Stephan Von Stepski Doliwa - Sai Baba Govori o Odgoju

5/27/2018 Stephan Von Stepski Doliwa - Sai Baba Govori o Odgoju

Stephan von Stepski Doliwa

SAI BABA GOVORI O ODGOJU

SADRAJZAHVALAPREDGOVORUVODSVJETSKA SITUACIJAPosljedice izdaje i strahaIzdaja i strah u okoliniIzdaja i strah u ivotinja i biljakaIzdaja i strah ovjeka

ODGOJ, IZDAJA I STRAHKako nastaje strah?I roditelji su rtve straha

Nejasni, promjenjivi odnosiNedosljedne odluke i njihovutjecajna djecuNedostatak vremenaNedostatak razumijevanja i samovrijednostiNedostatak sreeRJEENJAIzdaja i strah nestaju promatranjem

Aktivno, svjesno, pozitivno razmiljanjeZavist kao testIzazovom do unutarnje slobodeKruti odgoj nije rjeenjeZADACI RODITELJAZadaci mukaracaZadaci ena- Negativne slike, pozitivne slike- Velik doprinos djevojakaOdri djeju radostVedrina i uspjehPouke o rjeenjimaPouke o vrijednostimaDrutvo dobrih ljudiSvetkovine i obiajiKairosPokazivanje ljubavi osobnim primjeromKritiziranjeOdgoj putem spoznaje posljedica vlastitih djelaIzgradnja povjerenjaOdravanj e obeanjaOdnos prema novcu


Osnovne spoznaje o novcuZADACI DJECEPotovanje prema roditeljimaBratstvo ljudi i oinstvo BojeDjeca mora ju biti svjetlo svijetaODGOJ I KOLOVANJECilj je izgradnja karakteraDjeji vrtiiZadaa koleVrijednosti, religija, duhovnostMeditacija je "religioznost u praksi"Uitelji moraju biti posebni ljudiMotivacijaPostavljanje ciljevaPoticanje kreativnosti, glazbe i glumeJezici i dijalektiVisoko nadarena djecaTekoe itanja i pisanja (disleksija i disgrafija)Sindrom pomanjkanja panje (SPP)- Metode terapijeStruno obrazovanjeSveuilitaPRAKTI NE STVARIJasne predodbe i odlukeprije trudnoe

Pozitivno usmjerenje tijekom trudnoeOdnos medu braomUsvojena djecaBezbolan porodPuno tjelesnih kontakataVuna, svila, pamukPrehrana- to ne bi trebao jesti- to bi trebao jesti i pitiPrigovaranje hrani

Nekontrolirano mokrenjeSpavanjeOsteopatijaAlopatija, homeopatijaAntibioticiCijepljenjeEmla - flasteriBoravak u bolniciZubarDoba buntovnitva

BijesPotvrivanje


Pravila ponaanjaMolim i hvalaJesu li djeca prijatelji roditelja?PubertetOdnosi mukaraca i enaGayatriTerapijeKomunikacijaDODATAK

ZAHVALA

Ponajprije se - naravno - od srca elim zahvaliti Sai Babi. Slobodnomogu rei: da sve to imam, zahvaljujem Njemu.Ova knjiga nikada ne bi nastala bez Njega, jer ja nikadane bih pisao knjigu o odgoju!Bez Njega ne bih bio oenjen. Bez Njega ili ne bih imao sina,ili bi imao bolesnog sina.Osim toga, bez Njega ve odavno ne bih bio na ivotu, jer meOn opetovano spaavao. Kao primjerice juer: kada mi je nekiauto oduzeo prednost, samo sam zato preivio, jer je prometiz suprotnog smjera bio tako daleko da sam mogao izbjeisudar skrenuvi ulijevo.Je li me Sai Baba spasio ili je to bio sluaj?, moglo bi se

postaviti pitanje.Je li se na Brener-autoputu dogodilo sluajno da mi je u asukada sam pretjecao kamion, u susret dolazio voza koji jevozio autoputom u krivom smjeru, te sam uspio izbjei sudarsamo zato to sam ga pravovremeno opazio? Je li bilo sluajno,to se kratko nakon toga na vedrom, plavom nebumogla vidjeti prekrasna duga?Je li bio sluaj, kada smo vozili za Kiel da bismo odrali seminar,a moja supruga Constanze rekla: "Krajolik je tako lijep,da nedostaje jo samo Babin potpis!", da su u tom trenutku

oblaci na nebu oblikovali velika slova "SAI"?I bezbrojne knjige, koje mi dolaze uvijek u pravom trenutku,je li i to sve samo sluaj?Mogu jedino rei: hvala, velika hvala, Baba!Mojoj supruzi Constanze takoer dugujem veliku zahvalnost,

jer ne samo to me pratila sve ove godine, nego mi je i omoguavalada sudjelujem u odgoju naeg sina Gopale. Constanze

je i prva proitala ovu knjigu, te j u je uz mnogo truda i profesionalnostilektorirala. Osim toga, odgoj je njezino omiljeno

podruje, zato je nastajanje ove knjige pratila postavljajui

Sai Babi brojna vana pitanja.Bila mi je - kao i u mnogim drugim stvarima - velika podrka.


I svomu sinu Gopali zahvaljujem mnogo toga. Uz njega samspoznao kolika je blagodat biti otac, odnosno roditelj. Nisamznao da u roditeljstvom upoznati novi svijet. On me nauiokoliko je vano djeci prilaziti s potovanjem i daje ljubav najvaniji"objekt razmjene".Charlotte Kiigler i Kristini Tendel zahvaljujem, to su mi

pomagale i djelom i savjetom.Od srca zahvaljujem i Corinni Pfisterer, Dr. Ireni Miiller,Detlev Stolle i Hanni Thyssen na brinoj i preciznoj korekciji.Posebno elim zahvaliti gospodi Marianne GlaBer, to je kaolektor otkrila i najmanje pravopisne, nehotine i slagarske

pogreke.Spremnost Ulrike Wolter da znanjem, te sposobnou uivljavanjauz neumoran rad pomogne u stvaranju ove knjige, bilamije od velike vanosti. Bez njezine pomoi, ova knjiga ne bi

bila tako lijepo oblikovana.

Venecija, 9. kolovoz 2003. Dr. Stephan von Stepski-Doliwa

PREDGOVOR

Kada sam uz terapeutkinju Jungovog pravca Phyllis Krystalupoznao kozmike roditelje, naime idealne roditelje, znaosam, da sam ve kao dijete imao jasnu predodbu o njima.

Kozmike sam roditelje naao u blizini Venecije, kamo samdoao s etiri godine.Moj je odnos spram Italije dvojake naravi, kao to je to estosluaj s objektima nae ljubavi. Patim zbog netonosti, nedostatka

plana i injenice da se prekrasni gradovi i krajoliciobeauju odbojnim graevinama.Volio sam i volim srdane ljude, njihovu vedrinu, sposobnostsuosjeanja, toplinu i svjetlo - unutarnje i izvanjsko.Volim stare gradove, razliite krajolike u kojima se bijelevolovi, groe se zlati i plavi, volim smeu zemlju, zelene

livade i um topola. Volim miris kruha, svjei sir i pagete.Idealne sam roditelje naao u seljacima, koje sam volio i kodkojih sam dijelom i odrastao. Namjetenici mog oca dali sumi iskustva koja nosim u srcu poput najdragocjenijeg blaga.Brojne su slike koje me duboko raduju. Zime sam provodio utali sa seljacima. Tu su se okupljale porodice, djeca radiladomae zadatke, djed rezbario drvenu drku, sin gradio stolicu,majka ivala a baka plela - na onaj poseban talijanskinain, s jednom iglom ispod pazuha. Tu sam bio kod kue. Tuse moja dua hranila.

Bilo je strano, kad sam se vratio u Njemaku. Morao samotii u internat, u kolu u Obersalzbergu, koji je od kraja


kolovoza do poetka svibnja bio pod snijegom.Bio je to potres, ali je bilo dobro, jer sam poeo postavljati

pitanja i itati.Nisam podnosio snijeg i silno sam eznuo za svojim talijanskimdomom - dan i no sam kroz prozor gledao brda misleidaje iza njih sloboda. Majka me je razumjela i traila je nekorjeenje, jer dobro me shvaala.Tako sam doao u internat u Ising kod Chiemsee. Ovdje mi seokolina mnogo vie sviala, jer sam u Veneciji zavolio vodu.

No voditelj internata bio je straan. Primjerice, znao bi ujutroprstom ispitivati bradu starij ihdjeaka, jesu li dobro obrijani.Jao njima ako nisu bili!Simbol slobode tada je bila lijepa gostionica "K zlatnome

plugu". Nalazila se upravo ispred internata. Tu sam s ostalimuenicima provodio lijepe trenutke uz aj i kolae, a vrijemesmo koristili za razgovore, to bismo sve napravili drugaijeod naih uitelja i odgajatelja.ivotni me put vodio dalje, te sam s vremenom iz vida izgubioIsing i gostionicu "K zlatnome plugu".Maturirao sam, studirao i poeo se baviti terapijom. Doiviosam susret sa Sai Babom, koji mi je omoguio najdublju terapiju,suoavajui me sa samim sobom, bez obzira gdje bih senalazio.Uslijedilo je vjenanje, gradnja kue u Grafrathu, roenje

naeg sina i nakon toga odlazak u Italiju (1999-2001), gdjesmo posredstvom drage i angairane prijateljice pronaliprekrasan posjed u Umbriji. Moja supruga Constanze i jaosjeali smo daje to idealno mjesto za izgradnju terapeutskogcentra. Ako ve naputamo Njemaku a time i sve nae prijateljei znance, neka bude zbog toga.Tada me Sai Baba pozvao k sebi u Puttaparthi na etiri mjeseca.

Nije me naputao cijelo to vrijeme, tako da sam knjigu SaiBaba govori o psihoterapiji mogao korigirati u njegovoj neposrednojblizini. Prilikom intervjua sa svojim arhitektom,

blagoslovio je nae namjere u Italiji zaduivi ga da nampomogne.A zbog ega sve to? Da bih dosegao najdublje slojeve temakoje vladaju ovim vremenima: to su prijevara i uas.U Umbriji su se stvari odugovlaile. Prodava nas je pozvaoda dodemo u Rim, ali se nije pojavio. Bio je to pravi pakao.Osim toga, u Veneci ji sam imao jednog arhitekta koji je trebaourediti na stan; ponaao se jako ljubazno, ali me namjeravao

prevariti - i uspio bi u tome, da mi Baba nije pomogaoi spasio me.

ivjeli smo u neizvjesnosti dvije godine, radili na razliitimmjestima u Italiji i nismo znali, kuda sve to vodi: bez doma,


bez sigurnosti i uz sve osobne unutarnje procese, koji su tekliparalelno s time.Moja supruga Constanze i ja smo u Grafrathu imali stvarandom i izgradili lijep centar, a sada smo, umjesto u njemu,sjedili u Italiji na neraspakiranim kovezima.Tada sam spoznao kakav osjeaj stvaraju izdaja i uas. Stjecanjetog iskustva, nadoknadilo je sve ostalo!Odluili smo se vratiti u Njemaku - i pao nam je kamen sasrca. Morali smo, dodue, ponovo preuzeti kuu koju smozamalo prodali, to je potrajalo neko vrijeme. Ali uivali smou poznatoj okolini, a i brojni polaznici naih seminara bili susretni zbog takvog razvoja dogadaja.Tada sam u blizini Chiemsee odrao seminar s temom: Ja ihoror. Bio je to jako dramatian seminar, koji je trajao od 7.-11. travnja 2001. U nedjelju 9. travnja, Sai Baba mi ree daodem u gostionicu "K zlatnom plugu" u Ising, jer e mi tamodiktirati koncept za knjigu Sai Baba govori o odgoju.Tamo sam naao ugodno mjesto. U prostoriji, u kojoj samesto sjedio kao uenik, Baba mi je izdiktirao cijeli koncept.Bilo je udesno.Ovdje, gdje sam kao nesretni uenik esto sjedio, On mi jediktirao kako bi trebao izgledati dobar odgoj.

Na mjesto odravanja seminara vratio sam se s vrlo lijepimosjeajem - nikad prije ni kasnije nisam u tom kraju odraoseminar. Krug mog razvoja se zatvorio. Seminar je protekaou dubokoj, blagotvornoj atmosferi. Uesnici su doli do temeljnihspoznaja, noeni posebnom energijom koju sam doiviouveer 9. kolovoza 2001. godine.Seminar je zavrio 11. kolovoza u 13.00 sati. Spremio samstvari u auto i vozio autoputom u pravcu Miinchena. Tada sam

preko radija uo da se zrakoplov zaletio u jedan od tornjevaWorld Trade Centra u New Yorku.Uas koji smo na seminaru tako jasno doivjeli, postao je oiti vidljiv. Bio sam potresen. A ipak, osjeao sam da, usprkos

svim katastrofama koje prate ovo doba, dobra boanska rukaupravlja sudbinom svijeta poduzimajui sve da nam pomogneizgraditi Zlatno doba.Babaje Constanze i mene godinama vodio s obzirom na brojna

pitanja u vezi s odgojem naeg sina. Poduke su zapoelenakon njegova roenja u obliku diktata knjigeSai Baba govorio svijetu i Bogu. Mnogo smo saznali iz pounih pria kojeknjiga sadri. Na brojna pitanja odgovorio nam je preko unutarnjegglasa.Mnogo sam temeljnih stvari saznao piui ovu knjigu, Sai

Baba govori o odgoju. Lijepo je znati da ljubazan odgoj,razumijevanje, potovanje, strpljenje i vrsta vjera u ono najbolje


u naoj djeci, mogu uiniti uda i doslovno premjetatibrda.Nadam se, da e ova knjiga itateljima dati toliko pomoi ipodrke, koliko smo i mi sami uvijek iznova primali, i odgovoritina pitanja koja se odnose na ljubazan i brian odgoj.... a "sluajno" je danas 3. 3. 03. (= 9, broj koji simboliziraBoga, jer 9 je mogue mnoiti koliko hoemo puta, zbroj jeuvijek 9!

