial landscape Jelas polje Brodsko-posavska zupanija 10.000

Core Area C 9 x Alluvial wetlands of the River Sava / Lonjsko Polje Poplavno podrucje rijeke Save / Park prirode Lonsjko Polje 210.000 50.650

Partnerregion 10 Koncanica fish-ponds and surrounding area Ribnjaci Koncanica s okolicom 10.000

Partnerregion 11 Alluvial wetlands of the River Drava Poplavno podrucje rijeke Drave 50.000

Neighboring region 12 Turopolje Turopolje 20.000

Partnerregion D Nature Park Medvednica Medvednica 22.826

Partnerregion E Nature Park Samoborska Mountains - Zumberak Samoborsko gorje-Zumberak 33.300

Neighboring region 13 x Pokupsko depression Pokupska Depresija 196.600

Karst & Coast F National Park Plitvice Nationalni park Plitvicka jezera 29.492

Karst & Coast G National Park Risnjak Nacionalni park Risnjak 6.400

Karst & Coast H Nature Park Ucka Park prirode Ucka 14.600

Karst & Coast I National park Brujuni Nacionalni park Brijuni 3.635

Karst & Coast 14 Special Ornithological Reserve on Krk island Posebni ornitološki rezervat na otoku Krku 1.000

Karst & Coast 15 Prvic island Otok Prvic 7.000

Karst & Coast 16 Special Ornithological Reserves on Cres island Posebni ornitološki rezervati na otoku Cresu 1.450

Karst & Coast J National Park Northern Velebit Nacionalni park Sjeverni Velebit 10.900

Karst & Coast K x Nature Park Velebit Park prirode Velebit 200.000

Karst & Coast L 17 Paklenica National Park Nacionalni park Paklenica 3.617 10.200

Karst & Coast M,N 18 Kornati National Park and Nature Park Telascica Nacionalni park Kornati i Park prirode Telascica 30.200 28.506

Karst & Coast O 19 Nature Park Lake Vransko Park prirode Vransko jezero 3.000 5.700

Karst & Coast P 20 Krka National Park Nacionalni park Krka, 14.200 11.100

Karst & Coast 21 Sinjsko field Sinjsko polje 640

Karst & Coast 22 Dinara mountain Dinara planina, 20.000

Karst & Coast Q Nature Park Biokovo Park prirode Biokovo 19.550

Karst & Coast 23 x Delta of the Neretva river Delta rijeke Neretve 11.500

Karst & Coast R National Park Mljet Nacionalni park Mljet 5.480

Total 754.553 498.229

74


75


11.6 Popis fotografia i crteža

Sl. 1.1: 4Seoski vrtovi u Mužilovčici

Sl. 2.1: 5Pregledna Karta

Sl. 3.1: 10Predložen put uz Savu kod Boka blizu Siska

Sl. 3.2: 11Hotelski objekt u toplicama Topusko

Sl. 3.3: 11Znak obiteljskog imanja Ravlić

Sl. 3.4: 12Sisačka poučna staza „Put kroz povijest“: prve mjere uz stare rimske zidine grada

Sl. 3.5: 12Brodovi na Savi kod Siska koji čekaju i ispust otpadnih voda

Sl. 4.1: 14Logotip parka prirode Lonjsko polje: žličarke i četverolisna raznorotka

Sl. 4.2: 21Bakrorez iz 1815: Pribojavani Uskok bio je naoružan pištoljem i mačem čak i kada je radio u polju. Izvor : Hacquet

Sl. 4.3: 21Bakrorez iz 1815: Klementinski graničar drži u ruci kundak. U pozadini se vidi čardak na stalcima ispred kojega je stražar. Izvor: Hacquet

Sl. 4.4: 21Bakrorez, 1815: Ratoboran graničar s turske strane, prepoznatljiv po hlačama. Izvor: Hacquet

Sl. 4.5: 22Kostajnica je izvanredan, a istovremeno i vjerojatno najpitoreskniji primjer povijesti graničnog područja. Izvor: Georg Hufnagel u Braun-Hogenbergu 1618.

Sl. 4.6: 24Lonjsko Polje

Sl. 5.1: 26Sl. 4.7: Sava - prirodni rječni tok usprkos plovnosti

Sl. 6.1: 28Samo jednostavni nasipi od ilovače odvajaju jako kiselu otpadnu vodu od vodenih masa u Lonjskom polju

Sl. 6.2: 28Drvene kuće propadaju

Sl. 6.3: 28i zamjenjuju se kućama od cigli

Sl. 6.4: 28Sela gube svoj karakter

Sl. 8.1: 34U selu Čigoč je po prvi puta jedna kuća pretvorena u informacijski centar parka prirode.

