ebe dige ge ei dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz11.2011.pdf · guez de Cas...

Dvadeset godina sjećanja na žrtvu Vukovara i ŠkabrnjeDvadeset godina sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

D 2384 E - 1,50Û - STUDENI/NOVEMBER 2011 - BR./NR.11 (319)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.6498973(BLZ: 750 903 00),

bei der LIGA Bank eGIBAN:

DE03750903000006498973

Dvadeset godina sjećanja na žrtvu Vukovara i ŠkabrnjeDvadeset godina sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

D 2384 E - 1,50€ - STUDENI/NOVEMBER 2011 - BR./NR.11 (319)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica: Pogled na memorijalno groblje

žrtava Domovinskog rata u Vukovaru;snimio: A. Polegubić

14. SMOTRA MISIJSKIH ZBOROVA

lebendige gemeinde

LUDWIGSHAFEN A. RH., 23.10.2011., SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH

Zbor HKZ Ludwigshafen a. Rh., voditelj zbora Alojzije Vešligaj

Zbor HKM Wiesbaden, voditeljica zbora s. Auksilija Milić

Zbor HKM Rüsselsheim, voditeljica zbora s. Estera Marijić

Zbor HKZ Esslingen, voditelji zbora Ivan Ivanković i Željko Galić

Mjesec studeni

Čini se da je mjesec studeni posvojim liturgijskim slavljima,

blag danima i spomendanima odsvih mjeseca u godini nekako naj-raznolikiji, jer kao nijedan drugimjesec, u sebi povezuje „nebeskui zemaljsku“ Crkvu. Tijekom crkve-ne godine studeni slovi kao mjesecsabranosti i spomendana. Prvogdana mjeseca studenoga Crkva sla-vi svetkovinu Svih svetih. Tog danaslavimo ne samo sve one muževe ižene koje je Crkva tijekom svojeduge povijesti službeno proglasilasvetima i uzdigla na dostojanstvooltara, nego i bezbrojne kršćanediljem svijeta koji su svojim uzornimvjerničkim životom svjedočili svojuvjeru i bili dobar primjer svojoj dje-ci, unučadima, susjedima, radnimkolegama. Koliko li ih je samo u na-šem hrvatskom narodu koji su krozstoljeća trpili i patili „za krst časni islobodu zlatnu“. Na svetkovinu Svihsvetih se svima njima molimo i utje-čemo da nas svojim zagovorom ja-čaju na našem zemalj skom putu.Dan kasnije Crkva slavi Spomensvih vjernih mrtvih ili Dušni dan. Da-

u ovoM BRoju

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2011 3

Zahvalno sjećanje

Vukovar, Škabrnja i brojna druga hrvatska mjesta postala su simbolom hrvatskog otpora i patnje tijekom Domovinskog rata.

Dana 18. studenoga 1991. go -dine Vukovar je pao u ruke oku-

patora, čiji su pripadnici počinili imasakr u Škabrnji. Tako su ta dvahrvatska mjesta postala simbolomhrvatskog otpora i patnje tijekom Do-movinskog rata. Prigoda je posebnoove godine, na 20. obljetnicu sje -ćanja na tragediju Vukovara i Ška -brnje, sa zahvalnošću se prisjetitisvih hrabrih ljudi koji su nesebičnostali u obranu domovine i podnijeližrtvu bez koje Hrvatske danas ne bini bilo. Blagdani Svih svetih i Duš-noga dana posebni su dani zahval-nosti za sve one koji su iz ljubaviprema Bogu, domovini i prema dru-gima činili dobro. I ne samo tijekomtih dana, već trajno bi se pritom tre-bala osjećati zahvalnost. Koliko je ti-jekom Domovinskog rata molitavaizgovoreno, suza proliveno. A Vu-kovar, Ška brnja i brojna drugahrvatska mjesta svjedoče o otporu

hrvatskoga naroda velikosrpskojagresiji.

U kojem će pravcu ići situacija uHrvatskoj u sljedećem razdoblju, po-kazat će i skori izbori za Hrvatski sa-bor, a svi oni koji žele u inozemstvuglasovati, moći će to učiniti u hrvat -skim diplomatsko-konzularnim pred-stavništvima uz prethodnu registraci-ju najkasnije 14 dana prije danaodređenog za održavanje izbora.

Da mlade Hrvatice i Hrvati u ino -zemstvu neprestano oduševljavaju,svjedoči i nedavno održana14.smo t - ra crkvenih zbrova u Njemačkoj, nakojoj je nastupilo 12 zborova djecei mladih: iz Ludwigshafen a. Rh.,Wiesbadena, Rüsselsheima, Mann-heima, Esslingena, Mainza, Pforz-heim-Bruchsala, Nürnberga, Main-Taunus/Hochtaunusa, Stuttgart-Zen-truma, Frankfurt am Main i Sindelf-ingena. Na kraju, uvijek osta je samodobro i zavalnost! Urednik

● LUDWIGSHAFEN A. RH.

IZ CRKVE U DOMOVINI:U znaku Socijalnog tjedna

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5IZ CRKVE U SVIJETU:Crkva dobila troje novih svetacaNovi sveci su nadbiskup Giudo MariaConforti, svećenik Luigi Guanella iredov nica Bonifacia Rodriguez de Castro.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4GESTE VJERE: dr. Ivica ŽižićUmjetnost i ljepota vjereKada se sveto i lijepo susretne, ono pre-rasta u mjesto predokusa „novoga ne-ba i nove zemlje“, u gestu vjere u kojojse iznova živi istina Bogo-ljudskoga za-jedništva

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12SVIJET MLADIH — JUGENDWELTRazgovor s mladom pijanisticomŽeljkom Mandarić

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: Der Monat NovemberZEITGEIST: Lesestimmung. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14

14. smotracrkvenih zborova u Njemačkoj

● OBLJETNICEČetrdeset godina HKM Mülheima.d. Ruhr i Duisburg

Zahvalno sjećanje na Vukovar iŠkabrnju

● DA SE NE ZABORAVI:

Iz delegatove Poruke

na 11. studenoga Crkva slavi blag-dan sv. Martina, biskupa iz Toursa,koji je sin poganskih rodi telja, ro-đen u Panoniji. Bio je rimski vojnič-ki časnik, s 18 godina se dao krsti-ti. Za nas Hrvate je 14. studenogaposeban dan, jer tada naša Crkvaslavi blagdan prvoga proglašenoghrvatskog sveca sv. Nikole Taveli-ća. U mjesecu studenom slavimo iblagdan bl. Gracija Kotoranina ro-đenog u Mulu u Boki Kotorskoj, ko-ji je bio redovnik augustinac. Uzmnoge druge svece spomenimo joši sv. Katarinu Aleksandrijsku, mu-čenicu s kraja trećeg stoljeća, kojučaste i mnogi Hrvati. Kroz stoljećasu naše majke i žene dobivale imeKata ili Katarina u čast te svetice.Konačno, zadnja nedjelja crkvenegodine, koja je u pravilu uvijek ustudenom je svetkovina Krista Kra -lja. To je blagdan koji je okrenutKristovom drugom, konačnom do-lasku, kada će doći „suditi žive imrtve“, kako molimo u vjerovanju.Mjesec studeni je prigoda da, na-pose našoj djeci i mladima, krozrazgovore o vjeri, kroz čitanja živo -topisa svetaca, zorno prikažemoneiscrpno bogatstvo Crkve.

Vlč. Ivica Komadina, delegat

Drage sestre i braćo!

str. 6

str. 8

str.10

dan kojim se svake godine želi datinovi zamah misijama. Upravo je lju-bav prema drugima, prema bližnjima,vidljivi znak kojega kršćanin može po-kazati da bi u svijetu svjedočio Božjuljubav. A troje novih svetaca dalo jeda ih preobrazi Božja ljubav koja jeobilježila sav njihov život.

Snagu je iz te ljubavi crpio novisvetac Guido Maria Conforti koji jeuna toč očevom pro tiv ljenju postao

svećenik. U sebi jeosjećao snažnupo trebu da se taljubav naviještadrugima, pa je sjed va tridesetakgodina već osno-vao redovničku za -je d nicu potpunopos većenu evange-lizaciji pod zašti-tom velikoga apos -tola Dalekog istokasv. Franje Ksaver s -koga. NadbiskupConforti, kojega je

blaženim 1996. godine proglasio da-nas isto blaženi Ivan Pavao II., postaoje nadbiskup Ravenne 1902., a kas-nije i Parme. Osim velikoga pastoral-noga djelovanja u svojim biskupija-ma, na srcu su mu posebno bile misi-je. Zato je i osnovao zajednicu misio-nara ksaverijanaca — „Pobožno druš -tvo svetoga Franje Ksaverskoga zaino zemne misije“ — koja je 1899. go-dine u Kinu poslala svoja prva dva mi-sionara. Danas u svijetu djeluje 930članova muške i ženske zajednice uAfrici, Americi i Aziji.

Talijanski svećenik Luigi Guanellautemeljitelj je Kongregacije službeni-ka ljubavi i Instituta kćeri svete Mari-je od Providnosti, redovničke zajedni-ce koja se brine za bolesne. Na častoltara uzdigao ga je 1964. godinepapa Pavao VI. Danas su njegove za-jednice poznate kao „Djelo don Gua-nelle“ i osobito brinu za psihičke bo-lesnike. Samo u čast sv. Luigija Gua-nelle, čije socijalne ustanove djeluju ucijeloj Italiji i inozemstvu, u Rim je do-putovalo više od 10 tisuća vjernika.Meksikanka Bonifacia Rodriguez deCastro utemeljiteljica je Reda slu žavkisv. Josipa, a blaženom je proglašena2003. godine. M. K.

Idok su proteklih dana sve oči svjets-ke javnosti uperene u Libiju, uboj -stvo bivšega predsjednika Moarema

Gadafija i nastojanje da se uspostavinova, demokratska vlast, Katolička jeCrkva dobila troje novih svetaca. Riječje o dva Talijana i jednoj Meksikanki.Papa Benedikt XVI. svetima je 23. lis -topada po prohladnom, ali sunčanomjesenjem vremenu na Trgu sv. Petra uRimu proglasio nadbis kupa GuidaMariu Confortija,svećenika LuigiaGua nellu i redovni-cu Bonifaciu Rodri-guez de Cas tro.

Sveta se Stolicanakon svrgavanja svlasti i ubojstva Mo-amera Gadafija na-da brzom prelaskuna redovitu vlast iuspostavu demo k ra -t skoga poretka u Li-biji. Međutim, apo s -tolski je nuncij za Li-biju nadbiskup Tom-maso Caputo u malteškom Rabatu zanjemačku katoličku agenciju KNA iz-javio da se „čovjek ne može radova-ti zbog smrti nekog drugog čovjeka“.Pri tome je, jasno je, mislio na uboj -stvo bivšega libijskoga pred sjednika,te dodao: „Nadam se da će taj do-gađaj dovesti do budućnosti u jedin -stvu i miru.“ Katolička Crkva i da lje ćeraditi za Libiju, a posebno će nastavi-ti svoje socijalno-karitativno djelova -nje u 16 bolnica i zdravstvenih usta-nova. Takvo služenje „libijskoj braći isestrama“ stanovnici te arapske zem -lje jako cijene, a redovnice koje dje-luju u Libiji nisu je napuštale ni za vri-jeme najžešćih sukoba, te i da lje osta -ju „na strani naroda“. Apostolski nun-cij Caputo, koji ima sjedište na Malti,početkom je listopada otputovao u Li-biju gdje je razgovarao sa sadašnjimpredsjednikom vlade Mahmudom Jib -ri lom i članovima prijelaznoga Vijećakako bi dao potporu demokrat skomotvaranju libijskoga druš tva koje ćeštititi dostojanstvo svakog čovjeka.

Sveta Stolica 21. listopada obja-vila je i službeno priopćenje u kojemuizražava nadu u brzo pomirenje u Libiji, te poziva međunarodnu zajed -nicu da se velikodušno zauzme i po-

mogne toj arapskoj zemlji. U priop -ćenju se izražava nada da će libijskinarod biti pošteđen daljnjega nasilja,patnje ali i osveta. Velika očekivanjapolažu se u novu vlast, od koje Vati-kan očekuje brzo uspostavljanje mirai izgradnju zemlje na temelju pravdei pravednosti. Sveta Stolica prijelaznoVijeće smatra legitimnim predstavni-kom Libije, a smrću Moamera Gada-fija završava „predugačka i tragična

faza krvave borbe za svrgavanjetvrdoga i ugnjetavačkog režima“. Dra-matični događaji još jednom pokazu-ju kako visoku cijenu i koliko ljudskepatnje „stoji“ kada ljudi žive pod rež-imom koji ne poštuje ljudsko dosto-janstvo, nego misli samo na vlastitumoć. Vatikan jamči da će mala kato-lička zajednica u Libiji i dalje bezre-zervno pomagati svim stanovnicimapreko svojih socijalnih i karitativnihustanova.

Ljubav je poseban znak

I dok se u nedalekoj Libiji ratuje,a Papa sve strane poziva na što bržei mirno rješenje sukoba, katolički suvjernici dobili tri nova uzora za vjer-nički život. U propovijedi na misi pro-glašenja svetima 23. listopada Bene-dikt XVI. vjernicima je govorio o kre-postima i vrlinama nekadašnjeg nad-biskupa talijanske Parme, a ranije iRavenne Guidu Mariji Confortiju kojije živio od 1865. do 1931, svećenikaLuigia Guanelle (1842. do 1915) i re-dovnice Bonifacije Rodriguez de Ca-stro (1837. do 1905). Na početku pro-povijedi podsjetio je da je u nedjelju23. listopada bio i Svjetski misijski

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2011

Nedavno je Katolička Crkva dobila troje novih svetaca,dva Talijana i jednu Meksikanku.

Crkva dobila troje novih svetaca

Novi sveci: nadbiskup Giudo Maria Conforti (1865—1931), redovnica Bonifacia Rodríguez de Castro (1837—1905) i svećenik Luigi Guanella (1842—1915)

IZ CRKVE U DOMOVINI

U znaku Socijalnog tjedna


Na plenarnom zasjedanju HBK u Varaždinu je između ostaloga raspravljano o„slučaju Dajla“, o čemu su se biskupi oglasili priopćenjem.

Snim

ka:

IKA

Papa Benedikt XVI. imenovao jemons. Dražena Kutlešu, svećeni-ka Mostarsko-duvanjske biskupi-

je, i dosadašnjeg djelatnika Kongre-gacije za biskupe u Rimu, biskupomkoadjutorom s posebnim ovlastima Po-rečke i pulske biskupije.

Plenarno zasjedanje Hrvatske bis -kupske konferencije, pod predsjeda -

Na kraju Socijalnog tjedna održana je konferencija za novinare na kojoj je govorio i sisački biskup mons. Vlado Košić (drugi zdesna)

Hrvatskoj u lipnju ove godine. Želimona osobit način izraziti zahvalnostSvetomu Ocu zato što je 8. listopada2011. primio predstavnike naše Bis -kupske konferencije, koji su mu željeliizravno obrazložiti spomenute okol-nosti.“ Nadalje se u priopćenju ističeda s obzirom na višegodišnji spor ko-ji se tiče „slučaja Dajla“, hrvatski bis -

njem đakovačko-osječkog nadbiskupai predsjednika HBK Marina Srakića,održano je od 18. do 20. listopadau Svećeničkom domu Varaždinske bis -kupije u Varaždinu. Na zasjedanju susudjelovali gosti: apostolski nuncij uRH mons. Mario Roberto Cassari, sri-jemski biskup Đuro Gašparović, izas-lanik Biskupske konferencije BiH po-moćni banjolučki biskup Marko Sem-ren i subotički biskup Ivan Penzes.