Goa, 3. 3. 03. Dr. Stephan von Stepski-Doliwa

UVOD

Odgoj je sol ivota. Bez odgoja veina ivih bia ne bi moglapreivjeti. to sve ne rade ptice da svoju mladunad naue letjetii loviti? Koliko toga moraju nauiti brojni sisavci.

No ovjek je bie, koje je najovisnije o odgoju. Mnogo togamora nauiti, i to tijekom cijelog ivota! itav je ivot odgoj!Tako ija kaem: Life is the best teacher, ivot je najbolj iuitelj.O odgoju ovisi, je li ovjek uspjean, sretan i zdrav i hoe liumrijeti s dobrom ili loom karmom.Velika kriza u kojoj se sada nalazi ovjeanstvo a time i itavsvijet, zahtijeva, da ovjek iz temelja promijeni svoj nain

razmiljanja. ovjek mora temeljito promijeniti dijelove svog ivotnogusmjerenja, vjere, meusobnih odnosa, ishrane i odgoja.Ova bi ti knjiga trebala posluiti kao putokaz. Trebala bi tirei na to mora obavezno paziti i to treba izbjegavati.Osim toga, neka ti pomogne izgraditi osobnu samovrijednost,kao i samovrijednost tvoje djece. Pronae li Sebe-vrijednost,stii e jednom i do Sebstva, a stigavi do Sebstva, stie doBoga. Ako si dosegao Boga, stekao si trajnu sreu.Upravo to je tvoje odredenje.

Zato budi sretan - tada si na cilju.Put njemu neka ti pokae ova knjiga.Imaj na umu: ti si blagoslovljen. Srea, uspjeh i zdravlje tvojesu istinsko odredenje, a Boansko je tvoje istinsko Sebstvo.

Sathya Sai Baba

SVJETSKA SITUACIJA

Roditelji rtvuju mladost, zdravlje, a nerijetko i ivot za

svoju djecu.Meutim, mnoga djeca nisu zahvalna roditeljima - usprkos


svemu to su primila. Znai li to da su djeca nezahvalna? Jesuli, moda, sva djeca nezahvalna?Postoji razlika. Ima roditelja koji, pruajui djeci previe,njima ine medvjedu uslugu - esto i ne primjeujuida torade, kada to rade, nikako to rade. esto su povrh togaduboko uvjereni, da postupaju ispravno.No postoje i roditelji koji pored materijalne brige posveuju

i l j r

djeci onoliko pozornosti, razumijevanja i suosjeanja,koliko sami nikada nisu primili, te zbog toga zasluujuda ih djeca zbog njihovih vrednota idealiziraju.Ako su bili fiziki zlostavljani, poniavani, duboko vrijeani,oni svim snagama nastoje svoju djecu ouvati od svega toga,

prilazei im s beskrajnom ljubavlju, brigom, strpljenjem irazumijevanjem.

Ovakvi su roditelji kreatori zlatne budunosti za svoju djecu,za itavo ovjeanstvo. Oni stvaraju Zlatno doba. Zatitnikeruke njihovih dobrih djela bdiju nad njima.Prema kozmikom redu, postoje etiri razdoblja: Zlatno,Srebrno, Bronano i eljezno doba. Karakteristika Zlatnogdoba jest, da u njemu Bog, ljudi, ivotinje i biljke ive u savrenojharmoniji. Ovaj sklad od jednog do drugog doba svevie slabi, sve dok uKaliyugi ne dosegne najniu toku. Tadase inkarnira Gospod - opet jednom - da hi eljezno doba pretvoriou Zlatno doba.

Upravo se na toj toki nalazi svjetska povijest u ovomtrenutku. ini se da se sve rui, a kaos postaje sveobuhvatnim.Meutim, uz pomo Bojeg vodstva, iz tog e kaosa nastatizlatni red.Zato postoje etiri razliita doba, pitat e. Zato to due moraju

proi svoj razvoj.Openito govorei, svaka se dua na svakoj od deset stepenicasvog razvoja inkarnira sedam puta kao ovjek. U svakomdobu due ue neto drugo, neto to im je potrebno za njihovousavravanje.

Kali yuga sa svojim uasima, izdajom i strahom koji nerijetkoidu sve do horora, ui duu da negativno ponaanje vodi do

problema, patnji, do ogromnih razaranja. Kroz ta iskustva,dua se isti i stjee svjesnost.Sve to samo pod jednim uvjetom, koj i je od odluujueg znaaja:ako je netko poduava.Zbog toga se sada na Zemlji nalaze velike due, koje ljude

poduavaju. Dolo je vrijeme odluujue promjene: Zlatnodoba je pred vratima, odnosno ve je tu - to ovisi jedino ogleditu promatraa.

Novom je dobu potreban i nov nain odgoja, jer djeca su onakoja ga stvaraju i oblikuju. Dananja e djeca sutra biti odrasli


ljudi i upravljat e sudbinom svijeta. Dobar odgoj promijenite svijet. Krutost, slijepa poslunost, strah, izdaja i prevarastvarajuKali yugu. Ljubav, povjerenje i shvaanje stvaraju

Novo doba.Zato ova knjiga ne poinje savjetima za dobar odgoj, bez obzirakoliko oni bili korisni. Ona poinje od korijena problemakoji je, openito reeno, u nedostatku razumijevanja, nejasnoii strogosti, rezultat ega je strah.

Posljedice izdaje i straha

Nae vrijeme karakterizira dvoje: izdaja i strah. Budui da seoba pojma nalaze na poetku knjige o odgoju, mnogi e seitatelji pitati, je li to malo pretjerano i patetino. Problem jeu tome to su ljudi, to manje znaju, tim vie uvjereni da znajusve. Mnogi su okrueni izdajom i strahom - ali to veinom neosjeaju - i prenose ih dalje. to pritom misle? Naalost! -smatraju, da je njihovo ponaanje sasvim u redu.Moj je prvi zadatak da u tebi probudim svjesnost i osjeaj zai/daju i strah. To su dvojeonavelika temaKali yuge i zato su

prisutni i u tvom ivotu. Moda e se po prvi puta pitati, ukojoj mjeri to utjee na tvoj ivot, odnosno prenosi li to nadruge.Zato knjiga o odgoju mora poeti s onim to utjee na odgoj

djece irom svijeta.Strah je karakteristian zaKali yugu, strah koji nerijetko idesve do uasa. Sjetimo se strahota svjetskih ratova. Ali i sada,dugo nakon njih, strah i uas dogadaju se na bezbrojnimmjestima u svijetu."Ali izdaja?", pita, "je li ona u tolikoj mjeri prisutna u odgojudjece?". Da, djeca se varaju na mnogo naina.Primjerice, ako djeca jo prije svog roenja doive osjeaj daih roditelji ne ele, te ni kasnije ne mijenjaju negativan stav

prema njima, odnosei se odbojno, djeca to s velikom sigurnou

- iako nesvjesno - doivljavaju kao mrnju.Izdaju i mrnju, koji nerijetko idu sve do uasa, djeca doivljavajuili od samog poetka, ili najkasnije od trenutka kada se

pone razvijati njihovo "ja", njihovo "ne" odnosno nj ihovasamostalnost. Zato nije udo, to mnogi ljudi ive s tekim

psihikim problemima i to su psihijatrije esto prepune.Ako Zlatno doba shvatimo kao period svjetske povijesti ukojem se ve i bebe odgajaju u smislu bratstva svih ljudi ioinstva Bojeg, moemo rei, da je zaKali yugu karakteristinoda mnogi ne mogu otvoriti svoja srca, da se ponose

svojim egoizmom kao hvalevrijednim ivotnim stavom, a davlastodrce karakterizira neznanje, pohlepa za moi, a djelomino


i velika brutalnost.Daljnja karakteristikaKali yuge, a time i oblik odgoja kojiobavezno treba mijenjati, da bi svijet, a time i ljudi, mogaoozdraviti, jest to mnogi ne poznaju pitanja od odluujuegznaaja o kojima e biti govora ili na njih krivo odgovaraju.Pritom su uvjereni da imaju pravo. Oni su poput djeaka, koji

je uvjeravao oca daje 6 minus 4 jednako 3! - Otac ga ispravi:"6 minus 4 je 2". - "Nikada, tata" odgovori dijete, "ja tosasvim tono znam: "6 manje 4 su 3". U to sam sasvim siguran!"Otac uzdahnu i pomisli: tu e jo biti puno posla za njegovoguitelja!Kriv odgoj, nepovezanost sa svojim ja i Bogom oituju se u

prec jenj ivanju samog sebe (to bi se u stvari trebalo nazivatiprecjenj ivanjem ega), i to ima dalekosene posljedice.Posljedica toga jest: ljudi mogu poiniti ogromne pogreke,napraviti strane stvari drugima (a i sebi!), ali pritom bitivrsto uvjereni da imaju pravo.Tko u svom najranijem djetinjstvu nije bio shvaen, nije primiodovoljno pozornosti, u veini e sluajeva postati krut izatvorenprema finim vibracijama suosjeanja, njenosti,istine, ispravnosti, unutarnjega glasa i Boanskog redakoji je s time povezan.Tko je otvoren i u sebi osjea struju ljubavi i istine, on tu strujumisli, spominje i ivi, to znai da harmoniki povezuje

emocionalnu i racionalnu inteligenciju.Naprotiv, tko je zatvoren, izgubio je istinsku vezu sa sobom isvojim najdubl jim korijenima te ivi poput biljke, ije korijenjene raste u zemlju nego stri u zrak. To stanje nije dobroi treba mu pomoi, a zahvaljujui Bogu, pomo nikad nijedaleko.Kako da se odrasli svojim mil jenjem i osjeanjem posvetedjeci, ako su izgubili vezu sa sobom - i tu istinu ne priznaju,nego je stalno negiraju?Djeca tono osjeaju ako neto nije kako treba, no kako da to

prenesu svojim roditeljima, odgojiteljima ili uiteljima akooni nisu otvoreni za ovu istinu o sebi i svom ponaanju?Jadna djeca! Jadna zato to pate i to su u opasnosti, da buduodsjeena od istine poput svojih roditelja i uitelja.Rad dobrih roditelja ne moe se precijeniti. Oni obavljaju

boanski posao. Ne proe dan da ne hvalim majke koje svojudjecu podiu s ljubavlju, suosjeanjem, tovanjem i osnauiuiih. One su istinski heroji ovog vremena, jer mijenjaju svijetljubavlju, kojom odgajaju svoju djecu. Djeca takvih majkii oeva graditelji su novog doba, ona su sjeme dobra, koje su

roditelji u njih posadili.


Izdaja i strah u okolini

Dobri roditelji i porodice koje su stvorili, moraju se suoavatis otporima, sve dok Zlatno doba ne bude svima vidljivo idoivljeno. Meutim, dobre se porodice nalaze pod zatitomBojom. On zna za njihov trud, zna njihova dobra srca, i znaza njihov znaaj u svijetu.Oni e jo dosta toga morati proi, dok ne proe vrijeme

borbe, mrnje, samorazaranja i nedodirljivosti: jer neki seljudi ponaaju tako bezosjeajno, nezainteresirano i brutalno

prema svojoj okolini, ljudima, ivotinjama i biljkama. Gdje suto nauili? Odgovor , naalost, glasi: u djetinjstvu! ovjek se prema svemu i svima ponaa onako kako je udjetinjstvu doivio i nauio. Zato je odgoj najvanija stvarna svijetu.Kako ene odnosno majke veinom odgajaju, onesu i najvanije osobe. Nijedan mukarac ne moe u svom zvanjuizgraditi ono, to ljubazna ena znai kao osoba. Izgubi limukarac enu, djecu, dom a time i sreu, nikakav mu poslovniuspjeh to ne moe nadoknaditi. Na enama je velika odgovornost

je r kao supruge i majke stvaraju dom rtvujui sebe.Pozitivna je mo uvijek povezana sa zadacima, dunostima,oskudicom i odricanjem. Samo onog tko to prihvaa, ne kvare

plodovi moi, i on e iskusiti velik blagoslov, kao npr. ene uZlatnome dobu.

Meutim, unato svom pozitivnom usmjerenju, ena se tekomoe suprotstaviti duhu vremena.Drutvo koje zagaivanje okoline prihvaa kao neto to jesamo po sebi razumljivo, trovanje biljaka a time i voa i

povra smatra "prirodnim", a muenje i ubijanje ivotinjasmatra "potpuno normalnim", doseglo je vrlo nisku toku.

Negativni ut jeca ji okoline djeluju razorno na sve porodice,moda e ih ak i razoriti.

