1

Am Donnerstag, den 22.01.05 fand in der Otto-Bernd-Halle(Mensa Stadtmitte, S1/11 Darmstadt) der Neujahrsempfang derTechnischen Universität Darmstadt statt.Auch letztes Jahr, war Verein HDSDA dort auf einem eigenenStand mit Informatione über unser Land und lokale Spezialitätenvertreten .

Programm:> Begrüßung durch den Präsidenten> Verleihung des DAAD Preises> Schlagzeugensemble "Djerimba"> Türkische Volkstanzgruppe> Chor der TUD> Hochschulsportzentrum "Bewegungssymphonie"> Kamerunische Musik und Tänze> Disco mit DJ Erick Drecks

14. redovni sabor Dru tava AMAC-Deutschland e.V.

Izvje e o radu u 2005. godini

Po etak godine ozna en je sa tradicionalnomaktivno u Dru tva hrvatskih studenata naSveu ili tu u Darmstadtu (HDSDA) prigodomnovogodi njeg prijema 22.01.05 na sveu ili tu.

U petak 28.01.06. sudjelovali smo na promocijiRepublike Hrvatske u okviru Konzularnog tijelau Mainzu. Po asni konzul dr. Augter je predstavioRepubliku Hrvatsku. Na a udruga je dobilaponudu Ministarstava za poljoprivredu i okoli uHessenu ponudu da prezentira hrvatski proizvod –vino u Presse Clubu, vila Clementine uWiesbadenu.

Kolega Milan Prezelj sudjelovao je na me unarodnoj konferenciji za koordinaciju kratkovalnihemisija: HFCC A05 Mexico .

Anga man za prijevod i izdavanje djela: The Secrets of SuccessfulSelling« Autorice Kristine Su ac/USA.

13.03.05. Javna Tribina sa dr. Zdravkom Tomcem u Mainzu.

U suradnji sa Kulturnomzajednicom Koblenzorganizirana je 19.02.2005. javnatribina na temu Gradske lo e naisto noj obvali Jadrana.Predava dr. Dragica Anderle jeprimljeni honorar u visini 80 €ustupila blagajni dru tva AMAC.

U utorak 22.02.2005. u suradnji sa hrv.Kulturnim dru tvom COLONIACroatica odr ana je javna tribina natemu hrvatski nacionali parkovi Klek iPaklenica. Referent je bio planinar izNjema ke: Ervin Mari .

2

U subotu 05.03.05 odr ana je 10. sabor HSKNJ. Na temelju izvje a o 10. saboru predsjedni tvodru tva AMAC je na sastanku 06.03.05 osudilo izborni postupak, a na godi njoj skup tini

12.03.2005. donesena je odluke o osporavanjuizbora predsjedni tva i zatra eno je ponavljanjeizbornog postupka.Prije po etka 10. Sabora HSKNJ dru tvo jeAMAC priredilo informativni tand na kojemu senalazio Glasnik Sveu ili ta, flyer dru tva ipozivnica na godi nju skup tinu dru tva AMAC.Lijevo dolje je prilo en i informativni materijalpoduze a GALA, kolege Mladena Toma evi a.

Bro ura Hrvati/ Die Kroaten, za koji tajnicaHSKNJ tvrdi kako se ne dijeli slu beno, je «odnekoga(?)» centralno plasiran, iako postojislu beni upit predsjedni tvu HSKNj o tome da lita bro ura - ne ispunjava povredu njema kogzakona o irenju netrpeljivosti! Ve prije po etkasjednice, a tako je ostalo i do kraja tzv. 10 Sabora,informacioni materijal dru tva AMAC je«slu ajno» zakopan!

U subotu 12. o ujka 2005. je odr ana redovna godi njaskup tina lanova Almae Matris Alumni Croaticae-Deutschland e.V. (AMAC), Dru tva biv ih studenata iprijatelja hrvatskih sveu ili ta - Deutschland e.V.AMAC – Deutschland e.V. je prihvatio statut SavezaAMAC/AMCA u Zagrebu.

37. SUSRET Hrva-tskog AkademskogSaveza (HAS) zaDuhove 2005 uMarienheide kodKölna. Svoj visokiugled na a je udrugastekla dugogodi njimokupljanjem hrvatskihakademi ara istudenata koji boraveu Njema koj. Svojutjecaj na mlade osobito akademsku, HAS vr i u prvom reduprire ivanjem ovih tradicionalnih SUSRET-a, koji te epromicanju hrvatske kulturne ba tine me u hrvatskommlade i u Njema koj te omogu uju razmjenu mi ljenja opoliti kim, gospodarskim, dru¹tvenim i drugim temama.

