Značenje boja u poeziji Značenje boja u poeziji Blaže Koneskog Blaže Koneskog

prof. dr. sc. Ljudmil Spasov prof. dr. sc. Ljudmil Spasov Kristina Čendo, mag. educ. philol. croat.Kristina Čendo, mag. educ. philol. croat.

Symposium: POETIK, STILISTIK UND LINGUISTIK DER TEXTE VON BLAŽE KONESKI IM „GRALIS-KORPUS“

Graz, ožujak 2012.

 

UvodUvod

U radu se istražuju boje i njihova uloga i značenje u poeziji Blaže Koneskog.

Doprinos interpretaciji Koneskova pjesmotvorstva jer rasvjetljuje funkciju uporabe boja u njegovoj poeziji i time ga uvrštava među pjesnike što su svoje poetike gradili na temeljima tradicionalnoga

pjesništva europske kulture.

Značenje boja Značenje boja uglavnom određujemo

dvojako: kao „proizvod“ određene kulture u širem (npr. crna kod Europljana i nekih drugih naroda - boja žalosti) ili u užem smislu (npr. crna u kršćanstvu - pokora, smrt) i kao nositelja individualnog

Prihvaćajući tezu Wierzbicke (v. Wierzbicka 1972) da su boje dio „kulturne matrice“ možemo ustvrditi da je opažanje boja i njihovo značenje više rezultat ljudskih predodžbi nego objektivne stvarnosti

Stoga i pridjevima za boju u Koneskovoj poeziji pristupamo dvojako te ih promatramo i kao dio makedonske „kulturne matrice“, jer slijede tradicionalni stil narodne poezije, i kao nositelja individualnoga značenja.

Metodologija istraživanjaMetodologija istraživanja Iako je riječ o poeziji, poslužili smo se istom metodologijom u

istraživanju pridjeva za boje koju smo koristili u proučavanju pridjeva za boje u Krležinu romanu Povratak Filipa Latinovicza.

Ukupno je obrađeno188 pjesama iz šest pjesničkih zbirki: 1. OD STARIOT NOTES2. ZEMJATA I LJUBOVTA 3. PESNI4. VEZILKA5. ZAPISI6. NOVI CIKLUSI,

uključujući poeme MOSTOT i BUNATA KARPOŠOVA.

Boje u poeziji Blaže Boje u poeziji Blaže KoneskogKoneskog

Iz istraživanja smo isključili sve pridjeve poput златен ili сребрен koji u pojedinim primjerima mogu upućivati na boju ili nijansu boje, ali primarno pripadaju gradivnim pridjevima

Rezultati su pokazali da se u 188 pjesama pridjevi zа boju pojavljuju 143 puta

Najčestotnija je bijela boja (36 puta), plava (32) uključujući nijanse (modar 11, tamnoplav 1, plavo-zelen 1), a zatim crna (25), crvena (17), siva (15), zelena (10), žuta (6) i ljubičasta (2).

POJAVNICE ZA BOJE

ČESTOTNOST

POSTOTAK

bijela 36 25,2

plava 32 22,4

crna 25 17,5

crvena 17 11,9

siva 15 10,5

zelena 10 7,0

žuta 6 4,2

ljubičasta 2 1,4

UKUPNO 143 100,00

SPEKTAR BOJA U POEZIJI BLAŽE KONESKOG

Boje u poeziji Blaže Boje u poeziji Blaže KoneskogKoneskogAnalizirajući pridjeve za boju i njihovo značenje u poeziji Blaže

Koneskog, uočeno je sljedeće:

a) pridjevi za boje pojavljuju se rijetko što znači da boja nije najvažniji stilogeni element u građenju pjesničke slike

b) pridjevi za boje najčešće se pojavljuju u sintagmama što su preuzete ili iz jezika/stila narodne poezije ili su građene po uzoru na iste

c) spektar boja što se pojavljuje oskudan je u smislu nepojavljivanja nijansa i preljeva boja što je tipično za narodno lirsko i epsko pjesništvo

d) modra je jedina nijansa koja se izdvaja iz cjelokupna spektra i u kojoj vidi dodatna obilježja u odnosu na obilježja plave

e) Boje su uglavnom denotativnog značenja, a do određenog stupnja semantičke transformacije dolazi tek kad postaju dijelom stilskog izražajnog sredstva. određenog stupnja semantičke transformaci

f) Ponavljanjem dvočlanih i tročlanih sintagmi u pjesmama postaje individualnom oznakom Koneskova pjesničkoga izraza te smo kao primatelji poruke svjedoci aktualizacije petrificiranih sintagmi iz jezika makedonske narodne poezije

Primjeri sintagmi

a) Tipične pridjevsko-imenske sintagme iz jezika makedonske narodne poezije

бели сватови, бела гулабица, бела невестинска рака, бела кошула, белите кули, бел камен, бело кале, крилје бели; црвена крв, црвено вино, црвени усни, зора рујна; црно пиле, црна мака, црни очи, гора зелена, зелена трава, сив сокол, синњо цвеќе, сино небо.

b) Aktualizirane pridjevsko-imenske sintagme po uzoru na jezik makedonske narodne poezije

дните бели, бели бранови, бели град, бели пени, бели пеперуги, бели магли (u Racina бели мугри), бели снег (redundancija), белиот свет, бел барјак, бел пес, бел варовик, румен изгрев, румени целиви, црни гласје, црна птица, црни водје, црно време, црни раце, извор зелен, сињо цвеќе, сиnо езеро, сиња водо, сињо небе, сињи очи.

c) Vizualne pjesničke slike pridjevsko-imenskih sintagmi

бел грст, призрак бел, сива прашна душа, бела тетка, сиви очи, сиви погледи, сиво небо, пепелав живот, црвен зрак, црвени бурни езера, црвен облак, румен звук, црна веда, црни старци, црно бумбарче, зелен водоскок, зелен обрач, зелена сакма, жoлтиот напон, жолти реси, жолто стрниште, жолт гуштер, простор сињ, сиња вечер, сина преквeчер, сиња магла, сињи свилени платна, мисли сина, далечина сина, возбуда сина, сини дални гори, модар простор, модри ридје, модри цвеќиња, модра далга, модриот превез, модар качкет.