No duh se svijeta, kako je to Hegel rekao, razvija. Ono to j ejo prije 50, 100 ili 200 godina bilo mogue, danas izaziva

ogorenje.Primjerice, javno bi smaknue danas u Europi izazvalo buruprosvjeda, kao i transporti robova iz Afrike u Ameriku, ukojem su robovi bili stisnuti i skueni, kao danas ivotinje.

No i to e se promijeniti.

Izdaja i strah u ivotinja i biljaka

Imaj uvijek na umu: priroda, svijet i svemir, jedno su. Sve jeJedan Bog. On se zbog Maje, varke, prikazuje u mnoini. Sve

je jedno. Sve je Jedna velika dua. Svjetska dua. Boja dua.Ako danas kao ena i majka svom suprugu i djeci daje meso


kao hranu, aktivno podrava izdaju i strah.ivotinje izdaju "uzgajivai". Oni u ivotinjama vide meso, ane bia koja imaju pravo na ivot. Zato ivot tih ivot inja

postaje uas.Postalo je moderno raspravljati o klanju prema vjerskim propisima.

Nije li to zavaravanje? To to se ivotinje omame prijeklanja, samo prikriva injenicu koliko su okrutni uzgoj, transport,ekanje u klaonici i omamljivanje. ivotinje se u obinimklaonicama kolju ak i bez omamljivanja. Zato govoritio nainu ubijanja, a ne o njihovom ivljenju? Koji politiargovori o tome? Nijedan. Kakva sramota! Kakva izdaja, kakavu/as za ivotinje!

No rasprava o klanju ipak j e korisna, j er razotkriva koliko suljudi ogrubjeli. Kako se moe smatrati da je klanje ivotinjavolja Boja? Kakvu predodbu o Bogu imaju ti ljudi?A o prodavanju jadnih ivotinja, znajui na kakav e nain

biti ubijene, to da o tome kaemo?ene koje kupuju meso da bi ga pripravile sebi i svojoj porotiici trebaju biti svjesne, kakvoj opasnosti izlau sebe i druge.

Nita u ivotu nije bez posljedica.Poneki roditelji sa svojom djecom svakodnevno jedu meso,udei se to se moraju boriti s brojnim bolestima. RonaldZiirer i Armin Risi piu u svojoj knjiziivjeti vegetarijanski(str. 4): "Tijekom 20. stoljea, udio ivotinjskih produkata uhrani sve vie raste, a uporedo s time rastu smrtna oboljenjasrca i krvotoka, kao i sluajevi oboljenja od raka, godinje za3-5 %, te sada ine vie od dvije treine svih uzroka smrtnostiu zemljama Zapada. Samo u posljednjih deset godinaizmeu 1975. i 1985, srana oboljenja u Njemakoj su

porasla za 41 %, broj tumora kod djece i odraslih za 80%,broj upuenih u bolnicu za 114%, a bolesti u trudnoi i porodu

za 227% (informacija Nacionalnog saveza njemakihsocijanih osiguranja)."R. Ziirrer i A. Risi dalje piu (str. 5): "Vegetarijanci su najmanje

osjetljivi na bolesti, imaju najnormalniju tjelesnu teinu,najbolje laboratorijske parametre kao i najpovoljnije krvnevrijednosti. Osjetljivost na infekcije ne iznosi ni 20% od prosjeka,isto je tako niska i potreba za lijenikom pomoi. Iusprkos iroko rasprostranjenim predrasudama, vegetarijancine poznaju pomanjkanje tvari bitnih za organizam niti smanjenjevitalnosti. Usprkos znaajno duem ivotnom vijeku,oni znatno rjee obolijevaju od raka".Imaj na umu da nije zla okolina uzrok tvojih nevolja, nego

pogreno odabrana hrana.

Od jadikovki nema koristi, ako se iz toga iskustva ne izvukupouke i ispravni zakljuci. Danas jadikuje, a juer te nisu


pogaale tualjke tvojih blinjih, niti bolni krik ivotinja.Zapamti i ovo: stari su Rimljani imali pametnu izreku: mementomori, misli na smrt. Kako se odnosi prema drugima,tako e se jednoga dana odnositi prema tebi. Ne brine se oizdaji ivotinja i uasu koji one proivljavaju. Ne pita se,hoe li i ti moda jednoga dana na vlastitom tijelu u nekoj

bolnici doivjeti isto. Da li e ti moda uz pomo skalpela imedikamenata biti stvoren pakao. Pokuava li shvatiti nekeuzronosti?

Ne odbacuj lakomisleno moje rijei. Mnogi se tue na svojusudbinu. No jesu li ikada brinuli o sudbini drugih?Posluaj to kae Thich Nhat Hanh u knjizietrnaest vratiju

pozornosti (str. 62.): "Koliine itarica, koje se u zemljamaZapada troe na hranjenje ivotinja i proizvodnju alkoholnihpia, ogromne su. Profesor Francois Peroux, direktor Institutaza primijenjenu matematiku i ekonomiju u Parizu utvrdio je,da bi se glad i neishranjenost u zemljama Treeg svijeta mogle

potpuno ukloniti, kada bi zemlje Zapada potronju mesa ialkohola smanjile za polovicu. Preostala koliina itaricabila bi na raspolaganju siromanima, a na Zapadu bi manjeljudi stradalo u prometnim nesreama i umiralo od sranihbolesti kad bi se pilo manje alkohola i jelo manje mesa. "Ovo je knjiga o odgoju. Svjesno sam odabrao openit naslov,

je r sve je odgoj, i druge moe odgajati tek ako si sam odgojen.Pod odgojem shvaam samo ono to te dovodi u doticaj s

boanskim, s dobrim i lijepim, dakle to te vodi k srei i inida doivi Zlatno doba. Sve drugo je za mene barem gubljenjevremena, ako ne i voenje u zabludu. Jer samo onaj moeodgajati, tj. pozitivno upravljati i voditi, tko je sam primjeran.A primjeran je samo onaj, tko je sebe igradio. Izgraivanje

je kolovanje. Kroz ispravno kolovanje postaje primjerom.Od odlunog su znaenja rijei: sve je bitno. Ne moe,

poput nekih demona u Drugom svjetskom ratu, kod kue bitil jubazan otac porodice, a drugdje monstrum. Ne moe ni bitisasvim ljubazan kod kue i prema svojim sugraanima, amrziti strance.Sve je bitno, jer sve je jedno.Isto tako, ne moe biti ljubazan prema strancima, a ivotinjei biljke trovati pesticidima ili antibioticima prezirui time injih i ljude. Ne moe biti ni dobar prema ivotinjama i

biljkama, a l jude prezirati. Jer sve je jedno. Sve je Bog. I ta jBog si ti. Samo ti to jo ne zna. U tome je itav problem!

Izdaja i strah ovjeka

"Sve je jedno" znai i da si svjestan, da predstavlja prastanicudrutva. Izjava, da se ene ne mogu suprotstaviti svjetskim


strujanjima, ispravna je samo utoliko, to su mnogiostavljeni potpuno sami u svojim naporima, te im je zbog toga

jako teko. No nijedna situacija nije nepromjenjiva. Svaki ovjekima bezbroj mogunosti, jer posjeduje neizmjerne sposobnosti.To to mislite da sebe a time i svoju okolinu (vie)ne moete promijeniti, to je stoga, to sami sebe smatratemalenim. Ono to je Thales od Mileta rekao prije 2.500 godina,vrijedi u prenesenom smislu jo i danas: "Daj mi vrstutoku izvan ovog svijeta,i ja u ga pomaknuti s mjesta!" Tiusebiposjeduje tu nevjerojatnu toku, kojom moe sve promijeniti.Ta je toka tvoje istinsko Sebstvo.Jednostavno: to vie ivi svoje najvie Sebstvo, svoju boanstvenost,vie se smanjuju izdaja i strah. Boanstvenostdolazi do izraaja u istinitosti, ljubavi, spremnosti nartvu, taktinosti, strpljenju, nenasilju, miroljubivosti,pravednosti, suosjeanju, idealizmu, potovanju i pozornosti(usp. Sai Baba govori opsihoterapiji). Ove osobine

V V V 1 1 V 1 1 * 1 * 1 * 1* *

moe sve vie razvijati druenjem s dobrim ljudima, ponavljanjemimena Bojeg, meditacijom i spoznajom da jesve Jedno.ivi svoju boanstvenost, i sve e doi na pravo mjesto uz

pomo boanskog Sebstva.Sebstvo, i nita drugo, mjerilo je dobrog ili loeg odgoja.Zato polazim od openitog motrita: ne radi se o pojedinanim

praktinim uputama o odgoju, nego o temeljnomusmjerenju.Govorit u i o pojedinim tokama, no odluujue

je tvoje usmjerenje.Ako je ono krivo, i sve e drugohiti krivo.Krivo bi usmjerenje bilo na primjer, elja da uvijek bude u

pravu, nestrpljivost, otvoreno odnosno prikriveno teroriziranje,manipulacija, hladnoa, nezainteresiranost, razdraljivost.Upravo ovdje se ponovo susreemo s izdajom i strahom. Akoroditelji imaju pogrene stavove i smatraju ih ispravnima, onii/.daju osjeaje svoje djece, i ona e sada i u budunosti uvijek

iznova doivljavati strah.Zlo je to gotovo svi polaze od krivih predodbi, pretpostavkii principa smatrajui ih ispravnima, ili tonije, apsolutno ispravnima.Istinska strahota ovog vremena jest, to ljudi ine

pogrene stvari, a pritom su apsolutno uvjereni, da postupajuispravno!lak vi ljudi mogu zapoeti ratove, dizati u zrak kue, gradovei unitavati itave predjele i pritom smatrati da je sve to ispravno,da Bog to odobrava. Oni mogu nai i brojne istomiljenike,koji e misliti i raditi to isto, jer e i oni svoje stavove

smatrati apsolutno ispravnima.


ODGOJ, IZDAJA I STRAH

Ja sam protiv revolucije, protiv nasilja, ugnjetavanja i razumijese, protiv unitavanja. Vjerujem u mo ljubavi. Ona djeluje

polako - ali zato t rajno. Ako ima neprijatelja i ne iskoristinjegove slabosti, stei e prijatelja - to ne znai da ne mora

biti oprezan i imati otvorene oi!No kako ete doi do ove spoznaje, ako vam putem medijastalno govore i uvjeravaju vas, da se nasiljem i brutalnoumoe postii neto pozitivno?Zato na ovom mjestu postavljam vrlo bitno pitanje: kako edobro odgojiti svoju djecu i voditi pozitivno partnerstvo akodozvoljava da na tebe utjeu djelomino razaralaki i stranimediji?

Ne bi li, kao prvo, morao odbaciti televizor i odrei se itanjaveine novina?Smatra li, da moe izai na kraj s tom poplavom negativnihinformacija? Otkuda to zna? Otkuda sebe tako dobro poznaje?Zna li tele to seljak namjerava uiniti s njim? Zna li ovcakakve namjere ima trgovac koji je prodaje mesaru? Zna limesar, to radi?Smatra li, da su to pretjerani primjeri? Ja ih smatram vrlo

blagima u usporedbi sa svim strahotama koje se svakodnevnoprikazuju na televiziji, u novinama i asopisima.

Ono to vidi, to te oblikuje. Latinska rije infonnare

znaiiznutra oblikovati. Svaka informacija oblikuje tvoju nutrinu.Tu dolazi prvo do prevare a zatim se pojavljuje strah - ili akuas: najprije biva krivo informiran, a na kraju je tvoj ivotdaleko od ispunjenja, koje si traio.Pitaj ljude koji su poznati u javnosti : koliko su ih ve puta medijiogovarali, izdali, prevarili?Zato to mediji ine? Moa zato, da bi te informirali? Ne,nego da bi stekli uspjeh, mo i novac. Zato znaj: ti, tvoja srea,tvoj razvoj, tvoje oblikovanje, sve to ne spada u tako zvane

medijske ciljeve!Ako loe brine o sebi, ako doputa da ti nutrina bude loeoblikovana, kako e brinuti o svojoj djeci? Kako e znati,to je za njih dobro? Moda jedan, dva ili ak tri sata gledanjatelevizije dnevno?Teko je vjerovati, ali mnogi se roditelji upravo tako odnose

prema "odgoju". Postave djecu ispred televizora - glavno je ,da su mirna. Samo, koliko dugo? Kako dugo moe djeci davatiovu pogrenu duevnu hranu, prije no to nastane teta?(Usp. Rainer Patzlaff,Ukoen pogled).

Mnogi roditelji tada kau: "To vie nije moje dijete!" Ili jogore: "To nikada nije bilo moje dijete!" Kako jednostavno!


Kako glupo! Prvo, u ovoj je inkarnaciji tvoje dijete uvijektvoje dijete.Drugo, misli na ono to stoji u Vedama: Roditelj je djeci Bog,slino kao i guru, duhovni uitelj. to to znai? Roditelj je uvelikoj mjeri odgovoran za sudbinu svoje djece. On je Bog,

jer ga kao prvo djeca tuju poput Boga, je r je za nj ih na sliannain svemoan, i tree, jer je u velikoj mjeri odgovorni zanjihov razvoj.Znai: ako djeca ne postanu onakva kako to roditelji sebi zamiljaju,odnosno kako to zamilja jedan od njih, tada se roditeljitrebaju pitati u emu su pogrijeili.