3

Gojko Bori je odr ao predavanje o «Vi ku povijesti uHrvata» u Wiesbadenu 29.05.05. Kolega Bori je lan kulturnezajednice Colonia Croatica iz Kölna.

Komisija HSKNJ je o izbornoj skup tini od 05.03.05., iznijela prijedlog 29.05.05. u Wiesbadenu,za sazivanje novih izbora HSKNJ u okviru jedne regularne godi nje skup tine. Taj kompromis jeprihva en od predstavnika dru tva HKZ Wiesbaden i AMAC-Njema ke e.V.

U subotu je 04.06.05 odr an tradicionalni Susret dru tva HIT&E.

O radu dru tva HIT&E je kolegica Ana Katarina Krsti -Legovi izvijestila u intervjuu sapredsjednikom dru tva u Glasniku br. 8. 2005.

28.06.05 predstavljena je knjiga dr. Sini e Ku a:Path-Dependent Development in the WesternBalkan, na W.J. Goethe Univerzitetu u Frankfurtu:Dogovorena je promocija knjige naFrankfurtskom sajmu knjige i gospodarskaRADIONICA: R2B Workshop Research ToBusiness, Znanjem do poduzetni tva

1. «Grije imo kada tra imo na e ljude koji su se obogatili u inozemstvu, kako bi donijeli novac uHrvatsku i tako pomogli privredu, jer imamo jak intelektualni potencijal koji ne koristimo». Rekaoje Stjepan Mesi , Predsjednik Republike Hrvatske na III saboru udruga AMAC/AMCA. (GLASNIKNr. 8, 2005. f. 2)

4

2. U istom kontekstu ka e dr. sc. Ivo Derado iz Max-Planck-Instituta u Münchenu: «Ne banalizirajmoznanost ako elimo pre ivjeti globalizaciju.» (GLASNIK Nr. 8, 2005. ff. 9-10)

3. U GLASNIKU Nr. 7, 2004 (ff 22-27) prikazuju autori ljar, Ko ak et al. situaciju i probleme urazvoju gospodarskih odnosa Republike Hrvatske i Savezne Republike Njema ke.

4. Dr. Oecc. Sini a Ku et al. Prikazuje u studiji: Mogu nosti i potrebe ocjene mjera aktivne radnepolitike u Hrvatskoj (GLASNIK Nr. 6 2002. ff 26-29)

5. Kori tenja obnovljivih resursa je nezaobilazna tema u raspravi o budu em razvoju, kako topotvr uje dr. sc. Branko Bo njakovi , Regional Advisor on Environment UN EconomicCommission for Europe, Geneva, Switzerland, u lanku: EU Environmental Legislation: achallenge for the business sector in Croatia (GLASNIK Nr. 6 2002. ff 22-25)

6. kola kao poduzetnik je naslov priloga o uspjehu dr avne gospodarske politike u Skandinaviji (Kr.Danskoj) utemeljene na pozitivnom pristupu kolskoj izobrazbi. (prof. V. Ba , GLASNIK Nr. 5,2001 ff 23-24)

7. AMAC e.V. je u suradnji s hrvatskim institutom «Hrvoje Po ar» iz Zagreba i dru tvom Hrvatskihin enjera, tehni ara i ekonomista (HIT&E) organizirao promid bu Hrvatskog nacionalnogenergetskog programa na 10. me unarodnom Kongresu i izlo bi o primjeni biomase koji se od 08.do 11. lipnja 1998. odr ao u Würzburgu. (GLASNIK Nr. 4, 1998. ff 20-21)

