Post on 24-Feb-2020
Izdavač:
NAFTNI KOMITET U
BOSNI I HERCEGOVINI
NAFTA I GASMjesečni bilten
ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI
August
2018
Intervju: Srđan Pešević,
novi Predsjednik Naftnog
komiteta Gorivo glavni
generator inflacije u
Bosni i Hercegovini
BiH (opet) na
korak do ulaska u
WTO
Od akciza na
gorivo prikupljeno
165 mil KM
Prilog: Od čega se
sastoji cijena goriva
NAFTA I GASMjesečni bilten
ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI
August 2018
3 Intervju s novim Predsjednikom Naftnog komiteta u BiH
7 Gorivo glavni generator inflacije u Bosni i Hercegovini
9 Rusija uslovljava pristup BiH WTO-u Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva
10 Britanci poslali ponudu punu rupa
13 Bank Saint Petersburg kupila dionice Rafinerije ulja Modriča vrijedne 1,3 mil KM
13 Od akciza na gorivo prikupljeno 165 mil KM
14 UO UINO dogovorio raspodjelu 165 miliona km od cestarina
15 Bevanda: Odbijen prijedlog smanjenja akciza na gorivo
16 Realni rast BDP-a u prvom kvartalu dva posto
17 Markiranjem protiv šverca goriva u RS
19 Na osnovu takse na gorivo u FBiH naplaćeno 40 mil KM, a rezerve naftnih derivata prazne
20 BIH (opet) na korak do ulaska u WTO
27 Veliki uspjeh BH Gasa: Projekt “Južne interkonekcije” dobio podršku i Evropske energetske
zajednice
29 Parlamentarci nisu podržali izmjene Zakona o akcizama u BiH
30 Kredit EBRD od 500 mil EUR za Transjadranski gasovod
31 Irak: Izvoz nafte u junu iznosio preko 105 miliona barela
32 Najveća rafinerija na svijetu biće u Nigeriji
33 SAD bi mogle postati najveći svjetski proizvođač nafte
36 Najviši njemački sud odbacio zahtjev za blokiranje gasovoda Sjeverni tok dva
37 U EU od oktobra nove oznake goriva na benzinskim pumpama
38 Otrkrivamo trikove kojima avio-kompanije štede gorivo
39 Ovih 10 stvari o gorivu MORATE ZNATI
42 Video preporuke
43 Prosječne maloprodajne cijene goriva u zemljama regiona
44 Specijalni prilog: Od čega se sastoji cijena goriva
„
„
Tržište u BIH je
razvojno i ima
mnogo prostora za uređenje i
unapređenje.
Intervju s novim
Predsjednikom Naftnog
komiteta u BiH
Srđan Pešević
Predsjednik
Naftni komitet u BiH
Srđan Pešević, direktor G-Petrola koji
upravlja GAZPROM i NIS Petrol
benzinskim stanicama u BiH , nedavno
je izabran za novog predsjednika
Naftnog komiteta u BiH.
− Šta je uloga Naftnog komiteta u BiH i
koje to interese naftnih kompanija
pokušavate artikulisati kroz ovo
Udruženje?
Ciljevi udruženja su jasno definisani u
našim osnivačkim aktima. Između
ostalog, izdvojio bih edukacijske
djelatnosti koje su zamišljene kao
prenos znanja u naftnom sektoru.
Dobar primjer i praksa toga je
prošlogodišnja konferencija u Sarajevu
kojoj je prisustvovao i predsjednik
Svjetskog naftnog komiteta Jozsef Toth
3 Specijalni prilog: Intervju|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
sa tri panel diskusije koje su pokrile
kretanja u naftnom sektoru globalno,
zatim regionalno i lokalno. Takođe, NK
u BIH djeluje i u smjeru pružanja podrške
usklađivanju lokalnog zakonodavstva
sa EU i zaštiti tržišnih uslova poslovanja i
povoljnog poslovnog okruženja.
Prije par dana, kao udruženje i članica
Svjetskog naftnog komiteta, dobili smo
poziv za ućešće na Svjetskom savjetu o
nafti koje se održava od 1. do 3.
oktobra ove godine u Kazahstanu. To
je dobar pokazatelj da se putem našeg
udruženja i Bosna i Hercegovina stavlja
na svjetsku naftnu mapu.
Važno je istaći da je NK jedna od 65
članica Svjetskog naftnog komiteta
koje predstavljaju više od 95% svjetske
proizvodnje i potrošnje nafte i gasa.
Svjetski naftni komitet sa sjedištem u
Londonu od 1933. godine predstavlja
forum na kom se rješavaju ključni
izazovi ove industrije i naš komitet je za
samo godinu dana rada od svog
osnivanja uspjeo postati deo toga.
Razlog i ideja za osnivanje ovakvog
jednog udruženja u Bosni i Hercegovini
leži u činjenici da već postojeća
udruženja u našoj zemlji kroz svoje
kapacitete, ali i zbog isključive
entitetske orjentacije, ne mogu
odgovoriti na najbolji mogući način na
zahtjeve tržišta za konsolidacijom.
Takođe, članice NK u BiH poseduju
kapacitet prenosa znanja i najboljih
svjetskih praksi kakve su u ovom
trenutku, prema našem mišljenju,
veoma potrebne u BiH.
− Kako ocjenjujete naftno tržište u BiH
kada je u pitanju legislativa?
Mislim da postoji dosta prostora za
unapređenje i NK u BiH je spreman da
bude pouzdan partner u tom procesu
svima koji žele da unaprede domaću
legislativu. Sada postoje određene
neusaglašenosti propisa na entitetskom
i državnom nivou koje direktno utiču na
profitabilnost poslovanja, preko
različitosti uslova poslovanja u
enitetima i Brčko Distriktu (u kom se npr.
i dalje prometuje lož ulje na benzinskim
stanicama), do toga da nadležne
institucije ignorišu anomalije, kao što je
prodajna cijena dizela na nivou
nabavne u regionu Bijeljina već dvije
sedmice.
Moram zaključiti da je tržište u BIH
razvojno i da ima mnogo prostora za
uređenje i unapređenje. Kao primjer bih
naveo Odluku o kvaliteti tečnih naftnih
derivata, koja je osnova našeg
poslovanja u BIH, i za čije se usvajanje
čvrsto zauzimamo jer će omogućiti
prometovanje goriva višeg kvaliteta..
− Posljednje zakonsko rješenje, novi
Zakon o akcizama, primjenjuje se od
februara ove godine i još uvijek je
mnogo polemika u javnosti oko toga.
Nedavni protesti građana na
ulicama većih gradova u BiH i apeli
za snižavanje cijena , otvorili su
brojne rasprave i u Parlamentima
oko cijena goriva i eventualnog
ograničavanja marži na naftne
derivate. Na koji način se vodi
cjenovna politika?
Cijena derivata na tržištu BIH se formira
slobodno, najčešće u zavisnosti od
ponašanja konkurencije i kretanja
cijene barela na tržištu sirove nafte, a
odluka o visini trošarina na te derivate
donose relevantna zakonodavna tjela.
Ne mogu da ocijenim da li je cijena
derivata na pumpama u BIH visoka ili
niska, ali ono što mogu je da uporedim
cjenovnu i akciznu politiku sa zemljama
regiona. Prema onome što možemo da
vidimo iz analiza, akcizna i cjenovna
politika je na nivou regiona.
4 Specijalni prilog: Intervju|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Pitanje o ostalim makroekonomskim
pokazateljima nije pitanje za NK u BiH.
U vezi sa kampanjom koja traje oko
cijene goriva, sa pozicije distributera
mogu da kažem da većina nas, koja
radi u skladu sa zakonom, posluje sa
najnižim prosječnim maržama u istoriji
svog poslovanja i da su priče o
maržama i ekstraprofitu distributera
koje su plasirane u prethodnom
periodu u najmanju ruku netačne.
Dovoljno je pogledati javno dostupne
finansijske izvještaje najvećih
distributera nafte u državi za prethodnu
godinu i vidjeti da privredna društva
koja imaju skoro milijardu konvertibilnih
maraka prometa ostvaruju jako niske
profitne marže (u konkretnom slučaju je
to odnos 854 miliona KM prometa i 3,3
miliona dobiti). Sa druge strane,
takođe, imamo javno dostupne
prihode UIO koji samo od nafte
godišnje ostvare preko milijardu
konvertibilnih maraka priliva u budžet.
− Kako onda komentarišete činjenicu
da je u pojedinim regionima, npr.
Semberiji ovih dana cijena goriva
bila ispod 2 konvertibilne marke?
Jasno je da sa maržom od pola ili
jednog pfeninga, koja se ostvari sa tom
cijenom, nije moguće pokriti troškove
poslovanja. Zato to pitanje treba uputiti
onima koji posluju po tim cijenama,
kao i ka nadležnim inspekcijskim
organima.
− U pripremi je novo zakonsko rješenje
koje se odnosi na prevoz opasnih
materija i koje, u konačnici, može
dovesti do novih poskupljenja goriva
ukoliko se uvede ekološka taksa na
prevoz drumskim saobraćajem?
Da, trenutno smo u situaciji da je u
FBIH, od strane Ministarstva unutrašnjih„
U vezi sa kampanjom koja
traje oko cijene goriva, sa
pozicije distributera mogu
da kažem da većina nas,
koja radi u skladu sa
zakonom, posluje sa
najnižim prosječnim
maržama u istoriji svog
poslovanja i da su priče o
maržama i ekstraprofitu
distributera koje su
plasirane u prethodnom
periodu u najmanju ruku
netačne
Jasno je da sa maržom
od pola ili jednog
pfeninga, koja se ostvari
sa tom cijenom, nije
moguće pokriti troškove
poslovanja
„5 Specijalni prilog: Intervju|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Naravno, obzirom da je markiranje
derivata komplikovan i visokotehnološki
proces koji se mora uskladiti sa
carinskim propisima, smatramo
krucijalnim da se ovaj propis donese na
nivou BIH.
Što se tiče samog kvaliteta derivata koji
se prometuju u BIH, smatram da je
zastarjela Odluka o kvaliteti, pored
sistema kontrole koji je potrebno
unaprijediti, jedan od veoma bitnih
uzroka plasiranja nekvalitetnih i ekološki
manje prihvatljivih derivata na tržište
BIH.
S druge strane, većina rafinerija
regiona u kojima se prerađuje nafta i iz
kojih se uvoze derivati, ulaže značajna
sredstva u modernizaciju i poboljšanje
kvaliteta proizvodnje. Sličan je slučaj i
sa rafinerijom u Brodu. U tom smislu,
regulisanjem svih aspekata tržišta došli
bismo sigurno u situaciju da i građani
BIH koriste derivate neupitne kvalitete.
poslova, formirana radna grupa koja
radi na donošenju tog zakonskog akta.
U radnoj grupi je, u ovom slučaju, i
predstavnik Naftnog komiteta koji će
na sastancima jasno iznijeti naš stav.
Obzirom da se aktivno radi na tome,
ne bih ulazio u same detalje, ali moram
da apelujem na sve relevantne
čimbenike da ne iskoriste i ovaj
zakonski akt za usvajanje novih
parafiskalnih nameta koji neće imati za
cilj unapređenje uređenja tržišta i
zakonitost poslovanja, već pokrivanje
troškova plata u javnim preduzećima i
otplatu ranije podignutih kredita.
− Često se postavlja pitanje kvaliteta
goriva koji se nudi potrošačima u
BiH? Kako se u zemljama okruženja
rješava to pitanje i šta uređenje
tržišta znači za potrošača ali i za
državu?
Zemlje iz okruženja su primjer dobre
prakse kojoj BIH treba da teži. Iako
trenutno nema vlastite zalihe sirove
nafte, kao što je to slučaj u Hrvatskoj i
Srbiji, BIH može da se ugleda na većinu
zakonskih akata koji se tiču tržišta
naftnih derivata.