Na zasjedanju je između ostalogaraspravljano o „slučaju Dajla“ o čemusu se biskupi oglasili priopćenjem usvezi s povratom zemljišta talijanskimbenediktincima. U priopćenju izmeđuostaloga stoji: „Mi, biskupi Hrvatskebiskupske konferencije, želimo istinskiobnoviti očitovanje ljubavi, poštovan-ja, odanosti i poslušnosti Svetomu OcuBenediktu XVI., dok mu zahvaljujemoza pozornost koju je osobno već duževrijeme posvetio pitanju koje se tičedogađanja, vezanih uz odnose bene-diktinaca i župe Dajla. Ta su doga -đanja postala prijetnjom da potamnedragocjene duhovne plodove Papinanezaboravnoga pastoralnog pohoda

kupi prepoznaju zasluge koje imajuoci benediktinci svojom redovničkomprisutnošću te pastoralnim i društvenimdjelovanjem više od osamdeset godi-na u samostanu Dajla — kao zajedni-ca ovisna o opatiji Praglia — služećiBožjemu narodu i u velikim teškoća-ma, i u zlostavljanjima, prije nego suosuđeni na prisilni rad, i prije konfis -kacije svih njihovih dobara.

Mrežne stranice mladih Sisačkebiskupije na adresi www.mladisb.hrdonosit će sve informacije o Susretuhrvatske katoličke mladeži 5. i 6.svibnja 2012. godine u Sisku. Među -narodni simpozij crkvenih pravnikaokupio je 50 pravnih stručnjaka, me-đu kojima je bilo i deset mladih že-na. Skup je završio subotu 22. listo-pada okruglim stolom i raspravom otemi „Crkveni sudovi u hrvatskimokolnostima: aktualnosti, izazovi,per spektive“.

Prvi susret svih svećenika i vjerou-čitelja Banjolučke biskupije koji je oku-pio oko 60 svećenika, redovnika i lai-ka koji se bave školskom i župnom ka-tehezom održan je 22. listopada.

Misa za nevino ubijene

Na Misijsku nedjelju, 23. listopa-da, varaždinski biskup Josip Mrzljakpohodio je hrvatske vjernike u Hrvat -skoj katoličkoj misiji u Mariboru u sus-jednoj Sloveniji s kojima je slavio mi-su za žrtve komunizma, a nakon misena novom mariborskom groblju Dob -rava, u blizini Tezanskog Gozda, naj-većeg grobišta pripadnika hrvatskoganaroda izvan Hrvatske, sudjelovao jeu prigodnom programu i predvodiomolitvu u spomen na žrtve komunisti-čkog sustava iz svibnja 1945. godi-ne. Komemoracija i molitva održanisu u blizini posebnoga groba u kojemsu pokopane kosti žrtava iz 1945. ka-da su u Tezanskom gozdu jugosla-venske oružane sile pobile 15.000 do20.000 vojnika nekadašnje Nezavis-ne države Hrvatske i civila, većinomhrvatske narodnosti, koji su sudjelo-vali na Križnom putu.

Hrvatski socijalni tjedan održan jeod 21. do 23. listopada u Zagrebu.Inicijativa za pokretanje takvog skupapotekla je od mons. Vlade Košića. Te-ma socijalnog tjedna bila je „Kulturarada u Hrvatskoj“. Na skupu je sudje-lovalo oko 300 sudionika, od čegašezdesetak predavača raznih strukaiz cijele Hrvatske, koji su pod različi-tim vidovima razmatrali o zadanoj te-mi. Predstavljen je i konačni tekst zavr -šne deklaracije te je iznesen osvrt naskup. U deklaraciji se ističe važnostrazvoja duhovnost rada, vraćajući ra-du njegov pravi smisao i vrijednost.Također je istaknut i razvoj poduzet-ništva koji počiva na tri jednostavnanačela pravedan profit za vlasnikepoduzeća/poduzetnike; pravednaplaća za radnike i pravedan porez zadržavu. Kako bi se riješio problem ne-zaposlenosti, između ostalog se ističeu deklaraciji, potrebno je djelovati unekoliko smjerova: poticajima za za-pošljavanje pridodati i poticaje zacjeloživotno obrazovanje radnika,medijski promovirati poslodavce kojizapošljavaju teško zaposlive skupine,povećati sredstva za mjere politike za-pošljavanja te maksimalno se usredo-točiti na korištenje sredstava EU upod ručju zapošljavanja. A.O.

SMOTRA ZBOROVA


Četrnaesta smotra crkvenih zborovaLUDWIGSHAFEN A. RH.

Na smotri je nastupilo dvanaest zborova djece i mladih iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj.

Speyer Danijela Ševe. Sve je na po-četku pozdravio o. Sesar koji je čla-novima zborova ujedno poželio usp-ješan nastup. Propovijedao je delegatvlč. Komadina koji je govorio o važ-nosti ljubavi, i to onoj Isusovskoj lju-bavi prema Bogu i bližnjemu. „Crkvajoš od Drugoga vatikanskog sabora

pokušava naći poveznice između knji-ga Svetoga pisma da bi još jače i dje-lotvornije pojasnila što to riječ Božjaželi nama reći, napose u nedjeljnimeuharistijskim slavljima. Kad god se oljubavi govori, kroz sve knjige Svetog

pisma, pa i u današnjem čitanju eva-nđelja, uvijek iznova Bog je onaj kojisvojim primjerom pokazuje što je toljubav. Bog je onaj onaj koji sklapasavez sa svojim izabranim narodom.On je onaj koji taj narod, jer ga voli,izvodi iz zemlje egipatske. On je onajkoji čvrstom rukom taj narod uvijek iz-

nova iz ljubavi prema njemu pozivasebi, pa i onda kada se taj narodokrene protiv Boga i s njim se zavadi“,kazao je potaknuvši djecu i mlade ne-ka prihvate one darove koje im je Bogdao i neka ih dalje razvijaju. „U tome

se odražava ljubav koju nam Bog da -ruje, a vama je Bog dao dar lijepogpjevanja i sviranja, a s tim darovimamožete obogatiti i druge“, kazao jedelegat vlč. Komadina zahvalivši su-dionicima smotre na tom vrijednomzauzimanju u svojim misijama i za-jednicama. Tijekom mise pjevanje jepredvodio domaći zbor pod vod -stvom Alojzija Vešligaja.

Prije smotre prigodnu riječ uputioje domaći njemački župnik vlč. JosefSteiger. Kazao je kak je lijepo vidjetitoliko mladih ljudi koji pjevaju u svo-jim zajednicama. Zaželio im je uspje-šan nastup te je istaknuo dobru su-radnju s hrvatskom zajednicom u Lud-wigshafenu, koja se okuplja na misnaslavlja u crkvi Sv. Hedwige. „Nećuvas pozdraviti kao goste, već vi pri-padate našim zajednicama, u kojimaste, vjerujem, našli dio svoje domovi-ne. Još je jednom sve pozdravio o. Se-sar. Okupljene je uime Generalnogkonzulata R. Hrvatske iz Frankfurtapozdravio konzul Damir Sabljak ka-zavši kako su mudrom odlukom Crkveu Hrvata u Njemačkoj uspostavljene

Dvanaest zborova djece i mladihiz hrvatskih katoličkih misija(HKM) i zajednica (HKZ) u Nje-

mačkoj nastupilo je u nedjelju 23. lis -topada na 14. smotri hrvatskih crkve-nih zborova u Njemačkoj u crkvi Sv.

Misno slavlje predvodio je o. Vitomir Zečević, a propovijedao je delegat vlč. Ivica Komadina

Mladi su pljeskom bodrili jedni druge

Hedwige u Ludwigshafenua. Rh., u organizaciji Hrvat -s koga dušobrižničkog ur-eda iz Frankfurta na Majni iHKZ Ludwigshafen a.Rh.Prije smo tre služeno je mis-no slav lje koje je predvodiodušobrižnik u HKM Nürn-berg o.Vitomir Zečević u za-jedništvu s delegatom zahrvatsku pastvu u Njemač-koj vlč. Ivicom Komadinom,domaćinom voditeljem HKZLudwigshafen a. Rh. fra Lju-bom Sesarom, dušobrižni-kom u HKM Frankfurt fraIvanom Čikarom, dušobriž-nikom u HKZ Stuttgart Cen-tar fra Mijom Šabićem te uzasistenciju đakona biskupije


katoličke misije čime je iseljenim Hrva-tima pružena važna duhovna potpora.„Hrvatske katoličke misije su uz pas -toralano djelovanje, doprinosile i do-prinose očuvanju hrvatskoga jezika,kutlrure, nacionalne svijesti i zajedni-štva među Hrvatima u Njemačkoj i toosobito među mladima. Organizacijaove smotre jedna je od brojnih pot -vrda da Katolička Crkva u Hrvata nas -tavlja brinuti o budućnosti hrvatskoganacionalnog bića, kao što je to stolje-ćima činila.“ Prije nego je uz prigod-nu riječ otvorio smotru, delegat vlč.Komadina je pročitao prigodno pismoravnatelja za dušobrižništvo Hrvata uinozemstvu fra Josipa Bebića u kojemje upućena čestitka svima okupljenimana smotri te je poželio još puno takvihglazbenih svečanosti duha.

Potom su po dvije skladbe doma -ćih i stranih autora izveli zborovi. Takoje zbor HKZ Ludwigshafen a. Rh. (vo-

ditelj zbora: Alojzije Vešligaj, glazbe-na pratnja: Filip i Katarina Ivković i Šte-fan Fabek) izveo skladbe „Ti mi svojupjesmu daješ“ (I. Mikić, A. Vešligaj) i„Hvaljen budi, o Bože kralju naš“ (R.Holtz); zbor HKM Wiesbaden (voditel-jica zbora: s. Auksilija Milić, glazbenapratnja: Nikolina Dedić) skladbe „Dajnam svima Duha svog“ (I. Mikić; H.Werry) i „Svjetlo ljubavi“ (B. Delić; Š.

Marović); zbor HKM Rüsselsheim (vo-diteljica zbora: s. Estera Marijić, glaz-bena pratnja: Marko Suton i ŠantalDrežnjak) „Isus, najljepše ime“ (N.Hea rn) i „Mi želimo uzdić Isusa“ (Tra-dicionalna): zbor HKM Mannheim (vo-diteljica zbora: Magdalena Ferenčina)„Hvalospjev ljubavi“ (E. Kutleša) i„Oče, molimo te“; zbor HKZ Esslingen(voditelji zbora: Ivan Ivanković i ŽeljkoGalić, glazbena pratnja: Stjepan Siro-vina i Marko Miškić) „Kruh“ (R.Dobro-nić; E. Kutleša) i „Dušo Kristova“ (E.Kutleša); zbor HKM Mainz (voditeljicazbora: s. Dionizija Tomas) „Pjevaj hva-lu Kristu Bogu“ (A. Carter ) i „Danaksvaki Božjoj Majci“ (K. Kolb); zborHKZ Pforzheim-Bruchsal (voditelj zboraDominik Spajić) „On među nas je do -šao“ (I. Mikić, negro spiritual) i „Svamoja radost ti si, Gospode“, zbor HKMNürnberg ( voditelj zbora o. Vitomir Zečević, glazbena pratnja: o. Vitomir Zečević i Ivica Živković) „Bože sveti“ ( J.Oršolić ) i „Masline i vinogradi“ (Š. Š.Ćorić); zbor HKM Main-Taunus/Hoch-taunus (voditeljica zbora: s. Magdale-na Višić, glazbena pratnja: HrvojeBarnjak i Nikola Kruk) „Isuse Kriste“

Predstavnicima zborova spomenice je uručio delegat vlč. Komadina, a cvijeće o. Sesar

Prigodnu riječ prije smotre uputili su: o. Sesar, vlč. Steiger i konzul Sabljak

Na kraju je priređen zabavni program (Nastavak na str.9)

vara i Borovog Naselja prestao je 20.studenog 1991. godine.

Najveći organizirani i masovnizločin dogodio se nad ranjenicima izbolnice u Vukovaru i braniteljima te ci-vilima kojih je 200 identificirano izmasovne grobnice na Ovčari. Obzi-rom kako s područja istočne Slavoni-je, uglavnom iz Vukovara do danasjoš nije nađeno oko 500 osoba, vrloje vjerojatno kako u okolici postoje ne-otkrivene grobnice.

Unatoč činjenici kako je bitka bilaznačajan i simbolički gubitak zaHrvatsku, koja nije povratila kontrolunad gradom do 1998. godine, to je,također, bila pobjeda, koja je koštalaJNA i pomogla da Hrvatska dobijemeđunarodnu potporu za svoju neo-visnost. Budući da je smatrana kaoključni trenutak u tijeku Domovinskograta, to je „Pirova pobjeda“ Jugosla-venske narodne armije nad hrvatskimbraniteljima Vukovara.

Iako s manjim brojem žrtava, ma-sakr u Škabrnji također nikad nije paou zaborav.

U ponedjeljak, 18. studenoga1991., započela je žestoka paljba poŠkabrnji. Žene, djeca i starci pobjeglisu u podrume kako bi spasili vlastiteživote. Nekoliko sati nije bilo nikakvihinformacija. Potom su nekako do Zad -ra stigli rijetki preživjeli.

Prije dvadeset godina, grad Vuko-var pao je u ruke okupatora, čijisu pripadnici počinili i brutalan

masakr u Škabrnji.Kobni 18. studenog 1991. godine

ostat će vječno zapamćen u hrvatskojpovijesti. Tog dana je pao herojskigrad Vukovar, događaj nakon kojegse još uvijek vuku brojni repovi, ali ipočinjen grozan masakr u Škabrnji.

Bitka za Vukovar smatra se najve-ćom i najkrvavijom bitkom u Domo-vinskom ratu. To je bila 87-dnevna op-sada hrvatskog grada Vukovara odstrane Jugoslavenske narodne armije,uz pomoć srpskih paravojnih snagaod kolovoza do studenog 1991. go-dine tijekom Domovinskog rata. Bitkaje završena porazom lokalnog Zboranarodne garde, velikim razaranjemVukovara i brojnim ubojstvima i pro-gonom hrvatskog stanovništva.

Naime, 12. studenog 1991. go-dine, počeo je posljednji, odnosnočetvrti organizirani pokušaj debloka-de Vukovara. Na-pad na protivnikaučvršćenog na crtiCerić — Henrikovci— Marinci i po du-bini Bogdanovci,počeo je u večern-jim satima. Slabostangažiranih sna-ga, od koje se ne-ke nisu ni pojavilena bojišnici, a ne-ke samovoljno uda -ljile, osudio je pokušaj u početku naneus pjeh, pa je od zamisli uspjelo po-micanje snaga iz Nuštra prema Ma-rincima pod vrlo teškim uvjetima dje-lovanja neprijate lja sa zemlje i iz zra-ka. Za nastavak napada nije bilo sna-ga jer raspoložive snage nisu bile do-voljno za proboj.