8. U petak je 31. o ujka 1995. odr an razgovor za okruglim stolom udru enja Almae Matris AlumniCroaticae Deutschland e.V. (AMAC) u Frankfurtu, sa predsjednikom Hrvatskog SvjetskogKongresa za Njema ku, gospodinom dr. med. Stanislavom Janovi em i rektorom Zagreba kogSveu ili ta gospodinom prof. dr. sc. Marijanom unji em. Zbivanja i aktualne teme Hrvatskogvisokog kolstva zaokupljaju pa nju biv ih studenta od kojih pet i pol tisu a ivi i radi u SRNjema koj. AMAC okuplja sveu ili ne apsolvente i znanstvenike koji su voljni pru iti kao prilogintegraciji iseljeni tva, svoj znanstveni kapital ste en u vi e desetlje a rada u razli itim strukama uEvropi. Udruga AMAC, koja je lan Hrvatskog Kongresa, eli kroz povezivanje pojedina nih,osobnih dostignu a stvoriti infrastrukturu neograni enih gospodarskih ili znanstvenih namjena.Kori tenje te infrastrukture u promicanju sveu ili ne kulture jest realna ansa, ne samo zaoboga enje nastavne gra e, nego i za ostvarenje gospodarske dobiti.

R2B WORKSHOP ima za cilj, prezentirati ponudu i potencijal iseljenih apsolventa i prijatelja hrvatskihsveu ili ta.

28.kolovoza 2005. je objavljena redakcija Glasnika broj 8 za 2005. godine tj. 12 godi te. Glasnikobuhva a radove 14 autora. Iza ao je na 28 stranica u 500 primjeraka.Tematska analiza GLASNIKAOgledalo rada jedne strukovne udruge hrvatskog iseljeni tva na temelju vlastitih publikacija

Izme u 1993. i 2005. godine iza lo je 8 brojeva GLASNIKA dru tva AMAC-D. e.V.Preko 70 autora je 237 tekstova predstavilo na 350 stranica svoje radove.Tro kovi za tisak iznosili su do sada ca. 12.000 €.

Prema sadr aju mo emo podijeliti na:Alumni teme(31%), teme koje se direktno odnose na rad hrvatskih sveu ili ta i ivot biv ihstudenta i prijatelja visoko kolske nastaveRazno(25%), Gospodarstvo(13%), Jezik(12%), Literatura(12%), Povijest (10%), Kultura(6%),Putopisi(6%), Afirmaciju RH(4%), kolstvo(3%)

5

Alumni teme zajedno sa srodnim sadr ajem tekstova o kolstvu op enito, predstavljaju dobrutre inu radova (34%). Slijedi afirmacija Domovine koja zajedno sa temama iz povijesti, putopisa ijezika predstavljena 32% tekstova. Veliki blok tema (25%) se sadr ajno ne mogu jednozna nosvrstati. Kultura i literatura predstavljaju jedinstvenu cjelinu od 18% tekstova.Gospodarski orijentirane teme su zastupljene tek sa 13%.U ocjenjivanju sadr aja mo emo koristi razli ita mjerila.Weltwirtschaftsforum (WEF) iznosi u studiji «Global Competitiveness Report 2002»1 kako jednaod glavnih spona uspje an ameri kog gospodarstva le i u neposredno dobroj vezi izme usveu ili nih ustanova i poduzetni tva. Uloga Alumni organizacija u anglosaksonskim zemljamaizra ava se u odr avanju te uzajamne korisne veze. Prema tom mjerilu, 56% dosada njezaokupljenosti odra enim temama je bilo suvi no! To ne zna i kako se radi o neva noj tematici, aliona ima mjesto u nekim drugim publikacijama. Isto tako se ovdje ne tvrdi, kako je bilo pogre nopublicirati pojedine radove u pro losti. Za budu u orijentaciju dru tvenog glasila, potrebno jeusmjeriti se na ono bitno: sponu sveu ili nih ustanova i poduzetni tva. Sve ostalo se mo e u nekimdrugim okvirima ak i bolje prezentirati publici. Za usporedbu navodim asopis MOST (DHK) iliHrvatsku reviju(MH).

Tradicionalni literaran tribina na Sajmu knjiga 2005. je odr ana u subotu 22.10.2005.Teme na Sajmu knjiga:

1. Marijana Eresti : Krle aGesellschaft, Essay o ulozi hrvatskeliterature na primjeru njema kihprijevoda Miroslava Krle e.2. Anka Krsti -Legovi predstavljanagra ene knjige Matice Hrvatske za2004. godinu:DADI , arko Egzaktne znanosti uHrvata u doba prosvjetiteljstvaLEDERER; Ana:: Vrijeme osobnepovijestiOgledi o suvremenoj hrvatskoj dramii kazali tuBARBALI ; Radojica Fran i

MARENDI , Ivo: Onput kad smo partili Zapisi o posljednjim kvarnerskim jedrenjacima3. Michael König: KU , Sini a (ed.): Path-Dependent Development in the WesternBalkans - The Impact of Privatization.

