7/29/2019 Projekt--- (1998)

1/25

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.DIREKCIJA ZA PROIZVODNJU - SEKTOR ZA TERMOELEKTRANE

Sluba za pripremu izgradnje10000 Zagreb, Mieveka 15 A

PROJEKT TERM OEL EKTRANE N A U VOZN I U GL JEN2x350 M W

7/29/2019 Projekt--- (1998)

2/25

ENERGETSKA BUDUNOST - CISTE TEHNOLOGIJESPALJIVANJA UGLJENA-PROJEKTTERMOELEKTRANE 2 x 350 MW NA JADRANSKOJOBALI

Moderne termoelektrane spadaju u sam vrh civilizacijskih tehnolokihdostignua koja su u aspektima upravljanja i sigurnosti, efikasnosti,pouzdanosti i zatiti kao i kontroli u t j eca ja n a okoli usporediva sadostignuima avio industrije, svemirskih istraivanja ili modernimkoncepcijama automobilske industrije. Iako je svim ovim podrujimazajedniko da su otkria njihovih temeljnih fizikalnih principa stara okostot in jak godina, primjena novih tehnologija usavravanjem, u sutini'starih izuma', uinila ih je efikasnijim i pouzdanijim sve do, ne takodavno, nezamislivo blizu teoretski moguim dostizivim veliinama.Termoelektrana 2 x 350 M W na uvozni ugljen u razvojnim planovimaelektro- energetskog sustava ima strateki znaaj od posebnog interesaizgradnje nacionalne infrastrukture.

7/29/2019 Projekt--- (1998)

3/25

ZATO NA UGLJEN ?Svjetske rezerve ugljena su dosta tne prema procjenama rezervi ueksploatacijski dostupnim leitima za sl i jedeih 270 godina ukoliko senastavi pot ronja prema sadanjim stopama rasta . O va in j enica j a m istabilno st op skrbe i stabilnost politike cijena ovog energenta .Ugljen je kao primarni energent dostupan iz vie razli itih izvora o d koj ihsu za RH prema sadanjim analizama najat rakt ivnij i dobavljai izotvorenih ugljenokopa koji isporuuju energetske ugljene visoke kakvoe( s postotkom sumpora od oko 0.8%) iz Kolumbi j e i June Afrike. Izvoriu Sjevernoj Americi, Indoneziji i Australiji su upotrebom brodova od150,000 tona tako er konkuren tn i.Ci j ena energetskih ugl jena u posl jednjih 30 godina bi la je podlonapromjenama koje su usporedive sa promjenom kamatne s tope LIBOR naameriki dolar , to ugl jen svrstava u red svjetskih najstabilnij ih roba.Ci j ena ugljen a za na Projekt e se m ijen ja t i u skladu s pro m jeno mprosjene nabavne ci jene iste kategorije i kakvoe energetskog ugljenakoju su postigle zemlje Europske zajednice za proteldu godinu. Koliinakoju pros jeno nabavl ja ju zeml je EZ-a i Medi terana iz prekomorskihizvora, iznose 165 miliona tona godinje, od ega za potrebe

7/29/2019 Projekt--- (1998)

4/25

posebno za zemlje koje n e raspolau dovoljnim raspoloivim koliinamaplina. \Efikasnost dananj ih ugljenom loenih termoelektrana pot ie dobrimdijelom iz c i j ene goriva od 1 .3 U S cent i po proizvedenom kWh , to je uprosjeku vie nego dvostruko nia c i jena u usporedbi s na jmodern i j impostrojenjem kombi p linske turbine e lektrane na plin, gdje je ud io plina uci jeni proizvedene energije u rasponu od 2.8 do 5.3 U S cent i po kWh.

ZATO NE UVIJEK NA PLIN?Plin je nesporno ekoloki najprihvatlj ivij i energent pa i za proizvodnjuelektrine energije . U uvje t ima R H plin nije i komerc i ja lno najat rakt ivnij iprimarni energent u usporedbi s modernom te rmoelek t ranom na uvozniugljen.D a bi se energent kvalificirao kao energent za temel jnu proizvodnjuelektrine en ergije t reba izme u ostalih te hnikih kri teri ja zadovolji t i isli jedee:1. raspoloiv u do vol jn im kol i inam a posebno u zimskom periodu,

7/29/2019 Projekt--- (1998)

5/25

Ci jena pl ina uspore u ju i ju sa ci jenom ugljena e dugorono gledajuisigurno biti podlonija intenzivnijoj eskalaciji. Veliki potroai plina epuno pri je iscrpljenja rezervi biti suoeni s nekontroliranim promjenamacijena.Plin kao primarni energent po kriteriju pou zdanosti opskrbe i stabilnosticijene teko moe zadovoljiti strateko opredjeljenje da se bazna koliinaelektrine en ergije treba proizvesti iz en ergenta ija je opskrba najmanjepodlona rizicima.