Prije svega, tu je primjer markiranja
naftnih derivata koje je u svojim
nastupima promovisalo i Ministarstvo
trgovine Republike Srpske, a koje bi,
kroz svoju primjenu svelo crno tržište
derivata na minimum. Kroz
visokotehnološki proces markiranja u
derivate se unose markeri koji onda
omogućavaju da se na izuzetno lak
način utvrdi da li je nafta koja se
kontroliše na tržište plasirana
regularnim putem. Kada je susjedna
Srbija uvela ovaj sistem, tržište dizela je
raslo velikom brzinom. Naravno da to
nisu novi korisnici i nove litre, nego
samo usmjeravanje tržišta u legalne
tokove. Ovo donosi benefite za državu,
krajnjeg korisnika i tržište.
...zastarjela Odluka o
kvaliteti, pored sistema
kontrole koji je potrebno
unaprijediti, jedan od
veoma bitnih uzroka
plasiranja nekvalitetnih i
ekološki manje prihvatljivih
derivata na tržište BIH
„
„6 Specijalni prilog: Intervju|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Usluge prijevoza usljed poskupljenja
naftnih derivata glavni su generator
inflacije u Bosni i Hercegovini.
U maju ove godine na godišnjem nivou
u prosjeku zabilježen je rast opšteg
nivoa cijena od 1,3 posto, podaci su
Agencije za statistiku BiH, izvještava
Indikator.ba.
Ovom rastu najviše doprinosi kategorija
prijevoza, koji je poskupio 8,3 posto na
godišnjem nivou, a samo u periodu
januar-maj poskupljenje je iznosilo 8,1
posto.
I dok je kupovina vozila na godišnjem
nivou jeftinija 0,6 posto, upotreba
prijevoznih sredstava zbog rasta cijena
goriva skuplja je za 10,6 posto. Samo u
prvih pet mjeseci ove godine upotreba
prijevoznih sredstava zabilježila je rast
od 10,1 posto.
Foto: Ilustracija
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Rastu cijena na godišnjem nivou
doprinose i poskupljenje duhanskih
proizvoda 10,7 posto (u prvih pet
mjeseci ove godine poskupljenje 7,6
posto), stanarina 3,2 posto, hrane 1,1
posto, te medicinskih proizvoda,
pomagala i opreme od 1,7 posto.
Suprotan trend, pad cijena, bilježi se
kod odjeće i obuće 10,6 posto, a u
manjem procentu i kod tekstilnih
proizvoda za kuću, namještaja,
kućanskih aparata, alata i opreme za
kuću i vrt i drugog.
Gorivo glavni generator inflacije u Bosni i
Hercegovini
Izvor: PoslovniSvijet.ba, 02.07.2018.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
7
Foto: Ilustracija
8
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Da li će Bosna i Hercegovina ove
godine postati punopravna članica
Svjetske trgovinske organizacije (STO)
još se sa sigurnošću ne može reći.
Članstvo u ovoj organizaciji je i uslov za
pristupanje Evropskoj uniji, a da bi BiH
postala članica ove organizacije
potrebno je još postizanje sporazuma s
Ruskom Federacijom.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih
odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je da
je još jedino sporan sporazum s Ruskom
Federacijom, dok sa SAD i Ukrajinom
ostaje još njihova finalizacija.
"Bilateralne sporazume sa ove dvije
zemlje trebali bi da potpišemo krajem
jula ove godine u Ženevi, tako da bi
kao zemlja sa kojom još nismo završili
pregovore ostala samo Ruska
Federacija“, objasnio je Šarović,
izvješava Radio Slobodna Evropa.
Belma Hasić iz Makroekonomskog
sektora Vanjsko-trgovinske komore BiH
smatra da na pregovore BiH i Rusije
treba gledati i u svijetlu narušenih
trgovinskih odnosa Evropske unije i
Ruske Federacije.
"Suština problema za okončanje
pregovora sa Ruskom Federacijom leži
u suparništvu u oblasti trgovinskih
odnosa Rusije sa EU. Takođe, u oblasti
usluga postoji određeni broj sektora
gdje BiH nije mogla da revidira svoju
ponudu", smatra Hasić.
Početkom ove godine Rusija je najavila
i da bi mogla da izađe iz Svjketske
trgovinske organizacije u slučaju da se
ispuni zahtjev EU za naplatu kazne od
1,39 milijardi eura godišnje od Rusije
zbog ograničavanja uvoza svinjskog
mesa.
Predstavnici BiH i Ruske Federacije na
razgovorima održanim prošle sedmice
u Ženevi približili su stavove oko
postizanja bilateralnog sporazuma.
Prema riječima Šarovića, napravljen je
značajan pomak u više oblasti, a Rusija
insistira da BiH usvoji propise o
zasebnom označavanju goriva veće
kvalitete na pumpama.
"Ključno je rješenje da u proceduru
uputimo odluku o kvalitetu tečnih
naftnih goriva, s obzirom da je ruska
strana zainteresovana za ovu materiju,
imajući u vidu da su njihove važne
investicije u
Rusija uslovljava
pristup BiH WTO-u
Odlukom o kvalitetu
tečnih naftnih goriva
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
9
Foto: WTO sjedište
naftnom sektoru i u Srbiji i u Bosni i
Hercegovini i Crnoj Gori“, kazao je
Šarović.
Još nisu završeni razgovori o lakšim
pristupima kako BiH ruskom tržištu, tako i
Ruske Federacije BH tržištu.
"Najitenzivniji su pregovori za pristup
tržištu hrane životinjskog porijekla
obzirom da smo već ranije obezbijedili
mogućnost izvoza voća i povrća na
ovo tržište. Mislim da smo vrlo blizu i
dobijanja dozvole za izvoz hrane
životinjskog porijekla", kazao je Šarović.
Pristupanje Bosne i Hercegovine
Svjetskoj trgovinskoj organizaciji počelo
je još 1999. godine kada je dobila
status posmatrača.
Pristupanje STO je vrlo složen proces koji
je zahtijevao donošenje brojnih reformi
te niza zakona i propisa koji su morali
biti usaglašeni sa međunarodnim
standardima.
Ekonomista Slaviša Raković mišljenja je
da proces pristupanja BiH STO
neopravdano dugo traje
"Prosto je nevjerovatno koji su to
problematični dijelovi ostali s obzirom
na skromno učešće u svjetskoj trgovini
uopšte.Takve prepreke su zaista
iracionalne prirode pa je teško i
progonzirati kada će konačno doći do
riješavanja statusa. To svakako šteti
Bosni i Hercegovini“, smatra Raković..
Od bivših jugoslovenskih republika, BiH i
Srbija još nisu članice Svjetske
trgovinske organizacije.
Izvor: Indikator.ba, 02.07.2018.
SARAJEVO Drugi pokušaj Vlade
Federacije BiH da pronađe stručnog
konsultanta koji bi joj pomogao da
raspiše međunarodni tender za dodjelu
koncesije za istraživanje nafte i gasa je
propao jer je jedini ponuđač poslao
tehnički neispravnu ponudu.
Tendersku dokumentaciju za posao koji
je Federalno ministarstvo energije,
rudarstva i industrije bilo spremno da
plati 1, 5 miliona maraka preuzela su 22
zainteresovana ponuđača, ali je
ponudu poslao samo "IHS MarIđt" iz
Londona, svjetska renomiranam kuća u
oblasti konsultacija u energetskom
sektoru.
Međutim, s obzirom na to da PI IHS
Markit su napravili niz propusta u
procesu dostavljanja ponude, Komisiji
za sprovođenje postupka javne
nabavke nije preostalo ništa drugo
nego da resornom ministarstvu predloži
da ponudu odbije, a što su ovi i učinili.
Kako se navodi u obrazloženju odluke o
poništenju postupka javne nabavke, na
svakoj stranici ponude kao i u
obrascima pored potpisa ponuđača
stajao je datum 20. april, dok je
ponuda u Ministarstvo stigla sedam
dana ranije, tačnije 13. aprila.
Takođe, nacrt ugovora je nepotpun i
ostavljene su praznine koje je ponuđač
trebalo da popuni. Tenderskom
dokumentacijom u dijelu koji se odnosi
na bilans stanja traženo je da bude
naveden period u posljednje tri godine.
U ponudi je naveden period od 2014,
do 2016. godine, dok podaci za 2017.
nisu navedeni, čime nisu ispunjeni
uslovi.
Britanci poslali
ponudu punu rupa
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
10 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: WTO sjedište
raspisivanje novog poziva za izbor
konsultanta. Planirano je da se novi
javni poziv objavi do 15. avgusta 2018.
godine" kazala nam je Begajeta
Habota, šef Odsjeka za geologiju u
ovom ministarstvu.
Podsjećamo, prvi poziv za izbor
konsultanta raspisan je još u avgustu
2017. godine, a tendersku
dokumentaciju tada su preuzela 43
zainteresovana ponuđača, ali nije
dostavljena nijedna prihvatljiva
ponuda. Inače, brojne svjetske
kompanije godinama unazad su bile
zainteresovane za istraživanja zaliha
nafte i gasa na podučju ovog dijela
BiH.
Svjetski gigant "Shell" je još 2011. godine
imao saradnju s Vladom FBiH. Imali su
potpisan memorandum o
razumijevanju, koji je produžavan i
2013. I 2014, ali ne i 2015, kada su se iz
nenada povukli.
Prošle godine obavijestili su resorno
ministarstvo o namjeri da se vrate u
projekat. Mediji su 2016. godine pisali
kako su osim ove kompanije za
istraživanje "crnog zlata" zainteresovani
i naftni giganti poput francuskog
"Totala" "Кеу Petroleuma" iz Australije i
"Spectruma" iz Velike Britanije.
Podsjećamo, američka Naftna
kompanija "Amoco" 1989. Godine
dobila je ekskluzivna prava da istražuje
naftu u Bosni i Hercegovini, zajedno sa
britanskom konsultantskom kućom
"Exploration Consultants Limited" Te
dvije firme u svom istraživanju otkrile su
naftu na sjeveru i jugu BiH. Rat u BiH je
ubrzo počeo I spriječio ulaganja u
naftna polja I bušenje.
Izvor: Nezavisne novine, 03.07.2018.
"Takođe, pojedini dijelovi ponude su
dostavljeni na engleskom jeziku iako je
traženo da ona bude dostavljena na
jednom od tri jezika u BiH, a sam
prevod teksta cjelokupne ponude je
dosta nejasan, što je dovelo do
dodatnih nejasnoća" navodi se u
obrazloženju odluke. Iako je i ovaj
pokušaj propao, iz Ministarstva
poručuju kako ne odustaju.
"Ministarstvo je u postupku pripreme
tenderske dokumentacije za
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
11 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Ilustracija
12
Bank Saint Petersburg PJSC stekla je
3,2% dionica u preduzeću Rafinerija ulja
Modriča, izvještava Indikator.ba.
Ona je kupila paket dionica koji je
prodao Nestro petrol, inače drugi
najveći akcionar Rafinerije nakon
Neftegazinkora.
Nesto Petrol je procentualno učešće
smanjio sa 16,2% na 13%. Transakcija je
realizovana blok poslom na Banjalučkoj
berzi 25. juna u ukupnoj vrijednosti od
1.311.922 KM.
Bank Saint
Petersburg kupila
dionice Rafinerije
ulja Modriča
vrijedne 1,3 mil KM
Izvor: Ekapija, 05.07.2018.
Na posebnom podračunu
Jedinstvenog računa na kojem se
prikuplja posebna putarina od 1.
februara, kada je počela primjena
izmjena i dopuna Zakona o akcizama,
zaključno sa 30. junom prikupljeno je
165 miliona KM, rekao je danas Srni
portparol Uprave za indirektno
oporezivanje (UIO) BiH Ratko
Kovačević.
On je podsjetio da se posebna
putarina naplaćuje u iznosu 0,25 KM po
litru derivata koji se proda na tržištu u
BiH.
– Ta sredstva stoje na podračunu
Jedinstvenog računa i biće
raspoređena onog trenutka kad
Upravni odbor (UO) UIO donese
poseban akt, odnosno odluku o
koeficijentima za raspodjelu tih
sredstava prema Republici Srpskoj,
Federaciji BiH i Brčko distriktu – dodao
je Kovačević.