Sl. 8.2: 35Prikaz bitke kod Siska u sisačkoj tvrđavi Stari grad

Sl.8.3: 36Sisačka tvrđava (Stari Grad)

Sl. 8.4: 36Opsada Siska 1593.Izvor: Samuel Dilbaum u Augsburgu, 1603.

Sl. 8.5 37Granična rijeka Una

Sl. 9.1: 41Primjeri lijepih proizvoda iz Posavine

Sl. 10.1: 44Središnji trg u Sisku

Sl. 10.2: 44Sisak - Stari Grad

Sl. 10.3: 47Čardak uobičajen u vojnoj krajini Izvor: Toifl & Leitgeb 1991.

Sl. 11.1: 67Prikaz koncepta zaštite i renaturiranja za srednji dio doline rijeke Save

Sl. 11.2 68Pregled poplavnih površina uz Savu (u ha)

Sl. 11.3: 69Nizvodno od Zagreba se smanjuje vodostaj Save kod visokih voda. Taj važan učinak rasterećenja koji poplavna područja imaju, u Europi se može vidjeti samo još na Savi.

Sl. 11.4 69Rezervat biosfere kao regionalni model planiranja

Sl. 11.5: 70Zone rezervata biosfere

Sl. 11.6: 72Important Bird Areas (Važna ornitološka područja)

74


75


11.8 Popis planovaPlan 10.1: 43Ogledni projekt Sisak

Plan 10.2: 46Ogledni projekt - koncept prometa

Plan 10.3: 49Ogledni projekt - koncept posjetitelja

Plan 10.4: 52Ogledni projekt Posavina - sela

Plan 10.5: 56Ogledni projekt Posavina - kuća, Krapje 14



Plan 10.8: 61Ogledni projekt – prirodni turizam

Plan 10.9: 64Ogledni projekt – ribnjaci

11.7 Stranice sa fotografijemaSredišnje područje 0

Susjedno područje 6

Partnerska područja 9

Život u selu 18

Informacije za posjetitelje 32

Jasenovac 38

Vođenje posjetitelja 48

Posavsko selo 51

Posavske kuće 55

Mlaka i Poganovo Polje 60

Crna Mlaka 63

11.9 Popis autora fotografijaSve fotografije, osim str. 12 (lijevo dolje) i str. 28 (sredina): autor Engel/Creatop, str. 60 (sredina): autor Robbrecht/Euronatur i str. 18 (sredina gore): autor Behr/Euronatur su od autora Schneider-Jacoby/Euronatur.

76


77


11.10 Popis tablicaTablica 1.1: 4Razvojni cilj lokalnog stanovništva Izvor: Institut Ivo Pilar (2001.): „Budućnost na rubu močvare”, str. 267

Tablica 3.1: 10Prosječne temperature zraka u Zagrebu,Dubrovniku i PuliIzvor: Njemačka meteorološka služba, podaci o klimi u Europi

Tablica 3.2: 12Broj posjetitelja u parku prirode Lonjsko polje od početka njegova rada (samo vođeni gosti koji su registrirani kroz kupovinu ulaznice) Izvor: Godišnje izvješće parka prirode 2002.

Tablica 4.1: 16Posavska sela u središnjem području turističkog regionalnog koncepta Izvor: Svi podaci iz Gugić-Bahsler „Lonjsko Polje - A Pre-Feasibility“

Tablica 7.1: 30Njemačko tržište: Motivacija i vrijednosti u ponašanju odabranih ciljnih skupina u slo-bodno vrijeme i na odmoru Izvor: Institut für Freizeitwirtschaft, Ciljne skupine u slobodno vrijeme 1995. – 2005.