Ve ernji program u sklopu Sajma knjige: predstavljanje knjige MireMe imurca: Frankfurtska veza Naklada Pavi , 2004.Roman Frankfurtska veza pripada kriminalisti kom anru koji usuvremenoj hrvatskoj knji evnosti nije bez korijena (Brixy, Pavli ,Tribuson, Bauer), ali onoj njegovoj podvrsti kojoj u na oj literaturigotovo da i nema traga, a to je pijunska proza. Nekad su, za vrijemeJugoslavije, istina, postojali autori koji su opisivali podvige tajnepolicije, no oni su rijetko kad dospijevali dalje od novinskefeljtonistike i propagande. Me imorec bi, dakle, mogao biti prvihrvatski pisac koji je na tragu izvrsnih uzora iz svijeta (Fleming, LeCarre) napisao uzoran - to zna i napet, uzbudljiv, zabavan – pijunskitriler.

1 cf Glasnik 2004. ff 16-17

6

Za asopis je Glasnik priredilakolegica Ana Katarina Krsti -Legovi intervju sa 100-godi njimpjesnikom DragutinomTadijanovi em. Tom prilikom jegrand signore hrvatske poezijapostao po asnim lanom na egdru tva.U nedjelju 09.10.2005. je u VilliClementine u Wiesbadenu odr anliterarna tribina i performansu uorganizaciji kolegice dr. DragiceMarije Anderle u ast na eg 100-godi njeg kolege.

5.11.2005. je odr an sastanak saHrvatskoeuropskim dru tvom uFrankfurtu (KEK e.V.)Dogovorena je suradnja u izvedbikulturnih programa i suradnja uredakciji asopisa za Rajnsko-majnsko podru je prema uzoru nalokalni casopis Rije Hrv. Kulturne zajednice iz Wiesbadena.

Na sastanku su predsjedni tva 05.11.05. prisutni su upoznti kako je samozvano predsjedni tvoHSKNJ odbilo prihvatiti prijedloge komisije. Predsjedni tvo je sa jednim glasom protiv, najaviloistup iz HSKNJ i proglasilo samozvano predsjedni tvo te krovne organizacije nelegalnim.Predsjedni tvo i lanovi dru tva AMAC su obavje teni o radu organizacije alumni-club-net, savezubiv ih studnata svau ili ta na njem kom govornom podru ju (D, A, CH). Predsjedni tvo jeprihvatilo prijedlog o u lanjenju u ovu me unarodnu orgnizaciju.

Na e dru tvo je iskoristilo gostovanje kolegiceLidije Bajuk u subotu 03.12.2005, u organizacijiHKZ Wiesbaden za bo ini susret lanovadru tva AMAC.

Ivica Ko ak

Vrednovanje stava publike na Sajmu knjiga 2004. izneseno naSajmu knjiga u Frankfurtu 2005.

Od tridesetak sudionika (me u kojima je bilo 7 lanova dru tvaAMAC) njih je 18 predalo ispunjeni anketni listi .

etiri su sudionika bila bez stalnog prebivali ta u SRNJ.Zadovoljstvo publike je izra eno u relativno visokim ocjenamapredava a (4,6 od mogu ih 5 bodova) kao i informativni sadr ajpredavanja (4,6).Ocjena vremena i mjesta (4,8) odr avanja tribine potvr uje da je sasajmom knjige napravljen dobar izbor.Iznena uje nas pak osrednja ocjena poznavanja dru tva AMAC injegova rada (3,6). Negativna korelacija (-0,5) prema pitanjima oinformativnosti i organizaciji iskazuje da unato zadovoljstvu sajavnim nastupom i sadr ajem, rad samog dru tva ostaje u sjeni.Zanimljiva je visoka spremnost (4,0) sudionika na suradnju ovakvihtribina. Potrebno je me utim naglasiti kako su i o ekivanja premadomovini velika, pozitivna korelacija (0,6) pokazuju kako upravo onikoji su spremni osobno sudjelovati o ekuju i zna ajnu participacijuDomovine (3,7) u tom anga manu.

ekivanja da Republika Hrvatska(3,7) doprinese financijskojkonstrukciji kulturnih tribina je u odnosu na spremnost sudionika(2,4) da snose tro kove su u prosjeku 36% ve a.