Naalost, mnoge roditelje ne zanima ni to su krivo napravili ,ni to trebaju nauiti. U cininom smislu, oni su stvarno poput

bogova: sveznajui su i ne gr ijee!Kakav ima stav prema izreci memento mori? Moe li mirnoumrijeti, ako nisi bio blagoslov svojoj djeci?Ovdje karma, zakon uzroka i posljedice, postaje neposrednovidljiva: ako ne moe brinuti o svojoj djeci, ne moe niti osebi. Ako ne moe brinuti o sebi, prije ili kasnije naii e naljude ija e djela s pravom doivjeti kao strana. Da, to jegrozno. Ali, jesi li to htio izbjei? Jesi li uope brinuo, tko jesvezbog tebedoivio strahote, i jo ih uvijek doivljava? Jeli ti uope netko mogao neto rei? Jesi li se uistinu ikada

pitao je li bilo dobro ili jest dobro to to si radio svojoj djeciili to jo uvijek radi?Razmisli: svatko nalazi odgovore, samo ako ih trai. Ili jo

jasnije, usmjereno na tvoju samoodgovornost: svatko nalaziono to istinski trai.Ako uistinu trai odgovor i ozbiljno ganastoji nai, nai e ga. To je kozmiki zakon - uostalom, izakon o uspjehu i neuspjehu: nalazi uvijek ono, to traisvim srcem. Ako svim srcem trai pristup svom djetetu, naie ga. Ako ga ne nalazi, tada to nije zbog djeteta, nego zatoto nisi traio dovoljno ozbiljno niti s dovoljno osjeaja.Tako dolazimo do jo jedne temeljne istine: izdaja je uvijek

obostrana - tko izdaje druge, izdaje i sebe.To nuno proizlaziiz injenice: svi su jedno. Na primjer, ne mogu si odsjeiruku a da me se to ne tie. Svi smo mi dijelovi jednog organizma,svijeta, svemira. Ono to se tiejednog, tie se svih.Ovu istinu moe sebi predoiti jednostavnim eksperimentom:zamoli grupu ljudi da se postave tako, da svatko zauzmetakvo odstojanje prema drugima, kakvo mu najbolje odgovara.

Nakon nekog vremena, svi e nai svojeodstojanje. Akose sada pomakne jedna osoba, to znai, ako samo jednaosobapromijeni svoje mjesto, i svi ostali e se pokrenuti i

morat e nanovo odrediti svoje mjesto.To je takoer dobar primjer, da smo mi Bog: pokret jednog


jedinog uvjetuje, da svi ostali moraju nanovo odreditisvoju poziciju.

Kako nastaje strah?

Ako smo svi tako meusobno povezani, posjedujemo velikumo nad drugima. Tko posjeduje takvu mo, snosi i velikuodgovornost prema boanskom redu.Tko vri mo, ne povezujui je s odgovornou, obavezomi spremnou na rtvu,ne govorei o tome da bi trebao biti

primjer drugima, vri izdaju.Ovo znai: strah nastaje izdajom od strane onih, koji imajumo, ali ne nastoje saznati to posjedovanje moi znai.Kako se u ovom razdoblju, koje se blii svom kraju, mnogi netrude saznati to duguju posjedovanju moi, ve se skoroiskljuivo pitaju to su im drugi duni jer oni njima vladaju,izdaja, a time i strah, toliko su raireni.S obzirom na odgoj djece, to znai: roditelji se ne pitaju, to

je nj ihovoj djeci potrebno, to ona osjeaju, to im je reenoili napravljeno - i kakve e posljedice snositi. Ovdje moramvrlo jasno rei ono, to u u ovoj knjizi uvijek iznova naglaavati:lo odgoj, tj. odgoj bez ljubavi, bez suosjeanja, razumijevanja,vrednota i potovanja, rezultira strahom, uasom.Zato? Zato to razara ono najvanije to dijete posjeduje:njegovu svijest o samovrijednosti. Ti ne zna da si Bog, jerne posjeduje ovu dalekosenu samovrijednost. Nasuprottome, tko posjeduje takvu samovrijednost, njemu je sve mo-gue. Ogranienje nekog ovjeka nije u njegovim slabim sposobnostimaili mogunostima, nego samo i jedino u nedostatkunjegove samovrijednosti. Samovrijednost, koju su ti

prenijeli roditelji, odluuje hoe li biti kralj ili prosjak.Ispravno je to Vede kau: tvoji su roditelji Bog, jer izgraujuiili ne izgraujui tvoju samovrijednost, odreuju,to e od tebe postati.

I roditelji su rtve straha

Sljedea toka osvjetljava itavu dilemu dananje pedagogije:ljudi su bia kojima vladaju navike! Kae se: to mali Ivica nenaui, odrasli Ivan nikada ne e nauiti! Na to se mali Ivicanije navikao, na to se ni Ivan ne e tako lako naviknuti.Drugim rijeima: ono to se u mladosti propustilo, kasnije ese nauiti samo s velikim naporom i uz velik otpor ili podvelikim pritiskom, ako se uope naui. Zato roditelji moraju

obavezno iskoristiti njeno doba svoje djece, da bi ono steklonavike ponaanja, koje im donose ili e im donijeti blagoslov.


No to se dogada, ako roditelji ni sami ne znaju to je dobroa to tetno? Ako ne poznaju openito vaee, pozitivne principe,

prema kojima e se ravnati pri odluivanju? Ako svojudjecu ne shvaaju, ne suosjeaju s njima, ako ih ne moguvoditi s ljubavlju? Ako nisu pravedni, ne poznaju pouzdanevrednote i nisu pogodni da im budu ideali? Tada su tijesno

povezani s nedostatkom samovrijednosti, krivim stavovima,negativnim gledanjem na sve, nesigurnou, strahom i neuspjehom.Kako nastaje sve to? Zato roditelji prave tako dalekosene

pogreke? Zato to su i sami u svojoj nutrini povrijeeni. Jersu i sami rtve. Jer su i sami izgubili sreu, radost, lakou ismijeh.Rei u neto provokativno: tko se ne raduje ivotu, tko se nemoe smijati niti osjetiti lakou ivota, trebao bi se pitati, je liu redu da svoje stavove - svjesno ili nesvjesno! - prenosi nadjecu.Postoji jedna dosta jednostavna, ali ne i pogrena izreka: nitanije uspjenije od uspjeha! Ja bih to promijenio u: nita nijeuspjenije od radosti, kreativnosti, pozitivnosti, lakoe ismijeha.Postoji li vei uspjeh od svakodnevnog smijeha iradovanja ivotu? Takav ivotni stav ini stanovnike Bangladea,koji je esto izloen stradavanju, najsretnijima na svijetu.Tko trai dobro i istinu, mora znati, da su izdaja, strah i nedostataksamovrijednosti tema ovoga doba, i mora razmislitikako e svojoj djeci prenijeti radost, kreativnost, pozitivnost,vedrinu odnosno samovrijednost.Samo onaj tko zna to radi, moe promijeniti svoje postupke.Ako su ti djeca nesretna, ako osjeaju da se premanjima nepravedno postupa, ako su izloena svaama i neraspoloenju,tada se mora ne samo pitati to je polo krivim

putom, nego i to ti krivo radi.Koji je odgovor? Pitaj svoju djecu, partnera, i sigurno edobiti znaajne odgovore. Moda ne onaj pravi odgovor, aliako uporno trai, doi e do korisnih ideja, do dobrog rjeenja

odnosno do vanog uvida.Imaj na umu pravilo: ljudi mogu postii sve, pod uvjetomda ne odustanu prerano. Veina onih koji navodno doiveneuspjeh, prerano odustane. Tko se ozbiljno ega prihvati -

bez obzira to to bilo - i ostane uporan pet godina, uspijeva.Naravno da pravovremeno odustajanje ponekad moe bitipoput izbavljenja. Ali samo ponekad. U veini je sluajevato izdaja nad vlastitim ciljevima, koji nisu dobili prilikuda djeluju, jer si niste uzeli dovoljno vremena da bi ihdosegli.

Dobro razmisli to eli postii. Zapisi to i ostani pri tome,ne odustaj i postii e beskrajno mnogo - takoer i u


odgoju svoje djece (poslui se npr. vrlo korisnom knjigomkoju je napisao Stephan von Stepski-Doliwa: Ja sam ja i jasam dobar - moja zahvalnost, moji uspjesi, moji ciljevi).

Nejasni, promjenjivi odnosi

Ve sam upozorio na negativne utjecaje medija. Oni veinomnastoje biti uspjeni, a uspjeh mjere koliinom zaraenognovca. Na koji se nain - naalost! - najlake zaradi novac - iopet izgubi? Tako da se iskoriste ljudski nagoni. to su

potrebe koje se zadovoljavaju elementarnije, t im se lakimini postizanje uspjeha. Ali ne trajno, jer se neetiki zaraennovac gubi. Koliki su na fdmu i televiziji prikazivanjem nasilja,

pokvarenosti , zavoenja, brutalnosti, prevare i izdaje zakratko vrijeme zaradili mnogo novca - i ponovo ga izgubili.U poetku se ini da sve ide dobro, pa mnogi u zabavljakojindustriji ulau u najjeftiniju zabavu s mnogo mrtvih, mnogoseksualnosti i promjenjive odnose. To je lana sloboda, tobonjivelik, irok svijet. Takoje! Velik, prostran svijet - strastvenosti.A on, kao to se zna, stvara patnju. Patnju odraslima,onima koji sazrijevaju, djeci i bebama. Svi se oni uvlae u virstrastvenosti. Svi su izloeni patnjama, svaama, povredama.To je znakovito zaKali yugu, doba u kojem se sve ini dozvoljenim.Osim toga, mnogi se ponaaju kao da im najveu radost priinjaono, to najvie boli: brana nevjera i nestalni odnosi.Ovdje ponovo postaju posebno vidljivi izdaja i strah odnosnouas, koji zatim slijedi. Jasno se vidi i na koji se to nain uljepava.U njemakom se jeziku rado upotrebl java rije "Fremdgehen"(ii stranoj osobi). U talijanskom je dramatika dogadanja

jo jasnija, je r tu se govori o tradire i tradimento, oizdaji i izdajstvu.to se izdaje? Druga osoba? Da. Ali, je li to najhitnije? Ne.

Najhitni ja je izdaja spram samoga sebe. Zato? Zato to veinaljudi ne zna, to radi. U suprotnom ne bi bilo toliko razoaranih

i nesretnih, koji se kaju, koji bi eljeli da se stvari nisudogodile i koji se ale kako su bili glupi.Istina, oni su dijelom stvarno glupi. Ali samo dio njih, i to vrlomali dio. Najveim su dijelom rtve manipulacije, dovodenjau zabludu ili ak prevare.Istina je, da beskrajno mnogo ljudi biva prevareno, da bi malol judi, vrlo malo ljudi moglo nakupiti velika bogatstva. To jeizdaja, jer mnogi ne primjeuju da manjina manipulira njimakako bi se doepala njihovog novca.Tu opet dolazimo do zakonaKali yuge: najprije se dogada

izdajstvo, nakon ega slijedi uas. Oni koji vjeruju u ono toim se pokazuje u filmovima, te smatraju da to mogu imitirati


doivljavaju najgora iznenaenja.Dananja ideologija tvrdi: radi to hoe i biti e sretan. ivisvoje potrebe i nai e ispunjenje. Rastani se od svog partnerakada god ti odgovara, i biti e istinski sretan.

Naprotiv: ako to napravi, sasvim e sigurno nai nesreu,neuspjeh, tugu, nemir i ponovno roenje! I vje ruj mi: tu nemaiznimke.Pitanje je: gdje ostaju ljubav, odgovornost, spremnost na rtvu?gdje ostaju mir, sigurnost, lakoa i povjerenje?Veliki analitiar Heinz Kohut ima pravo, kada u svojoj knjizi

Narcizam uvijek iznova naglaava koliko je vano za razvojdjeteta, da roditelji s njim suosjeaju i da mu mogu biti idealima.Biti idealom ne znai nita drugo, nego da se dijete moeroditeljima diviti. Koliko je roditelja, koji mogu rei da se

ponaaju tako, da im se djeca mogu diviti?I kako e ti roditelji imati osjeaja za svoju djecu, ako nemajusrca ni za svog partnera niti za sebe?Budi oprezan u svojim postupcima! Ne postupaj brzopleto ine donosi brzoplete odluke! au je lako razbiti, ali ju jeteko, vrlo teko popraviti - u mnogim sluajevima ak nemogue.Koliki su htjeli samo jednom doivjeti avanturu a doivjelisu moru, iz koje vie nisu nali izlaz.Imaj uvijek na umu veliku ovjekovu slabost: on nedovoljno

V , V V T i *

cijeni ono to ima, a previe ono ega nema.I to je

izdaja, jer sve to primi, automatski manje vrijedi!Jedna od najveih ljudskih vrlina je zadovoljstvo. ovjekkoji je istinski zadovoljan, blizu je blaenstvu.Sva se ekonomija temelji na nezadovoljstvu, jer kupuje samoonaj tko eli posjedovati jo vie, neto drugo ili bolje.Zakon koj i titi od nezadovoljstva i izdaje, te straha i nezadovoljstvakao njihove posljedice, glasi: putuj s lakom prtljagom,ali sa vrstim idealima! To znai: stalno ispituj svoje elje,mjerei ih prema svojim idealima.