Tablica 10.1: 47Mišljenje stanovništva Lonjskog polja u svezi s okolišem i prirodnim resursama Pitanje: „Koje aktivnosti ugrožavaju životinjski i biljni svijet u Lonjskom polju (u %)” Izvor: Institut Ivo Pilar (2001„Budućnost na rubu močvare”, str. 269

Tablica 10.2: 53Očuvanje identiteta sela u Posavini Prijedlozi za ocjenu i usmjerenje turističkog razvitka

Tablica 10.3: 54Razmišljanja lokalnog stanovništva u svezi sa stanjem i razvojnim mogućnostima u Lonjskom polju Pitanje: „Kakva je pomoć potrebna stanovnicima sela, kako bi mogli zaštititi stare kuće (u %)” Institut Ivo Pilar (2001.): „Budućnost na rubu močvare”, str. 266

Tablica. 11.1: 65Procjena sela s aspekta zaštite spomenika od strane Zavoda za zaštitu spomenika Izvor: Ministarstvo kulture - Uprava zazaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Zagreb, Mesnička 49

Tablica 11.2: 71Ptice kao pokazatelji ekološkog potencijala poplavnog područja Save i mogućnosti njihovog očuvanja.Izvor: Schneider-Jacoby, M. (1993) Vögel als Indikatoren für das ökologische Potential der Saveauen und Möglichkeiten für deren Erhaltung.

Tablica 11.3: 73Prirodna područja od međunarodnog (važna ornitološka područja, Ramsarska konvencija, rezervat biosfere) i nacionalnog (nacionalni i parkovi prirode) značaja u HrvatskojIzvor: Heath M. F.; Evans, M. I. (2000) Important Bird Areas - Priority sites for conservation. BirdLife Conservation Series. Vol 2 (8) Cambridge

11.11 Izvori i citati1 Svjetska turistička organizacija, “Enhancing the Economic Benefits of Tourism for local Communities and Poverty Alleviation”, Madrid 2002.; “Sport & Tourism”, Barcelona 2001.2 The European Commission: Study on: Using natural and cultural heritage for the develop-ment of sustainable tourism in non-traditional tourist destinations3 Heath & Evan (2000.): Important Bird Areas in Europe (Važna staništa ptica u Europi)4 Škotska na primjer inscenira u čitavoj zemlji događaje i legende koji se odnose na Mariju Stuart i princa Charlesa (Bonny Prince Charles) te ih međusobno povezuje. 5 Croatian Waters & JICA, Japan (2001.) The study of water pollution reduction in the Sava River Basin in the Republic of Croatia.6 Pregled se može vidjeti u turističkoj karti parka prirode Lonjsko polje7 Čavrak, Vladimir (2002): Povijesna ret-rospektiva gospodarskog razvitka Županije sisačko-moslavačke – pouke za sadašnjost i budućnost. 4.-5. travnja, Sisak8 Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine (1996.): Povijesna naselja, katalog 1; Uprava za zaštitu kulturne baštine (2001.): Povijesna naselja – Lonjsko Polje9 Gradski muzej Sisak: Lončarstvo (1998.), Pletarstvo i košarstvo (2000.) i Život na vodi (2001.)10 Schneider-Jacoby, M. (1992): Kroatien: Öko-terrorismus an der Militärgrenze - Die ökolo-gischen Folgen des Jugoslawienkrieges. Ökozid

76


77


extra: Klassenfeind Natur - Die Umweltkatas-trophe in Osteuropa, Focus Verlag: 113 - 130.11 Schneider-Jacoby, M. (1994): Effects of the war on the Naturpark Lonjsko Polje. Proceed-ings of the Conference in Zagreb, April 1993, Kemija u industriji 43: 151-159 (1994).12 Schneider-Jacoby, M. (2002): Lack of Fer-ruginous Duck protection in Croatia - A reason for the decline in Central Europe. Proceedings of the CMS – BirdLife International Ferrugi-nous Duck Workshop, Sofia.13 Schneider-Jacoby, M. (2001): Natural or Cultural Heritage? - The Impact of War on the Landscape and Biological Diversity, GIS Forum Croatia, Zagreb: 450 – 46214 Brundić, D., Barbalić, D.; Omerbegović, V; Schneider-Jacoby, M.; Tusić, Z. (2001.) Alluvial Wetlands Preservation in Croatia - The Experi-ence of the Central Sava Basin Flood Control System. In: River Restoration in Europe: 109 – 118.15 IUCN/WCPA (2002): Sustainable Tourism in Protected Areas – Guidelines for Planning and Management. Best Practice Series 8, Cam-bridge16 U Njemačkoj je npr. veliku pozornost izaz-vao televizijski film „Na obalama Save“ kojeg je postaja Bayrischer Rundfunk emitirala u studenom 2002. godine

Regionalni Masterplan za turizam - · PDF fileMasterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni...

Documents

Transcript of Regionalni Masterplan za turizam - · PDF fileMasterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni...