Download - Narodna umjetnost XVII - core.ac.uk · PDF filejedne strane pojedinih elemenata Hi pI'oizvoda kulture, ... Metoda za istrazivanje kul- ... ma nego konacnih spoznaja

Transcript

340

Narodna umjetnost XVII

Gemeinde im Wandel, VolkskundIicheGemeindestudien in Europa herausgege-ben von Gunter Wiegelmann, F. Coppen-rath Verlag, Munster 1979, 215 str.

Knjiga sadrZi referate s 21. nje-mackog etnoloskog kongresa kojtje odrian u Braunschweigu 5-9.rujilla 1977. Podijeljena je u dvadijela: 1. Stanje i zadaee kulturno-antropoloskih studija komunalnihzajednica u Evropi i 2. Kulturnisastav i kulturna promjena u mi-kroanalizi.

Treba najprije reci nekoliko ri-jeci 0 pojmu »Gemeinde« i njegovuprijevodu. Najtocniji prijevod biobi opeina. No u nas opcina danasznaci admilllistrativno podrucje,stoga mi se ne cini pogodnim pri-mijeniti taj poj,am za ovu svrhu.Ne bti se mogl0 reei ni zajednicajer je to mnogoznacan poj.am. Nekisu u nas (Pusi<~)upotrebljavali po-jam komunalna zajednica u toj vrstiistrazivanja, pa mi se to cini uovom trenutku najpogodnijim pri-jevodom. Na to je, uostalom, u sa-moj knjizi upozorio i Burszta jeru poljskom postoj,i slican termino-loski problem.

Istrazivanje komunalnih zajed-nica ima svoju tradiciju u evrop-skoj etnologiji. Godine 1968. odrZa-na je radna konferencija 0 tom pi-tanju s uvodnim referatom JorgeDiasa. Devet godina kasnije na nje-mackom kongresu sudjelovali sureferenti iz Svedske, Madarske,Austrije i Poljske koji su dali kom-parativnu dimenziju njemackirnstudijama. Izostala je, kako kazeurednik publikacije, juzna Evropa.

S obzarom na studij komunalnihzajednica, ali i s obzirom na etno-loska istrazivanja opcenito, cine mise najzanimljivija dva referata. Tosu najprije uvodni tekst Johna W.Colea Kulturnoantropoloske komu-nalne studije u Evropi, a zatim potematici donekle srodan tekst Bjar-ne Stoklunda Uz pretpostavke iteorijsku podlogu komunalnih stu-dija u Skandinaviji.

Radi se zapravo 0 tome kakoda se sjedine pretpostavke kultur-nohistorijskoga etnoloskoga istrazi-

vanja, koje ima duboku tradicijuu Evropi, i kulturnoantropoloskogaistrazivanja koje je dalo znacajneplodove u americkim istrazivanji-rna. Manje je poznata varijantakulturne antropologije kOja se raz-vija u Skandinaviji djelomicno podutjecajem Redfielda, koji je godine1953. u Upsali ddao predavanja izkojih ee nastati poznata »The LittleCommunity«, a djelomicno podutjecajem vlastitih sodjalnih an-tropolog,a, kao sto je na primjerFrederic Barth.

Za skandinavsku etnologiju biloje karakteristicno istrazivanje sjedne strane pojedinih elemenataHi pI'oizvoda kulture, a s drugestrane studij kulturnih i socijalnihcjelina. Sarna pak istrazivanja ko-munalnih zajednica (kao i drugdjeu Evropi) nisu imala za cilj istra-zivanje zajednice; zajednica je unjima bila tek posrednik za istra-zivanje tih specificnih etnoloskihpitanja. Svedski etnolog Granlund,preuzimajuei. terminologiju MarcelaMageta, dijeli stoga etnologiju naelementarnu (koja istrazuje spome-nute elemente) i sisternatsku (kojaistrazuje etnoloske cjeline). No uoba slucaja radi se sada 0 ovome:ako je dstrazeno porijeklo pojave,predrneta i s1., zatim sirenje i pro-mjene u proslosti, kako to pove-zati s istrazivanjima funkcije istrukture u drustvenom kontekstu,kako dakle istraziti ne sarno i nejedino kulturne pojave i1i kulturnecjeline nego k,ako istraziti kulturneprocese, bilo one u proslosti, biloove u sadasnjosti?