Ne vjeruj prividno jednostavnim, lakim rjeenjima. Ona ne

postoje, jer su povezana s mnogo strasti.Radi ono najvani je, to u ivotu moe napraviti: odgajajsebe da bude sretan. Budi pametan i ne vjeruj besmislu, damoe u ivotu neto postii bez rtve i odricanja. rtva iodricanje najbolja su sredstva protiv izdaje i straha.

Ne trai jeft ina, jednostavnarjeenja, jer ona ne postoje.Svatko ima pravo na uspjeh. Samo, uspjeh ima svoju cijenu -koju mnogi nisu spremni platiti. U tome lei problem, a ne unedosinosti uspjeha!Misli na to, da jednoga dana mora napustiti svoje tijelo i da

e onako, kako si ivio, oblikovati i svoju smrt: pun sree ilipatnji!


Nedosljedne odluke i njihov utjecaj na djecu

Najsigurni ji put k srei je preuzimanje odgovornosti za svojivot. Ne umanjuj sebe. Svi problemi, svi neuspjesi nisu rezultatinieg drugog, nego umanjivanja sebe. Zna li, to to znai?Krivo si odgojen! U sebi ima destruktivnu predodbu da nemoe nita postii - barem nita razumno!Tko ima takve svjesne odnosno nesvjesne stavove, sam sebi

podmee nogu. Zato? Zato to mu je u djetinjstvu uvijekpodmetana noga.Ne postoji nita destruktivnije od izjava kao to su "Ne e uspjeti!","Ti to i onako ne moe!", "Ne pravi se toliko vaan!".I'e su izjave jo gore ako su izreene u prisustvu drugih ljudi,oni tada imaju jo destruktivnije djelovanje!

Nc kritiziraj svoje roditelje, govorei da su oni stvorili tvojusudbinu. Zato to kaem, kad je jasno da su odredeni roditeljine samo zakazali, nego su uinili zaista loe stvari?ovo kaem zato stoje kritika, ukoliko do nje ne dolazi u odreenomokviru terapije (usp. Sai Baba govori o psihoterapiji),ne samo besmislena, nego i kra jnje opasna. udi se, a to jetono. Kritika je krajnje opasna jer ti daje iluziju da si samo tiu redu, a drugi to nisu.Ova je misao trostruko pogrena: u vezi je s tvojom karmomto si kao prvo roen uKali yugi, kao drugo, to si roen i odrastao

upravo uz te roditelje, i tree, kritika nita ne pomae.Tualjke koje nita ne mijenjaju, besmislene su, kako u ivotu,tako i u terapiji. Osim toga, vrlo je opasno stvarati iluziju dasi bolji, jer si rtva. Anna Freud, koja je stekla velike zaslugeu terapiji djece i svojim zalaganjem za njih, ve je u mladostizablistala djelomJa i mehanizmi obrane, koje citiram, jer jeod temeljnog znaaja.Djeca se rado identificiraju s roditeljem, koji im se ini opasnijim.to vie nekog iz svoje porodice odbija, tim ima viezajednikog s njime, i vea je vjerojatnost da e svojoj

1 , Vi I V

djeci prenijeti upravo ono, to si primio i zbog ega sitrpio i jo uvijek trpi!Majstori smo u prepoznavanju tuih problema - i rado ihrjeavamo: ali vlastite ne elimo vidjeti. - Njihovo rjeavanjenam ba ne uspijeva najbolje.To je kao kad se sretnu dva terapeuta te jedan ree drugome:"Halo, reci mi kako mi ide, jer kako je tebi, to vidim!"Roditelji moraju dobro paziti, ako imaju problema sa svojimroditeljima, jer postoji velika opasnost da ih prenesu na svojudjecu (usp. Sai Baba govori o psihoterapiji).

Najee se roditelji ne posveuju svojoj djeci dovoljno.I ovdje nailazimo na izdaju, koja - barem za djecu! - uskoro


prelazi u razoran strah s odgovarajuim posljedicama po nj ihovosjeaj samovrijednosti.Velik je problem to mnogi ljudi zasnivaju odnose a da ne

pomiljaju, da bi njihovi postupci mogli imati dalekoseneposljedice. to ako ena zatrudni? to initi? Neki se tadaodlue zasnovati porodicu. Dijete sve mijenja temeljito i trajnoto je injenica, na koju roditelji svojoj odrasloj odnosnovjenanoj djeci rijetko i nejasno ukazuju.Dijete mijenja odnos partnera u svim pravcima. Za dobarodnos, u kojem mukarac i ena dijeteele,t a j e promjena sasvim svojim izmjenama, odricanjima i tekoama velik dar.Ako jedan od partnera, ili oboje, dijete ne ele, ta situacija

postaje dramatina. Iznenada se pokazuje kakav im je meusobniodnos. Ako je njihovo partnerstvo "jednostavno teklo",to uz dijete vie nije mogue. Dijete mnogo zahtijeva. Tunema mjesta nejasnoama i polovinim stvarima.Seksualnost i partnerstvo uvijek su povezani s mogunou -katkad ak i s vjerojatnou! - da e doi do zaea. esto partnerima nije ni na kraj pameti taj prirodni zakon.Meutim, odgoj, odnosno odnos prema vlastitom djetetune zapoinje s trudnoom, nego ranije.Samo onaj tko ima

jasne predodbe, tko ima sigurne ideale, tko se eli zaloiti,moe izgraditi pouzdano partnerstvo. Znajui u to se uputa,svjesnotrai partnera s kojim moe izgraditi postojanu vezu.Tko svjesno prihvati svoj ivot i izgrauje ga, titi sebe idruge od razoaranja, izdaje, borbe, straha i razaranjasamovrijednosti.Tko znalaki gradi temelje, moe na njimasagraditi veliku kuu. Tko tako ne radi, ne bi se trebao uditiako kua ne postane takvom kakvom ju je on zamislio. Pokosom tornju u Pisi vidi se, koliko su vani temelji!Tko od poetka ima jasne ciljeve s obzirom na partnerstvo,imat e uspjeha u ivotu (usp. u Sai Baba govori o svijetu i

Bogu priuIsaak ili pravi trenutak, odnosno knjigu: Ja sam jaija sam dobar).

to je djeci potrebno? Sigurnost.Naravno i ljubav, pozornost,zatienost. No osim ljubavi, najvanija je sigurnost.Ako se dijete ne osjea eljenim, ako nije sigurno i strahujeda e ga roditelji udaljiti, moda ak i dati na usvajanje, ili serastati i zato ga se djelomino odrei, to za dijete predstavlja

prijetnju a time i destrukciju.Oslanjajui se na knj igu Jane Nelsen,Djeci je potreban red, okojoj u jo detaljnije govoriti, kaem: "Najhitniji red,potreban djeci, je sreeni odnos".Djeci je potrebno da seroditelji odlue jedno za drugo odnosno za njih, odnosno da

su seodluili i da pri tome ostanu.Naglaavam (usp. Sai Baba govori Zapadu, 17. 8, 21. 11.), da


svaa moe biti jako opasna. No svaa moe u stabilnomodnosu biti i od koristi, ako se njome neto razjasni. Djecatada ue da svaa ne mora dovesti do rastave. Ona ue da razlikeu miljenju ne moraju biti razlogom za rastanak, daje nakraju sve dobro, ako se ljudi za neto odlue i dre se jednomdonesene odluke, odnosno zadane rijei. Dobri su roditeljikoji se odlue, bez kolebanja, koji preuzimaju odgovornost zasvoje postupke i ne prebacuju stalno krivnju na drugog. Onistoje iza svojih postupaka i posljedica koje nuno iz njih proizlaze.

Nedostatak vremena

Tko se nije odluio, tko ne eli vidjeti to duguje sebi i drugima,esto nema vremena. Problemi s novcem odnosno vremenomnajrairenije su isprikeu ljudi koji ne ele uzetiivot u svoje ruke, koji ne preuzimaju odgovornost za svojivot i svoje postupke.Djeci je potrebno vrijeme. Odnosima je takoer potrebno vrijeme.Tko nema vremena za partnera ni za djecu, tome e vrijemeuskoro biti potrebno, jer e se suoiti s mnogo problema.Mnogi se uspijevaju iz takve situacije znalaki i/vui, barem

privremeno. No prije ili poslije, svi se rauni moraju izravnati.Mudar ovjek odmah plaa svoje raune, jer tedi takovrijeme, energiju i ivce, osim toga stvara unutarnji mir, zadovoljstvoi samovrijednost. Raun danas izravnan, sutra je vezaboravljen. Naprotiv, to due stoji, tim vie energije privlaiivee uz sebe: vee tvojuenergiju. Ti na njega misli, ali nedjeluje: tako se njime svjesno ili nesvjesno bavi itavo vrijeme.Povrh toga, iz obinog rauna moe nastati itav roman,tako da se konano pred vratima moe pojaviti ak i sudskiizvritelj - a sve to samo zbog odgadanja, nedostatka vremena,neaktivnosti. Ovakvo te ponaanje nevjerojatno slabi.Zapamti:nekomuniciranje ne postoji. Ukoliko si oslovljen,moe raditi to hoe, ti komunicira. Nedjelovanje je takoeroblik komunikacije.Roditelji bi trebali znati da djeca njihovo nedjelovanje, njihovoneimanje vremena i odsutnost tumae kao odbijanje. I u pravusu. Koliko vremena roditelji gube bavei se najglupljim stvarima,dok istovremeno za svoju djecu nemaju vremena. Todjecu jako povreuje.

Najbol ji odgoj ne predstavljaju veliki govori, stroge propovijediili ak fizike kazne, vedobar primjer. Djeca su pametna,ona djela cijene vie od rijei! Djeca vrlo pozorno promatraju.Ona vrlo dobro vide, primjeuju i osjeaju ako neto

nije u redu. Moe li mirne savjesti od svog djeteta traiti daposprema svoju sobu, ako tvoje nisu uredne? Zato od djeteta


oekuje da te slua, ako ti njega ne slua? Zato od njegaoekuje da bude tiho, ako ti stalno galami?to kae Kohut?Suosjeanje i primjernost.Ako su roditeljisuosjeajni i daju dobar primjer, imat e divnu djecu, jer im

pruaju priliku da postanu odnosno ostanu takva kakva su bilaod samog poetka: udesna!Ako moe biti idealan, ako si primjeran i suosjeajan premadjetetu odnosno ako osjea to mu treba, ono e doivljavatitvoju prisutnost i razvijat e se zdravo u svakom pogledu.Meutim, tko govori da nema vremena, ne moe posluiti kao

primjer ili ideal ve i zbog toga to ne govori istinu. Tko negovori istinu, slabi samoga sebe. Tko je slab i nepouzdan, nemoe biti ideal. Osim toga, on nema osjeaja prema svojojdjeci, u suprotnom bi osjetio da imaju potrebu provoditivrijeme snjime.Zato toliki ljudi provode malo vremena sasvojom djecom? Odgovor je sasvim jednostavan: tvoje tedijete dovodi u doticaj s tvojim unutarnjim djetetom, s tvojimosjeajnim svijetom. to si odjeljeniji od tog svijeta, tim manjeeli doi u doticaj s njime. To su leevi u podrumu, to znaisvi oni osjeaji i doivljaji, kojih se ne elimo sjeati.Ovdje, esto drijemaju nai najnjeniji osjeaji, i to upravooni koji su naoj djeci nuno potrebni da bi mogla rasti sretno,lako, kreativno i postati njena.Podrum je simbol temelja, simbol nesvjesnog. Moe li sebizamisliti, to za djecu znai ako temelji njihovih roditeljaodnosno njihova podsvijest sadri tako znaajna, a nerijeena

pitanja?Djeci nije neophodan samo red, njima je jednako tako neophodnopotrebna i istina.Istina dolazi do izraaja u unutarnjemredu. Djeci je potreban kontakt. Ako nema dovoljnokontakata s djecom, ako ne brine o njihovim potrebama, pokazujeda nisi u doticaju sa svojim najdubljim osjeajima i

potrebama pa ne moe ni djeci pruiti emocionalnu ivotnosti gipkost, koje su im toliko potrebne.

Promotrimo ovu temu iz jo jednog motrita: svijest vam jedana, da bi ostvarili Boga. Svijest je visoko razvijen instrument,koji slui odjelj ivanju ispravnog od neispravnog i pro-iavanju svega to je sadraj svijesti, i to toliko dugo, dok uli i ne bude vidljivo jo samo boje bljetavilo.Djeca bi trebala raditi svoje domae zadatke. To je u redu. Ali,m hi li i roditelji trebali raditi svoje domae zadatke? I ne sastojeli se domai zadaci roditelja u ostvarivanju Boga u sebi?Roditelji bi trebali biti otvoreni za sve to ih se neposrednolie. A to je to? To je njihov osjeajni svijet. Saetak svih

osjeaja je ljubav, a saetak ljubavi je Bog. Tko se pribliavasvom unutarnjem djetetu, pribliava se svom istinskom odreenju,


a to je ljubav.Zbroji li sve ove misli, dolazi do sljedeeg rezultata: ukolikonema vremena za dijete, nema vremena ni za svojeunutarnje dijete, jer jedno ukazuje na drugo. Nema li vremen.i za svoje unutarnje dijete, nema vremena ni za svoje istinkousavravanje, a to je ljubav. No za to eli ivjeti, ako nemoe ivjeti svoju ljubav, ako je ne eli ivjeti?Vrijeme je beskrajno . . . dragocjeno!To esto ne primjeiuje, jer je vrijeme potpuno apstraktan pojam, kategorija,koju preteno doivljava izvan sebe.No ako pojam vrijemeZamijeni pojmom ivot, tada vie ne znai da nema vremen.i, nego da nema ivot.Mnogi ljudi rasipaju mnogo vremena, i ne primjeujui daustvari rasipaju svoj ivot! Moe izgubiti novac i ponovo gastei, moe izgubiti prijatelja i stei drugoga, moe akizgubiti i ugled i izgraditi novu sliku o sebi. Nasuprot tome,izgubljeno vrijeme nikada se ne vraa. Ono to si izgubio,dijelovi su tvog ivota. Oni su nepovratni. ivot je takodragocjen i ne bi trebao izgubiti ni jednu jedinu minutu, jerona se nikada, nikada, nikada ne vraa (usp. Senekino djelole brevitate vitae, O kratkoi ivota).