Srna u Ministarstvu finansija i trezora BiH
saznaje da bi u utorak, 10. jula, trebalo
da bude održana sjednica UO UIO.
Dosadašnji pokušaji da se postigne
dogovor ministara finansija BiH i
entiteta o raspodjeli prihoda od akciza
nisu urodili plodom.
Od akciza na
gorivo prikupljeno
165 mil KM
Izvor: Finconf News, 09.07.2018.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
13 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Bank Saint Petersburg sjedište
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
UO UINO dogovorio raspodjelu 165 miliona
km od cestarina
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Upravni odbor Uprave za indirektno
oporezivanje (UINO) BiH usvojio je
danas privremenu odluku o raspodjeli
prihoda od cestarina koja su
akumulirana na posebnom podračunu
za izgradnju autocesta nakon što su 1.
februara stupile na snagu izmjena i
dopuna seta zakona koji se odnose na
putarine.
59%
39%
2%
FBiH RS BD
Nakon usvajanja ove odluke stvoreni su
uvjeti da se prikupljenih 165,2 miliona
KM na računu Centralne banke BiH
raspodjeli po dosadašnjem modelu
gdje Federaciji BiH pripada 59 posto,
Republici Srpskoj 39 posto, a Brčko
distriktu dva posto, s tim da 10 posto
sredstava ostaju rezervirana na računu
u slučaju da u narednom periodu dođe
do poravnanja među entitetima.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
14
Foto: UINO sjedište
Danas nije usvojena odluka o raspodjeli
11 miliona KM prikupljenih od cestarina
prije usvajanja izmjena i dopuna
Zakona o putarinama u BiH, jer su protiv
bili članovi UO iz Federacije BiH, te će
ova sredstva i dalje biti akumulirana na
posebnom računu.
Tokom rasprave istaknuto je da su
raspodjelom namjenskih sredstava od
cestarina stvoreni uvjeti da entiteska
preduzeća nastave izgradnju
autocesta i ispunjavaju svoje obaveze
prema kreditorima.
Članovi UINO razmatrali su danas
informaciju o stanju u vezi s izvršenjem
presude Suda BiH u korist Republike
Srpske po kojoj je Uprava dužna da
isplati 15 miliona KM bez zateznih
kamata zbog nepostojanja odluka o
poravnanjima u 2009. i 2010. godini.
Direktor UINO upoznalo je članove UO
da je do sada po ovoj presudi skinuto
više od četiri miliona KM sa nekoliko
računa Uprave te da to stvara
probleme u radu, jer se sredstva skidaju
i s depozitnih računa.
Nako što je prihvatio inicijativu radne
skupine o izmjenama i dopunama
Zakona o putarinama u BiH kojim bi se
uveo moratorij na tri godine na
povećanje specifične putarine na
cigarete, Upravni odbor UINO danas je
usvojio nacrt ovog zakona i uputio ga u
dalju proceduru Vijeću ministara BiH.
UO UIO nije danas dao pozitivno
mišljenje na Prijedlog izmjena i dopuna
Zakona o putarinama koji se odnosi na
smanjenje putarina na gorivo, a koji je
u proceduri na prijedlog tri zastupnika
Zastupničkog doma Parlamentarne
skupštine BiH.
Izvor: Business Magazine, 10.07.2018.
Bevanda: Odbijen
prijedlog
smanjenja akciza
na gorivoUpravni odbor Uprave za indirektno
oporezivanje (UO UIO) Bosne i
Hercegovine nije danas na sjednici
dao pozitivno mišljenje na Prijedlog
izmjena i dopuna Zakona o akcizama,
koji se odnosi na smanjenje akciza na
gorivo, a koji je u proceduri na prijedlog
tri poslanika Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH.
Nakon što je prihvaćena inicijativa
radne grupe o izmjenama i dopunama
Zakona o akcizama u BiH kojim bi se
uveo moratorij na tri godine na
povećanje specifične akcize na
cigarete, UIO je usvojio nacrt tog
zakona i uputio ga u daljnju proceduru
Vijeću ministara BiH.
Predsjedavajući Upravnog odbora
Uprave za indirektno oporezivanje (UO
UIO) BiH Vjekoslav Bevanda je rekao
novinarima u Banjoj Luci da podaci
koje su dobili pokazuju da drastično
pada legalni prihod po osnovu prodaje
cigareta, a raste “crno tržište”, koje se
mora suzbiti aktivnostima svih nadležnih
organa.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
15 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Vjekoslav Bevanda
Izvor: Biznis.ba, 10.07.2018.
Članovi UIO razmatrali su i informaciju o
stanju u vezi s izvršenjem presude Suda
BiH u korist Republike Srpske po kojoj je
Uprava dužna da isplati 15 miliona KM
bez zateznih kamata zbog
nepostojanja odluka o poravnanjima u
2009. i 2010. godini.
Direktor UIO Miro Džakula upoznao je
članove Upravnog odbora da je do
sada po ovoj presudi skinuto više od
četiri miliona KM sa nekoliko računa
Realni rast bruto domaćeg proizvoda
(BDP) u BiH u prvom kvartalu ove
godine u odnosu na isti kvartal 2017.
iznosio je dva posto.
Agencija za statistiku BiH je objavila da
sezonski podešena serija podataka
pokazuje rast BDP-a u prvom kvartalu
ove godine od jedan posto u odnosu
na prethodni kvartal.
U prvom tromjesečju ove godine u
odnosu na isti period prethodne
godine, značajan realni rast bruto
dodane vrijednosti zabilježen je u
trgovini na veliko i malo; popravak
motornih vozila i motocikala od deset
posto, te u proizvodnji i opskrbi
električnom energijom, plinom, parom i
klimatizacija od 8,5 posto.
Realni pad bruto dodane vrijednosti
zabilježen je u oblasti stručne,
znanstvene i tehničke djelatnosti od 7,1
posto, te slijede ostale uslužne
djelatnosti, od 6,3 posto.
Uprave te da to stvara probleme u
radu, jer se sredstva skidaju i s
depozitnih računa.
Bio je prijedlog da se o tome ne
raspravlja, već da se poštuje odluka
Suda, a drugi da se izvrši isplata iz
sredstava koja se prikupljaju, a koji se
namjenski dijele entitetima i Brčko
distriktu BiH, ali ni za jednu odluku nije
bilo dovoljno glasova.
Izvor: Akta.ba, 10.07.2018.
Realni rast BDP-a
u prvom kvartalu dva
posto
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
16 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Ilustracija
Predstavnici Ministarstva trgovine i
turizma RS, Ministarstva industrije,
energetike i rudarstva RS i Inspektorata
Republike Srpske razmatrali su
mogućnosti za donošenje novih
zakonskih rješenja, koja se odnose na
obilježavanje, odnosno markiranje
naftnih derivata, u skladu sa propisima
Evropske unije.
Proces markiranja podrazumijeva
korišćenje najsavremenijih tehnologija
koje ne utiču na kvalitet goriva, ali
otklanjaju mogućnosti manipulacija, na
način da se sa gorivima miješaju
različite supstance, kao što su bazna
ulja. Suzbijanjem sive ekonomije na
tržištu naftnih derivata eliminiše se
nelojalna konkurencija, obezbjeđuje
zaštita potrošača koji kupuju gorivo
provjerenog kvaliteta, povećavaju
prihodi u budžetu Republike Srpske na
osnovu povećanja prometa u Iegalnim
tokovima, te podižu ekološki uslovi na
viši nivo, saopšteno je iz Ministarstva
trgovine i turizma RS nakon ovog
konsultativnog sastanka. „Zahvaljujući
kvalitetnim zakonskim rešenjima, kao i
kontinuiranom radu kontrolnih organa,
postignuto je značajno suzbijanje
zloupotreba ovoj oblasti, što potvrđuju i
podaci Uprave za indirektno
oporezivanje BiH" navedeno je u
saopštenju.
Susjedne zemlje imaju pozitivna iskustva
sa ovim načinom kontrole prometa i
kvaliteta goriva. Tako je u Srbiji
markiranje goriva uvedeno još u
februaru 2014. godine, a zbog troškova
markiranja gorivo je poskupelo za 1,9
odsto. Šverc goriva je nakon toga
gotovo potpuno suzbijen.
Markiranjem protiv
šverca goriva u RS
Izvor: Euro Blic, 11.07.2018.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
17 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Ilustracija
Bit će zanimljivo posmatrati kako će se
drugi veliki proizvođači nafte u svijetu
narednih godina nastojati nositi s
potencijalima Permijskog bazena, a s
tim u vezi ne treba zaboraviti ni
probleme koje današnje globalno
energetsko tržište ima usljed smanjene
potražnje.
Smanjena potražnja za naftom
posljednjih godina rezultat je različitih
faktora, poput usporavanja
ekonomskog rasta Kine koji je pokretač
globalnog energetskog tržišta, zatim
Izvor: Business Magazine, 11.07.2018.
vozila s manjom potrošnjom, razvoja
tehnologija koje rade na alternativne
pogone, poput električnih automobila i
solarne energije. Smanjena potražnja
za naftom govori da će se naftna
industrija morati pripremiti na eru u
kojoj će cijene nafte biti znatno niže od
onih kojima se nadala. Rast
proizvodnje u Permijskom bazenu je, za
to vrijeme, podsjetnik da je globalna
energetska revolucija također rezultat i
uspjeha nafte, a ne samo njenih
alternativa.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
18
Izvor: Klix.ba, 17.07.2018.
Na osnovu takse na gorivo u FBiH
naplaćeno 40 mil KM, a rezerve naftnih
derivata prazne
Plaćanje takse u iznosu od 0,01 KM po
litru naftnih derivata, definirano
Zakonom o naftnim derivatima FBiH,
nametnuto je početkom augusta 2014.
s jednim ciljem: da se uspostave
rezerve naftnih derivata.
Prošlo je skoro četiri godine otkako je
zakon stupio na snagu, a skladišni
kapaciteti kojima raspolaže Operator -
Terminali Federacije su prazni. Posljednji
obračun kazuje da je po tom osnovu
prikupljeno 40.300.000 KM.
U Operatoru - Terminali Federacije
(OTF) su ranije za Klix.ba kazali da
navedeni iznos od prikupljenih
sredstava za kupovinu naftnih derivata
neće biti dovoljan za popunu
obnovljenih ili saniranih skladišnih
kapaciteta, budući da je za taj
kapacitet neophodno blizu 220 miliona
KM.
U OTF-u su nezadovoljni visinom takse
po litru naftnih derivata pa napominju
da su trenutna sredstva nedostatna za
obnovu terminala u kratkom
vremenskom razdoblju.
"Prema sadašnjem načinu finansiranja
za obnovu svih kapaciteta i nabavku
zadanih količina derivata bi trebalo
blizu 30 godina. Upućen je prijedlog
izmjene i dopune Zakona o naftnim
derivatima koji je utemeljen na
dosadašnjem iskustvu u primjeni
zakona, a naročito na uočenim
poteškoćama i nelogičnostima u radu
Operatora uzrokovanih tim propisima",
kazali su nam u Upravi OTF-a.
Napomenuli su nam, a s tim se slaže i
federalni ministar energije, rudarstva i
industrije Nermin Džindić, da bi
usvajanje predloženog zakona bilo od
dugoročnog strateškog interesa, kako
za Federaciju tako i za Operatora.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
19 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
BIH (opet) na korak do ulaska u WTONakon gotovo dvije decenije čekanja
na ulazak u Svjetsku trgovinsku
organizaciju, BiH je privela kraju sve
bilateralne pregovore o prijemu u WTO,
osim sa Rusijom. Koliko je ta činjenica
samo optička varka, a koliko realna
osnova za očekivanje da će naša
zemlja uskoro postati 165. članica te
globalne organizacije, u razgovoru za
Business magazine objašnjava Hamdo
Tinjak, šef Pregovaračkog tima BiH za
pristupanje WTO-u.
