Nacionalna istraživačka agenda za sektor organske · PDF file2. ORGANSKA PROIZVODNJA U...

download Nacionalna istraživačka agenda za sektor organske · PDF file2. ORGANSKA PROIZVODNJA U SRBIJI Prvi koraci ka razvoju organske proizvodnje vezuju se za 1990. godinu, kada je nevladina

If you can't read please download the document

Transcript of Nacionalna istraživačka agenda za sektor organske · PDF file2. ORGANSKA PROIZVODNJA U...

  • Nacionalna istraivaka agenda za sektor organske proizvodnje

  • Publikaciju je podrala Nemaka Savezna Vlada kroz Deutsche Gesellschaft fr Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

    ACCESS- Program za razvoj privatnog sektora u Srbiji

    Autori:Jano BerenjiSlobodan MilenkoviMarija KalentiEmilija Stefanovi

    Decembar, 2013. godine

  • Nacionalna istraivaka agenda za sektor organske proizvodnje

  • CIP , 631.147(497.11) NACIONALNA istraivaka agenda za sektor organske proizvodnje / [autori Jano Berenji ... et al.]. Beograd : GIZ-Deutsche Gesellschaft fr Internationale Zusammenarbeit GmbH : ACCESS-Program za razvoj privatnog sektora u Srbiji, 2013 (Beograd : Publikum). 31 str. : ilustr. ; 30 cm Podaci o autorima preuzeti iz kolofona. Tekst tampan dvostubano. Tira 500. Bibliografija: str. 30. ISBN 978-86-87737-83-9 (GIZ) 1. , , 1960- [] a) - COBISS.SR-ID 203290636

  • Zahvaljujemo se svim predstavnicima radne grupe za Istraivanje i razvoj Nacionalnog akcionog plana za razvoj organske proizvodnje i uesnicima koji su doprineli stvaranju Agende.

    U izradi Nacionalne istraivake agende za sektor organske proizvodnje uestvovali su saradnici sledeih institucija:

    Fakultet ekoloke poljoprivrede, Svilajnac

    Fakultet za Biofarming, Megatrend Univerzitet, Baka Topola

    Institut za prehrambene tehnologije, Novi Sad

    Institut za prouavanje lekovitog bilja Dr Josif Pani

    Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

    Nacionalno udruenje za razvoj organske proizvodnje Serbia Organica

    Poljoprivredna savetodavna sluba, Institut Tami, Panevo

    Poljoprivredne strune slube Vojvodine

    Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet

    Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet

    Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine

  • SADRAJ

    1. UVOD 1

    2. ORGANSKA PROIZVODNJA U SRBIJI 2

    3. ORGANSKI FARMER U SRBIJI 3

    4. PREGLED ISTRAIVAKO RAZVOJNIH PROJEKTA I SITUACIJE U SEKTORU 6

    4.1 Projekti podrani u periodu 2011-2014 6

    4.2 Projekti podrani u periodu 2006-2010 8

    4.3 Zakljuci i pregled stanja u istraivako razvojnoj delatnosti u organskoj proizvodnji u Republici Srbiji 8

    5. METODOLOGIJA 11

    6. PREGLED ZAJEDNIKE ISTRAIVAKE AGENDE 13

    6.1 Biljna proizvodnja 13

    6.2 Stoarska proizvodnja 16

    6.3 Proizvodni sistemi 19

    6.4 Sociologija- Ekonomija 22

    6.5 Prerada organske hrane i skladitenje 25

    7. ZNAAJ ISTRAIVAKE AGENDE ZA ORGANSKU PROIZVODNJU REPUBLIKE SRBIJE 28

    ANEKS I: lanovi radne grupe Nacionalnog akcionog plana za razvoj organske proizvodnje 2013-2017 (NAP) za Istraivanje i obrazovanje i koautori Nacionalne istraivake agende za sektor organske proizvodnje 29

    ANEKS II: Literatura 30

  • UVOD1.