Kako je pao Vukovar?

Toga dana u Vukovaru su napa -dani punktovi obrane ceste Vukovar— Borovo Naselje i silos na Dunavu.Nakon cjelodnevnih tenkovsko — pje-šačkih borbi, cesta još nije pala. Slje-deći dan, šest tenkova se konačnoprobilo do Priljeva i tenkovskom palj-


ŽRTVA VUKOVARA I ŠKABRNJE

bom natjeralohrvatske branitel-je sa silosa dolje.Tada je pala ko-munikacija na re-laciji Vukovar —Borovo Naselje ipad grada jepostao izvjestan.Dio branite lja po-vukao se u Vuko-var, a dio u Boro-vo Nase lje.

Škabrnjani ni-su pružali nika-kav otpor, a ubo-jice su nas tavilesa svojim brutal-nim činom.

Sutradan, Pro-leterska gardijskamehanizirana di-vizija JNA je s 3. proleter skom gar-dijskom mehaniziranom brigadom iz-nenadnim napadom uz jaku topničku

i zrakoplovnu potporu potisnula sna-ge lokalne 131. brigade HV-a, koje suu neredu odstupile i zauzela sela Li-povce, Apševce i Podgrađe. Zbogprodora mehaniziranih snaga JNApripadnici 131. brigade HV-a srušilisu most na rijeci Savi kod Gunjezbog mogućnosti napada iz Bosne iHercegovine.

Dana 16. studenog, pali su Ni-jemci, a 17. studenog 1991. godine,Vukovar su napustili ljudi s na čelu saBrankom Borkovićem, poznatijim kaoMladi Jastreb. Skupine pripadnika ob-rane Vukovara koje su uspjele proćikroz protivnički raspored nastavile sus dolaskom noću 17. i 18. studenog.Svaki organizirani otpor grada Vuko-

DVADESET GODINA SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA I ŠKABRNJE

Zahvalno sjećanje na Vukovar i

Spomenik s imenima žrtava pokolja u Škabrnji

Najveći organizirani i masovni zločin dogo-dio se nad ranjenicima iz bolnice u Vukova-ru i braniteljima te civilima kojih je 200 iden-tificirano iz masovne grobnice na Ovčari.Obzirom kako s područja istočne Slavonije,uglavnom iz Vukovara do danas još nije na-đeno oko 500 osoba, vrlo je vjerojatno ka-ko u okolici postoje neotkrivene grobnice.

dana, poginula su43 civila i 15 bra-nitelja. Sredstva senisu birala. Civilisu ubijani iz ne-posredne blizinehicima iz vatrenogoružja, ali i tupimpredmetima, udar-cima po glavi ihladnim oružjem.Pojedine osobe supred smrt mučene imasakrirane, a ne-ke su pregaženetenkom. Sveukup-no je poginulo 85Škabrnjana, a mje-sto je potpuno spa -ljen i uništen.


(Nastavak sa str.7)

14. SMOTRA ZBOROVA

Ni Škabrnja nije zaboravljena

Postrojbe bivše JNA, zajedno spripadnicima vojnih i paravojnihsrpskih odmetničkih postrojbi, krenulisu iz smjera Biljana i Zemunika Gorn-jeg te ušli tog kobnog ponedjeljka uselo te uništili stambene, sakralne i go-spodarske objekte Škabrnje, jednogaod dotad najbogatijih sela Ravnih ko-tara. No, nije se stalo samo na uni-štavanju objekata. Krenulo se potomu napad na žene, djecu i starce.

Konačni pad Vukovara, popraćenje paljenjem zastava Republike Hrvat -ske, koje su se nalazile u gradu.

Iako Škabrnjani nisu pružali nika-kav otpor, ubojice su nastavile sa svo-jim brutalnim činom. Tijekom prvog

Spomenik na Ovčari djelo je Slavomira Drinkovića, akadem skogkipara iz Zagreba. Na crnom obelisku provlači se raspuklina uobliku križa u čijem se središnjem dijelu nazire silueta ranjene go-lubice bez glave, simbolom svih masovnih grobnica u Hrvatskoj.

(M. Martinjak) i „Kristova djeca“ (S.Grgat); zbor HKZ Stuttgart-Zentrum (vo-diteljica: Marija Žulj, pratnja: Mile Her-ceg i Ante Jeleč ) „O ljubavi ja pjevam(D. Topić) i „On dolazi da spasi vas“(B. Fitts & G. Sadler), zbor HKM Frank-furt „Slavimo Te“ (I. Peran ) i „Pod sli-kom Madone“ (M. Martinjak) dok jezbor HKZ Sindelfingen (voditeljicazbora s. Bernardeta Tomić) izveoskladbe „Moja te duša traži“ (I. Šuta-lo) i „Pristupite vjerni“(A.Klobučar).

Delegat vlč. Komadina je nakonsmotre predstavnicima zborova uru čio

spomenice, a o.Sesar cvijeće. Na kra-ju je delegat zahvalio o.Sesaru i Aloj-ziju Vešligaju, kao i svima koji su dalidoprinos da smotra tako dobro uspije.Program je vodila Jadranka Čelik Šku-gor, voditeljica na Radio Sinshine Liveiz Mannheima.

Nakon smotre za sve je priređendomjenak, a tijekom zabavnog prog -rama nastupila je skupina „Vagabun-do“ iz Ludwigshafena.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Za okrjepu se pobrinula skupina vrijednih ljudi. Na slici s delegatom vlč. Komadinom.

http://dalje.com/A.P.; Snimke: A. Polegubić; http://hr.wikipedia.org

Djeca i mladi su pjesmom i molitvom sudjelovali u misnom slavlju

Škabrnju

obljetnice


HKM MÜLHEIM A.D. RUHR I DUISBURG

Četrdeseta obljetnica misijaHKM sv. Leopolda Bogdana Mandića u Mülheimu a.d. Ruhr (Oberhausen, Bottrop) i HKM bl. kardinala Alojzija Stepinca u Duisburgu službeno su osnova-ne 1. siječ nja 1971.

Unedjelju 9. listopada misnimslavljem u crkvi Sv. Josipa u sre-dištu Duisburga proslavljena je

40. obljetnica hrvatskih katoličkih mi-sija (HKM) Duisburg i Mühlheim a. d.Ruhr (Oberhausen i Bottrop). Na po-četku misnog slavlja sve je pozdravionjihov voditelj fra Vidan Mišković.

„Život hrvatskog čovjeka u tuđinibio bi znatno teži da nije bilo hrvat -skih katoličkih misija koje su tijekomdesetljeća služile kao mjesto okup -ljanja, obnavljanja vjere, običaja itradicije hrvatskog jezika. Za to velikuzahvalnost dugujemo Katoličkoj Crkviu Njemačkoj koja nas je ne samo pri-mila kao braću i sestre u vjeri, negonam je omogućila da svoju vjeru prak-ticitamo i slavimo Boga na svom ma-terinskom jeziku. Nama svećenicima ivjernicima dane su na raposlaganjecrkve i drugi pastoralni prostori, kakobismo mogli slaviti misna slavlja i dru-ge kulturne događaje“, kazao jeo. Miš ković upućujući domaćoj Crkviriječi zahvale. „Kroz naš pastoralnirad tijekom ovih četrdeset godinastvaralo se zajedništvo i utvrđivao seidentitet hrvatskog čovjeka na ovimprostorima, koji je postao prepoznat -ljiv i našim domaćinima. Zahvaljujućidobroj suradnji, Nijemci nas sadabolje poznaju i cijene kao narod vje-

Život hrvatskog čovjeka u tu-đini bio bi znatno teži da nije bilo hrvatskih katoličkihmisija koje su tijekom deset -ljeća služile kao mjestookup ljanja, obnavljanja vje-re, običaja i tradicije hrvat -skog jezika.

ti naše obi telji jer obitelj je temeljnastanica svakog društva. Kroz ovih četr-deset godina nije uvijek išlo sve glat-ko. Povijest nosi sa sobom i dobro izlo, rast i pad. Sve je to dio povijestijedne župe. Da bi župna zajednicamogla rasti, treba se u nju neprestanoulagati ljudska snaga, svećeničko dje-lovanje i Kristova milost. Bez toga onane bi mogla opstati“, kazao je o. Mi-šković koji je potaknuo vjernike nekai dalje budu vjerni svojim korijenima.

Misno slavlje predvodio je propo-vijedao provincilal franjevaca trećo-redaca iz Zagreba fra Ivan Paponja.Uz fra Vidana koncelebrirali su vodi-

re, kulture i uljudbe, kao narod spre-man za suživot i suradnju. Hoćemo lii dalje biti prepoznatljivi, to ovisi o svi-ma nama. Ovisi i o tome kakve će bi-

telj HKM Bochum i Gelsenkirchen vlč.Vinko Delinac i hrvatski svećenik nanjemačkoj župi u Oberhausenu vlč.Marko Bralić.

Provincijal o. Paponja je kazaokako su hrvatske katoličke misije bilevažne spone u očuvanju vjere, kulturei baštine Hrvata, koji su se raselili nasve četiri strane svijeta, zahvalivši vjer-nicima, ali i članovima svoje provin-cije koji su misije vodili tijekom de-setljeća. Posebnu zahvalnost izrekaoje vjernicima za svesrdnu pomoć tije-kom Domovinskog rata te je sve po-taknuo na zajedništvo. Tijekom mis-nog slavlja pjevala je klapa Hrvatskeratne mornarice „Sv. Juraj“. Mladi tihmisija, koji se okupljaju u folklornimskupinama „Aurora“ iz Mülheim a. d.Ruhr i „Adria“ iz Duisburga, bili su su-dionici tog slavlja i to kao pjevači, či-tači i prinositelji darova. Također jeveliki broj ministranata bio oko oltara.Misnom slavlju pribivao je i generalnikonzul Generalnog konzulata Repu-blike Hrvatske iz Düsseldorfa Vjekos-lav Križanec sa suradnicima, koji sena početku domjenka u dvorani obra tio okupljenima dirljvim i toplim riječima te je uputio čestitku za 40.obljetnicu misija.

Misnom slavlju pribivalo je oko300 vjernika. Nakon misnog slavlja

Misno slavlje predvodio je provincijal fra Ivan Paponja


priređen je domjenak za sve goste ko-jeg su pripremili članovi župnih vijećaiz obe misije. Nakon tjelesne okrepe,još je jednom nastupila klapa „Sv. Ju-raj“, a tijekom cijele proslave u dvo -rani je svirao misijski sastav „BandBanko“ uz pratnju fra Ive Živkovića,pjevača „amatera“.

HKM sv. Leopolda Bogdana Man-dića u Mülheimu a.d. Ruhr (Oberhau-sen, Bottrop) i HKM bl. kardinala Aloj-zija Stepinca u Duisburgu službeno suosnovane 1. siječnja 1971., a svakabroji po 1500 vjernika. Od 1971. go-dine na području Mülheima, Duisbur-ga i Obershausena pastoralno je dje-lovao o. Đuro Lulić. Naslijedio ga je1973. o. Ivan Košćak. Godine 1974.ta velika misija je podiljena na dvije

misije: Duisburg-Mülheim i Oberhau-sen-Bottrop. O. Košćak je dalje dje lo -vao u HKM Duisburg-Mülheium, ao. Stjepan Mikulan u HKM Oberhau-sen-Bottrop, kojega 1974. zamjenjujeo. Vojmir Sikirić. Od početka 1978.Duisburg postaje samostalna misijakoju vodi o. Josip Mazić, a od te go-dine i Mülheim (Oberhausen i Bottrop)djeluju u sklopu samostalne misije podvodstvom o. Ivana Mila novića. Od1982. u Duisburgu djeluje o. MarkoVrgoč, a u Mülheimu o. Josip Vrdo -ljak. Od 1989. do 2005. u Mülheimuje voditelj misije o. Bernard Rubinić, au Duisburgu o. Stjepan Mikulan. Od1. kolovoza 2005. vodite ljem objemi sije postaje sadašnji župnik o.Vi-dan Mišković. V. M.

Misnom slavljupribivao je i generalni

konzul Vjekoslav Križanec

sa suradnicima

Sve je oduševio nastup klape HRM

„Sv. Juraj“

Izrađen je i prigodni pano koji je postavljen ispred oltara


geste vjere

Uz toliko problema koji optere -ćuju život današnjih ljudi, činise da je pitanje ljepote spored-

no. Ali to zacijelo nije tako. Upravouna toč tolikim svjetskim i lokalnimprob lemima, ljepota postaje sve važ-nije pitanje čovjekove humanosti. Ta-ko aktualne postaju riječi velikog rus -kog književnika Dostojevskoga — lje-pota će spasiti svijet. Već na prvi pog -led na našu kulturu vidjet ćemo da suestet ske vrijednosti došle u prvi plan,da se predlažu kao „spasiteljske“. Lijepo ima svoju moć na svim područ-jima osobnog i društvenog života.Ono nije samo odlučujuće u svijeturek lame i mode, nego i u politici i zna-nosti, pa i u religiji na sebi svojstvennačin. No, ljepota je dvoznačna: onaje u isti mah neodoljiva i sporedna,bitna i ornamentalna. Danas je ljepo-ta također subjektivna. Čuli smo izre-ku da se „o ljepoti ne raspravlja“, jersvatko ima svoje vlastito „viđenje lije-poga“. Tako dolazimo i do zaključkada je ljepota danas pluralna: kriterijilijepoga ovise o pojedincu i osobnimukusima. A njih je zacijelo mnogo ioni mogu postati razlog za nesuglasi-ce. Ipak, postoje situacije kada ljepo-ta iskazuje svoju neobičnu moć, a danije niti subjektivna niti pluralna, nitipovršna, nego naprotiv univerzalna,jedinstvena i cjelovita. U dodiru sasvetim ljepota preobražava čovjekovolice. Ljepota tada postaje put vjere.

Turizam, sveto i lijepo

Posjet velikim europskim pa isvjetskim turističkim destinacijamapod razumijeva upoznavanje povijes-nih spomenika i mjesta od značaja zaidentitet tog mjesta i naroda. U to sva-kako spada i posjet crkvama, kate-dralama, svetištima, jer su oni neizos -tavni iz vjerske i nacionalne memori-je. Danas su poznate europske kate-drale prepune turista — tražitelja lije-poga ili „lijepih atrakcija“, znatiželj-nika sa fotoaparatima željnih „čuti“,„vidjeti“ i „zabilježiti slikom“ svoj pos-jet tom mjestu. Netko će pesimističnore ći da su crkve postali „muzeji“ slav-nog, ali minulog vijeka u kojima da-

Umjetnici su svećenici ljepote, a vjernici — dioniciopćeg svećeništva — umjetnici svetoga.

Piše: dr. IvicaŽižić

koji nisu niti liturgijski niti religijski —nego je umjetnost konstantno proni-cala, izražavala i stvarala prostorafas cinantnom iskustvu svetoga. U no-vije doba, umjetnost se odvojila odtog povijesnog poziva i prestala ba-viti 'vjer skim temama', dok su crkveostale prepuštene svojoj povijesnojbaštini. No, ta emancipacija umjet-nosti nije bila dugoga vijeka. Danasse ponovno osjeća buđenje interesaza sveto, a umjetnici iznova otkrivajuvelike teme vjere. Velike su poteškoćekoje prate to otkriće, ali ohrabruje či -njenica ponovnog plodnog susretaumjetnosti i vjere.

Očima vjere

Sveta umjetnost nas uči gledati islušati, osjećati na obzoru BožjegOtajstva. Ona nema za cilj pobuditiponeki površni osjećaj, nego naprotiv„iznenaditi“ svojom plemenitošću,„otva rati“ svojom veličinom i trajnodržati čovjekovu osjetnost otvorenomBožjoj ljepoti. Veličina svete umjetno-sti ovisi upravo o sposobnosti da bu-de prostor kušanja ljepote obznanje-ne u dobroti svega stvorenja, te po-sebno očitovane u Kristovom licu, unjegovim spasenjskim riječima i ges -tama. Privlačnost svete umjetnosti neovisi niti od vanjskog sjaja niti odosobnih ukusa. Ona proizlazi iz istineda je Bog pos tao čovjekom i da je os -tao trajno vidljiv očima vjere. Liturgij -ska umjetnost, slaveći Kristovo Otaj -stvo, pripovijeda, naviješta i uno si uljepotu vjere. Ona nas stavlja u doti-caj, u gledanje i slušanje Riječi kojaje Tijelom postala i koja nastavlja pre-bivati među nama po svakome sak -ramentalnome slavlju Crkve. Umjet-nost tu nije „atrakcija“. Ona je živožarište vjere, jer oblikuje naš nazorna svijet, a naše življenje čini cjelovi-tijim i osjetljivijim za Boga. Umjetnicisu doista svećenici ljepote, ali vjernici— dionici općeg svećeništva — umjet-nici svetoga. Kada se sveto i lijeposusretne, ono prerasta u mjesto pre-dokusa „novoga neba i zemlje“, uges tu vjere u kojoj se iznova živi isti-na Bogo-ljudskoga zajedništva. n

nas ljudi ne uzdižu ruke na molitvu islav lje, nego samo na fotografiranje.Svejedno, svojom umjetnošću crkve„ne šute“, a najobičniji turistički obi la -zak pokazuje se „estetskom praksom“,koja susreće lijepo u okrilju svetoga.Ljepota je duboko utisnuta u život vje-re. To svjedočanstvo vidi se u temelji-ma zajedničke baštine kršćan ske kul-ture. Kao što je život vjere nezamislivbez umjetnosti, tako je i kultura neza-misliva bez vjere koju je tu umjetnoststoljećima njegovala i promicala.

Umjet nost svjedoči o aktualnosti vjere,o njezinoj životnosti i nesebičnosti dasvim ljudima daruje okrilje svetoga ukojem će moći obno viti svoje ljudskolice, a život učiniti otvo renim za Boga.Naposlijetku, va lja se upitati: Vidi li seljepota kroz fotografski aparat? Moželi površno zahvatiti svu veličinu sveto-ga i lijepoga? Je li potrebno u našimtu rističkim obilascima ići onkraj atrak-cija i pogledati dublje, osjetiti živo t nulimfu ovog otajstvenoga toka koji sto -lje ćima struji i dopire do nas, koji nasželi uvesti u jedinstveni ritam vjere?

Umjetnost u životu vjere

Zašto umjetnost traga za svetim, asveto za umjetnošću? Zašto vjera i um-jetnost stoljećima prebivaju jedna udrugoj? Sve do modernoga doba,Crkva je bila gotovo isključivo žarišteumjetnosti i to ne zato jer je ona mog -la financirati umjetnička djela, negozato jer je vlastito mjesto umjetnosti bi-la upravo vjera. To ne znači da jeumjet nost bila ograničena vjerom —jer postoje toliki drugi oblici umjet nosti

Umjetnost i ljepota vjere

Kada se sveto i lijeposusretne, ono prerasta umjesto predokusa „no-voga neba i zemlje“, ugestu vjere u kojoj seizno va živi istina Bogo-ljudskoga zajedništva.

Wegen seiner liturgischenFeste und Gedenktage istder Monat November rei-

cher an Vielfalt als die übrigen Mo-nate des Jahres. Der November ver-bindet in sich die „himmlische und irdische“ Kirche. Im Kirchenjahr giltder November als Monat der Besin-nung und des Gedenkens.

Die kroatische Bezeichnung fürNovember ist „studeni“ und bedeutet„der Kalte“. Diese Ableitung ist derkroatischen Sprache eigen. Die Be-zeichnung November entstammt demlateinischen Wort novem (neun), dadieser Monat der neunte des römi-schen Kalenders war. Obwohl bereitsim Jahre 153. vor Christus der Jahres-anfang um zwei Monate vorverlegtwurde, behielt der November seinenNamen. Alte deutsche Namen für denNovember sind Windmond — einge-führt von Karl dem Großen im 8. Jahr-hundert — Wintermonat und Nebelun-gen. In den Niederlanden wurde derNovember auch Schlachtmond oderSchlachtermonat genannt, da zu die-ser Zeit das Einschlachten der Schwei-ne üblich war. Interessant sind jedochnicht nur die verschiedenen Namens-gebungen für den November; viel-mehr sind es die zahlreichen liturgi-schen Feste, die den November in derkatholischen Tradition ansprechendund faszinierend machen.

Am ersten Novembertag feiert dieKirche das Hochfest Allerheiligen. Andiesem Tag wird nicht allein der Frau-en und Männer gedacht, die von derKirche offiziell heiliggesprochen undzur „Ehre der Altäre“ erhoben wur-den, sondern ebenso der unzähligenChristen weltweit, die durch ihr bei-spielhaftes Leben im Glauben ein gu-tes Vorbild für ihre Mitmenschen wa-ren. Viele solche Menschen, die durchdie Jahrhunderte Leid und Unterdrü -ckung erdulden mussten, gab es auchim kroatischen Volk. Wir glauben dar-an, dass alle diese Menschen bereitsam ewigen Leben teilhaben und Gott„von Angesicht zu Angesicht“ schau-en. Gerade am Hochfest Allerheiligenbitten wir um ihre Fürsprache für Kraftund Stärkung auf unserem irdischenLebensweg. So heißt es in der Präfa-tion dieses Hochfestes: „Heute schau-en wir deine heilige Stadt, unsere Hei-mat, das himmlische Jerusalem. Dortloben dich auf ewig die verherrlichten

Glieder der Kirche, unsere Brüder undSchwestern, die schon zur Vollendunggelangt sind. Dorthin pilgern auch wirim Glauben, ermutigt durch ihre Für-sprache und ihr Beispiel…“

Am Tag nach Allerheiligen begehtdie Kirche den Allerseelentag. An demTag wird in Gebeten aller Menschengedacht, die im Herrn entschlafensind. Die zentrale Botschaft von Aller-heiligen und Allerseelen ist der Glau-be an die Auferstehung und das Ver-trauen in Gottes unermessliche Gnadegegenüber allen Verstorbenen. Am11. November feiert die Kirche dasFest des Heiligen Martin, Bischof vonTours. Martin von Tours wurde in Pan-

nonien (im heutigen Ungarn) als Sohnheidnischer Eltern geboren. Zunächstschlug er eine Militärlaufbahn ein undwurde römischer Gardeoffizier. Mitachtzehn Jahren erhielt er die Taufe.Später quittierte er seinen militärischenDienst, wurde Mönch und schließlichBischof von Ligugé in Frankreich. Dieuns geläufigste Geschichte aus demLeben dieses Heiligen ist die der Man-telteilung: Martinus hat bei bitterer Käl-te seinen Soldatenmantel mit einemfrierenden Bettler geteilt. Für die Kin-der ist dieser Festtag ein besonderesEreignis, denn am Vorabend oder amTag des Festes selbst feiern sie hierzu-lande den Hl. Martin mit einem be-sonderen Brauch: in Lichterprozessio-nen mit leuchtenden Laternen folgendem sie Hl. Martin, der seinen Mantelmit dem armen Bettler teilt. Für Kroatenist der 14. November ein besondererTag, denn an diesem Tag gedenkt diekroatische Kirche des Hl. Nikola Tave -

Botschaft Des DelegateN


lić. Er ist der erste kanonisierte kroati-sche Heilige. Der in Šibenik geboreneFranziskaner begann sein pastoralesWirken zunächst in Bosnien und reistedann ins Heilige Land. Wegen seinerVerkündigung des christlichen Glau-bens erlitt er dort zusammen mit seinendrei Franziskaner-Mitbrüdern den Mär-tyrertod.

Mehrere kroatische katholischeGemeinden und Missionen hierzulan-de haben den Hl. Nikola Tavelić zu ih-rem Schutzpatron erwählt. Im Novem-ber wird ebenfalls des seligen Gracijavon Kotor gedacht. Er wurde in Kotorgeboren und war ein Augustiner-mönch. Er lebte und wirkte in derzweiten Hälfte des 15. Jahrhunderts.Am 10. Januar 1810 wurde sein Leich-nam in seinen Geburtsort Kotor über-führt. Neben den vielen anderen Hei-ligen ist noch die Hl. Katharina vonAlexandrien zu erwähnen. Sie ist eineMärtyrerin aus der zweiten Hälfte desdritten Jahrhunderts und wird von vie-len Kroaten verehrt. Zu Ehren dieserHeiligen wurden durch die Jahrhun-derte viele Frauen auf den Namen„Kata“ oder „Katarina“ getauft. Amletzte Sonntag im Kirchenjahr, der inder Regel auch der letzte Sonntag imNovember ist, begehen wir das Hoch-fest vom Königtum Christi — das Christ-königsfest. An diesem Sonntag feiertdie Kirche Christus als König derSchöpfung und als gerechten Richterder Menschheit. Im Fokus dieses Fest-es steht Christi zweite und endlicheAnkunft — wie es im Glaubensbe-kenntnis kundgetan wird:„Er wird kom-men zu richten die Lebenden und dieToten“. Ende November schließt sichdann der Kreis der kirchlichen Hoch-feste, die mit Allerheiligen begonnenhaben und mit dem Christkönigsfestenden. Im theologischen Sinne bildetdies die Einheit der Kirche in Christus.

So bietet der Monat November eine gute Gelegenheit, auch Kinderund Jugendliche in Glaubensthemenoder in Geschichten über das Lebenvon Heiligen einzubeziehen und ih-nen so den unerschöpflichen Reichtumder Kirche anschaulich zu machen.Solche Gespräche können inspirie-rend sein und sie neugierig auf Inhal-te machen, die es neben der in derangesagten digitalen und virtuellenWelt auch zu entdecken gibt.

Pfr. Ivica Komadina, Delegat

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.132

Der Monat November


Zeitgeist

Das erste Buch, das ich in mei-nem Leben gelesen habe, ist mirbis heute in guter und wunder-

schöner Erinnerung geblieben. Die-ses, mein erstes Buch, war ein Mär-chenbuch der Brüder Grimm, ge-schrieben in deutscher Sprache — einWeihnachtsgeschenk von einer nettendeutschen Familie, mit der meine Eltern zu jener Zeit gut befreundet wa-ren.

Viele Jahre sind seit Rotkäpp-chen, Aschenputtel und Dornrö-schen vergangen und viele Büchersind in all dieser Zeit durch meineHände gewandert. Und heute, imZeitalter von Multimedia, ziehe ichdas Buch anderen Medien vor,greife in einer stillen Minute nachdem passenden Lesestück, verlassedas Hier und jetzt und tauche ab ineine andere Welt. Ob große Lite-ratur, ein kunstvolles Gedicht, einkenntnisreiches Sachbuch oderaber auch der Heftroman vomKiosk, ein Buch ist wie ein Tor, dasaus dem Alltag herausführt. Denn esbeschenkt und belehrt zugleich, es be-

Lesestimmungruhigt, tröstet oder verführt, es beant-wortet oder stellt neue Fragen, wecktNeugierde oder Einsicht.

Leider wird das Bücherlesen in un-serer schnelllebigen und lauten Zeitgern von Fernsehen und anderen Me-dien verdrängt. Auch für das Vorlesenbleibt selten die nötige Zeit und Mu-ße. Doch Lesen ist eine durchaus wert-volle „Freizeitbeschäftigung“. Lesen

notwendig ist. Das unterstreicht auchdie Etymologie des Wortes selbst: „Lesen“ kommt von (lat.) „legere“ undbedeutet „sammeln“, „aufheben“. Inden Wörtern „Weinlese“, „Ährenlese“,„Auslese“ ist diese Bedeutung bis heu-te erhalten. Und „Erlesenes“ ist dasbesonders Ausgewählte, das sich vonanderen abhebt. Wer liest, sammelt,hebt auf, was für die eigene Personwichtig und bedeutend ist. Lesen bil-det den Menschen — im wahrsten Sin-ne des Wortes.

Besonders wichtig finde ich es,Kinder so früh wie möglich für das Le-sen bzw. für Bücher zu begeistern.Selbst Kinderärzte empfehlen Elternimmer wieder, ihren Kindern täglichaus einem Buch vorzulesen. Und Kin-der lieben Geschichten!

Winterzeit ist Lesezeit. Die vor unsliegende Adventszeit verlockt an einem verregneten oder verschneitenSonntagnachmittag oder an langenund gemütlichen Winterabenden zumSchmökern und zum Lesen. Nutzenwir diese besondere Stimmung, in Stil-le ein Buch zu lesen oder unseren Kin-dern laut vorzulesen. Vielleicht eineWeihnachtsgeschichte?

Antonia Tomljanović-Brkić

Winterzeit ist Lesezeit

TRIER

Willkommen bei der Heilig-Rock-Wallfahrt 2012!

Die Planungen für dieHeilig-Rock-Wallfahrtvom 13. April bis 13.

Mai 2012 laufen auf Hoch-touren. Einige Hundert Men-schen bemühen sich derzeit inArbeitsgruppen um die inhalt-liche und organisatorischeGestaltung. Hilfreiche Koope-rationen entstehen. Minde-stens genau so wichtig ist diegeistliche / spirituelle Vorbe-reitung.

Das Jahr der geistlichenVorbereitung hat am Heilig-Rock-Fest (6. Mai) begonnen.Im Vorbereitungsjahr ladenwir alle Menschen besondersein, der christlichen Kernbot-schaft von der „Erlösung“ inihrem eigenen Leben nachzu-spüren.