U maju naredne godine navršit će se
dvije decenije od kada je Bosna i
Hercegovina zvanično zatražila prijem
u Svjetsku trgovinsku organizaciju
(WTO). Periodično – svakih nekoliko
godina, pozitivan ishod pregovora o
prijemu u WTO najavljuje se kao
izvjesnost od koje nas dijeli samo
nekoliko formalnih procedura
provedivih u roku od pet-šest mjeseci, a
takve optimistične najave nedavno su
ponovo aktuelizirane nakon uspješnog
okončanja pregovora sa Brazilom,
nakon kojih je praktično preostalo još
samo da se sa ulaskom BiH u
punopravno članstvo WTO-a složi i
Rusija.
Koliko je BiH zaista blizu ili daleko od
definitivnog ulaska u globalnu
trgovinsku porodicu i kakve će nam to
benefite u konačnici donijeti, u
razgovoru za Business magazine
objašnjava Hamdo Tinjak, šef
Pregovaračkog tima BiH za pristupanje
WTO-u.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
20 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: WTO sjedište
BM: S obzirom na to da je BiH već
odavno svjetski rekorder po dužini
pregovaranja o prijemu u WTO, te da se
već godinama prijem naše zemlje u tu
organizaciju najavljuje kao “gotovo
svršen čin“, koliko zaista ima mjesta za
optimizam po tom pitanju nakon
okončanja pregovora sa Brazilom?
TINJAK: Vaše pitanje o dužini trajanja
procesa pristupanja Bosne i
Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj
organizaciji sasvim je legitimno, ali vaša
konstatacija da je “BiH već odavno
svjetski rekorder po dužini
pregovaranja”, ne uvažavajući pri
tome širi kontekst u kojem su dosadašnji
pregovori vođeni, kao i političku
situaciju u zemlji koja je posljednjih
godine uslovila značajno usporavanje
processa reformi, djeluje pomalo
provokativno.
Naime, postoji niz država čiji proces
pristupanja WTO-u traju duže od
pristupnih pregovora BiH, kao što su
Alžir, Bjelorusija, Uzbekistan,
Azerbejdžan, Srbija (započela
pregovore kao SR Jugoslavija, Srbija i
Crna Gora…). Također, procesi
pristupanja NR Kine i Ruske Federacije,
kao dvije velike trgovinske sile na
globalnom planu, trajali su vrlo dugo.
Da bi se realno procijenila dužina
trajanja WTO pristupnih pregovora
treba uzeti u obzir i sljedeće činjenice:
-Mada se kao početak pregovora
uzima 1999. godina, kada je BiH
apolicirala za članstvo u WTO-u,
pregovori su formalno započeti tek u
decembru 2003. godine, kada je
održana prva sjednica Radne grupe za
pristupanje BiH WTO-u;
-U vrijeme započinjanja pregovora
(decembra 2003.) o usaglašenosti
domaćeg zakonodavstva sa WTO
pravilima i principima, BiH je imala
samo tri usvojena zakona u oblasti koje
su predmet WTO sporazuma (Zakon o
vanjskotrgovinskoj politici, Zakon o
carinskoj politici i Zakon o carinskoj tarifi
BiH). U tom kontekstu, tek nakon isteka
perioda 2004 – 2010. u kojem su
usvojeni ključni propisi, pristupni
pregovori dobili su na dinamici;
-Zbog odredbi Zakona o unutarnjoj
trgovini FBiH, usvojenim 2010. godine,
kojima je, na neustavan način,
ograničen plasman uvezene robe u
tržnim centrima, kao i narušeno
funkcioniranje jedinstvenog
ekonomskog prostora BiH, pristupni
pregovori bili su u potpunosti blokirani
od septembra 2013. do februara 2018.
godine.
Na osnovu prezentiranih činjenica,
može se zaključiti da su pregovori za
pristupanje BiH efektivno vođeni od
decembra 2003. do septembra 2013.
godine, a ponovo reaktivirani
početkom 2018. godine.
Tačna je konstatacija da je prijem naše
zemlje u WTO bio najavljen kao
“gotovo svršen čin” još u septembru
2013. U to vrijeme bili su završeni
bilateralni pregovori o pristupu tržištu sa
SAD, ključnom članicom ove
organizacije. Preduslov SAD za
potpisivanje bilateralnog Protokola bio
je potpuna realizacija Legislativnog
akcionog plana, što je podrazumijevalo
ukidanje spornih odredbi u Zakonu o
unutarnjoj trgovini FBiH. Također, u to
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
21 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Hamdo Tinjak
vrijeme pregovori sa Ukrajinom i
Brazilom bili su svedeni na vrlo
ograničen broj otvorenih pitanja, tako
da je bilo realno očekivati da bi
potpisivanje bilateralnog Protokola sa
SAD mogao biti signal i za okončanje
pregovora sa spomenute dvije članice.
Međutim, zbog nespremnosti institucija
FBiH (Vlade i Parlamenta) da izmijene
sporne odredbe Zakona o unutarnjoj
trgovini, proces je potpuno blokiran do
početka 2018.
To je omogućilo uključivanje u
pregovore i Ruske Federacije, koji još
uvijek traju.
Potpisivanje bilateralnog Protokola sa
Brazilom daje izvjesni optimizam da bi
pregovori za pristupanje WTO-u mogli
biti završeni, u tehničkom smislu, do
kraja 2018. godine, nako čega bi
slijedio process ratifikacije i dostavljanja
instrumenta ratifikacije s ciljem stupanja
WTO sporazuma na snagu.
BM: Kako stoje stvari sa ispunjavanjem
ostalih obaveza BiH iz Legislativnog
akcionog plana – da li tu ima još nekih
najasnoća ili neusaglašenosti?
TINJAK: Kao što je ranije navedeno, BiH
je u septembru 2013. imala ispunjene
obaveze sadržane u tzv. Legislativnom
akcionom planu, osim izmjena i
dopuna Zakona o unutarnjoj trgovini
FBiH. To je bio razlog za zastoj u
pregovorima, koji su reaktivirani nakon
što je Parlament FBiH krajem 2017.
usvojio izmjene i dopune spomenutog
zakona.
Od reaktiviranja ovog procesa
početkom 2018. godine, Legislativni
akcioni plan nije bio predmet diskusije u
okviru WTO pregovora. Naša nastojanja
po ovom pitanju su da se ovaj
dokument ostavi nepromijenjen. Postoji,
međutim, opasnost da u slučaju
neusvajanja nove Odluke o kvalitetu
tečnih naftnih goriva, Ruska Federacija
zatraži da se kao obaveza u Legislativni
akcioni plan uključe izmjene i dopune
Zakona o derivatima nafte FBiH.
BM: Prema raspoloživim informacijama,
pregovori sa SAD i Ukrajinom čekaju
samo još formalno zaključivanje – kada
će biti potpisani odgovarajući ugovori i
zbog čega to do sada nije učinjeno?
TINJAK: Kao što smo naveli u
prethodnom odgovoru, bilateralni
pregovori sa SAD su završeni još u
septembru 2013. U to vrijeme je sa SAD
bio u potpunosti usaglašeni tekst
bilateralnog Protokola za potpisivanje
sa pratećim aneksima.
Međutim, zbog zastoja u pregovorima
od 2013. do početka 2018. godine, SAD
od početka 2018. insistiraju na reviziji
svih promjena na zakonodavnom
planu od 2013. godine, što
podrazumjeva potpuno ažuriranje
teksta Nacrta izvještaja Radne grupe o
pristupanju (Draft Working Party Report
– DWPR). U tom kontekstu, u martu su
SAD dostavljeni odgovori na 78 pitanja
iz oblasti zakonodavstva, a u ovom
trenutku su u pripremi odgovori na
dodatnih 38 pitanja, čime bi prema
našim očekivanjima rad na ažuriranju
Nacrta bio okončan.
Pored toga, nova administracija SAD je
u prethodnom periodu izvršila ponovnu
reviziju i verifikaciju dokumenta koji u
okviru bilateralnog Protokola treba da
budu potpisani. Potvrđeno je da je ovaj
process okončan tako da se uskoro
može očekivati i potpisivanje
bilateralnog Protokola sa SAD.
Ukrajina već duže od dva mjeseca vrši
reviziju (verifikaciju) teksta bilateralnog
Protokola sa pratećim aneksima koji bi
trebalo da budu potpisani. Prema
posljednjim informacijama, ovaj proces
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
22 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH23
je okončan i trebalo bi da uslijedi
dogovor o datumu potpisivanja.
BM: Preostalo je još i finaliziranje
pregovora sa Rusijom – šta su glavna
otvorena pitanja zbog kojih Rusi još ne
daju “zeleno svjetlo“ za prijem BiH u
WTO?
TINJAK: Kada su u pitanju bilateralni
pregovori sa Ruskom Federacijom
stanje je sljedeće:
U oblasti zakonodavstva Ruska
Federacija osporila je određene
odredbe Zakona o naftnim derivatima
FBiH koje se odnose na određivanje
kvaliteta tečnih naftnih goriva. Naime,
Federacija BiH je u spomenutom
zakonu minimalan kvalitet tečnih
naftnih goriva (bezolovnog benzina i
dizel goriva) utvrdila u skladu sa
odgovarajućim BAS EN standardima iz
2008. godine, čime je narušen
jedinstven ekonomski prostor, jer se
odredbe ovog zakona primjenjuju
samo na dijelu BiH.
S druge strane, Republika Srpska u
svom Zakonu o naftnim derivatima
nema odredbe koje reguliraju kvalitet
tečnih naftnih goriva. Ova oblast je na
nivou BiH regulirana Odlukom o
kvalitetu tečnih naftnih goriva iz 2002.
godine, koja je zbog rafinerije u Brodu u
više navrata produžavana, a kojom je
domaćoj rafineriji omogućen plasman
goriva lošijeg kvaliteta. U
međuvremenu, Rafinerija Brod
tehnološki je osposobljena da proizvodi
bezolovni benzin i dizel gorivo u skladu
sa posljednjim BAS EN standardima
usvojenim od strane Instituta za
standardizaciju BiH. Rafinerija Brod u
ovom trenutku jedino ne ispunjava
standard u proizvodnji lož-ulja.
Budući da ruski proizvođač Gazprom
proizvodi goriva višeg kvaliteta
(bezolovni benzin od 100 oktana i dizel
gorivo sa sadržajem sumpora ispod
jedan posto), njihov zahtjev prema BiH
je da se minimalan kvalitet tečnih
naftnih goriva utvrdi u skladu sa
posljednjim BAS EN standardima
usvojenim od strane Istituta za
standardizaciju BiH, da se omogući
dodavanje aditiva u svim fazama
(proizvodnja, transport, skladištenje) i
da se omogući označavanje višeg
kvaliteta goriva na benzinskim
stanicama uz pravo korištenja
takozvanog komercijalnog naziva
goriva pored oznake važećeg BAS EN
standarda.
U ovom trenutku pripremljena je nova
Odluka o kvalitetu tečnih naftnih
goriva u BiH, koja zadovoljava sve
zahtjeve Ruske Federacije i koja je
usaglašena sa odgovarajućim EU
direktivama u ovoj oblasti. Međutim,
usvajanje Odluke je upitno jer još uvijek
nema saglasnosti entiteta po tom
pitanju.
Kad su u pitanju pregovori sa Ruskom
Federacijom o pristupu tržištu, može se
konstatovati da su ruski zahtjevi
uglavnom politički motivirani i vezani za
odnos BiH sa Evropskom unijom. U
oblasti trgovine robom ostvaren je
značajan napredak u pregovorima, a
inicijalni zahtjevi Ruske Federacije, koji
su obuhvatali skoro 6.000 proizvoda
(tarifnih linija) značajno su reducirani.
Najveću prepreku završetku pregovora
u ovoj oblasti predstavlja protivljenje
Rusije da BiH u ovim pregovorima može
utvrditi tzv. bound nivo carinskih stopa
iznad onih koje su trenutno u primjeni,
što nije ograničeno nijednim WTO
dokumentom.