    Srbija ima veliki potencijal za organsku proizvodnju. Klimatski uslovi, zemljite i prirodni resursi pruaju povoljne uslove za organsku poljoprivredu, a tome doprinose i duga tradicija u proizvodnji hrane, kao i blizina velikog i stalno rastueg trita organske hrane u EU.U razvijenim zemljama Evropske unije trite organskih proizvoda raste u proseku za 10% na godinjem nivou, a taj porast ne prati i rast proizvod-nje i upravo tu se nalazi ansa za srpske proizvoae. Meutim, taj potencijal nije potpuno iskorien, a za to postoje brojni razlozi:

    sektor ima ozbiljne probleme sa nedostatkom finansijskih sredstava, proizvoai primaju zane-marljive iznose subvencija; uprkos postojanju udruenja organskih proizvoaa na nacionalnom, lokalnom i region-alnom nivou, ovaj sektor je jo uvek u nedo-voljnoj meri organizovan; produktivnost je na dosta niskom nivou, ug- lavnom zahvaljujui nedostatku sredstava za proizvodnju (inputa), modernih tehnologija, strategije za preradu i plasiranje na trite; sistem kontrole u organskom sektoru nije u potpunosti razvijen i primenjen, to ima za pos-ledicu nedovoljnu zatitu samih proizvoaa ali i potroaa od zloupotrebe;

    Jedan od dodatnih razloga koji koi razvoj organskog sektora pored nedostatka modernih tehnologija je i nizak nivo znanja u sektoru i odsustvo sistematske saradnje i povezanosti privatnog sektora i nauke i istraivanja. Istraivai nisu dovoljno upueni u prob-leme sa kojima se susree organski proizvoa u Srbiji i samim tim nisu u mogunosti da svoja istraivanja usmere u pravom pravcu. Bez inovacionih reenja primenljivih u naoj proizvodnoj praksi dalji razvoj i podizanje konkurentnosti srpskog organskog sektora je nemogue. Takoe je identifikovan i nedostatak odgovarajuih poziva nadlenih javnih institucija za istraivake projekte u ovoj oblasti.

    Razmena izmeu naunika, istraivaa i poslovnih i politikih subjekata je od sutinskog znaaja za st-varanje novih praktinih reenja i jedan je od pre-

    duslova za irenje inovacija i najbolje prakse, kroz poboljanje kvaliteta primenjenih i interdisciplin-arnih istraivanja u organskoj poljoprivredi. Ovaj iza-zov je prepoznat u novembru 2011. godine od strane predstavnika radne grupe Nacionalnog akcionog plana za razvoj organske proizvodnje 2013-2017 (NAP) za Istraivanje i obrazovanje. Radna grupa definisala je kao prioritetnu meru Izradu nacionalne istraivake agende za sektor organske proizvodnje (Mera 6.1) u okviru Cilja 6. Uspostavljanje primen-jenih istraivanja u oblasti organske proizvodnje NAPa.

    Iako se usvajanje NAPa oekuje tek krajem 2013. godine, zbog velikog znaaja istraivake agende predstavnici radne grupe su uz podrku GIZa ve tokom 2012 godine u nizu radionica i radnih sas-tanaka zapoeli njeno kreiranje i definisali prior-itetne naune oblasti, koje najvie doprinose raz-voju organske proizvodnje u Srbiji i daju odgovor na postojee i budue izazove. Nacionalna istraivaka agenda za sektor organske proizvodnje sagledava ekonomske, ekoloke i soci-jalne aspekte organske poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Cilj agende je da slui kao orijentir i smernica nauno-istraivakoj zajednici u planiranju buduih istraivanja, koja su u saglas-nosti sa potrebama privatnog sektora i u skladu sa tekuim meunarodnim istraivakim strategijama i dokumentimau sektoru organske proizvodnje. Ona predstavlja detaljan pregled prioriteta istraivanja i razvoja i istie probleme koji treba da budu u fokusu nauno-istraivake zajednice. Takoe agenda tre-ba da slui kao potpora pri lobiranju kod nadlenih javnih institucija pri kreiranju i raspisivanju poziva i tendera.