Nema ljepega do punine ivljenja koje dijeli s drugima,posebno sa svojom djecom.Nemoj rei da se nema vremena intenzivno baviti svojom

djecom. Uivaj u tome, to svoj ivot moe dijeliti s njima.Ako ti je teko slijediti ove misli, tada razmisli, kako bi seosjeao da ti je danas posljednji dan ivota. Kakav bi bio tvojodnos prema partneru, djeci i prema sebi, kada bi ti lijenikrekao da ti je danas posljednji dan ivota? Kako bi raspolagaosvojim vremenom, odnosno svojim ivotom?Trebao bi ivjeti kao da ti je upravo dananji dan posl jednj i danivota: prvo, ne moe znati nije li stvarno tako, a drugo, ivjete dublje i snanije, otvorit e ti se nove spoznaje o sebi.

Nedostatak razumijevanja i samovrijednosti

Nemogue je govoriti o djeci, o odgoju odnosno ivotnim ciljevima,ne govorei pritom o razumijevanju i samovrijednosti.Zato sam dosad uvijek spominjao oboje. Zakon glasi: ukolikoroditelj moe posluiti kao primjer i ideal, on posjedujesamovrijednost - i njegovo e dijete razviti dobar osjeajsamovrijednosti.Dramatika nastaje, kad roditelji nisu primjereni: ne samo dae sami imati problema u ivotu, nego i njihovadjeca,jer ona

nesvjesno preuzimaju programe svojih roditelja.Ukoliko u sebi i izvan sebe elimo izgraditi Zlatno doba,


moramo se rijeiti krivih predodbi kao to su "Svijet je pokvaren","ja sam lo", "nitko me ne voli", "Nitko me ne

zapaa", "kakav li sam ja jadnik!". Ako tako govori, ima ipravo: jadan si ovjek, a tvoj e ivot biti dolina suza, jerpostaje ono to misli!Evo prie. Jeoffry je bio od onih neuspjenih, za koje je aauvijek upola prazna, koji u svakom rjeenju vide neki problem,u svakoj prilici opasnost, u svakoj istini izgovor. Od malih jenogu bio programiran na neuspjeh. Njegov je otac bio od onihglupih ljudi koji nemaju nimalo pouzdanja u svoju djecu, i tooni kau. "Ti to ne moe! Pojma nema o tome! Iz tebe nikadanita ne e biti!"Jeoffry je te i sline izjave esto uo.Usprkos tome, svog je oca toliko volio, da je sve vie vjerovaotakvim izjavama. Postao je sasvim nesiguran, svuda jevidio probleme, nije volio ni sebe ni druge. Jednom rijeju:oteavao je ivot i sebi i drugima. Zato je teko prolazio krozivot; jer ivot je upravo onakav, kakvim ga smatra. Ako siveseo, i ivot ti priinja veselje, ako si tuan, imat e prilikeza plakanje - sve dok ne odabere neki drugaiji put.Jeoffry je bio tuan. Smatram daje imao dobrih razloga za to,

je r imati tako negativnog oca i dobiti tako negativan programkao rezultat odgoja, dovoljan je razlog da se postane obeshrabrenimi nesretnim.Meutim, Jeoffry je imao sree. Upoznao je Mary, koja je,dodue, u svom ivotu takoer bila povrijeena, ali mu se

priklonila jer j e osjeala da ima dobru narav. Slutila je , da eJeoffry proi kroz znaajan razvoj. U prilog tom njezinomosjeaju govorila je injenica da je Jeoffry usprkos svojimnegativnim stavovima jasno razmiljao i ulagao velik trud usve to bi zapoeo. No udio ju je njegov obiaj da sve zapisuje.To joj se s jedne strane inilo dobrim. S druge strane,

bilo joj je nepodnoljivo, kad bi joj proitao to je prije etiriijedna izjavila i to je on na to odgovorio. esto se jako ljutila,

je r time je u ruci imao "korpus delikti", kako je to ona nazivala.

To ju je ponekad doslovno guilo.Pritom je bilo udno to je Jeoffry dodue razjasnio to jejedan rekao a drugi odgovorio, ali t aj "korpus delikti" nijerabio protiv nje, nego jedino u svrhu pojanjavanja stvari. Tunaviku je smatrala udnom, ali zbog naina na koji je Jeoffryto primjenjivao, stjecala je sve vie povjerenja u njega.Zatim je Jeoffry poelio da se vjenaju. Mary se tome u

poetku veselila, ali se udila to Jeoffry stalno o tome govori,no nita ne poduzima. Nije ju pitao, eli li se udati za njega.

Nije govorio o tome kako zamiljavjenanje,niti je spomenuo

neki odreden datum. To je trajalo jedno vri jeme, a Marynije postavljala pitanja. Toliko je suosjeala s njime, da ga


nikad ne bi neto pitala, to bi ga, moda, moglo povrijediti,to je osjeala? To nije mogla rei. Njezina je pasivnost bila

posljedica povrijeenosti. Bila je oprezna i suzdrana sve dosamoodricanja.Bilo jo j je jasno da se u njemu neto dogaa, da ga neto zaokupljai istovremeno koi. Mary nikad ne bi dola na pomisaoda mu je ponaanje u vezi s unutarnjim programom s obziromna brak i porodicu. A radilo se upravo o tome. On je Mary

jako volio. Bilo mu je sasvim jasno, da je ona ena njegovaivota. No panino se bojao djece - ne direktno, nego da edjeci biti isto tako lo otac, kakav je bio njegov otac njemu.Ali, toga nije bio svjestan. Zato se stalno sve odgaalo. esto se dogada kad se neki par jako voli, ali nije sposobandonijeti odluku: da onda ivot to preuzima na sebe. Mary jezatrudnjela. To su oboje svjesno ili nesvjesno eljeli, ali jeJeoffrya u prvom trenutku potreslo, jer zaprijetilo je ono, to je

pokuavao izbjei: postat e otac, a ni je znao kakav e otac biti.Smatrao je da to zna: bit e lo otac! Uhvatila gaje panika.Sto da radi? Za njega je postojalo samo jednorjeenje:oenitise i stvoriti dom. Mary je osjeala njegovu paniku, ali mu sedivila kako je usprkos svom velikom strahu prihvatio situaciju,te bio uz nju i dijete. Osjetila je, da se njezin dobar osjeaj

prema Jeoffreyu potvrdio: iako se ponekad udno ponaao,ipak je bio ispravan, vrijedan ovjek.

Tako su se vjenali i uredili stan. Jeoffry je esto primjeivaoto bi trebalo napraviti da bi se beba odnosno dijete to boljeosjealo. Tada se rodio Benjamin i Mary i Jeoffry su bili presretni.Meutim, ova srea nije dugo trajala, jer novca je bilo svemanje. Jeoffry se osjeao kao da je izloen svom sinu. "Tajtoliko zahtijeva", "To ne mogu izdrati. Moe li to itkoizdrati?" pitao se i osjeao se oajno. "Benjamin je moj sin,ili kako da mu ugodim? Je li to to prema njemu osjeam,odbijanje?"Zapisivanje vanih stvari Jeoffry je nauio u koli od uitelja

latinskog kojeg je jako cijenio. Taj je uitelj govorio: verbavolant, scripta manent, rijei lete, a napisano ostaje. Ta biizreka trebala dokazati, koliko je ponekad vano imati netonapismeno kao dokaz. Uitelj je ispriao, da je netko uspioizbjei i kaznu zatvora, zahvaljujui pismenoj potvrdi.I ako je Jeoffry na velikom papiru napisao plakatnom pisaljkomljubiaste boje: "elim biti i bit u Benjaminu izvrstanotac. Pomoi e mi se da uspijem u tome!"Taj je papir staviou najgornju ladicu svog pisaeg stola, te bi je itao svaki putakad bi ladicu otvorio.

U poetku se nije dogadalo nita. Ili ipak: Jeoffry je imao svemanje vremena za sina. esto ga nije bilo kod kue, a kad bi


ta Mary to pitala, rekao bi da trai bolji posao. No nije ganalazio.Kad je jedne veeri kasno doao kui, zatekao je Dorothy kojaim je dola u posjet. Mary mu je predbacila da ne brine o

porodici, da ne brine ni o njoj ni o Benjaminu.Jeoffryjujesituacija bila jako neugodna, jer je osjeao da Mary ima pravo,ali mu je to bilo teko priznati. Zato je izbjegavao izjasniti se,to je samo potvrivalo da Mary govori istinu.0 tom mu je trenutku Dorothy pomogla da se snae, upitaviga: "Kai, Jeoffry, osjea li se preoptereeno?" Prije no to jemogao odgovoriti, Mary, koja je jo uvijek bila ljuta, dobaci:"Ako je netko preoptereen, onda sam to ja!" Jeoffry je briljantnoreagirao: "Mary, ima potpuno pravo. Ima sve razlogeopsjeati se preoptereenom, jer stvarno ini puno, jako

puno!" Rekao je to od srca. Mary se osjetila shvaenom, injezina je ljutnja u trenu nestala.Dorothy je spretno iskoristila situaciju, rekavi: "Mary, zbiljaima sve razloge osjeati se preoptereenom, jer obavljamnogo toga. No pitam se, ne osjea li se i Jeoffry preoptereeno,samo drukije? ini mi se, da on ne moe izai na krajsa svojim optereenjem!".Jeoffry se osjetio shvaenim, pa je hrabro govorio o strahovimakoji su ga zaokupljali, i kojih je postajao sve svjesniji. "Plaimse, da kao otac ne zakaem". Mary je gotovo dola u iskuenjerei "Ako tako nastavi, to e i postii". Na sreu, jose na vrijeme suzdrala, jer je primijetila koliko je hrabrostiJeoffry morao skupiti da bi to priznao. Tada Dorothy kaousput ree: "Mi uimo itati, pisati, izuimo zanat, polaemovozaki ispit, ali ne uimo ni kako se vodi skladan brak, nikako emo postati dobri roditelji. To nas, uglavnom, nitko neui - osim rijetko dobrih savjetnika. Poznajem jednog odnjih". Jeoffry je pozorno sluao, iako je Mary okrenuo leda,

pripremajui sebi sendvi. "Savjetnik, koji poduava kakopostati dobar otac", mrmljao je. "Ako pomae, zato ne!",

ree Mary.Dorothy je priala jo neke pojedinosti o tom savjetniku,zatim se oglasio Benjamin, i razgovor je skrenuo na drugo.U nekoje doba Dorothy otila, i nitko vie nije spomenuo ovutako vanu temu.Jednoga dana, Jeoffry osjeti elju da rijei svoj problem sBenjaminom. Od Dorothy je zatraio telefonski broj savjetnika1nazvao ga.Dogovorio se za nekoliko termina, udei se to njegov odnos

prema sinu gotovo da uope nije bio spomenut. Razgovarali

su o odnosu izmeu njega i njegovog oca. Ijo ga je netozaudilo: to je vie razotkrivao odnose s ocem, lake mu je


bilo ne samo s Benjaminom, nego se produbio i njegov odnosprema Mary.Nakon nekog vremena, Jeoffry je iznenada imao dovoljnovremena za sina, a i uivao je baviti se njime: osjetio je koliko

je vaan Benjaminu, a i Benjamin njemu. "Kako je velik darpromatrati kako Benjamin raste", mislio je .Neoekivano j e naao posao, koji ga je ispunjavao i gdje jezaraivao toliko, da su mogli dobro ivjeti.to se dogodilo? Terapeutovim razumijevanjem i znanjem,Jeoffry je stekao samosvijest to su svi zapazili. Posao je dobiozahvaljujuijasnom, odlunom i korektnom nastupu.Terapijom je razvio nov program i novu samosvijest, ime jestekao nova iskustva.

Nedostatak sree

Najoitije su znaajkeKali yuge svae, ratovi, izdaja, teror,strah i uas, dakle odsutnost sree. Zato je to tako? Zato todue koje u ovo vrijeme prolaze kroz svoj razvoj, morajunauiti da ne postoje individualni interesi!Njih ne moe

biti, jer svi su jedno. To je sasvim logino, samo ljudi Kaliyuge to ne vjeruju. Oni misle, da mogu ostvarivati svoje interesena raun drugih. Da to ne funkcionira, vjeru ju tek kadaosjete na vlastitoj koi.

Jedno od temeljnih pravila odgoja jest osjetiti.