Wir freuen uns, wennmöglichst viele beim Vorbe-reitungsjahr und bei der Wall-fahrt mitmachen. Wir hoffen,bei möglichst vielen Men-schen die Vorfreude und Be-geisterung wecken zu können,mit der wir schon heute derHeilig-Rock-Wallfahrt „entge -genfiebern“.

bedeutet, das eigene Ich buchstabie-ren lernen, denn jeder liest das, wasfür seine eigene Person wichtig und

TÜBINGEN

Proslavljen dan zajednice

Unedjelju 2 listopada Hrvatska katoličkazajednica u Tübingenu, koju vodi vlč.Ante Kutleša, proslavila je svog nebeskog

zaštitnika sv. Vinka Paulskog. Misno slavlje ucrkvi Sv. Ivana Apostola predvodio je vlč. JosipPavlović, voditelj Hrvatske katoličke zajedniceTuttlingen, uz sudjelovanje vlč. Kutleše i vlč.IviceZrno, a pjevao je misijski zbor koji vodi s.Mir-jam Laco. U propovjedi je vlč. Pavlović rekao kako je sv. Vinko Paulski sa svetom Luisom prijeviše od 350 godina odigrao važnu ulogu u po-vijesti Katoličke Crkve osnovavši udrugu misio-nara lazarista, sestara milosrdnica Božje ljuba-vi kojem redu pripadaju i hrvatske časne sestre,koje rade kao medicinske sestre u Tübingenu.Na kraju mise njemački župnik vlč. dr. AloisChrist čestitao je svim vjernicima zajednice svognebeskog zaštitnika. Tog dana sv. mise u Reut-lingenu i Metzingenu predvodio je također vlč.Pavlović. Nakon mise u dvorani Bachgasse čas-ne sestre prikazale su film o životu i djelu sv. Vin-ka. Nakon filma nastavljeno je druženje uz bogati domjenak do kasno u noć. Ante Kekezhttp://www.heilig-rock-wallfahrt.de/


NAŠE ZAJEDNICE

ZAGREB Sjednica Vijeća za hrvatsku inozemnu pastvu

Od 20. do 28. rujna hodočasti-la je veća skupina vjernika izHrvatske katoličke misije Sin-

UZagrebu je 19. listopada u no-voj zgradi HBK u Zagrebuodržana jesenska sjednica Vije -

ća za hrvatsku inozemnu pastvu podpredsjedanjem mons. dr. Pere Suda-ra, predsjednika Vijeća Hrvatske bis -kupske konferencije (HBK) i Biskupskekonferencije BiH za hrvatsku inozem-nu pastvu. Biskup Sudar je uime cije-log hrvatskog episkopata pozdraviočlanove Vijeća — pristigle sa svih stra-na svijeta. Delegati su podnijeli izvje-šće o aktualnom stanju u misijama nasvome delegatskom području. Opći jezaključak da su „katoličke misije pra-vi Božji dar za rase ljeni hrvatski na-rod te da se mnogo dobroga događau njima“. Osjeća manjak svećenika ipastoralnog osoblja, a aktivni su sve-ćenici u inozemnom pastoralu sve sta-

SINGEN-VILLINGEN Hodočašće u Svetu Zemljugen-Villingen, kojoj se priključilo i ne-koliko osoba iz susjedne misije Frie-drischafen, u Svetu Zemlju. Stručni vo-

rije životne dobi. Biskup Sudar izvije-stio je da većina hrvatskih biskupa,kao i redovnički poglavari i poglava-rice, podržavaju rad inozemne pas tveuz obećanje da će se brinuti za svehrvatske misije što bolje budu mogliprema svojim mogućnostima. Ras -pravljalo se i o poželjnom profilu kan-didata za službu u inozemnoj pastvi,imajući u vidu da sve inozemne bis -kupije odnedavno traže potvrdu o do-ličnom ponašanju, osobnosti i duhov-nosti kandidata. Svećenik-kandidat zainozemnu pas tvu mora znati jezikzemlje u koju dolazi. U planu Ure daza inozemnu pastvu, na čelu s ravna-teljem fra Josipom Bebićem, objav -ljivanje je brošure, u koju bi bile uvrš-tene sve hrvatske misije diljem svijeta,a koja bi upoznala katolike gdje se

sve u svijetu slavi sv. misa na hrvat -skome jeziku, pod pretpostavkom dase zbog različitih vremenskih zona ukojima djeluju naše misije, misa nahrvatskome slavi svakog sata, odnos-no da je krug od 24 sata na dan po-punjen misama na hrvatskome jeziku.U pripremi tog Ure da je i mrežna stra-nica na kojoj bi svi misionari, pasto-ralno osoblje, ali i vjernici pravodob-no dobivali informacije i stjecali uvidu djelovanje i vjerničke potrebe Hrva-ta diljem svijeta. Biskup Sudar je po-taknuo delegate da ohrabruju braćuna terenu na još veću predanost i zau-zetost u životu i radu, kako bi doma-ći i inozemni biskupi spoznali svu važ -nost inozemne pastve i svu ljubav isnagu koja je u nju uložena.

S. Anemarie Radan

ditelj bio je Vlado Rukavina te uimeATI d.o.o. agencije Miljenko Ledinski.Obišli su sva mjesta koja je bilo mo-guće proći, a koja su povezana saovozemnim životom Isusa Krista. Bet-lehem, Nazaret, Ain Karem, Jeruza-lem, Tabor, Galilejsko jezero ... Ali toi jest hodočašće koje ponajprije po-takne te učvrsti čovjeka u vjeri te svamjesta kasnije u duši prebire. Fra Din-ko Grbavac je predvodio sv. mise sprigodnim propovijedima na Isuso-vom grobu; Kalvariji, crkvi Petrovogprvenstva, Taboru… Stajati na Kalva-riji — moliti za snagu nošenja svojegakriža; biti u Isusovom grobu i vidjetida tu nije njegovo tijelo; biti na mjestugdje je rođen Isus Krist nema riječi —ostaje samo molitva, suze, predanje,ushit… Uz program kojeg su imali,prekrasno je bilo biti jednom od prvihskupina koje su bile u Palestini dok jepredavan zahtjev za neovisnost uUN, te također posjetiti izvornu pus -tinju kao i mjesto gdje je Ivan Krstiteljkrstio Isusa. nHodačasnici na mjestu Isusova krštenja na Jordanu

KELKHEIM

naše zajednice


Hodočašće u Rim i Asiz

Od 29. rujna do 3. listopadaoko sto hodočasnika iz Hrvat -ske katoličke župe Main-Tau-

nus/Hochtaunus hodočastilo je u Asizi Rim. Voditelji hodočašća bili su pa-storalni djelatnici, časna sestra Mag-dalena Višić i fra Marinko Vukman,voditelj misije. Prvo hodočasničko mje-sto bilo je Asiz, grad sv. Franje i sv.Klare. Fra Jure Hrgović, student klasič -nih jezika u Rimu, protumačio im je iz-među ostaloga život i djelo sv. Franjei sv. Klare pokazujući i tumačeći ba-ziliku sv. Franje, baziliku Gospe odAnđela, crkvicu Sv. Damjana i bazili-ku Sv. Klare. Od vodiča fra Jure sluš-ali su o povezanosti Hrvata s Rimomkao i o povijesti središta kršćanstva,zatim o jednom od najsvetijih mjestakršćanskog hodočašćenja u Rim, a tosu katakombe. Posebna radost osjeti-la se u Vatikanu za vrijeme molitve An-đeoskog pozdrava jer je to bila je-dinstvena prilika da hodočasnici za-

nici HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus,koji su sudjelovali na Olimpijadi, a zakoje je ta župa u znak zahvale i po-stignute rezultate na Olimpijadi orga-nizirala putovanje u Pariz, od 9. do12. listopada. Na jubilarnoj 25.Biblij skoj olimpijadi, održanoj 14.svibnja u Heusenstammu kod Offen-bacha, u organizaciji Hrvatskoga du-šobrižničkog ureda iz Frankfurta naMajni, sudjelovalo pet ekipa iz te žu-pe, a III. ekipa Main-Taunus/Hoch-taunus osvojila je zajedno s I. ekipomHKM München prvo mjesto i zlatnumedalju. Bron čanu medalju osvojila jeIV. ekipa Main-Taunus/Hochtaunus.Uz mlade, na putovanje se uputila iskupina starijih članova te župe, a svisu zajedno krenuli autobusom iz Kel-kheima pod vodstvom župnika fraMarinka Vukmana i pastoralne surad -nice s. Magdalene Višić. O duhovnimi kulturnim znamenitostima Pariza govorila im je rođena Šibenčanka Jadranka Frua Bernard. Ć.F.

Hodočasnici na Trgu sv. Petra u Rimu

jedno s papom Benediktom XVI., kojije nedavno bio u Njemačkoj, opet za-jedno mole. Osim toga, pozdrav ljajućina raznim jezicima hodočasnike naTrgu sv. Petra, Papa se hrvatskim ho-dočasnicima obratio riječima: „Odsrca pozdravljam i blagoslivljam hrvat -ske hodočasnike, a osobito vjernikeHrvatske katoličke zajednice iz Kel-kheima. Dragi prijatelji, započeli smomjesec posvećen Blaženoj Djevici Ma-riji. Potičem vas da u svojim obi teljimasvakodnevno molite kako bi Božji bla-

goslov prebivao među vama. HvaljenIsus i Marija!“ Zatim su između osta -loga hodočastili u baziliku Sv. Petra, ukojoj su s posebnom zahvalnošću ho-dočastili na grob Hrvatima dragog inezaboravnog pape Ivana Pavla II.

Natjecatelji Biblijske olimpijade u Parizu

Da se isplati vrijedno i marljivopripremati za Biblijsku olimpijadu,posvjedočili su ovih dana i vjerouče-

Sudionici putovanja ispred katedrale NašeGospe u Parizu

Vijesti iz župe


DARMSTADT Oproštaj o.Klarića i uvođenje o.Brečića

Na svečanom misnom slavlju uHrvatskoj katoličkoj misiji(HKM) Darmstadt od vjernika

se nakon pet godina uspješnog djelo-vanja, u nedjelju 23. listopada, opro-stio fra Josip Klarić, a u službu je uve-den novi voditelj HKM Darmstadt fraNediljko Brečić. U prepunoj crkvi Sv.Fidelisa propovijedao je generalni vi-kar biskupije Mainz prelat DietmarGiebelmann koji je zahvalio fra Josipuna predanom pastoralnom radu u bi-skupiji. „Shvaćamo Vašu želju da sevratite u domovinu premda smo isto-dobno svjesni da u biskupiji Mainz gu-bimo vrijednog dušobrižnika. Vama,fra Josipe, želimo dobro zdravlje ipovratak u Hrvatsku, gdje ćete sadapreuzeti nove zadatke“, između osta -log je kazao prelat Giebelmann. O.Klarić u Njemačkoj je s uspjehom dje-lovao više od trideset godina, a bio jei delegat za hrvatsku pastvu u Njema-čkoj. Fra Josip je 18 godina proveo ubiskupiji Mainz, od toga deset u Of-fenbachu, tri u Mainzu i pet u Darm-stadtu, a sada odlazi na novu dužnostu Šibenik, a Hrvatima u Darmstadtu,Gross-Zimmernu, Wormsu, Bensheimui cijeloj regiji, između ostaloga je ost-avio vrijednu spomen-knjigu napisanupovodom četrdesete obljetnice misije,a autor je i vrijedne knjige „Hrvatskoiseljeništvo u Njemačkoj na pragu asi-milacije“, Lepuri, 2002. Pastoralne su-radnice s. Anđela Milas i s. DamjanaDamjanović pripremile su za prigoduoproštaja od dosadašnjeg župnika,

ali i dobrodošlicu fra Nediljku Breči-ću bogati program. Posebno je sve -čano bilo euharistijsko slavlje koje jeoduševilo i mnogobrojne njemačkegoste, poput prelata Giebelmanna,dekana Rudolfa Mochea, referenta zastrance u biskupiji Mainz Bernda Krä-mera, predstavnicu Skam-a AngeluGessner i brojen druge koji su o fra Josipu Klariću govorili samo u sperla-tivima. Štoviše, dekan Moche i refe-rent za strance Krämer prigodnim go-vorima zahvalili su svome prijatelju fraJosipu na zajedno provedenom vre-menu te su uručili prigodne darove.Isto je učinio i delegat za hrvatskupastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Koma-dina. Među uzvanicima bio je i gene-

ralni konzul R. Hrvatske u FrankfurtuJosip Špoljarić. Na kraju svete mise,uime folklorne skupine HKZ Darm-stadt, koju je fra Josip nakon svogadolaska u Darmstadt, ponovno aktivi-rao i okupio, Laura Martinović je zah-valila župniku i predala mu prigodandar, baš kao i Petar Kolar, predsjed-nik župskog vijeća te Lucija Vidakovićuime zbora. Uz taktove pjesme „Fala“,koja je specijalno za ovu prigodu„prevedena“ na dalmatinski izričaj, iveliki pljesak vjernika, fra Josip Klarićje ispraćen u domovinu. Novu dužnostu Darmstadtu preuzeo je fra NediljkoBrečić koji u Darmstadt dolazi iz Stutt-garta, a prije toga djelovao je u Lud-wigsburgu i Düsseldorfu. Edi Zelić

Od zajednicese oprostio

fra Josip Klarić (desno),

a u službu jeuveden

fra NediljkoBrečić.

Na slici s pastoralnim

suradnicamas. Anđelom i

s. Damjanom.

Sni

mio

: A

. Po

legub

ić

Hrvatska katolička misija Frank-furt am Main organizirala jeod 28. rujna do 3. listopada

hodočašće u Fatimu, gdje se 1917.ukazala Gospa. U bogatom raspore-du vjernici su imali prigodu slaviti ne-koliko sv. misa na hrvatskom jeziku,kao i sudjelovati na međunacionalnojsv. misi, u kojoj je sudjelovalo više od10.000 vjernika. Nakon pobožnostikrižnoga puta uslijedio je posjet rod-noj kući vidjelaca: Jacinte, Franciscai Lucije, te mjestu gdje se djeci uka-zao Anđeo Gospodnji. Na večernjimGospinim krunicama u svetištu, Hrva-

ti su predvodili dio krunice na hrvat -skom jeziku, nakon čega je uslijedilaprocesija nošenja Gospinog kipa, kojeg su, kao i krunicu vjernici slavilidržeći upaljene svijeće. Na prog -ramu je bio i jednodnevni posjet Lisabonu gdje su razgledali Torre deBelem, samostan Sv. Jeronima, kate-dralu, crkvu Sv. Ante i druge prekras-ne arhitektonske objekate glavnogaportugalskoga grada. Posjet mari-janskom svetištu u Fatimi, koje go -dišnje pohodi nekoliko milijuna ljudi,posebno je oduševilo hrvatske hodo-časnike. A.B.

FRANKFURT

Hodočašće u Fatimu i Lisabon Nova mrežnastranica —

Hrvatska katolička misijaDüsseldorf odnedavno imanovu mrežnu stranicu koja semože čitati na:

http://hkm-duesseldorf.deCilj pokretanja stranice je davjernici mogu na tim stranica-ma saznati o povijesti misije,aktivnostima u njoj, sakrame-tima i pastoralnom djelovanju,te očuvanju hrvatske narodneposebnosti i kulture. n

OBAVIJESTI

NAŠE ZAJEDNICE


KELKHEIM Intrigantna povijest fojničke Ahdname

Usubotu 15. listopada u dvoraniHKŽ Main-Taunus/Hochtaunusu Kelkheimu predavanje o intri-

gantnoj povijesti fojničke Ahdnameodržao je akademik Srećko M. Dža-ja iz Münchena. Predavanje je organi -zirala Udruga đaka i prijatelja Franje -vačke klasičke gimnazije Visoko —pod ružnica u Njemačkoj. Sve je napočetku pozdravio župnik fra Marin-ko Vukman, a potom je uveo u preda -vanje dr. Jozo Džambo iz Münchena.Predavač povjesničar akademik Dža-ja je podsjetio kako je Ahdnama bo-sanskih franjevaca temeljni dokument,kojim je islamsko-osmanlijski zakono-davac legitimirao prisutnost i djelo-vanje bosanskih franjevaca u Os man -

lijskom carstvu nakon os vo jenja Bo-sanskog Kraljevstva 1463. godine. Po-vijest Ahdname jednako je burna kaoi povijest bosanskih franjevaca. Kao nibrojni franjevački samostani i crkve, niAhdnama u svom izvodnom obliku ni-je preživjela. Uz nekoliko prijepisa iprijevoda sačuvao se i jedan rekon-struirani oblik tog dokumenta, koji je upolitičkom i pravnom pogledu fungi-rao kao original (danas u Franjevač-kom samostanu u Fojnici). Predavač jedao kratak prikaz političkih prilika ipravnog okvira u kojima je Ahdnamanastala, te analizu tog dokumenta injegove uloge u političkoj praksi. Riječje o Ahdnami i kao metafori za kojomse poseže u suvremenom bosansko-

her cegovačkom političkom životu,istaknuo je. Predava nje je održano usklopu godišnje skupštine podružniceza Njemačku Udruge đaka i prijateljaFranjevačke klasične gimnazije Viso-ko, koje je predsjednik Mijo Nujić.Udruga je osnovana 1996. godine, adanas broji 250 članova. Dosad jeorga nizirala nekoliko znan stvenih sku-pova i objavila 10 knjiga i zbornika.Na predavanju je bio i generalni kon-zul Generalnog konzulata R. BiH izFrankfurta Nikica Džambo sa supru-gom i više franjevki Bosansko-hrvatskeprovincije iz Mainza na čelu s prijes -tolnicom kuće s. Auksilijom Milić.