Procjena je da je pozicija Ruske
Federacije po ovom pitanju motivirana
potrebom da se izvrši određeni pritisak
na EU i obezbijedi njihov fleksibilniji
pristup prema Bjelorusiji.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
24 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
U oblasti trgovine uslugama, najveći
problem u pregovorima sa Ruskom
Federacijom predstavlja zahtjev za
punu liberalizaciju tržišta u sektoru
transporta goriva putem cjevovoda. S
obzirom na to da je jedan od najvećih
proizvođača i snabdjevača evropskog
tržišta prirodnim gasom, jasan je
ekonomski interes Rusije u ovoj oblasti.
S druge strane BiH ima obavezu da ovu
oblast regulira u skladu sa standardima
uspostavljenim u okviru Energetske
zajednice, o čemu, kao što je poznato,
nema konsenzusa unutar BiH. Dakle, u
ovom trenutku u BiH postoje entitetski
operateri, u vlasnišvu vlada entiteta,
koji na svojim teritorijama imaju
ekskluzivno pravo transporta gasa i
upravljanja postojećim gasovodima. U
skladu sa postojećim stanjem, BiH ne
može u pregovorima sa Ruskom
Federacijom preuzeti obavezu
liberalizacije pristupa tržištu.
Također, na nivou BiH ne postoji tzv.
krovno zakonodavstvo koje bi
obezbijedilo funkcioniranje
jedinstvenog ekonomskog prostora, niti
za to ima saglasnosti, tako da se u
ovom trenutku ne mogu anticipirati
potencijalna buduća rješenja.
BM: Nakon ovoliko godina čekanja,
koliko će eventualni prijem BiH u WTO
uopće biti svrsishodan (i na koji način)
budući da se trgovinski odnosi BiH sa
njenim značajnim partnerima, bazirani i
na poštivanju WTO standarda, razvijaju
neovisno o činjenici da nismo u WTO?
TINJAK: Činjenica je da se do prije
nekoliko godina procesu pristupanja
BiH WTO-u pridavao znatno veći
značaj. To je bilo i logično kada se ima
u vidu da se, prije otpočinjanja
pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i
pridruživanju sa EU (SSP), najveći dio
trgovinske razmjene BiH odvijao na
MFN (Most Favored Nation –
najpovlaštenija nacija) osnovi i
obuhvatao je trgovinu sa svim
zemljama svijeta, osim zemalja regiona
sa kojima je BiH imala zaključene
sporazume o slobodnoj trgovini.
Ovoj tvrdnji ide u prilog i činjenica da
su tri zemlje regiona (Hrvatska,
Makedonija i Albanija) postale članice
WTO-a prije potpisivanja SSP-a. Treba
dodati da je članstvo u WTO-u to
vrijeme bilo preduslov za popisivanje
tog sporazuma sa EU, od čega se
kasnije odustalo u slučaju BiH, Srbije i
Crne Gore.
U tom kontekstu, imajući u vidu
potpunu liberalizaciju trgovine sa
zemljama regiona u okviru regionalnog
CEFTA sporazuma, Sporazuma o
slobodnoj trgovini sa EFTA zemljama,
skoro potpunu liberalizaciju trgovine sa
EU u okviru SSP-a, kao i činjenicu da se
u okvirima ovih sporazuma odvija
najveći dio spoljnotrgovinske razmjene
BiH (oko 80 posto), značaj pristupanja
WTO-u je u dobroj mjeri relativiziran.
Ovo nije specifičnost samo kada je u
pitanju proces pristupanja BiH i zemalja
regiona WTO-u. Moglo bi se reći da je
to jedan opći trend u globalnim
okvirima, gdje se najveći dio svjetske
trgovine odvija u okvirima tzv.
regionalnih i bilateralnih,
preferencijalnih sporazuma (NAFTA,
Mercosur, ASEAN, EFTA), što
podrazumijeva potpuno liberaliziranu
trgovinu bez carinske zaštite ili po
znatno redukovanim (preferencijalnim)
nivoima carinske zaštite.
Dakle, pristupanje BiH WTO-u samo po
sebi ne nosi otvaranje novih tržišta
drugih zemalja za robe proizvedene u
BiH, jer i u ovom trenutku BiH u trgovini
sa svim zemljama svijeta ima
obezbijeđen MFN tretman za svoje
robe.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
25 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Značaj ovog procesa, dakle, treba
gledati, prije svega, u prilici za izgradnju
spoljnotrgovinskog sistema BiH, koji
podrazumijeva uspostavljanje
zakonodavnog i institucionalnog okvira
za vođenje spoljnotrgovinske politike
zemlje u skladu sa osnovnim principima
i pravilima međunarodnog trgovinskog
sistema definiranim u okviru WTO-a.
Kada je u pitanju značaj pristupanja
WTO-u, treba naglasiti da ne postoji
dilema da li BiH treba ili ne postati
članica WTO-a. To je obaveza i
preduslov koju nameću svi drugi
integracioni procesi. Naime, svi ostali
bilateralni i regionalni sporazumi,
uključujući regionalni CEFTA sporazum i
SSP, bazirani su na pravilima i
principima koje uspostavlja WTO.
Preduslov za njihovu uspješnu
implementaciju je postojanje domaćeg
zakonodavstva koje će biti u
potpunosti usaglašeno za zahtjevima
koje postavlja WTO.
Konačno, imajući u vidu činjenicu da
WTO definira osnovne principe i
uspostavlja sistem pravila prema kojima
se odvija svjetska trgovina, sasvim je
jasno da bh. privreda ima interes da
posluje po unaprijed poznatim,
predvidivim i transparentnim pravilima,
a to je jedan od preduslova za
intenzivnije privlačenje stranog kapitala
u BiH.
Također, princip transparentnosti,
uspostavljen u okviru WTO-a, trebao bi
obezbijediti bolje i kvalitetnije
informacije domaćim izvoznicima o
uslovima plasmana domaćih roba na
tržišta zemalja članica WTO-a.
Izvor: Business Magazine, 19.07.2018.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
Medijske stupce posljednjih mjeseci i
godina, kada je u pitanju odnos
Evropske energetske zajednice prema
BIH, punile su vijesti o sankcijama za BIH
zbog neispuinjavanja brojnih
postavljenih uslova.
Bosne i Hercegovina je zbog svega već
izgubila desetine miliona KM za
finansiranje raznih energetskih
projekata iz IPA sredstava.
No da stvari nisu posve crne i da ima i
pozitivnih vijesti, svjedoči podrška
Evropske unije i Energtske zajednice
projektu južne plinske interkonekcije BiH
i Hrvatske.
Naime, Evropska unija, uz podršku i
aktivni angažman Sekretarijata
Energetske zajednice, izradila je studiju
koja je potvrdila finansijsku održivost
južne plinske interkonekcije BiH i
Hrvatske.
Kako je objavljeno iz Energetske
zajednice – to je veoma važan korak
ka međusobnom povezivanju s ciljem
uspostavljanja nove opskrbne rute za
Veliki uspjeh BH Gasa: Projekt “Južne
interkonekcije” dobio podršku i Evropske
energetske zajedniceBiH koja će joj donijeti raznovrsnu i
pouzdanu opskrbu prirodnim plinom, ali
i garantovati sigurnost opskrbe
Federaciji BiH.
Planirano je da ovaj projekat, koji je
status Projekta od uzajamnog interesa
dobio 2016., u rad bude pušten do
2023. godine. Iz sekretarijata Energetske
zajednice najvljuju da će nastaviti
aktivno podržavati razvoj plinske
infrastrukture u skladu s Akcionim
planom za 2020. godinu. Također će
nastaviti s praćenjem razvoja projekata
od interesa za Energetsku zajednicu, ali
i Projekata od uzajamnog interesa iz
oblasti plina i električne energije.
Zasluge za podršku projektu izgradnje
“Južne interkonekcije” idu komapanije
BH Gas koja je, nakon godina u kojima
su bili zaustavljeni svi razvojni projekti u
gasnom sektoru, uspjela za samo
nekoliko mjeseci projekat učiniti
fizibilnim, kako investitorima, tako i
partnerima u BiH i regiji.
Projekt je strateški važan uzme li se u
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
27 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Jasmin Salkić
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
obzir da njegovom realizacijom
Federacije BIH ne bi ovisila od samo
jednog ulaza prirodnog gasa na
Zvorniku, već bi se novim ulazom
prirodnog gasa osiguralo snabdijevanje
gasom i otklonile mogućnost ucjena na
Zvorniku, kao i da spriječili mogući
tehnički problemi u transportu gasa
zbog slabog održavanja gasovoda na
pravcu Zvornik – Kladanj, kojim
upravljaju kompanije iz RS-a.
BH-Gas je u saradnji sa Vladom
Federacije BiH i premijerom Fadilom
Novalićem osigurao sredstva za izradu
konačne studije izgradnje gasovoda,
projektne dokumentacije i rješavanje
imovinsko-pravnih odnosa.
Istovremeno, u proteklom periodu
obavljeni su i razgovori sa potencijalnim
kreditorima koji su izrazili interes za
finansiranje tog projekta.
Potpisano je i Pismo namjere sa
hrvatskom kompanijom Plinacro o
realizaciji i izgradnji plinovoda na
teritoriji Republike Hrvatske do granice
sa BiH, u cilju interkonekcije transportnih
gasnih sistema dviju susjednih zemalja.
U okviru ConnecTA predpristupnog
fonda Evropska komisija odobrila grant
sredstva u iznosu od 141.000 eura za
potrebe izrade sveobuhvatne analize
troškova i koristi (CBA) projekta
gasovoda Južna interkonekcija BiH-
Hrvatska na pravcu Zagvozd – Posušje –
Novi Travnik sa glavnim odvojkom za
Mostar.
Podrška BH Gasu i projetklu stigla je i od
Ambasade Sjedinjenih Američkih
Država u BiH, USAID-a i EBRD-a.
Ambasada Sjedinjenih Američkih
Država i USAID-a finansiraju izradu
sljedećeg nivoa tehničke
dokumentacije, odnosno studije
izvodljivosti, idejnog projekta i studije
uticaja na okolinu i društvo, a cifra
početnih 250 hilajda eura podrške
narsala je na 400 hilajda dolara.
– Taj projekat je od strateškog interesa
ne samo za Federaciju nego i za Bosnu
i Hercegovinu u smislu sigurnosti
snadbijevanja i dovoljnih kapaciteta
gasa za Bosnu i Hercegovinu”, kaže
direktor BH Gasa Jasmin Salkić u izjavi
za Energetika.ba.
Ističe da je ovaj projekat jedna
pozitivna vijest, da su takve institucije
ovo prepoznale i brzo reagovale te
odredile određena sredstva za podršku
projektu, što pokazuje da se okrećemo
nekim ekonomskim ciljevima i pored
politike.
Salkić posebno naglašava važnost
očuvanja i stabilizacije tržišta navodeći
da Bosna i Hercegovina trenutno ima
samo jedan pravac snadbijevanja
gasom koji je i zbog starosne dobi
ugrožen. Dodaje da je zbog određenih
pritisaka jer gas dolazi samo iz jednog
pravca, odnosno preko teritorije RS-a
projekat značajan.
“Jednostavno da rasteretimo ukupno
tu priču i da možemo i u zimskim
periodima kada su kapaciteti
popunjeni, pružati usluge budućim
korinsicima, odnosno da širimo mrežu”,
kaže Salkić.
Ističe da sada imamo više solucija što je
na kraju krajeva i cilj energetske
zajednice za predstojeće zakonske
okvire kojima bi se stvorili uslovi za
minimalno dva pravca snadbijevanja,
odnosno da se gas može dobavljati iz
više pravca, što je u suštini i interes
potrošača, zaključuje Salkić.
Izvor: Biznis.ba, 19.07.2018.
28 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Predstavnički dom Parlamentarne
skupštine BiH nije podržao Prijedlog
zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o akcizama u BiH, koji su
predložili poslanici Aleksandra
Pandurević, Mladen Bosić, Nenad Lalić
i Momčilo Novaković.
Za predloženi zakon glasalo je 11
poslanika, protiv je bio 21, a jedan
poslanik je bio suzdržan.
Predloženim zakonskim rješenjem
predviđalo se ukidanje povećanja
putarine za 15 feninga po litru goriva
plus PDV, koje je prihvaćeno u
decembru prošle godine.