Nekad je vrijedila izreka: tko ne eli uti, mora osjetiti.Tijelo se rei da dijete, ako nije posluno, treba fiziki kazniti.Kakvo glupo pravilo! Nema opravdanja za kanjavanjedjece!Samo crna pedagogija tvrdi da djecu treba tui, da jeto vano za njihov razvoj. Ovo je isto kao kad bi se reklo datrkau treba polomiti noge, da bude bri!Samo glupi ili brutalni roditelji tuku svoju djecu - oteujuiim time i duh i duu, jer se kvocijent inteligencije na taj nainkanjavane i autoritativno odgojene djece upadljivo pogorava

(usp. James T. Webb, Visokonadarenci djeca, njihovi roditeljii uitelji, str. 95.). Hvala Bogu, ipak ima sve manje roditeljakoji zlostavljaju svoju djecu, jer se ljubazan i djeci primjerenodgoj sve vie prihvaa.Pod "osjetiti" ne mislim da bi dijete trebalo tui, nego da biono trebalo stei svoja iskustva. ivot je najbolji uitelj.Vrua je pe klasian primjer: djeca ne znaju, d a j e ploa na

pei vrua, jer im rije vrue nita ne govori, a kad je dotaknuznaju.Ovo je jo jasni je kod elektriciteta, koji sadri jo veu dvostruku

poruku. S jedne se strane elektrina struja koristi kaoblagodat. S druge strane, postoje brojni propisi o nainu njezinog


koritenja, jer je tako opasna.Mala djeca ne znaju za opasnosti pa, ako im se prui mogunost,ona, primjerice, u prikljunu kuti ju uguraju prvi avaokoji im se nade pri ruci. To moe biti krajnje opasno i moezavriti drugaije nego kao kod vrue pei, gdje je mogueruku brzo povui natrag.Kod struje je sve nepredvidivo. Djeca, koja doive strujniudar - ak i ako su ga dobro podnijela - trebala bi svakakoprovesti dva dana u bolnici zbog promatranja, jer se jo inakon dva dana mogu pojaviti fatalne posljedice, to znai,da dijete jo uvijek moe umrijeti od posljedica strujnog udara!No ona nikako ne smiju biti ostavljena sama, jer samoa1 * 1* I V 1 I I * * V 1 V

koju djeca doivljavaju u bolnici, moe po njihovu njenupsihu biti jo opasnija od strujnog udara! (Usp. dolje: boravak

u bolnici).ivot je dragocjen. U njemu i uimo i radujemo se. Zato biBog stvorio svijet i ivot, da patimo i uimo? Tko bi poeliotakav ivot? Tko bi poelio takvu kolu?Zato budi jako oprezan, vrlo ljubazan i s puno razumijevanja

prilazi djeci da ne bi stekla loa iskustva poput strujnog udara,i da ne razori njihov osjeaj samovrijednosti a time i ivotnuradost.Stalno ispituj, nema li krivo miljenje o bilo emu, ne doivliavali ivot na negativan nain, ne pati li od problema samovrijednosti.

Rjeavaj svoje tekoe. Ne gledaj u njima nesavladiveprobleme, nego priliku za svoj rast, a time i stjecanjeslobode.Onaj tko ne eli razmiljati o sebi,tko krivnju vidi uvijeksamo u drugima, tko trai samo probleme, a ne i rjeenja, tajsrbi stvara svijet koji odgovara takvim negativnim oekivanjima.Svijet je plastian - prilagodava se onom to mislii to oekuje.Ti si Bog.Nit vodilja Zlatnog doba jest da svojinirazmil janjem stvara ono, to kasnije doivljava. Tolikosi moan - i to ak i ako kao siromaan i bespomoan kloar

vegetira ispod nekog mosta, jer i tu si situaciju sam sebi stvorio.To ti nije stvorio nitko drugi, nego ti sam, svojim razmiljanjem,svojim oekivanjima, ciljevima, nesvjesnim programima.U osnovi bi knjiga o odgoju ovdje mogla biti zakljuena, jerve je reeno: postani svjestan svoje nevjerojatne moi, zapisi

. # i# * . svoje jasne, pozitivne ciljeve - i prenesi to znanje svojojd jeci: tako e sebi, svojoj djeci i mnogim drugim ljudima

s kojima dolazi u doticaj, stvoriti ispunjen ivot.

RJEENJA

Naglaavam, jer to je u ovo vrijeme jako vano, da je ivot


udesno blago. Mnogi se s tim ne slau. Najvaniji cilj odgojajest da se djeci objasni koliko je ivot lijep, beskrajno dragocjendar.ivot je udesan i moe uiniti gotovo sve, ukoliko potujekozmike zakone. Nemogue gotovo i ne postoji. Za gotovosve postoji rjeenje.Zato dananji ovjek toliko pati, i bori se s brojnim bolestima?Zato to je pogreno, loe ili nikako odgojen, jer ne brine oivotnim istinama, jer mu se ne ukazuje na meuovisnosti i

jer ne ivi svoje istinsko odreenje koje je radost i srea, drugimrijeima: zato to trai probleme, a ne rjeenja.Tko ne brine o vjenim ivotnim istinama, ne brine ni o svomistinskom odreenju, pa ni o sebi. Tko ne brine o sebi, gubise. To je izdaja ljudskog odreenja, jer ne radi se samo o tvojojtjelesnoj dobrobiti, nego bi trebao saznati koja je tvojazadaa kao ovjeka.Kako su svi meusobno povezani, tko izdaje sebe, izdaje idruge. Evo primjera: zamisli da se nalazi u tvravi koju suopkolili neprijatelji. Zamisli da je svaki pojedinac potrebankako bi se tvrava mogla obraniti. Meutim polovina posadesjedi i karta se, umjesto da se bori. To je sigurna propasttvrave.

&Izdaja i strah nestaju promatranjemto vei broj ljudi ne brine o dubljim razlozima svog postojanja,tim manje dobra mogu postii oni koji se trude okosvog pozitivnog usmjerenja, o zajednici u kojoj ive i svijetuopenito.Izdaja i strah nastaju uslijed nezainteresiranosti. Ljude nezanimaju njihove istinske potrebe, oni ne brinu o svojoj boansivenosti,

boanstvenosti svoje djece i ljudi oko sebe, te takostvaraju odgovarajue nevolje svima.Sredstvo protiv izdaje i straha je sasvim jednostavno: mora

biti zainteresiran.Izdaja i strah su poput pasa: ako ih ne gleda,ako im okrene leda ili ih ak zanemari, postaju opasnezvijeri. Naprotiv, ako se njima bavi, uspostavi kontakt s njimai daje im jasne upute, mogu postati poput jagnjadi.Veina problema nastaje zbog nezainteresiranosti.

Nezainteresiranost nije t rajno rjeenje,jer e ti ivot takodugo stvarati probleme, dok te ne prisili da otvori oi i

V v

rijei ih.Tek zainteresiranost odnosno osvjetavanje ine te odraslim,ine te istinskim ovjekom. Osvijeten ovjek ivi ve kroz

svoju boanstvenost, neumanjivanjem sebe, neizbjegavanjemzadataka, to nita ne potiskuje, nego aktivno eli rjeavati


zadatke.Svjesnost, zalaganje i zanimanje izgrauju osjeaj samovrijednosti.Suprotno tome, nezainteresiranost razara osjeajsamovrijednosti i dovodi do izdaje, straha, panike, ili aksi vara uas.Budi uvijek zadovoljan ako ima problema, ako ti je pozornostzaokupljena, odnosno ako moe ili mora zauzeti odreenstav, jer to ti daje priliku za daljnji razvoj.Budi poput lava! Bori se poput lava! Bori se ustrajno do kraja,i pobijedi!Postupa li tako, izgrauje osjeaj samovrijednosti u sebe, iu svoje djece. Ona tvojim primjerom ue, kako se trebaju

ponaati u ivotu. "Odustati ne vrijedi!" kau djeca, koja suizgradila ustrajnost. Ona postaju pobjednici, jer tko ne odustaje,

pobjeuje. Uvijek! Svejedno je radi li se o igri ili izazovimaprema vlastitim sklonostima odnosno navikama, kojesmetaju.Tko je najvei prijatelj i najvei neprijatel j ljudi? Njegovenavike. ovjek se navikne na odreen nain ponaanja zatri do etiri tjedna. Tada se ponaanje pretvara u naviku.U naviku spadaju sadraj i znaaj. Ako se dijete od malih nogunavikne da ne jede meso, to je za njega samo po sebi razumljivo.Ako, suprotno tome, neko dijete jede meso i doe u vegetarijanskodomainstvo, ono e jesti proizvode od soje, jerimaju okus slian mesu ili neem, to dijete poznaje. Dijete

jede proizvod od soje, jer ima okus mesa. No ako mu se kaeda to nije meso, vie ne e jesti! Nije li to zauujue? Navika

je tako jaka da se okus koj i nije povezan s poznatim sadrajem,mesom, vie ne prihvaa. Isto kao to se ne prihvaa mesokoje nema okus mesa!

Aktivno,svjesno, pozitivno razmiljanje

Zbog velike snage navika i tekoa da ih se rijeimo, osobito

onih koje smo "zavoljeli", od ogromnog je znaenjada dobropazimo to nam postaje navikom i kakve navike stjeu djecanaim primjerom ili primjerom drugih.Ovdje moram ponovo naglasiti, koliko je vano razluivanje.Istina je daje ivot lijep. No nemoj si dozvoliti lakomislenostili nepromiljene postupke. Pozitivno miljenje je jako vano.Onaj tko je stekao naviku da pozitivno razmilja, bit e trajnouspjean: jer uspjeh velikim dijelom ovisi o pozitivnim slikama,afirmacijama, odnosu prema sebi i drugima i o izdrljivosti.Tko ne razmilja pozitivno i nije izdrljiv, ne moe imati

sjajan uspjeh. A izdrljivost posjeduje samo onaj tko vjerujeda se njegovi napori isplate.


Meutim, izdrljivost i pozitivno razmiljanje ne mogu nadomjestitiprethodnukritinu analizu, mudru procjenu i odmjelavanje

prilika za uspjeh. Slijepo se bacati u opasne avanture,nije ba pametno.Velika je stvar ako je tko stekao naviku da dobro ispita svei mjenice, procijeni opasnosti, izrauna mogunosti za uspjehi nakon tih procjena dode do uvjerenja da e sve biti dobro, tei In e tako ostati usprkos svim tekoama, sve dok ne zavriuspjehom.

Nam granum salis (uz malo soli). Stari su Rimljani time htjelirei, da je poput soli u kuhinji, u ivotu neophodno i malosree, bez koje nita ne moe uspjeti.Svaka odluka moe biti dobra ili loa, ovisno "o soli", o koliiim mudrosti s kojom se ona donosi. Moe pametno netozapoeti, ali ako zaboravi neku vanu injenicu ili ne predvidi

bitan razvoj, rezultat poduhvata moe ispasti sasvimdrukiji. Je li onda mudro da se i dalje dri prvobitne odluke?Moda da, a moda i ne. Ovisi o drugim faktorima.

Ni pozitivno mil jenje tu ne pomae mnogo. Rei, da e vesve dobro zavriti, moda nije dovoljno, i moe te odvesti u

propast.to u tom sluaju pomae? Prvo, da dobro proui datu situaiiju, da dobro o svemu razmisli ili se posavjetuje sa struiujacima, i tree, da ne kae jednostavno sve e dobro zavrili,

nego da primijeni aktivne duhovne vjebe. U njih npr.spada da moli Boga za pomo i odgovor, da u svojoj molbijasno pokae da si svjestan ozbiljnosti situacije te zato pitaBoga, moe li ti i hoe pomoi. Zamoli ga da ti pokae je lidobro ustrajati u datoj situaciji. Dobro je i ako situaciju zamislikao da je ve dobro zavrila, i zahvali na tome. (Mogu

pomoi afirmacije Cathrine Ponder iz knjige Moli se i postanibogat).to to konkretno znai? Kakvo znaenje to ima za tebe i tvoju

predodbu o odgoju? to to znai za tvoju djecu? Odgovor se

nalazi ve u Svetom pismu: "Bljutavo e se ispljunuti!" to tito kazuje? Zauzmi se, angairaj se, ne putaj da stvari sameteku, nego ih i sam pokreni. Kondiciju ne e stei gledanjemsportskih dogadanja na televiziji, nego jedino time da se neim

pone baviti.Mogunost djelovanja Boji je dar. ivot se sastoji od aktivnosti,a ne od izjava o namjerama. I one, dodue, spadaju uaktivnosti, isto kao to je i nepruanje pomoi vrsta djelovanja,

je r djeluje,ak i ako se odlui na nedjelovanje. Ali toje negativno, pasivno djelovanje. Ono te ne e daleko odvesti.

Nasuprot tome, aktivno, svjesno, pozitivno oblikovanje ivotadonosi ti blagoslov.


Ako samo misli, da e ve sve dobro zavriti, djeluje manjepozitivno, pasivno. Dakle, uini neto, ali, kako ree Buddha:"Uini najbolje to moe!" Ako se ove mudre izreke pridravau svim svojim djelima, osobito kad si uzor i odgajatelj,

postii e puno, a tvoj ivot i ivot tvoje porodice, procvjetate.

Zavist kao test

Ako se sjea, to sam govorio o zavisti, mrnji, ponosu,gramzljivosti i slinom, moda e te ovaj naslov iznenaditi."Zavist kao test?", pitat e i razmiljati to bi to trebalo znaiti.