U nedjelju 16. listopada, članoviudruge sudjelovali su u misnom slav ljukoje je u crkvi Sv. Dionizija u Kel-kheimu predvodio kustos muzeja i bib -lioteke u franjevačkom samostanu uFojnici fra Janko Ljubos koji je i pro-povijedao, uz koncelebraciju župnikafra Marinka, fra Filipa Mimice iz Mün-chena te uz asistenciju đakona izGiessena Mate Valjana i iz Stuttgar-ta Ivana Jeleča. Misno slavlje uveličaoje domaći mješoviti zbor pod vodst-vom i orguljskom pratnjom s. Magda-lene Višić i zbor Udruge pod vodst-vom Ilije Bošnjaka. Uime Udruge đa-kon Va ljan fra Marinku je darova pri-godnu sliku akademskog slikara Ma-rijana Dadića. Tekst i snimka: A.P.

Svake godine u mjeseculistopadu slave se Danizahvalnosti Bogu na

darovima zemlje, koje je po-dario: pšenicu, kruh, voće,cvijeće, povrće... To je zah-vala i svim onim ljudima, te-žacima koji uz puno truda imuke, znoja i žuljevitih rukuobrađuju zemlju da bi onaurodila, kako bi ljudi imališto blagovati. Tako je bilo iove godine. Druga nedjelja ulistopadu, u Hrvatskoj katoli-čkoj zajednici u Sindelfinge-nu za vrijeme sv. mise, kojuje predvodio voditelj zajed-nice fra Ivica Erceg, bila jevrlo svečana jer se u crkvi PresvetogaTrojstva u Sindelfingenu slavila misazahvalnica za plodove zemlje. I pri-godnim je programom proslavljen

SINDELFINGEN Dani zahvalnosti za plodove zemlje

Dan zahvalnosti za plodove zemlje irada ljudskih ruku. U prikazanim da -rovima djeca su svečano prinijelapšenicu, kruh, voće i povrće. Odrasli

su u narodnim nošnjama prinos da -rova popratili recitacijama. Nakonsv. pričesti izveden je recital o kruhu.

Marija Barić

Slijeva nadesno: predavač akademik Džaja, dr. Džambo i fra Marinko Vukman


KASSEL Proslava 35 godina misništva

Skupina svećenika, generacijemisnika 1976. godine, željela jesvoj 35-godišnji svećenički jubilej

proslaviti u Njemačkoj s kolegom vlč.Ivanom Barišić, voditeljm HKM Kassel.Došli su u Kassel 19. rujna, gdje su ost-ali do 22. rujna. Vlč. Barišić ih je pro-veo po Kasselu i okolici. Bili su u Paderbornu, gdje im je pokazao sak -ralne i religiozne objekte vlč. SlavkoRako, voditelj HKM Bielefeld, te u Essenu gdje ih je lijepo ugostio u svomrestoranu „Zur Blatte“ Rade Galić sasvojom obitelji. Za vrijeme boravka uKasselu susreli su se s 5 biskupa, kojidjeluju u Skandinavskim zemljama,među njima i s mons. Berislavom Grgi-ćem, koji je biskup u Tromsou u Nor-veškoj. Djeca, mladi i odrasli vjerniciHKM Kassel su 21.rujna u večernjimsatima na blagdan sv. Mateja došli ucrkvu Sv. Elisabete da zajedno s žup-nikom vlč. Barišićem i njegovom ge-neracijom proslave 35. obljetnicu mis-ništva. Vlč. Barišić je podrijetlom izžupe Drinovci (BiH). Mladu misu je sla-vio 1. kolovoza 1976. u toj župi. Ukoncelebraciji u Kasselu bila je skupi-na svećenika njegove generacije, asvečanu sv. misu predvodio je vlč.Marko Cvitkušić, iz Biskupije Sisak, izžupe Pešćenica. U generaciji je bilodvanaest mladomisnika, koji su 1976.godine slavili mladu misu. Vlč. Ivan

Ravlić, župnik Posavske Mahale, uopćini Odžak, poznat je kao osobakoja voli pisati. Njegova je knjiga„Sak ralni i religiozni eksponati vjerana teritoriju BiH“ (2008), uz još mno-ge druge knjige. On je pokretač okup -ljanja generacije za jubileje. To je jed-na od složnijih generacija svećenikakoji su primjer promocije duhovnihzvanja, a 25. obljetnicu misništva suproslavili s bl. papom Ivanom PavlomII. u Vatikanu. Osim vlč. Cvitkušića ivlč. Ravlića sudjelovali su i svećenici:vlč. Mato Janjić iz župe Travnik i vlč.Franjo Topić, predsjednik KUD „Nap-redak“. Svećenici te generacije, kojinisu mogli biti nazočni tom slavlju je-su: vlč. Dominiko Bilić — župnik u Bis -

trici kod Žepča, vlč. Ivo Dovođa u mi-rovini u Svećeničkom domu u Saraje-vu, kojemu su srpski ekstremisti dobrougrozili život za vrijeme njegova žup-nikovanja u Bežlji kod Teslića, vlč.Marinko Grubišići — župnik Ularice uUsori, vlč. Vlado Markić župnik naotoku Pelješcu u Trpnju i vlč. Marko Tomić župnik u Kupresu. Nakon sve -čane svete mise vlč. Barišić je pozvaovjernike sa svojim kolegama na za-jedničku večeru i slavlje u dvorani žu-pe. Uz pomoć vjernika i misijske su-radnice Jelice Žigrović proslava takovažnog dana za župnika vlč. Barišićai njegovu generaciju svećenika prošlaje s puno veselja i radosti.

Renata Dugandžić

Prije 25 godina u katedrali u Mos -taru sklopili su brak Zdravko Lasić i Stanka Šarić, a na blag-

dan sv. Roka, 16. kolovoza ove godi-ne proslavili su svoj srebreni jubilej

MOSTAR Dvadeset pet godina brakabraka. Slavlje je započelosv. misom u župi Jaramakod Širokog Brijega koju jepredvodio župnik KrešoPandžić. Nakon sv. miseslavlje se nastavilo sa obi -telji, rodbinom i prijateljimakod kuće i u restoranu. Na-kon vjenčanja 1986. dola-ze u Köln i zapošljavaju sekao kuhari, zatim nastavlja-ju kuharski posao u Berlinui nakon 7 godina 1996. do-laze u Heinsberg i otvarajurestoran „Medaillon“. Rodi-li su petero djece: Karla,

Lea, Julijanu, Peru i Ana Mariju. Prak-ticiraju vjeru i tako odgajaju svoju dje-cu. Cijela obitelj svake nedjelje dola-zi na sv. misu, a djeca ministriraju. ZaZdravka i Stanku može se reći da ih

rese: bogoljublje, rodo ljublje i domo -ljublje, jer rado pomažu ljudima kaoi svojoj rodnoj župi. n

Zimski i proljetni e-tečaj hrvatskog jezika —

Hrvatska matica iseljenika,Sveučlilište u Zagrebu i Sveučiliš-ni računski centar SRCE organizi-raju u prvoj polovici 2012. godi-ne čak dva e-tečaja hrvatskoga je-zika za početnu razinu učenja.Tečajevi su namijenjeni osobamakoje hrvatski jezik ne znaju iliznaju samo osnove hrvatskoga.ZIMSKI HiT-1: 16. siječnja — 8.travnja 2012. PROLJETNI HiT-1:2. travnja — 24. lip nja 2012.

Obavijesti: [email protected] [email protected]

OBAVIJESTI

Slavljenici zajedno s domaćinom vlč. Ivanom Barišićem (prvi slijeva )

NAŠE ZAJEDNICE


Nakon kratke i teške bolesti,u četvrtak 22. rujna, uGöttin genu je iznenada

preminuo dugogodišnji socijalnidjelatnik Caritasa gospodin IvanBošnjak. Ivan Bošnjak je rođen 12.listopada 1946 u Grudama. Na-kon osnovne škole u rodnom mje-stu, gimnaziju je pohađao na Šala-ti u Zagrebu. Nakon vrlo uspješnemature nastavlja studij filozofije kodotaca Isusovaca na Jordanovcu. UNjemačku dolazi 1973. godine iod tada započinje njegov socijanirad u Caritasu. Najprije je radiokod Caritasa u Giessenu, a zatim uGöttingenu. Socijalni rad za svojesunarodnjake i ostale ljude koji sutražili pomoć u Caritasu, nije shva-ćao samo kao posao već kao pozivna služenje bratu čovjeku. Uz sva-kodnevni zauzeti rad Ivan Bošnjakse stručno usavršava i s uspjehompostiže diplomu diplomiranog soci-jalnog radnika. Niz je godinaobav ljao službu regionalnog sav-jetnika u sklopu sveukupne carita-sove socijalne službe za migrante.Za njegov 25-godiš nji požrtvovni

rad Caritas ga je 1998. godine,odlikovao srebrnom caritasovomzna č kom. Volio je svoju Crkvu i svo-ju domovinu Hrvatsku i rodnu Her-cegovinu. Za vrijeme Domovinskograta aktivno su uključio u pomoćpotrebnima. Organizirao je više od40 transporta pomoći koje je po-najčešće sam predvodio ili pratio.

Čekao je mirovinu, ali je nijedočekao. Preminuo je samo neko -liko tjedana prije zaslužene miro -vine. Nakon sv. mise zadušnice uGöttingenu, na kojoj se okupio veli -ki broj vjernika, Hrvata i Nijemaca,od pokojnika se oprostio kolegaBranko Vilić, socijalni djelatnik izWetzlara. Tijelo pokojnog Ivanaprevezeno je u Neum, gdje je 3. lis -topada našlo spokoj u obi teljskojgrobnici. n

†IN MEMORIAM

Ivan Bošnjak

MÜNCHEN

Zaboravljena istina

Upetak 14. listopada, u velikojdvorani Hrvatske katoličke misi-je München predstavljena je

knjiga „Zaboravljena istina“ (o stva -ranju hrvatske države i počecima dip -lomacije) autora dr. Ivana Šimeka. Re-cenzenti knjige su prof. dr. ZdravkoTomac, potpredsjednik Vlade demo-kratskog jedinstva i dr. Ivan Čizmić,povjesničar koji se bavi problemati-kom iseljeništva. Uvod u knjigu napi-sao je dr. Franjo Gregurić, predsjed-nik Vlade demokratskog jedin -stva1991./1992. godine. O knjizi jegovorio dr. Zdravko Tomac, kazavšida se u toj knjizi objavljuje dosta ne-poznatih dokumenata iz burnog vre-mena stvaranja obrane hrvatske drž-ave. Nakon predstavljanja knjige pro-govorio je nekoliko riječi i sam autor,a onda je dr. Tomac govorio o aktu-

no, saznati istinu o dogođenome i tocjelovitu istinu o nanesenom zlu, zatimomogućavanje zadovolj štvine za na-nesenu nepravdu i na kraju čin prašt-anja. Potrebno je formirati svijest opočinjenoj nepravdi, zatim svjesnostvlastite krivice, a onda dolazi čin ka-janja. Cjelo vita istina jest preduvjetsvih govora i djela praštanja. U tomkontekstu moglo bi se kazati da je po-trebno moliti za oprost, oprost se mo-že darovati, a darovani oprost onda iprimiti. Kada se to može dogoditi? Toodlučuje žrtva. Na kraju je fra Tomis-lav Dukić, voditelj misije, zahvalio o.Frani kako na predavanju tako i naslavljenju sv. misa toga dana koje jeslavio u crkvama St. Michael i St.Paul. Riječi zahvale uputio je i BožiMariću koji je vrlo uspješno koordini-rao za vrijeme predavanja.

Oproštaj s akademičarima

U utorak, 25. listopada dosadaš -nji voditelj Hrvatske katoličke misijeMünchen, fra Tomislav Dukić, održaoje predavanje u velikoj dvorani na po-ziv Akademskog kruga koji djeluje primisiji. U svom predavanju pokušao seprisjetiti svoga djelovanja kroz osamgodina u ovoj velikoj misiji i dati nekeupute za još bolje djelovanje svih onihkoji su suradnici dušobrižnika, a me-đu njih spada i Akademski krug. FraTomislav je govorio o svojim susretimakoji su bili raznovrsni. Princip njego-va djelovanja bio je čovjek, jer je uvi-jek polazio od aksioma, da je Bogpostao čovjekom. Fra Tomislav je zah-valio Akademskom krugu, predsjendi-ku Anti Mori, dosadašnjim predsjed-nicima, kao i svim članovima koji su-rađuju na širenju kulture i svekolikepomoći u misiji.

Fra Jozo Župić

alnom trenutku u kojem se nalaziHrvatska. Uslijedila je plodna diskusi-ja. Na kraju kao i na početku bilo upozdravnoj ili zahvalnoj riječi progo-vorio je fra Tomislav Dukić, voditeljHKM München.

„Praštanje: nastavak mukeili početak uskrsnuća?“

U nedjelju 12. listopada, u velikojdvorani Hrvatske katoličke misijeMünchen, dominikanac o. Frano Prce-la održao je predavanje o temi „Praš -tanje: nastavak muke ili početak uskrs-nuća?“ U glavama ljudi obzirom nadogađanje u Hrvatskoj od 1990. do1995., a to je rat, imamo različita po-lazišta, izjave: dogodio se građanskirat, pobuna Srba u Hrvatskoj, agresi-ja Srbije na Hrvatsku, sukob, bratskiratni sukob. Budući su različiti pristu-pi, onda je potrebno, kazao je o. Fra-

Vijesti iz misije

HKM Köln opet na staroj adresi —

Hrvatska katolička misija Köln,nakon obnove prostorija, opet se nalazi na prijašnjoj adresi:HKM Köln, Am Rünkenpful 10,50676 Köln; tel. (0221) 242816 i 33778510 fax. (0221) 2 401527; E-mail: [email protected]

OBAVIJESTI


evolucijska slika svijeta i kršćanstvo

KNJIGe

Usvojoj najnovijoj knjizi autor dr.fra Luka Marković, voditeljHrvatske katoličke misije Mün-

ster, ponajprije govori o nastanku svi-jeta u mitološkim epovi-ma i čovjekovu položajuu tom svijetu, zatim onastanku svijeta i čovje-ka prema shvaćanjimamonoteističkih religija, onastanku svijeta i čovje-ka u počecima filozofs-kog i znanstvenog raz-mišljanja, o slici nastan-ka svijeta i čovjeka uvremenu od Ptolomejado Galileia, o novijoj sli-ci svijeta i antropologijiu svijetlu ubrzanog raz-voja prirodnih znanosti,o nastanku prirodoznanstvene slikesvijeta u vremenu od Darwina do Le-maitrea, dok u posljednjem poglavljugovori o evoluciji ili vjeri — vjeri i evo-luciji.