Vee odavna osjeeamo nedostat-ke historijske etnologije u tomesto se ona bavi prosloseu ostajueiu proslosti, a kulturne elemente icje1ine pretezno nastoji objasniti iznj,ih samih, ostavljajuci socijalne ipoliticke odnosno ekonomske pro-cese po stranL No sada se sve viseprimjecuju i manjkavosti socijalno-antropoloskih studija zajednica (alii drugih socijalnoantropoloskih stu-dija) koje ostaju na sinkronoj ra-zini ne poznavaujd procese postan-ka, sirenja i mijena pojedinih kul-turnih fenomena. Najcesee sve to

341

Prlkazi I krltlke

objasnjavaju pozivanjem na »tradi-ciju«. A tradicija je ipak sarnosplet drustvenopovijesnih odnosakoju u dijakronijskim istrazivanji-rna pratimo sarno una trag kracegrazdoblja.

Problem sjedinjavanja obajupristupa nije jednostavan jer lZI-skuje mnogo vece istrazivacke na-pore. Metoda za istrazivanje kul-turnih procesa u vremenu jos nijeizradena.

Sarno istrazivanje komunalnezajednice postavlja jos neka bitnapitanja. Koje su i kako utvrditigranice komunalne zajednice? Kojesu jedinice iIi kompleksi smislenepolazne tocke za studij takve vrste?To vise sto suvremeni covjek, caki seljak, najcesee stanuje na jed-nom mjestu a radi na drugom: narazlicitim mjestima zadovoljavasvoJe zivotne potrebe. Predlaze serazlikovanje »polja aktivnosti« i»polja interakcije« kao jedinica is-trazivanja. Istrazivanje lokalne za-jednice obuhvaea zajednicu sarno sformalne strane njezina podrucj,a:aktivnosti i interakcije u stvari sepreplieu na razlicite nacine.

Gotovo da analiza komunalnihistrazivanja pokazuje viSe proble-ma nego konacnih spoznaja.

Uostalom tesko je prikazivatizbornike radova iIi referata; ti suprikazi subjektivni jednostavno za-to sto nije moguee 0 svakom go-voriti jednako icsrpno. U ovoj knji-zi medutim potrebno je svakakojos spomenutri izvrstan pregledtrendova, problema i zadaea istra-zivanja komunalnih zajednica uNjemackoj iz pera Gi.intera Wiegel-manna; uz clanak je objavljena iiscrpna bibliografija. K.ao neposred-ne, sadasnje ciljeve etnoloskih ko-munalnih istrazivanja W5egelmannnavodi: spoznaju dominantnih kul-turnih procesa u industrijskom vre-menu, davanje priloga periodizacijinovije kulturne promjene, doprinoskulturnoantropoloskoj teoriji, pra-eenje novijih tendencija u komu-nalnim zajednicama i napokon po-kusaj planske primjene znanstve-nih rezultata. Nadahnuto su napi-

sani i clanci Ine Marie Greveruso kulturno-ekoloskim zadaeama uanalizi i planiranju, i Utza Jeggleao krizi istrazivanja komunalne za-jednice.

U drugom dijelu knjige posebnoje vrijedan tekst Tamasa Hofera 0predmetima u seoskoj i gradskojsredini. To je rehabilitacija etnolo-gije predmeta na nacin da se istra-zivanje predmeta povezuje s istra-zivanjem kulturnih procesa kojedozivljavaju ljudi sto su te pred-mete proizveli iIi se njima sluze.Predmeti tako postaju sifre uz po-moe kojih se kultura izrazava. Ho-fer poznaje taj je21ik i on nam gatumaci.

Schwedtov prilog 0 gradskimsvecanostima i strukturi grada do-daje novu dimenziju folkloristickimi etnoloskim istrazivanjima ne sa-rno modernih gradskih svecanostinegoi onih koje smatramo »tradi-cionalnima«.

U nas je u proslosti bilo razvi-jeno svojevrsno istrazivanje zajed-nica. Sva istrazivanja na temeljuRadiceve upitnice zapravo su istra-zivanja seoskih zajednica. Istrazi-vanja porijekla stanovnistva tako-der su se kretala u okvirima ko-munalnih zajednica. U Sloveniji seupravo pokreee veliko sistematskoistrazivanje komunalnih zajednica;neka su istrazivanja vee obavljena.Dubinsko istrazivanje zajednice ujednom selu u Hrvatskoj, koje jeu toku, usamljena je lasta; ne zna-mo cini Ii ona proljeee. U svakomslucaju iskustva komunalnih etno-loskih istrazivanja i problematikaodnosa historijskoga i kulturnoan-tropoloskoga Hi sOcijalnoantropolo-skoga istrazivanja vrlo su aktualni,podjednako kad se misIi na budueaistrazivanja na selu kao i na onau gradu. Svakome tko se 1ati takvaposla ova ee knjiga dobro doei.

Dunja Rihtman-Augustin