Poslanici su podržali principe Prijedloga
zakona o osiguranju depozita u
bankama BiH, koji je predložilo Vijeće
ministara BiH.
Zbog nepostojanja entitetske većine iz
RS-a, Prijedlog zakona o izmjeni i
dopuni Zakona o zastavi BiH, čiji je
predlagač poslanik Saša Magazinović,
bit će upućen Kolegiju na
usaglašavanje.
Izvještaj o radu Ureda za razmatranje
žalbi BiH za 2017. godinu, također nije
dobio potrebnu entitesku podršku iz RS-
a pa će i on biti upućen na
usaglašavanje. Prihvaćen je prijedlog
poslanika Senada Šepića za
uvrštavanje u dnevni red
Predstavničkog doma Informacije
Vijeća ministara BiH o konkretno
preduzetim aktivnostima vezanim za
zaštitu imovine BiH na teritoriji R
Hrvatske, a u procesu usvajanja Zakona
o upravljanju državnom imovinom u R
Hrvatskoj.
Poslanici nisu usvojili Prijedlog odluke o
imenovanju članova Komisije za
koncesije Bosne i Hercegovine. Data je
saglasnost za ratificiranje više
međunarodnih sporazuma i ugovora.
Po okončanju ove, održana je i nova
sjednica Predstavničkog doma na kojoj
je samo data saglasnost za ratifikaciju
tri sporazuma.
Predsjedavajući Doma Mladen Bosić je
na početku ove sjednice kazao da je,
na inicijativu Kolegijuma, sazvana ova
hitna sjednica Predstavničkog doma sa
tri tačke dnevnog reda koje se odnose
na davanje saglasnosti za ratifikaciju
sporazuma.
Poslanici su dali saglasnosti za
ratifikaciju Amandmana broj 1 na
Ugovor o finansiranju zaključen između
BiH i Evropske investicione banke –
Distribucija električne energije BiH/B;
Sporazuma o investicionom grantu
između BiH i Evropske investicione
banke, Mediteranski koridor (R2a):
Bosna i Hercegovina – Interkonekcija
Hrvatska – „Izgradnja prekograničnog
mosta u Gradišci te za ratifikaciju
Okvirnog sporazuma o zajmu između
Razvojne banke Vijeća Evrope i BiH za
finansiranje Projekta regionalnog
vodosnabdijevanja „Plava voda“.
Izvor: Klix.ba, 26.07.2018.
Parlamentarci nisu podržali izmjene
Zakona o akcizama u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
29 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Zgrada Parlamenta
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
Odbor direktora Evropske banke za
obnovu i razvoj (EBRD) odobrio je juče,
4. jula, zajam od 500 mil EUR za
izgradnju Transjadranskog gasovoda
(TAP), koji je prioritetni projekat
Evropske unije (EU) i Energetske
zajednice, saopšteno je iz sjedišta ove
finansijske institucije u Londonu.
Gasovod dužine 878 km, koji će polaziti
od grčko-turske granice, prelaziti preko
Albanije i ispod Jadranskog mora i
završavati u južnoj Italiji, predstavlja
završni krak Južnog gasnog koridora i
transportovaće gas iz kaspijskog
regiona u Evropu, navodi se u
saopšternju EBRD-a dostavljenom
Tanjugu.
S početnim kapacitetom od 10 milijardi
m3 gasa godišnje, što odgovara
potrošnji energije oko sedam miliona
domaćinstava u Evropi, ovaj gasovod
će, kako se dodaje, značajno
doprinijeti diversifikaciji ponude
energije na Starom kontinentu.
Takođe će pomoći da se poveća
pouzdanost snabdijevanja potrošača
energijom, kao i da se postigne
značajno smanjenje emisije CO2
obezbjeđivanjem čistijeg goriva u
odnosu na ugalj.
Prva isporuka gasa očekuje se do 2020.
godine. Ukupni troškovi projekta iznose
4,5 mlrd EUR.
Ukupni troškovi izgradnje lanca
gasovoda koji čine Južni gasni koridor
procijenjeni su na 40 mlrd USD, i
obuhvataju ulaganja u gasnu
infrastrukturu u mrežu cjevovoda dužine
Kredit EBRD od 500
mil EUR za
Transjadranski
gasovod
ANKARA (AA) - Irak je prošlog mjeseca
izvezao 105,64 miliona barela nafte, što
je manje u odnosu na mjesec maj kada
je izvezen 108,1 milion barela, javlja
Anadolu Agency (AA).
U saopćenju koje je objavljeno u
nedjelju, Ministarstvo nafte Iraka je
navelo da su prihodi iz majskog izvoza
iznosili 7,32 milijarde dolara, što je
utvrđeno na osnovu podataka koje je
objavila državna kompanija za naftu
SOMO. Portparol Ministarstva nafte
Assem Jihad izjavio je da je dnevna
stopa izvoza u junu iznosila 3,51 milion
barela, što je blago povećanje u
odnosu na maj sa 3,49 miliona barela
dnevno.
Jihad je dodao je da je prosječna
cijena za barel nafte u prošlom
mjesecu iznosila 69,32 dolara, što je
manje u poređenju sa 69,93 dolara u
maju. Ukupan izvoz nije uključivao
nikakav izvoz iz naftnih polja u sjevernoj
pokrajini Kirkuk, gdje je naftna aktivnost
i dalje zaustavljena, nakon što su iračke
snage preuzele objekte kao odgovor
na nelegitiman referendum o
nezavisnosti iračkog Kurdistana prošle
godine. Irak je drugi najveći proizvođač
nafte u OPEC-u nakon Saudijske
Arabije.
Irak: Izvoz nafte u
junu iznosio preko
105 miliona barela
Izvor: Anadolu Agency, 02.07.2018.
3.500 kilometara koju prelazi kroz šest
zemalja.
Ključne dijelove ovog koridora čine
gasno polje Šah Deniz u Azerbejdžanu,
Južni kavkaski gasovod u Azerbejdžanu
i Gruzija, gasovod TANAP u Turskoj, i
gasovod TAP.
Izvor: Ekapija, 05.07.2018.
30 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
31
Najbogatiji čovjek Afrike Aliko Dangote
ulaže deset milijardi dolara u izgradnju
rafinerije u blizini Lagosa Nigerija će
uskoro imati jednu od najvećih rafinerij
a na svijetu i to u blizini Lagosa,
najvećeg nigerijskog grada (i grada s
drugim najvećim brojem stanovnika u
Africi), piše Bloomberg.
Iza investicije stoji najbogatiji čovjek
Afrike Aliko Dangote koji namjerava
prodavati benzin, dizel i gorivo za
avione do 2020. godine. Stoga je uložio
deset milijardi dolara u izgradnju
rafinerije koja bi dnevno trebala
proizvoditi 650.000 barela nafte,
odnosno 50 miliona litara benzina i 15
miliona litara dizela.
Cilj je, naravno, i izvoziti višak kojeg će
svakako biti budući da Nigerija dnevno
potroši oko 35 miliona litara benzina. Iz
tog je razloga njegova kompanij a
Dangote Industries u pregovorima s
trgovcima nafte među kojima su i Shell i
Vitol. Naš primarni fokus je Nigerija i
zadovoljavanje lokalnih potreba, no
imat ćemo kapacitet izvoziti više od 50
posto proizvedenog. Izvoz će biti
fokusiran na zapadnu i središnju Afriku,
izjavio je izvršni direktor kompanije
Edwin Devakumar, dodajući da će
proizvoditi i gorivo za evropsko tržište.
Prema Dangoteu, rafinerija će
Najveća rafinerija na svijetu biće u Nigerijitransformirati Nigeriju koja je, iako je
najveći afrički proizvođač nafte i član
OPECa, trenutno prisiljena uvoziti gorivo
zbog oronulog stanja u kojem se nalaze
vladine rafinerije. Uz rafineriju bit će
izgrađena i najveća svjetska tvornica
gnojiva vrijedna 2,5 milijardi dolara koja
će godišnje proizvoditi tri miliona tona
gnojiva, koje također namjeravaju
izvoziti, prenosi Novac.hr.
PlinovodiNo, Dangoteove ambicije nisu stale na
tome. Dangote Industries gradi i dva
podvodna plinovoda duga 550
kilometara koji počinju u njegovoj
naftnoj platformi u naftom bogatoj
nigerijskoj regiji Delta, a završavat će u
rafineriji I tvornici gnojiva. Prvi bi
plinovod trebao biti u funkciji već ove
godine, a drugi sljedeće. Cijena
njihove izgradnje iznosi još 2,5 milijardi
dolara.
Aliko Dangote je, inače, težak 12,4
milijarde dolara, a bogatstvo je zaradio
na cementu. Njegova se kompanija
bavi i agrikulturom, nekretninama te
proizvodnjom brašna. Dangote
Industries je u 2017. zabilježio prihode
od 920,8 miliona dolara.
Izvor: Oslobođenje, 09.07.2018.
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
32 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Ilustracija
SAD bi mogle
postati najveći
svjetski
proizvođač
nafte
Permijski bazen je najveće naftno polje
na tlu SAD, a povećanje proizvodnje
na ovom području, za koju je američka
Uprava za energetiku saopćila da je
najveća od početka mjerenja, daje
Amerikancima razloga da vjeruju kako
bi mogli prestići Rusiju i dospjeti na prvo
mjesto najvećih svjetskih proizvođača
nafte.
Brzi porast proizvodnje nafte u
Permijskom bazenu, velikom pojasu
zemlje koji se proteže preko zapada
Teksasa i jugoistoka Novog Meksika,
rezultat je poboljšanja u tehnologiji
potrebnoj da se nafta crpi iz zemlje, a
sudeći po posljednjim brojkama,
promijenit će čitavu energetsku
geopolitiku. Proizvodnja u Permijskom
bazenu, naime, stavlja zapad Teksasa,
a time i čitave Sjedinjene Američke
Države na čelo globalne naftne
industrije.
Proizvodnja nafte u ovom području u
maju je dosegla 3,2 miliona barela
dnevno, a u februaru doprinijela
povećanju ukupne američke
proizvodnje nafte više od 10,2 miliona
barela dnevno. Riječ je o najvećem
obimu američke proizvodnje nafte od
dvadesetih godina 20. stoljeća, otkako
federalna vlada vodi evidenciju –
većem čak i od prethodnog vrhunca
proizvodnje u visini 10 miliona barela
dnevno u novembru 1970. godine.
Sjedinjene Države će u narednih
nekoliko mjeseci postati najveći
proizvođač nafte u svijetu, ustvrdio je
za CNN Money Scott Sheffield,
predsjednik američke naftne
kompanije Pioneer Natural Resources.
Sheffield je dodao kako očekuje da
američka proizvodnja premaši 11
miliona barela dnevno u naredna tri ili
četiri mjeseca. Ukoliko se to zaista i
dogodi, Amerika bi dospjela na prvo
mjesto svjetskih proizvođača nafte,
svrgnuvši s trona Rusiju. „Doseći ćemo
13 miliona vrlo brzo“, izjavio je
samopouzdano Sheffield na
međunarodnom seminaru koji je OPEC
organizirao u Beču.
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
33 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Foto: Ilustracija
Njegova predviđanja idu tako daleko
da smatra kako će u narednih sedam
do osam godina SAD proizvoditi 15
miliona barela nafte dnevno. Rusija
trenutno proizvodi 10,6 miliona barela
nafte dnevno, dok Saudijska Arabija
dnevnu proizvodnju drži na 10,1 milion
barela.
Rekordan izvoz u AzijuAmerička proizvodnja nafte u februaru
je tako prvi put premašila proizvodnju
Saudijske Arabije. Sheffieldova
kompanija veliki je proizvođač nafte iz
škriljca, što je čini jednim od najvažnijih
pokretača rasta američke proizvodnje
nafte koja se, čini se, od niskih cijena
nafte na globalnom tržištu posljednjih
godina oporavila tako da je jača nego
ikada. Naftne kompanije koje crpe
naftu iz naftnog škriljca postale su u
međuvremenu daleko efikasnije
zahvaljujući impresivnim tehnološkim
poboljšanjima koja su dovela do
povećanja proizvodnje. Ukratko, velika
poboljšanja tehnike bušenja omogućila
su kompanijama da buše više i jeftnije.