I danas, tristo godina nakon Leib-nizova „Essais de theodicee“, nije niš-ta manje aktualno pitanje problema

patnje u svijetu. Za razliku od Leibni-zove teodiceje, gdje se pokušaloobraz ložiti zašto je ovaj svijet takav, uodnosu na Božju svemoć, kako ju je

formulirala skolastičkafilozofija i teologija,ateističko-materijalistič-ki prorodoznanstveniciodbaciju bilo kakavpokušaj vezanja svije-ta i događaja u njemuuz pojam Boga. Zanjih je svijet u svojojcjelovitoj stvarnosti, atime i pat nja, samoprodukt slučajnih evo-lucijskih stvarnosti. Nomnogi prirodoznan -stvenici, posebno fizič-ari i astrofizi čari, kreću

se u prostoru između religijskoga i ma-terijalističkoga shvaćanja, uzimajući uobzir razarajuću snagu prirode i s timpovezanu ljudsku patnju, ali uviđajućinevjerojatnu harmoničnost u razvojusvemira i svijeta, koja upućuje na odre-đenu racionalnu kreativnu stvaralačkusnagu. Nova teologija, koja ima vrlo

malo zajedničkog s praktičnom pasto-ralnom teologijom, koja se još uvijekkreće uhodanim stazama srednjovje-kovnoga antropomorfnog biblijskogpoimanja svijeta i Boga, sve se višeokreće pokušajima oblikovanja slikesvijeta i pojma Boga kakvi bi bili prih-vatljivi i čovjeku 21. stoljeća, što nijeu sukobu s Biblijom, ako se ne shvaćakao prirodoznanstvena knjiga. Dauskla đivanje slike svijeta s današnjimznanstvenim spoznajama nije samostvar teologa nego i Crkve u cjelini,pokazuje se u sve učestalijem dijaloguizmeđu crkvenih poglavara i znan -stvenika, napisao je u predgovoru au-tor dr. Marković, dodavši kako otvore -nost prethodnog i sadašnjeg pape zadijalog sa znanošću nedvojbeno su ve-liki poticaj pokušajima da se biblijskaslika svijeta uskladi sa znanstvenom.

Knjiga, kako autor ističe, želi upo-zoriti upravo na to da katolička filo-zofija i teologija ne izbjegavaju suče -ljavanje sa znanstvenim poimanjimasvijeta, ali i na to da ne prihvaćaju sci-jentističku ideologiju, koja se pro g la -šava zamjenom za religiju. A.P.

Luka Marković, „Evolucijska slika svijeta i kršćanstvo — kozmologija i antropo-logija u svjetlu prirodoznanstvenih, filozofskih i teoloških razmišljanja“, Nak-lada sv. Antuna, Zagreb, 2011., 295 str.

Tajna uspješnoga majčinstva nas-lov je knjige Holly Pierlot, koju jeobjavila nakladna kuća Verbum,

a predstavljena je u četvrtak 20. lis -topada na konferenciji za novinareu prostorijama Verbuma u Splitu.Knjigu su predstavili glavni uredniki direktor nakladne kuće Verbum mr.sc. Petar Balta i Miro Radalj. Knjiga„Tajna uspješnoga majčinstva“ proi -zišla je iz bogata majčinskoga iskust-va autorice, majke petero djece, ko-joj je majčinstvo postalo životnimposlanjem. Autorica Holly Pierlot isama je bila na rubu snaga i živaca,jer su majčinstvo i kućanske obvezenadilazili njezine snage. Nije moglanaći vremena ni za što. Među tim,ostvarila je promjene uz pomoć, ka-

ko to ona naziva, majčina pravila —životnog pravila koje je preobrazilonjezin život i koje preporučuje u ovojknjizi ne tek kao još jedan skup ra-sporeda nego kao cjelovit način nakoji kršćanske majke mogu odgo-voriti na svoj životni poziv, zadobitinutarnji mir te radosno rasti u ob-iteljskomu zajedništvu i bliskosti s Bo-gom. U knjizi Holly Pierlot donosi nizuputa i savjeta upućenih ne samomajkama nego i cijelim obiteljima teotkriva kako izbjeći preop terećenost,stres i umor; pobijediti frustriranost,obeshrabrenost i osam ljenost; nadićinered i zadobiti kontrolu nad vlasti-tim kućanstvom i domom; biti bližeBogu i vlastitomu suprugu te boljeodgajati djecu; imati uredan dom i

zado vo ljnui sretnu dje-cu. Osim to-ga ona de-taljno upu -ćuje u stva -ranje život -noga pra -vila kojeuno si red u obitelj i koje funkcionirau svim okolnostima, a potpomognu-to je usvajanjem pet životnih priori-teta koji tvore okosnicu majčinskogapoziva. Povezujući drevnu duhovnumudrost s praktičnom životnom učin-kovitošću, „Tajna uspješnoga majč-instva“ otkriva kako majke mogu od-govoriti na poziv ljubavi, živeći maj -činstvo kao radosno zvanje. IKA

Tajna uspješnoga majčinstva

Posloži slova i dobit ćeš pet pojmova u svezi s kestenima

NOŠBRA

RELIK

DUPING

DEM

REPI

■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■

■ ■ ■ ■

djeČji kutak

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


J esen s mjesecom studenim nam donosi studene dane, koji postaju sve kra-ći i hladniji. Za dobro raspoloženje pripremili smo vam zanimljivu temu okestenima. Želimo vam ugodno jesenjsko razdoblje i svako dobro.

1) Kesten spada u:a) povrćeb) voće c) žitarice

2) Koji se blagdan slavi 1. studenoga?a) Sv. Nikolab) Sveti Martinc) Svi sveti

3) Plod kestena je po sastoj -cima usporediv s:a) krumpiromb) tikvicomc) jabukom

4) Koliko vrsta kestena je regis -trirano samo u Francuskoj?a) više od 7b) više od 70c) više od 700

5) Studeni je hrvatski naziv zakoji mjesec?a) Dezemberb) Novemberc) Oktober

Rješenje:1b, 2

c, 3a, 4

c, 5b

Pitaliceda je do 19. stoljeća kesten bio u brdovitim regijama južne Europe glavno prehrambeno sredstvo za seljačko stanovništvoda se plodovi kestena u ponekim krajevima nazivaju i „maro-ni“ ili „maruni“da u Francuskoj i Italiji od kestena prave liker, a u Švicarskoj ina Korzici čak pivoda divlji kesten (lat. Aesculus) nije u srodstvu sa pitomim kes -tenom, iako su sličnog izgleda

ZZnnaattee ll ii……•

•

•

•

II zzgguubbll jjeennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

hrastom — velikom — prvih — 200 — spada —ukusan — mjesta — raste — kesten — širiti

Pitomi kesten (lat. Casanea sativa) je jedna od _ _ _ _ _namirnica koju je čovjek jeo, za što postoje arheološki dokazi. Kestennajčešće _ _ _ _ _ u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjes-ničari kažu da se počeo _ _ _ _ _ _ po Europi preko Grč-ke. Drvo kestena je u srodstvu s bukvom i _ _ _ _ _ _ _ imože narasti do 25 m uvis s bujnom, _ _ _ _ _ _ _ kroš -njom. Godišnje daje preko _ _ _ kg plodova i može doseći sta-rost preko 500 godina. Botaničari ubrajaju _ _ _ _ _ _ uvoćke, ali zbog načina i _ _ _ _ _ _ rasta spada i u šum -sko drveće.

Plod kestena _ _ _ _ _ u visokovrijednu namirnicu i imapuno vitamina. Kesten, skuhan ili pečen, je vrlo _ _ _ _ _ _i omiljeno samostalno jelo, a može se pripremati kao dodatak raznim

slasticama i jelima.

✍

??

?

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT


Živa zajednica: Rođena si 1985. uMostaru, a klavir počinješ svirati s devet godina. Otkud tako rana ljubavprema ozbiljnoj klasičnoj glazbi i kla-viru kao instrumentu?

Željka Mandarić: Dok sam s obi -telji nekoliko mjeseci 1992. godineprovela u malom mjestu u bliziniSouthhamptona u Engleskoj, imalasam sreću ili možda dar sudbine daza vrijeme izbjeglištva upoznam svo-ju veliku ljubav, klavir, koja meod tada vodi kroz život. Tamosam se prvi put susrela s muzi-ciranjem i od upisa u glazbenuškolu u Hercegovini, svake go-dine s novim znanjem se razvi-ja i sazrijeva i moja ljubav pre-ma glazbi.

Žz: Pravu glazbenu izo-brazbu započela si 2000. godi-ne na Umjetničkoj školi „LukaSorkočević“ u Dubrovniku uklasi prof. M. Petrića, a nasta-vila 2004. na Glazbenoj aka-demiji u Ljub ljani u klasi prof.Hinka Haasa, koji te je proglasio naj-boljom studenticom u zadnjih 10 go-dina. Tvoja na da renost očito je brzozamijećena, a brzo si naučila i slo-venski?

Beskrajna ljepota i snagaglazbe

ŽM: Za vrijeme školovanja i bo-ravka u Dubrovniku te Ljubljani, gdjesam imala mnogo veći pristup kon-certima i umjetnosti općenito, počelasam doista otkrivati ljepotu i snaguglazbe, te razumijevati koje se dubi-ne i beskrajne mogućnosti kriju u glaz-bi i njezinu izvođenju. Živeći u razli -čitim kulturama otkrivamo sami sebe,jer smo prisiljeni gledati sebe iz per-spektive jedne nove, do tada nepoz-nate kulture. Istovremeno, dok poku -šavamo usvojiti novi način života irazmišljanja, razvijamo i moć razumi -

jevanja samih sebe i svijeta oko nas.Kao glazbenici, meni je to od ključnevažnosti, jer time proširujem temeljevlastite osobnosti te razvijam svojumogućnost dubokog razumijevanja iizvođenja glazbe različitih stilova iskladatelja. A uz to imam i sreću dauvijek iznova imam priliku naučiti no-vi jezik.

Žz: Uskoro si morala učiti i nauči-ti njemački jezik, jer si nastavila studij

na umjetničkom sveučilištu Folkwangu Essenu u klasi prof.Tilla Engela, a odlistopada ove godine si studentica kodpoznatoga prof. Leva Natochennyjana Visokoj školi za glazbu i primije -njenu umjetnost u Frankfurtu na Maj-ni? Imaš li tremu i što očekuješ odFrankfurta?

ŽM: Od susreta s prof. Nato-chennyem, velikim umjetnikom s iz-nimno jakom osobnošću, sve sam uči -nila da dođem u njegovu Meister-klassu. I sad, kad sam tu, znam dame čeka otkrivanje novih pogleda naumjetnost sviranja glasovira, perfek-cioniranje izraza, daljnje razvijanjekontrole, te neprekidno istraživanjemogućnosti boja tona, traženje sržisvake skladbe, jednostavno rečeno,daljnje razvijanje mene same kao pijanistice i osobe.

Žz: O tvojoj nadarenosti svjedočei brojne nagrade i priznanja: s nacio-

nalnog natjecanja Hrvatske 2001. i2003.; Prešernova nagrada ljubljan -ske Glazbene akademije 2007.; nag -rada Werethina Lions kluba iz Essena2009./2010.; nagrada Folkwang2010 … Kad se smijemo nadati nekojsljedećoj nagradi ili priznanju odnos-no koji ti je sljedeći cilj?

ŽM: Danas je za mlade glazbeni-ke nužno graditi ime te skupljati iskust-va kroz različita natjecanja, tako da

ću svakako, u dogovoru s pro-fesorom, kada bude vrijeme,sudjelovati na daljnjim natje-canjima. Termini u mojoj bližojbudućnosti uključuju npr. kon-cert sa simfonijskim orkestromSlovenskog radija i televizije, sDubro vačkim simfonijskim or-kestrom, koncert na festivaluMostarsko proljeće 2012...

Žz: Od prošle godine po-država te ljubljanska zakladaGallus te zaklada Yehudi Me-nuhin Live Music Now, a fina-ciraš se i sama svojim koncert-

nim nastupima i davanjem instrukcija.Treba li ti pomoći i kako bi ti se moglopomoći? Klasična glazba baš i nijepopularna među hrvatskim iseljenici-ma. Kako djeci i mladima prenijeti vri-jednost klasične glazbe?

Glasovir — velika ljubav

RAZGOVOR S MLADOM PIJANISTICOM ŽELJKOM MANDARIĆ

Željka Mandarić, mlada hrvatska pijanistica (klavir), privukla je u pos ljednje vrijeme veliku pozornost glazbene publike i kritike. Za svoje glazbeno umijeće na klaviru dobila je više značajnih nagrada i priznanja. Od ove jeseneona je jedna od 11 studenata dodiplomskoga studija u majstorskoj klasi poznatoga prof. Leva Natochennyja na Visokoj školi za glazbu i primijenjenu umjetnost u Frankfurtu na Majni (Hochschule für Musik und Darstellende KunstFrankfurt am Main), gdje smo s njom i razgovarali.

Željka Mandarić bietet in Frank-furt individuellen Klavierunterrichtfür alle Altersstufen an, vom Anfan -gs unterricht bis zur Vorbereitungauf ein Hochschulstudium. FlexibleUnterrichtstermine, im Bereich Klas-sik, Rock oder Popmusik. Unterrichtin Deutsch, Englisch und Kroa-tisch… Günstige und faire Preise,auch bei Ihnen/Dir zu Hause.

Kontakt:Handy-Nr.: 0176 38541177, E-mail:[email protected]

(Nastavak na str. 24)

NAGRADNA KRIŽALJKA

Osobakoja njegujebolesnike

MariofilSoldo Izobličiti

Sova(šumska

…)

Prvi Hr vat

pro g la šen svetim

Upitnazamje -

nica„Litra“

Rijeka uFrancuskojSkladatelj.Pejačević

Krvoloč-na zvijer

Nije protiv!

Osobno iliteretno …SkldateljBranimir

Britan skapjevačica

SadeDjed (puč.)

Ivan Čačić

Dubr. žen -sko ime

„Metar“Planina u

BiH iHrvatskoj

Anđeosmrti u„Otkri - venju“

15., 9. i 23.slovo

abecede

Začinskabiljka,

anason

GlumacGračić

Bilokako

„Tona“

Mjestoblizu

Vinko -vaca

Organ skispojevi ja -ka, ugod -na mirisa

Starooruđe za

raz bi ja njezidova

Nenag -la šene

riječi

LjupkoAntu -nović

AnteKovačić

Gradrođenjaoko 1350 g.