Najvaniji cilj odgoja - jest, zadrati odnosno izgraditi vedrinu,kreativnost i osjeaj samovrijednosti. Zavist je uvijek u vezisa samovrijednou odnosno problemima s njome - te s krivim

programima.Zato su ljudi zavidni? Zato to smatraju da drugi imaju vieod njih - i da to oni osobno nikada ne e postii! Kakvo je tosianovite? Sasvim pogreno!Zavist se moe smatrati testom jer pokazuje:1. Jo nisi pronaao svoju vrijednost, to jest, ne raspolaevrstim i pouzdanim osjeajem samovrijednosti.2. Ima pogrean ivotni program.3. Premalo planira.

Sto to znai u detaljima?

1. O samovrijednosti: ljudi sa solidnim osjeajem osobne vri-jednosti, ne bave se usporeivanjem s drugima, nego se brinuo svojim stvarima. Prema Platonu, pravednost se sastoji utome da svatko raspolae onim to je njegovo. Uspjeni, kreanvniljudinisu nezavidni zato to imaju vie od drugih, negozato to se koncentriraju na svoj zadatak i jer su toliko samo-svijesni, da se ne plae da bi im netko mogao neto uzeti, ili

tla ne e biti dovoljno za sve. Tko posjeduje vrst osjeajsamovrijednosti, u sebi doivljava puninu,te je nalazi iizvan sebe.2. O pogrenim ivotnim programima: zavidni ljudi vei diovremena provode zavidei kome na emu, umjesto da se ega

prihvate. Svijet je napravljen takvim da je mogue nita nepostii, biti neuspjean, zakazati. No ispred uspjeha Bog jestavio znoj. Uspjeh e postii samo trudom, planiranjem,angamanom, disciplinom i upornou.Primjeuje li razliku? Neuspjeh postie "jednostavno" ne

radei nita. I gotovo.Suprotno tome, uspjeh zahtijeva: planiranje, zalaganje, disciplinu,


upornost, strpljenje, pa i rtvu i odricanje. Uoava lirazliku? Neuspjeh i zavist su "jednostavni", a uspjeh i zadovoljstvovelika su postignua.3. O planiranju. Ljudi su esto neuspjeni jer ne planiraju. itav se svemir temelji na redu, jasnoi i slijeenju Boanskihzakona. Red je boanske naravi, istoa je boanska,

planiranje je boansko, disciplina je boanska. Tko ne potujeova etiri zakona, ne e imati trajan uspjeh (usp.Sai Babagovori o svijetu i Bogu, str. 303.).Dunost je odrasle osobe da redom, istoom, planiranjem idisciplinom dode do prvog i drugog rezultata, a to su uspjeh,i osjeaj samovrijednosti!Roditelji su obvezni svojoj djeci prenijeti sve pozitivne programe.Djeca su esto zavidna. Upravo tu situaciju morajuroditelji iskoristiti, da bi svoju djecu poduili. Izjave poput"Ne smije biti zavidan", ili jo gore: "Zavist je lo osjeaj, nesmije ga imati!", ne mijenjaju nita, nego dovode do suprotnoguinka.Mnogo vie smisla ima, ako roditelji utvrde zbog ega je njihovodijete zavidno i uvjere ga, da i ono moe postii sve to

je postiglo neko drugo dijete,da uspjeh ne pada u krilopoput zrele jabuke, nego eli biti osvojen.Djeca zato ve od malih nogu moraju uiti da se uz pomoreda, istoe, kreativnosti, planiranja, discipline, upornosti i

strpljenja moe postii gotovo sve, ako ne i sve.Upamti: Bog ti je dao sve -u vidu sposobnosti. Ti ih morasamo razviti.Upravo u glagolu "razviti", krije se objanjenje:sve je u tebi, u potencijalnom obliku. Ti to treba samopronai i "razviti".On je milost, jer razvijanjem tvojih mogunosti i sposobnostirazvija sebe, pronalazi svoju samovrijednost, odnosno nalazisvoje Sebstvo. To je najdublje znaenje kreativnosti.Ovo je, meutim, mogue postii samo radom i trudom.Upravo to je milost, jer rad je milost. Rad je velik dar. Suprotno

tome, ljenarenje je napast koja donosi zavist, gramzljivost,nezadovoljstvo, antipatiju i mrnju.Budi veseo ako moe raditi.Budi dobar primjer svojojdjeci. Pokai im, da svoj rad doivljava kao milost. Osvijestiim da kola i izobrazba takoer znae milost, jer to su smjernicekasnijeg uspjeha.Ovdje dolazimo do vane teme: odnos izmeu uspjeha i zadovoljstva.Uspjeh ne vodi nuno do zadovoljstva, ni zadovoljstvodo uspjeha.U emu je onda njihov meuodnos?U tome da shvati to

ima.To je jedna od velikih tajni ivota: ne budi vjeno u pol-azi za novim ciljevima, negopostani svjestan to i koliko


posjeduje!Mnogi ljudi nisu zadovoljni jer se prebrzo naviknu na steenoi ne uviaju to su postigli, to su izgradili, ime sve danasraspolau, za razliku od juer.Veina ih danas vodi svoje "knjigovodstvo" na sasvim pogreannain.Oni svoje probleme jasno uoavaju dozvoljavajuida u velikoj mjeri utjeu na njih. Pozitivne stvari,meutim, smatraju "sasvim prirodnima" i zbog toga na njih ine obraaju pozornost.Ovakvog se stava obavezno treba odrei, a svojoj djeci osvijestito imaju - i koliko to mnogo znai!

Naime, uspjeh ti nita ne koristi ako istovremeno ne uviaono to ima. Zbog toga nisi zadovoljan. Najvei uspjeh jest,postii zadovoljstvo, biti zadovoljan!Uenje koje nam moe prenijeti zavist: planiraj to eli postii!Sto to znai? Bitno je da zapie svoje ciljeve, to eli postii,kako i kada (usp. Stephan von Stepski-Doliwa, Ja sam ja, i jasam dobar).No jo je vanijeda zapie, ime e biti zadovoljan. To jenaj-,najvaniji cilj u ivotu: biti sretan. Jer najvee blago

je zadovoljstvo, koje prvo vodi srei, a zatim blaenstvu.Kad osjeti zavist, upitaj se tojojje uzrok. Pitaj, pitaj i naiie na odgovore. Gospodin je sve stavio u tvoj razum i srce -ali ne i u krilo! Nepromjenjiv, nezaobilazan zakon jest da jesrea marljivost. Ovaj zakon vrijedi uvijek, za sve, bez i

jednog jedinog izuzetka. Ukoliko smatra da si otkrio nekuiznimku, budi siguran da neto krivo tumai ili ima nedostatan

pregled nad vremenom ili ivotom. Istina jes t da se nikomenita ne poklanja bez razloga. Svatko mora napraviti tose od njega oekuje i svatko uspjean obavio je svoj zadatak.Gledajui tako dobro je ako se pojavi zavist koja e pomoida neto shvati, promijeni, ostvari, postigne. No zavist jeopasna zmija koja ti moe oduzeti ivotnu energiju. Zato:

budi zavidan, i napravi neto! Napravi puno toga! Jednoga

dana vie ne e biti zavidan, jer si uspjean, izgradio si samovrijednost:vie ne e nita prieljkivati.Sve moe zavriti sretno i pozitivno: sve ovisi samo o tvomtrudu, tvom zalaganju, kreativnosti, upornosti, strpljenju,spremnosti na rtvu i o vrstoi tvoje vjere.Da su programi, prema kojima treba ivjeti i koje mora preuzelisvojoj djeci. To je najvei dar koji im moe dati, jer eone, kao prvo, postati uspjeni, drugo, izgradit e samosvi-st, a tree, bit e zadovoljni odnosno sretni.

Izazovom do unutarnje slobode


Vratimo se Jeoffryu, koji je na sebi radio, jer je svom sinuBenjaminu htio biti dobar otac. Ovakav njegov stav smatram

primjernim i dostojnim divljenja.U emu je pokazao veliinu? Tono uzevi, nije se radilo samo0 jednoj stvari, nego o tri: shvatio je da ima emocionalni problem,

bio je spreman rijeiti ga i uspio je !Mnogi doive neuspjeh ve i zato to ne uviaju da imaju problem.Mnogi se ne uspiju promijeniti jer prerano odustajuodnosno misle da se uspjeh lako postie. Oni u ivotu ne edaleko stii. Zato? Zato to ivot odreuju dva faktora:izazov i reakcija na njega.Sve se u ivotu odluuje time, kakvim si izazovima izloen i1 ako na njih reagira. Zabluda je da se u ivotu moe to po-stii bez ikakvog truda.Ov je vrlo opasna ideologija. Ako padne pod njezin utjecaj,moe se dogoditi da postane socijalan sluaj prije no to sesnade.Tokoliko nesrea pogodi drugoga, mora suosjeati. Ukolikosi pogoen ti osobno, ne dozvoli sebi nikakve izgovore!Suosjeaj s prosjakom, daj mu odjeu, nahrani ga. Novac mudaj samo u iznimnom sluaju, jer ne zna to e njime napraviti- a ti si kao darovatelj odgovoran za to, to se s tvojimnovcem dogaa. Ne sudi o njemu, jer ne poznaje njegovusudbinu - ne zna ni to e taj prosjak u budunosti biti. Moda

mora u ovoj inkarnaciji vjebati skromnost da bi u sljedeemivotu mogao preuzeti neku vanu, vodeu ulogu. Tko zna?!Prema sebi samom, to se ovog tie, pristupaj s najveompostojanou, disciplinom i samoispitivanjem. Ne dozvoljavajsebi nikakvo oklijevanje, nikakvo racionaliziranje,odgaanje, tualjke ili zavist,jer takav nain ponaanja oduzimati snagu i ini da tvoje boanske sposobnosti zakrljajuneiskoritene. Ne dozvoli sebi nikakve jadikovke. Budi irokogrudanspram svoje djece, ali im budi primjerom s obziromna planiranje, kreativnost, ustrajnost, tonost, disciplinu i strpljenje.

Ne tui se, nikada nikoga nemoj kriviti za svoj neuspjeh,nego uvijek na sebe preuzmi odgovornost za svojusudbinu.Ako su mnogi, poevi kao perai tanjura, postalimilijuneri, zato i ti ne bi uspio postii onakvo blagostanje,kakvo eli?Sve ovisio tebi,sve se nalaziu tebi.Ako ne postane tvojomstvarnou, tada sam snosi odgovornost za to, nije kriv nisvijet, ni loe okolnosti, nisu krivi ni strani ljudi kojima siokruen. Ti moe postii sve, dakle pretvori tvoje namjere udjelo - osim toga, najbolji stav kojeg moe prenijet i svojoj

djeci,jest:suosjeanje s drugima, jasnoa i izdrljivost.Jer: zbog ega veina ljudi doivi neuspjeh? Oni prerano


odustaju. Ponavljam jo jednom: prerano odustaju! Osimtoga, ne posjeduju vrste, pouzdane ideale!Evo tri primjera:Hansje vjebao karate. Vjebao je toliko, dase osjeao sve sigurnijim. Umjesto da na to gleda kao na sporti mogunost obrane, on se poeo hvaliti svojim sposobnostima.Tatina uvijek prethodi padu. Bio je u nekom lokalu i posvadiose s nekim zlim ovjekom. Hans je bio toliko uvjerenu svoju veliinu, da se prvo posvadio, a zatim i potukao. Potpuno

je krivo procijenio situaciju i svog protivnika, i samo u-dom nije izgubio ivot, nego je "samo" s tekim ozljedamadue boravio u bolnici.Kaspar je od svog oca naslijedio dobro stojee poduzee.Meutim, otac je vie brinuo o svom poslu nego o odgojusvog sina. Tako je ovaj nesvjesno preuzeo stanovite: "Loe jemnogo se zalagati za posao, jer onda ja dobijam malo" (jer jeotac zbog svojih poslova zapostavljao sina). Dakle slabo se

brinuo o poslovima. Nije brinuo o narudbama, isto tako niuplatama i isplatama. I to se dogodilo? Uskoro je izgubiosve, to mu je otac ostavio.Sabine je uvijek bila pristalica "slobodne" ljubavi. Ona jesmatrala, da u odnosima svatko moe raditi to hoe. Mukaiaci ena su emancipirana bia, govorila bi. Njezin suprug,Thomas, takoer je to smatrao zanimljivom idejom i sa svoje

je strane "uivao ivot", kako se to danas kae. No tada jeupoznao Roswithu, koja je imala sasvim drugaije stajalite.Ona je eljela jasan, vrst odnos, eljela se udati, imati djecui izgraditi sretan porodini ivot. Thomasa je to oaralo. Osjetiose prihvaenim, osjetio je sigurnost i zatienost koji sumu kod Sabine nedostajali, zbog toga se rastao od nje i oenioKoswithom. Sabina nije shvaala, to se to dogodilo.Sva tri primjera imaju neto zajedniko: neuspjeh su samistvorili. ime? Uslijed neispravnih predodbi, neispravnihideala, neispravnih stanovita. Ito radi vei

Stephan Von Stepski Doliwa - Sai Baba Govori o Odgoju

Documents

Transcript of Stephan Von Stepski Doliwa - Sai Baba Govori o Odgoju