    Nacionalna istraivaka agenda za sektor organske proizvodnje I 1

  • 2. ORGANSKA PROIZVODNJA U SRBIJI

    Prvi koraci ka razvoju organske proizvodnje vezuju se za 1990. godinu, kada je nevladina organizacija (NVO) Terras uspostavila promotivnu mreu, kojoj su pristupili proizvoai i tehniko i akademsko oso-blje ukljueno u proizvodnju organske hrane. Vie od dvadeset godina kasnije, koristei podrku mnogih domaih i meunarodnih institucija, ministarstava, tehnikih organizacija i investitora, sektor organske proizvodnje u Srbiji dostigao je odreen nivo:

    Osnovana je nacionalna asocijacija, koja objedin-juje uesnike i sistematski i kontinuirano radi ve pet godina na razvoju sektora; nekoliko regionalnih udruenja uestvuje u razvoju i promociji sektora

    Kreiran je Nacionalni akcioni plan za razvoj organske proizvodnje 2013-2017

    Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodo-privrede, intenzivno radi na usaglaavanju zakonod-avnog okvira sa EU.

    Organska proizvodnja postala je deo formalnog obra-zovanja kroz uvoenje novih smerova na osnovnim i master studijama, kao i izbornih predmeta u okviru srednjokolskog obrazovanja.

    est kontrolnih organizacija, koje rade u oblasti kon-trole i sertifikacije u organskoj proizvodnji, nadleno je za potovanje domaih i meunarodnih propisa na osnovu kojih se izdaje sertifikat za organski proiz-vod; dok je jedina nacionalna sertifikaciona kua priznata od strane Evropske Komisije, ukljuenjem na listu ekvivalentnih sertifikacionih kua.

    Ipak, u okviru konteksta modernizacije ekonomije u celini, a posebno poljoprivrede i potrebe da se ovaj sektor oblikuje na takav nain da se sam moe in-tegrisati u okvir Zajednike poljoprivredne politike, organska proizvodnja teko postie zadovoljavajui razvoj. U organskoj poljoprivrednoj proizvodnji Sr-bije dominiraju voe i ratarske kulture, uz konstan-tan rast proizvodnje itarica i uljarica. Sve vei znaaj dobija i organska stoarska proizvodnja pogotovo sa ulaskom velikog poljoprivrednog proizvoaa

    i preraivaa mleka u sistem i plasmanom organ-skog mleka i mlenih proizvoda na domae trite. Vei deo ovih proizvoda se izvozi, naroito u EU, jer je domae trite slabo razvijeno usled nedovoljne kupovne moi stanovnitva. Meutim, prisutan je i trend sve snanijeg razvoja domaeg trita, kroz plasman uglavnom sveeg povra i robe iz uvoza. Veliinu domaeg trita ograniava i broj i nedo-voljna koliina proizvoda u ponudi. Potranja za organskim proizvodima postoji u mnogim zeml-jama, a Srbija ima izuzetne ekoloke, klimatske i tehnike uslove da, pored tradicionalnog jagodas-tog i ostalog voa, proizvodi povre, itarice i ulja-rice iz organske proizvodnje, koje su veoma traene na meunarodnom tritu. Meutim, gazdinstvima koja se bave organskom proizvodnjom potrebna je pomo u primenisavremenih tehnologija proizvod-nje, odgovarajue mehanizacije i adekvatnih inputa kako bi podigli proizvodnu efikasnost do nivoa koji im obezbeuje konkurentnost na nacionalnom, re-gionalnom i tritu EU. Stoga je korienje rezultata primenjenih istraivanja od izuzetnog znaaja za raz-voj ovog sektora.

    Ukljuivanjem inovacionih reenja prilagoenih naoj proizvodnoj praksi i uslovima proizvodnje, proizvoai i preraivai mogu zapoeti sa podi-zanjem konkurentnosti uz istovremeno korienje postojeih prednosti (nezagaeno zemljite, viegodinje iskustvo,