Kožnabolest,vrsta šuge

Ne bitini … nipomozBog

Slobod-no vlas-ništvo,Alodij

Zaštitnikje hrvat -

skoganaroda,

bio je …Sokratovtužitelj

FranjoTuđman

Grad uŠpanjol -skoj

Poljo -djelac

Spisa te -ljicaPeroci

Hrvatskatrajektnaluka

AretaĆur -ković Ugljik

Postao je… blag-dan14.studenoga


KRIŽALJKA

Sv. Nikola Tavelić Rješenje poslati najkasnije do 30. studenoga

ŽM: Za mene, kao i za svakogglazbenika, sazrijevanje kroz nastupeje najvažnije. Samim time jasno je dase uvijek veselim novim koncertima inastupima. Usto bi mi bilo veliko za-dovoljstvo imati priliku nastupati predhrvatskom publikom u Njemačkoj idrugdje. Svi ljudi osjećaju i razumijuglazbu na svoj nezamjenjiv način.Klasična glazba postaje dostupnija irazumljivija kroz obrazovanje. „Štoosoba više zna, više čuje.“ Već krozosnovno upoznavanje nekog instru-menta, te barem nekoliko sati prove-denih muzicirajući, djeca počinju pre-poznavati vrijednost klasične glazbe.A nakon toga se možda počne raz -vijati i ljubav prema njoj…

Čarobni nastup u Dubrovniku

Žz: Koji ti je nastup dosad ostao uposebnom sjećanju?

ŽM: Nastup u Kneževom dvoru uDubrovniku u svibnju ove godine

gdje sam kao solist s Dubrovačkimsim fonij skim orkestrom izvela prviglasovirski koncert Čajkovskog. Mo-ja cijela obi telj je nakon dugo vre-mena bila uz mene na tom koncertu.Uz to, atmosfe ra te večeri, među sta-rim dubrovačkim zidinama, bila jejednostavno čarobna, pa je brojnapublika, zajedno sa mnom, bila kaozača rana koncertom.

Žz: Ligeti, Debussy, Chopin, Bach,Čajkovski, Mozart su skladatelji čija sidjela svirala na brojnim koncertima?Tko ti je najdraži?

ŽM: Svake godine otkrivam noveskladbe i razumijem više skladatelja,tako da doista ne mogu izabrati samojednog. Trenutno radim na djelimaBrahmsa i Schumanna, tako da sadata dva skladatelja najviše zaokupljajumoje misli.

Žz: Nedostaje li ti rodno hercego-vačko podneblje, iako si se već davnootisnula od kuće? Imaš li kontakt shrvatskim iseljenicima?

Glasovir — velika ljubav(Nastavak sa str.23)

ŽM: Naravno da mi nedostajemoja obitelj koja živi u Hercegovinigdje sam provela djetinjstvo i taj krajće zauvijek ostati dio mene. U Slove-niji i Njemačkoj sam uvijek imala pri-like upoznati i imati kontakt s ljudimaiz Hrvatske, BiH i drugih zemalja, imislim da je ipak važno, ne zabora-viti tko smo i odakle dolazimo.

Žz: Gdje se vidiš za desetak go -dina?

ŽM: Glazba može izraziti i onošto je riječima nemoguće, i to je jedi-no što želim postići kao glazbenica.Kada ljudima u publici mogu da -rovati susret s istinama koje se nala-ze u glazbi, te mir u srcu koji slijedi,tada sam i ja sretna. I zato je tonajvaž nije što me sada vodi i na-dahnjuje, a sigurno i za 10 godina.Samo što se dvorane mijenjaju, odCankarjevog doma u Ljubljani domož da za desetak godina CarnegieHall u New Yorku.

T. G.

OBLJETNICE


MAINZ „Hrvatska u Mainzu“

Hrvatska kulturna zajednica(HKZ) Mainz proslavila je u ruj-nu svoju 20. obljetnicu posto -

janja. Jubilej je proslavila s dva kul-turna događaja, i to izložbom „Hrvat -ska etno riznica — narodne nošnje itekstilno rukotvorstvo“ (koja se moglapogledati od 8. rujna do 1. lis topadau vijećnici grada Mainza) i folklornomvečeri održanoj 17. rujna u kulturnomcentru (domu) Weisenau u Mainzu.Pjesmom „Dobra večer, dobri ljudi“

HKZ Mainz započela je program.Predsjednica HKZ Mainz Katica Vra-neša pozdravila je sve prisutne te iznijela kratak prikaz o osnutku i dje-lovanju zajednice.

Pozdravne riječi i čestitke uputili sukonzul GK RH iz Frankfurta DamirSabljak, dr. Harald Augter, pred sjed -nik gospodarske komore Rheinhessen,počasni konzul Republike Hrvatske ipredsjednik Njemačko-Hrvatskog druš -tva, koji je zajedno s Josipom Špolja-rićem generalnim konzulom RH uFrankfurtu preuzeo pok roviteljstvo tevečeri. Među uzvanicima je bio i Car-sten Mehlkopf opunomoćenik za pi -tanja integracije pri gradu Mainzu. Uime Hrvatske katoličke misije Mainzčestitke je uputio fra Ante Bilić i zah-valio zajednici na 20-godiš njem an -gaž manu i poželio da još dugo djelu-je na dobrobit naroda.

Da obljetnicu što ljepše proslave,pozvali su iz domovine folklorni an-sambl „Turopolje“ iz Velike Gorice.Ansambl djeluje od 1973. godine ibroji 400 aktivnih članova. Njih 40-akprošetali su te večeri Lijepom našom iizveli u prekrasnim nošnjama pjesmei plesove Slavonije, otoka Suska, Bu nje vačke plesove, Pjesme i plesovePrigorja, Hrvatskog zagorja, plesove

Liburnij skog krasa — Mune, te pjesmei plesove Turopolja. Važno je spome-nuti da su oni jedini u Hrvatskoj, kojipored folklornog ansambla „Lada“,njeguju pjesme i plesove otoka Suska.Nastup folklorne skupine iz Turopoljaoduševio je publiku. Bilo je predivno,kažu, imali su, zahvaljujući gostima„Hrvatsku u Mainzu“. Tihana Zubak izHKZ Mainz otpjevala je podravskepjesme „Sončece“ a capella i uz gita-ru „Preko Drave grmljavica“. Pjesmu

„Kad procvatu u proljeće jabuke“ iz-veo je zbor i tamburaški sastav HKZ.Kroz sve čan i zanimljiv program suvrsno vodili Sonja Hajdinjak-Matušek i

Mladen Matušek. Na kraju je dr. Ha-rald Augter zahvalio Katici Vraneša naneumornom zalaganju i radu zajedni-ce, promicanju kulture, mira i ljubavi ina taj način gradnji mostova izmeđudrugih narodnosti. Pritom je ukazao ina kuću „Mainz — Zagreb“, kojoj jeona dala svoj pečat i kako reče „Siehat es mit Leben gefüllt“. Nadalje, jeistaknuo angažman zajednice uopćejer su u društvenom životu grada vrlodobro zastupljeni i aktivni primjerice iu Vijeću migranata (Beirat der Mig -

ranten). Dugogodišnja predsjednica i„spiritus movens“ zajednice KaticaVraneša srdačno je zahvalila gostimaiz domovine i njihovoj predsjedniciZlati Cundeković te svim članovimaHKZ koji su je sve ove godine u nje-nom angažmanu pratili i podr žavali ušto posebice spada i grad Mainz.

Djelovanje Hrvatske kulturne zajednice Mainz

Hrvatska kulturna zajednica p o či -nje s okupljanjem 1991. godine.1992.osniva se literarna skupina i mješovitizbor pod vodstvom Aleksandre Ćeli-ković. Kasnije rad sa zborom preuzi-ma Tihana Zubak, vrsna poznavatelji-ca folklora i glazbene tradicije hrvat -skog naroda. Godine 1994. osniva setamburaški sastav pod vodstvom Toni-ja Budića, a od 1995. tamburaše, uzstručnu pomoć Ivice Potočnika (iz Veli-ke Gorice) vrlo uspješno vodi Ivica Mu-nđer. Od 2011. sas tav vodi Igor Man-dić. Prvi predsjednik društva je bio dr.Stipe Ciciliani. Uz pro midžbu kulturedruštvo aktivno djeluje i na drugimpod ručjima i zauzima se za međusob-no razumijevanje s drugim narodima,na unaprjeđenju i širenju vjerskih i na-

rodnih obi čaja te poma ganju potrebni -ma. U vrijeme Domovinskog rata HKZMainz zajedno s Mainzom, prijate lj -skim gradom Zagreba i Hrvatskom ka -to ličkom misijom, odigrala je veliku ulo-gu. Objavila je i CD „Ima jedna zem -lja“ te je izdala knjigu kojom je do ku -mentirala 30 godina prijateljstva Main-za i Zagreba kao i Hrvate u Mainzu.

Danas, 20 godina kasnije, slobod -no se može reći kako je HKZ znat nodoprinijela očuvanju hrvatskog identi-teta na području grada Mainza. LJ.

Hrvatska kulturna zajednica u Mainzu proslavila je svoj dvadeseti jubilej (1991.-2011.)

Zbor i dio tamburaškog sastava HKZ Mainz. Katica Vraneša (treća slijeva).

Folklorni ansambl „Turopolje“ iz Velike Gorice oduševio je sve prisutne

Snim

ke:

Marij

ana

Dok

oza

šale — SavjeTI — ReCePTI

B e R N a D e T a ■ j U l ae M a U S ■ o l M I ■ M e DR e I M a N N ■ a R K a D aC N ■ e D o ■ U R a R ■ Nj MH T ■ R ■ a N T o N I j a ■

M a j a ■ ■ ■ z e K oa l a T ■ ■ ■ I l ■ BN e T o ■ ■ ■ N a T oa R a R ■ ■ ■ a C I D

RješeNje Iz PRošlog BRoja


Nagrađeni: Evica Tolić, Rüsselsheim

KlupaDolazi Ivica iz škole neraspolo-

žen.— Što je, Ivice? Koji ti je predmet u školi danas bio najteži?— Klupa! Pala mi je na nogu.

BuđenjeUčiteljica zamoli Ivicu neka pro -

budi svog kolegu iz klupe. A Ivica će:— Probudite ga, Vi učiteljice, Vi stega i uspavali.

Imate li što za prijaviti?

Na graničnom prijelazu carinik rutinski upita Štefa:— Viski, konjak, cigarete?— Ne, hvala, ali može jedna gorkakavica!

NesporazumZaposlio se Mujo u poljoprivred-

noj ljekarni. Jednog dana upita gagos pođa:— Imate li što za štakore?

A Mujo odgovori začuđeno:— Zar su Vam bolesni?

Ne stoji dobro…Razgovaraju dva mladića:

— Kako stojiš s djevojkama?— Kao s policijom.— A kako to?— Niti ih diram, niti one mene diraju.

Kakav bi toroštilj bio

Razgovaraju Mate i Jure:— Znaš li ti moj Jure kojeg mesa naj-više ima u žirafe?— Pa ne znan, kojeg?— Pa vratine!?!

Mirovinska reformaBaka u mirovini govori trinaes to -

godišnjoj unuci:— Kad sam bila stara kao ti — većsam radila.

Unuka joj odgovori:Kad ću biti stara kao ti, još ću

raditi…

Postoji puno tehnika za pobolj -šanje samopoštovanja da bistese više voljeli. Ovdje ćemo na-

vesti nekoliko da vam pomognu dase zavolite više i pojačate samo-pouzdanje. Samopouzdanje ujednopoboljšava i odnos s drugima.

Svakog dana napišite na papirnajmanje pet stvari koje volite na se-bi i zašto. Možete i napisati što dru-gi vole kod vas i zašto.

Pitajte sami sebe što je simpati-čno u stvarima koje ne volite na se-bi. Zapišite to na papir. Npr. akonetko ne voli sebe zbog nečeg štouzrokuje nelagodu, može zapravootkriti da su neke nelagodne stvaridobra prilika da se sam sebi nasmi-je i bude ponizan što smanjuje stres.

Pogledajte druge ljude koji ima-ju karakteristike koje želite imati, ta-da pogledajte u sebe s tim istim ka-rakteristikama. Nemojte odmah mis-liti da vi to nemate u sebi. Morat će-te dublje ući u sebe da biste to naš-li. Možda nađete samo sjeme kojećete morati uzgajati da bi se širilo iraslo.

Rado prihvaćajte komplimentesa jednostavnim riječima „Hvala“.Nakon što ćete to uraditi dovoljnoputa počet ćete se osjećati bolje,ugodnije, a i oni koji će vam djelitikomplimente osjećat će se bolje. Va-še samopouzdanje će rasti i činitivas sretnijim osobama.

http://www.savjeti-hr.com

Pohani siriz pećnice

Priprema koja traje 20 min:Sir izrežite na šire prutiće, tro-

kutiće, kvadratiće, kocke … kakovam volja, debljine cca 5 mm.

Kako voljeti sebe i poboljšati samopoštovanje?

Sastojci za 2 osobe:30 dkg Gaude ili Po-

dravca, 30 g ( kockica )maslaca, krušne mrvice, sol.

Rastopite maslac teprezle pomješajte sa solju!Svaki komad sira prvo umo -čite u malo rashlađenogmaslaca pa u mix krušnihmrvica i soli! Sa svakim ko-madom sira ponovite postu-pak još jednom.

Stavite na pleh od peč-nice na koji ste stavili pekpapir! Kad završite pani-ranje i poredate sir, još ma-lo poškropite ili premažitekuhinjskim kistom sa mas -lacem!

Pecite u prethodno zagrijanojpečnici na 180 stupnjeva dok vamse panir smjesa ne zažuti/pozlatni!

www. coolinarika.com

Mudre misli:Ako sretnemo nekoga tko nama duguje zahvalnost, odmah se toga

sjetimo. Koliko smo, pak, puta sreli nekoga kome mi dugujemo zahval-nost, pa se toga nismo sjetili.

Johann Wolfgang von Goethe


14. SMOTRA MISIJSKIH ZBOROVA

LUDWIGSHAFEN A. RH., 23.10.2011., SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH

Zbor HKM Nürnberg,

voditelj zbora vlč. Vitomir Zečević

Zbor HKM Mannheim, voditeljica zbora Magdalena Ferenčina

Zbor HKZ Pforzheim-Bruchsal, voditelj zbora Dominik Spajić

Zbor HKM Mainz,

voditeljica zbora s. Dionizija Tomas

Zbor HKM Main-Taunus/Hochtaunus, voditeljica s. Magdalena Višić

Zbro HKM Frankfurt a. M.,voditeljica s. Pavlimira Šimunović

Zbor HKZ Stuttgart-Centar,voditeljica Marija Žulj

Smotru je otvorio delegat vlč. Ivica Komadina

Voditeljica programa Jadranka Čelik Škugor

Zbor HKZ Sindelfingen, voditeljica s. Bernardeta Tomić

LUDWIGSHAFEN A. RH., 23.10. 2011., SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH

TREFFEN DER KIRCHENCHÖRE14.

ebe dige ge ei dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz11.2011.pdf · guez de Cas...

Documents

Transcript of ebe dige ge ei dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz11.2011.pdf · guez de Cas...