Kompanije su smanjile troškove
proizvodnje, dovele svoje završne
račune u red i prigrlile disciplinovaniji
pristup s ciljem izbjegavanja skupih
projekata koji mogu dovesti do
finansijskih problema.
S rekordnim obimom proizvodnje, SAD
su uspjele postići i rekordni obim izvoza
nafte na azijski kontinent, te će
povećanjem udjela na tom tržištu
naštetiti prvenstveno Rusiji i
proizvođačima okupljenim u
organizaciji OPEC, izvijestio je Reuters
krajem maja. SAD će, po svemu
sudeći, u junu izvoziti 2,3 miliona barela
nafte dnevno, od čega će 1,3 miliona
barela dnevno odlaziti u Aziju,
procijenili su tada izvori iz američke
naftne industrije. Podaci američke
Uprave za energetiku pokazali su da je
u maju američki izvoz nafte dosegao
svoj historijski vrhunac od 2,6 miliona
barela dnevno. Računica je jasna:
rekordni nivo proizvodnje omogućio je
američkim proizvođačima da daju
popust na cijene nafte veći od devet
dolara po barelu, što ih je učinilo boljim
ponuđačima od proizvođača iz Rusije i
Bliskog istoka čije su se cijene
posljednjih mjeseci povećale.
„Okrećemo se drugim regijama. Ako
Saudi Aramco ne bude smanjio cijene,
a Abu Dhabi National Oil Company
bude slijedila njen primjer, povećat
ćemo uvoz sirove nafte iz Amerike“,
izjavio je za Reuters kupac nafte iz
jugoistočne Azije koji nije želio biti
imenovan zbog politike kompanije. U
Aziji je Kina, predvođena kompanijom
Sinopec, najvećom rafinerijom nafte u
ovoj regiji, najveći kupac američke
nafte. Nakon što je smanjio uvoz nafte
iz Saudijske Arabije, Sinopec je
nedavno kupio rekordnih 16 miliona
barela američke nafte. Poslije Kine,
Indija i Južna Koreja su sljedeći najveći
kupci američke nafte na azijskom tlu.
No, čak i ako bi Azija i Evropa željele
kupovati više američke nafte, rekordne
brojke obuzdava američka
infrastruktura za izvoz nafte,
ograničavajući neprestano povećanje
izvoza. „Manjak infrastrukture znači da
OPEC i dalje može računati na svoj
udio na tržištu“, ocijenio je R.T. Dukes iz
Wood Mackenzie.
U tom smislu ne treba zanemariti ni
trgovinski rat koji se odvija na relaciji
Sjedinjenih Država i Kine te je tržišta
sredinom juna potresla prijetnja Kine da
će uvesti carine na uvoz američke
nafte i ostalih energenata, što bi
ugrozilo posao trenutno ‘težak’
milijardu dolara mjesečno. Prijetnja Kine
uslijedila je nakon što je američki
predsjednik Donald Trump
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
34 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
ponovio da će ustrajati na carinama
koje je odlučio uvesti na uvoz iz Kine
vrijedan 50 milijardi dolara te da će
one biti uvedene u julu. Investitori
ocjenjuju da bi razmirice između Kine i
Amerike u tom slučaju mnogo koštale
američke naftne kompanije, te su na
prijetnju promptno odreagirale i cijene
dionica kompanija ExxonMobil i
Chevron, ali i cijene američke nafte.
„Ova eskalacija trgovinskog rata
opasna je po cijene nafte“, ocijenio je
Stephen Innes iz singapurske kompanije
OANDA.
Potencijal Permijskog bazenaU Permijskom bazenu je u aprilu nafta
dolazila iz 449 naftnih bušotina, prema
podacima firme Baker Hughes, što je
44 posto svih naftnih bušotina na
američkom tlu tog mjeseca, te 22
posto svih naftnih bušotina u svijetu.
Podaci iste firme govore da se broj
naftnih bušotina u Permijskom bazenu
u posljednje dvije godine više nego
utrostručio, a drastičan pad cijena
nafte samo je ubrzao potrebu za
nastankom novih naftnih bušotina.
Skriveno blago Permijskog bazena neki
upoređuju s naftnim poljem Gavar u
Saudijskoj Arabiji, najvećim naftnim
poljem na svijetu. Permijski bazen je
„ogroman izvor, od globalnog
značaja“, ocijenila je Sara Ortwein,
predsjednica odjela XTO Energy u
Exxon Mobilu, kompanije koja je već
sada jedan od najvećih proizvođača
nafte u Permijskom bazenu, a do 2025.
namjerava utrostručiti svoju proizvodnju
na tom području.
Američka proizvodnja nafte već
godinama bilježi značajan rast,
većinom zahvaljujući revoluciji u
dobijanju nafte iz škriljca, kombinaciji
horizontalnog bušenja i industrijskog
hidrauličnog razbijanja škriljca
tehnologijom frekinga koja je
omogućila da se nafta dobija iz
zemljišta za koje je ranije smatrano da
nije moguće crpiti naftu iz njega.
„Škriljčana revolucija“ tako je od terena
koji su u svijetu energetike poznati kao
„nekonvencionalna zemljišta“, poput
Bakkena i Marcellusa, napravila
perjanice američke energetske
premoći.
Novost koju donosi Permijski bazen jeste
činjenica da ga nije tako lako iscrpiti,
budući da se sastoji od višestrukih
slojeva naftnog škriljca koji će u
narednih deset godina biti zaslužni za
dvije trećine povećanja ukupne
američke naftne proizvodnje i jednu
četvrtinu povećanja globalne
proizvodnje nafte, prema predviđanju
konsultantske firme Wood Mackenzie.
Simon Flowers iz Wood Mackenzie
uporedio je globalni uticaj koji će
Permijski bazen imati s uticajem koji je
imalo Sjeverno more na proizvodnju
nafte prije nekih četrdesetak godina.
„Permijski bazen je te veličine“, izjavio
je za Fortune. Zbog količine nafte koju
krije u svojim slojevima i zahvaljujući već
postojećoj infrastrukturi za proizvodnju
nafte, povećanje globalne proizvodnje
nafte u Permijskom bazenu moglo bi
biti jeftinije od proizvodnje u nekim
područjima koja su tradicionalno
dominirala naftnom industrijom, poput
Rusije ili Bliskog istoka.
Prema Flowersovim riječima, u
Permijskom bazenu postoji mnogo
lokacija za koje kompanije tvrde da
mogu proizvoditi naftu i zarađivati s
tom proizvodnjom već pri cijeni nižoj od
30 dolara po barelu, što je znatno
manje od isplative proizvodnje u
drugim dijelovima svijeta.
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
35 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Izvor: Business Magazine, 11.07.2018.
Najviši njemački sud odbacio je danas
zahtjev jedne ekološke grupe da se
blokira izgradnja planiranog gasovoda
Sjeverni tok dva, koji treba da dovede
ruski gas u Njemačku ispod Baltičkog
mora.
Projekat Sjeverni tok dva dodatak je
već postojećem rusko-njemačkom
gasovodu čime se povećava količina
gasa koji Rusija može da pošalje Evropi
zaobilazeći tranzitne zemlje istočno od
Njemačke.
Nekoliko istočnoevropskih zemalja
Najviši njemački sud odbacio zahtjev za
blokiranje gasovoda Sjeverni tok dva protive se izgradnji tog gasovoda,
protiv koga su takođe i SAD.
Ekološka grupa Naturschutzbund
Deutschland uložila je žalbu
njemačkom Saveznom ustavnom sudu
na odbijanje njenog zahtjeva zabrane
izgradne gasovoda u njemačkim
vodama u nižem sudu.
Savezni ustavni sud je danas saopštio
da je odbacio žalbu zbog nedovoljno
obrazloženog zahtjeva.
Izvor: Federalna.ba, 19.07.2018.
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
36
Foto: Savezni ustavni sud Njemačke
U skladu s novom Direktivom Evropske
unije od 12. oktobra će na svakom
pištolju za gorivo i mjernom uređaju za
gorivo na benzinskoj pumpi, kao i na
već novim vozilima, stajati posebne
oznake o udjelu biogoriva, odnosno o
vrsti plinovitih goriva.
U skladu s novom Direktivom Evropske
unije od 12. oktobra će na svakom
pištolju za gorivo i mjernom uređaju za
gorivo na benzinskoj pumpi, kao i na
već novim vozilima, stajati posebne
oznake o udjelu biogoriva, odnosno o
vrsti plinovitih goriva.
Te nove oznake koje će važiti u EU bit
će postavljene u neposrednoj blizini
čepa spremnika za gorivo na novim
vozilima, a bit će prezentirane i u
priručnicima za nova vozila, kao i kod
distributera vozila.
U saopćenju Hrvatskog autokluba
(HAK) se navodi da će uz svaki motorni
benzin stajati oznake poput E5, E10 ili
E85 na primjer (standardizirana kružnica
i slovno-brojčana oznaka). Ona će
potrošačima govoriti koliki je
maksimalni postotak etanola u gorivu
(E5 do 5 posto, E10 do deset posto…),
odnosno biogoriva u gorivu.
Vrijednost etanola je važna, jer mnogi
motori automobila ne reagiraju
najbolje na više vrijednosti etanola, koji
može nagrizati određene materijale
(plastika, guma, aluminij sl). Procjena je,
naprimjer u Njemačkoj, da 90 posto
svih automobila može koristiti E10
goriva bez većih problema. Prema svim
U EU od oktobra
nove oznake goriva
na benzinskim
pumpama
izvorima, najčešća oznaka goriva na
hrvatskom tržištu će biti E5, što znači za
motor najmanje agresivnih do pet
posto etanola u gorivu.
Preporuka je, također, da vlasnici svih
starijih vozila pitaju distributere koju
količinu biogoriva podnosi njihov
automobil – kako bi mogli točiti
ispravno gorivo. To se odnosi i na
dizelska goriva. S njima i njihovim
označavanjem će biti ista procedura
kao i s benzincima, ali s jednom
razlikom. Dizelska goriva bit će
označavana kvadratom i slovno-
brojčanim oznakom, naprimjer: B7 ili
B10. U ovom slučaju B7 znači do sedam
posto udjela biogoriva (metilni ester
masnih kiselina).
Kvadratom i slovnom oznakom XTL
označit će se sintetička dizelska goriva
(nije dobiveno iz sirove nafte). Kao i kod
motornog benzina, odnosno etanola, i
kod dizela i njegove bio komponente
također će trebati provjeriti usklađenost
s vozilom, pojašnjavaju iz HAK-a,
prenosi Poslovni.hr.
Za plinovita goriva oznake su veoma
jednostavne i signaliziraju o kojem se
tipu goriva radi. Koristit će romb kao
simbol za plinovita goriva i slovno-
brojčana oznaka H2 za vodik, CNG za
stlačeni prirodni plin, LNG za ukapljeni
prirodni plin te LPG za ukapljeni naftni
plin.
Osim u zemljama Evropske unije, ove
oznake će se koristiti i u Islandu,
Lihtenštajnu i Norveškoj, kao i u
Makedoniji, Srbiji, Švicarskoj i Turskoj.
Zasad je još jedino upitno hoće li se
nakon Brexita oznake postavljati u
Velikoj Britaniji.
Izvor: Business Magazine, 29.07.2018.
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
37 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
ZA
NIM
LJIV
OSTI
Otrkrivamo trikove
kojima avio-
kompanije štede
gorivoGodine 1987. American Airlines uklonio
je jednu maslinu iz svake salate koje su
delili u avionu tako smanjivši troškove za
čak 40 hiljada dolara godišnje.
Ušteda je bila dvostruka – prvo,
kompanija je mogla da otpiše desetine
hiljada maslina sa svoje nedeljne
šoping liste, a drugo i avion je bio lakši.
Masline svakako da nisu velike, ali kada
je u pitanju težina i naknada za uštedu
goriva, avio-kompanije se s tim ne šale,
posebno ako uzmemo u obzir da avioni
troše litar goriva u sekundi.
E sad, bilo je tu različitih načina za
redukciju težine u avonu. Virgin
Atlantic, na primjer, izradio je tanja
stakla i uklonio teške poslužavnike iz
biznis klase. Takođe su čokoladu i ostale
slatkiše zamijenili lajt varijantama,
redizajnirali obroke i uveli širu ponudu
pića tokom noćnih letova kada manje
ljudi pije.
Procenjuje se da smanjivanje ukupne
težine za samo pola kilograma može
da uštedi 14 hiljada galona goriva
godišnje kompaniji.
S druge strane, British Airways koji se na
sve načine dovija da uštedi potrošnju
goriva, takođe je uveo promjene u
posluženju, ali je počeo da štampa i
magazine na tanjem papiru. Avio-
kompanija United je učinila isto i tako
uštedjela trista hiljada dolara godišnje.
Avio-divizija Tomas Kuk takođe
neprestano traži načine da učini
avione lakšim, pa su izradili kolica i Izvor: Atvbl.com, 12.07.2018.
sjedišta od mnogo lakšeg materijala.
Više ne štampaju račune za kupovinu u
avionu i tako štede 420 hiljada rolni
papira, a i težinu magazina su smanjili
sa 261 gram na 200 grama. Takođe,
putnici sada mogu da dobiju samo
jedan jastuk i jedno ćebe, a ne više,
kao što je nekada bio slučaj.
Ne tako senzibilnu ideju za smanjenje
težine aviona imao je i Ryanair koji je
osoblju poručio da „pazi na svoju
težinu“.
Takođe, AirCanada je još 2008. godine
izbacila prsluke za spasavanje kako bi
olakšala avion, a što je još gore zakon
im je to dozvolio sve dok se nalaze
iznad kopna.
Najbolji je bio pokušaj japanske avio-
kompanije All Nippon Airways koja je
2009. godine molila putnike da nuždu
obave pre poletanja, kako bi odmah
mogli da isprazne toalet.
A tu je i najbrutalnija kompanija Samoa
Air, koja je 2013. godine uvela „taksu za
debele“ po kojoj se cijena karte
određivala po broju kilograma.
“Avion bolje radi kada je lakši. Mi ne
prodajemo sedišta, mi prodajemo
težinu“, rekao je tadašnji izvršni direktork
Kris Langton za “CNN“.
Uopšteno govoreći upravo je i to razlog
zašto avio-kompanije ograničavaju
težinu prtljaga – što teži avion, to više
goriva troši.
Istraživači sa Univerziteta MIT izračunali
su da putnici koji imaju telefon kod
sebe, koštaju avio-kompaniju
Southwest Airlines 1,2 miliona dolara za
troškove goriva, a ako bi svako nosio
laptop onda bi ta cifra skočila na 21,6
miliona dolara.
38 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
39
ZA
NIM
LJIV
OSTI
ZA
NIM
LJIV
OSTI
Ovih 10 stvari o gorivu MORATE ZNATI
Oktanski broj
Protiv detonacija
Ne vozite na rezervi
Nije štednja, nego šteta
Cetanski broj
Bolje sagorijevanje
Što manje sumpora
Za motor i okoliš
Čistite spremnik
Vlaga ulazi iz zraka
Sadržaj biogoriva
Zakonska je obveza
Broj iza oznake Eurosuper (95, 98 i 100)
je oktanski broj, koji određuje otpornost
benzina na samozapaljenje i
detonacije. Što je veći, veća je i
otpornost na detonantno izgaranje. To
je pojava kad prije preskakanja iskre
(kod otto motora) dolazi do
samozapaljenja smjese, odnosno
nekontrolirane eksplozije (detonacije),
koja može oštetiti klipove, karike,
ventile...
Pokazuje kvalitetu dizelskog goriva,
odnosno sposobnost samozapaljenja i
kašnjenje u paljenju - vrijeme od
ubrizgavanja do zapaljenja goriva. Ako
je preveliko, može doći do
detonantnog izgaranja, odnosno
nekontroliranih eksplozija unutar
cilindara, koje mogu oštetiti vitalne
dijelove motora. Što je veći, kašnjenje u
paljenju je manje te je bolje izgaranje i
niža potrošnja.
Bez obzira na čistoću goriva, ne može
se, na dulji rok, izbjeći nakupljanje
vlage u spremniku. Kako se gorivo u
spremniku troši, kroz jednosmjerni ventil
iz okoline ulazi zrak, s više ili manje
vlage. Potom se kondenzira na
stijenkama i kapa u gorivo. Stoga je na
50.000 km preporučljivo čišćenje..
Pumpa za gorivo nalazi se na dnu
spremnika i hladi se gorivom te se kod
malih količina goriva povećava
zagrijavanje pumpe. Stanje
pogoršavaju čestice nečistoća koje se
nakupljaju u maloj količini goriva. Zbog
toga je preporučljivo dopuniti spremnik,
čim se količina goriva smanji na manje
od četvrtine. Preporučljivo je gorivo
puniti na visokofrekventnim, novijim
crpkama.
Sva goriva po standardu Euro 5 imaju
manje od 10 ppm (milijuntih dijelova)
sumpora, čime se smanjuje emisija
sumpornih spojeva, odgovornih za
'kisele kiše'. U motoru sumpor izaziva
razgradnju ulja i koroziju vitalnih
dijelova. No njegovim se uklanjanjem
smanjila mazivost goriva koja je važna
za sustav ubrizgavanja.
Prema propisima distributeri su dužni
plasirati određenu količinu bio goriva.
Do 7% biodizela u dizelskom gorivu i do
10% bioetanola u benzinu nije obaveza
posebnog označavanja. Ne izaziva
nikakve probleme u gorivu ako
zadovoljava propisane karakteristike.
Bioetanol povećava oktansku
vrijednost.
1 4
2 5
3 6
Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Izvor: Slobodna Bosna, 17.07.2018.
ZA
NIM
LJIV
OSTI
Gustoća
Bitna za kvalitetu
Filtrabilnost
Za niske temperature
Mazivost za dizel
Važna za ubrizgavanje
Udio PAH
Za ekologiju
Korisnici vozila na crpkama kupuju
obujam goriva, a gustoća, odnosno
masa, služe kao okvirni pokazatelji da u
gorivu nema 'prelaganih" ili 'preteških"
sastojaka, koji mogu uzrokovati
poteškoće pri paljenju i sagorijevanju
goriva u prostoru cilindra (komore
sagorijevanja). Zbog toga se kontrolira.
Mogućnost filtriranja je karakteristika
koja pokazuje kod koje temperature
može doći do problema pri protoku
dizelskih goriva sustavom za distribuciju i
napajanje motor (blokiranje filtera ili
'smrzavanje goriva' u zimskim uvjetima).
Kvalitetno gorivo je prilagođeno
temperaturama do -15°C te nisu
potrebni dodatni aditivi.
Visokotlačna pumpa, sapnica i trn kod
brizgaljki podmazuju se samim gorivom
kojeg dovode do komore za
sagorijevanje. Kako je iz goriva uklonjen
sumpor, koji smanjuje trenje u kliznim
dosjedima, gorivo se obogaćuje
dodacima koji osiguravaju potrebnu
mazivost. Važna za kvalitetu goriva.
Pokazuje prisustvo teških spojeva
(policikličkih aromatskih ugljikovodika),
koji su zbog lošeg sagorijevanja ekološki
nepoželjni, a pogoršavaju energetsku
bilancu (učinkovitost) i povećavaju
potrošnju goriva.
7 9
8 10
40 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
41
VIDEO
PREPORUKE
Iran upozorava Trumpa da
ne prijeti njihovom izvozu
nafte, 22.07.2018.
OPEC Sekretarijat,
mjesečni izvještaj, Juli 2018
Aljazeera, Inside
Story, 27.07.2018.
42 Video preporuke|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
*Kliknite da biste pogledali video
Prosječne maloprodajne cijene goriva u
zemljama regiona25.07.2018. izraženo u EUR po srednjem kursu nacionalnih banakaIzvor : www.unks.rs
Država BMB 95
U odnosu na
prosječnu cijenu u regionu
Albanija 1.422 8.42%
Slovenija 1.347 3.32%
Hrvatska 1.407 7.44%
Crna Gora 1.380 5.63%
Srbija 1.298 -0.33%
Makedonija 1.155 -12.75%
BiH 1.107 -17.64%Prosječna cijena 1.302
Pregled cijena goriva|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
DržavaDIESELEN 590
U odnosu na
prosječnu cijenu u regionu
Albanija 1.422 11.60%
Slovenija 1.282 1.95%
Hrvatska 1.342 6.33%
Crna Gora 1.260 0.24%
Srbija 1.380 8.91%
Makedonija 1.016 -23.72%
BiH 1.097 -14.59%Prosječna cijena 1.257
Država
TNG
AUTOGAS EN589
U odnosu na
prosječnu cijenu u regionu
Albanija 0.509 -18.66%
Slovenija 0.656 7.93%
Hrvatska 0.676 10.65%
Crna Gora 0.670 9.85%
Srbija 0.657 8.07%
Makedonija 0.529 -14.18%
BiH 0.531 -13.75%Prosječna cijena 0.604
1.422
1.347
1.407
1.38
1.298
1.155
1.107
Albanija
Slovenija
Hrvatska
Crna Gora
Srbija
Makedonija
BiH
BMB 95
1.422
1.282
1.342
1.26
1.38
1.016
1.097
Albanija
Slovenija
Hrvatska
Crna Gora
Srbija
Makedonija
BiH
Euro Diesel
0.509
0.656
0.676
0.67
0.657
0.529
0.531
Albanija
Slovenija
Hrvatska
Crna Gora
Srbija
Makedonija
BiH
TNG
43
SPECIJALNI PRILOG:
Od čega se sastoji
cijena goriva
*Naknada za puteve i putarina za TNG izračunate su po litru derivata uz pretpostavku da je gustina derivata 0.565kg/l**Udio akciza, putarina i takse je izračunat za prosječnu cijenu goriva u BiH na dan 30.05.2018. godine
E F
Nabavna cijena
42-50%
Akcize /
putarine / taksa
33.7%**
PDV
14.5%
Marža
2-10%
DIZEL
E F
Nabavna cijena
40-48%
Akcize /
putarine / taksa
35.4%**
PDV
14.5%
Marža
2-10%
BENZIN
E F
Nabavna cijena
54-62%
Putarine / taksa
21.3%**
PDV
14.5%
Marža
2-10%
TNG
Berzanska cijena
Cijene goriva u rafineriji formiraju
se na osnovu berzanskih cijena
koje se mijenjaju svakog utorka
Cijena transporta koja zavisi od
toga iz koje se rafinerije kupuje i u
koji grad se gorivo transportuje.
NABAVNA CIJENA
Akciza (0.30KM po litru dizela ili
0.35KM po litru benzina)
Naknada za autoputeve
(0.15KM po litru dizela ili benzina i
cca 0.08KM po litru TNG*)
Putarina (0.25KM po litru dizela ili
benzina i cca 0.14KM po litru
TNG*)
Taksa za rezerve naftnih derivata
u FBiH (0.01KM po litru goriva)
PDV (17% na konačnu cijenu
goriva u koju su uključeni svi
troškovi izuzev takse za rezerve
naftnih derivata)
POREZI
CIJENA
GORIVA
Iznos profitne marže za naftne
distributere varira. U veleprodaji
je marža od 2 do 3 feninga, a u
maloprodaji od 5 do 20 feninga
po litru goriva.
MARŽA
=
+
+
Specijalni prilog|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH44
NAFTA I GAS
ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI
Izdavač:
NAFTNI KOMITET U
BOSNI I HERCEGOVINI
August2018
Odabir, adaptacija, dizajn: Tatjana Perić
Informacije objavljene u ovom pregledu ne treba nužno tumačiti kao stav ili
opredjeljenje Naftnog komiteta u BiH prema temama kojima se bave.