ZATO NAJADRANSKOJ OBALI?Pomorska orijentacija RH i mogunost prihvaanja velikih brodovanosivosti do 150,000 tona omoguava direktan transport n a lokacijutermoenergetskog objekta. Niska cijena transporta znaajno e smanjitiukupnu cijenu goriva, doprema e biti pouzdana i ne e trebatiinfrastrukture kojom bi se ugljen transportirao npr. u kont inen ta ln i diozem lje. Op skrba elektrane je, ukoliko se nalazi direktno na obali,na jmanje osjetljiva n a bilo koje p orem eaje.Elektroenergetski sustav RH u smislu stabilnosti, posebno s obzirom na

7/29/2019 Projekt--- (1998)

6/25

ZATO 2 x 350MW?Rezultati analiza provedenih od niza nezavisnih institucija(HP,EBRD,EdF, i dr.) i H E P - a , u sklopu pripreme t emel jn ih eleaboratakoji se bave energetskim analizama, procjenama i rezultiraju Stratekimdugoronim planom izgradnje n ovih proizvodn ih jedin ica .Energetske bilance ukazuju potrebu za proizvodnjom od 20 T Wh godine

2010. (Hrvatska je 1990. troila 17 TWh, a 1991. izgub ila snagu od 650M W u termoelektranama n a ugljen lociranim u SRJ i BiH, dok sadanjapotronja iznosi 12.8 TWh) to ukupno zahtijeva izgradnju novih 1.500MW ti jekom slijedeih 13godina ( Plomin 2 je ukljuen).Prema navedenim analizama iskazana je neophodnost izgradnjetermoelektrane n a uvozni ugljen reda veliine snage 2 x 350 MW

namijenjene za proizvodn ju t em eljne e nergije , s putanjem u pogon prvogbloka ne kasni je od 2003.g i predvidivo optimalno putanje u pogondrugog bloka 2005.g.Veliina proizvodne jedinice primjerena je veliini elektroenergetskogsustava, prema kriteriju stabilnosti i fleksibilnosti pogona.Optimalni rezultati postiu se izgradnjom vie jedinica n a istoj lokaciji.N a taj nain postiu se utede kako u izgradnji tako i u pogonu i

7/29/2019 Projekt--- (1998)

7/25

ZATO NARUBU PARKA PRIRODE?H EP tem eljem iskustava sa sl in im ili inden t inim elektranam a koje radeu okruenju zatienih prirodnih bogatstava j ami da e ut jecaj biti uskladu sa zakonom propisanim granicama, te osigurava opremu zakont inu irano praen je rada e lektrane u sjeditu lokalne vlasti.U pravni postupak isho en ja lokacijske dozvole p redvi a izradu Stud ijeut jecaja n a okoli koja e cje lovito proci jenit i ukupni ut jecaj elektrane.Ukoliko se tijekom tog postupka, analizom predloene Studije ut jecaja n aokoli, ustanovi da su pojedini ut jecaj i n a okoli neprihvatlj ivi obziromna blizin u zatieno g parka prirode, organi dravne uprave e name tnu t inove stroe zahtjeve n a performanse e lektrane ili e se promijeni t ilokacija.

7/29/2019 Projekt--- (1998)

8/25

ZATO U TURISTIKOM PODRUJU?Utjeca j n a okoli rada termoelektrane je ispod zakonom" dozvoljenihgranica emisi ja i nee uzrokovat i promjene po okoli . Termoelektranaizvan ograde elektrane nema drugih ut jecaja na okoli. U gljen se skladitiu zatvorenom skladitu. Usputni proizvodi (pepeo, ljaka i gips) koj iimaju komercijalnu vrijednost skladite se u zatvorenim silosima imanipulaci ja je pneumatska u zatvorenim sustavima.U sklopu praenja emisi je i zakonom doputene imisi je n a re fe ren tn imtokama mjerenja u iroj okolici elektrane, prema posebnom programukont inu iranog monitoringa rada planira se on- line povezati sustavmjeren ja kakvoe zraka s kontrolnim stolom u termoelektrani i snadzornim mjes t ima pri upanijskim /centr ima. Z a primjenu ovakvogr jeenja po stoj i bogato iskustvo u zem ljam a Europske zajedn ice , posebnou sluajevima kad su e lektrane smje tene na rubu nacionalnih parkova,turis t ikih razvijen ih podru ja ili u blizini velikih urbanih ce ntara.

7/29/2019 Projekt--- (1998)

9/25

KOJE SU OSTALE KORISTI OD IZGRADNJE I POGONAENERGETSKOG IZVORA?

Izgradnja T E n a ugljen omoguit e stabilnu i je f t inu opskrbu temeljnomelektrinom energijom koja je ekoloki najprihvatljiviji energent, uDalmaci j i posebno obzirom na klimatske osobitosti m editeran ske klime , aposebno od presudnog znaaja za razvoj turist ike infrastruktu re visokekvali te te koja se t emel j i n a pouzdanoj i j e f t ino j energiji.Direktna korist po lokalnu zajednicu, osim u zaposlenosti i poreznomprilivu, je i u renti koja iznosi priblino o k o 8 m D E M godinje za obabloka prema sadanjem zakonu. Ovakva renta daje lokalnoj zajednicikredibilitet za pokretanje razliitih gospodarskih programa zavisno odPrograma razvoja i prostornog ure enja lokalnih opina. Obzirom da jevijek pogona e lektrane 25+15 godina, pun i efekt priliva bud u e rentemoe se koristit i kroz dugorone kreditne aranmane od npr. l O godina.Direk tn i pozitivni efekti uestvovanja domae industrije u izgradnji sepredvi a ju do 200 mil. U S $ u oblasti gra evinarstva, strojogradnje,izrade energetske opreme i montanih radova.Predvi eni M odel financ iranja izgradnje om oguava daljnje gospodarskearanmane sa krajnjim dometom u me unarodn im kom penzac i jsk im

7/29/2019 Projekt--- (1998)

10/25

Kriteri j i za izbor lokacije prema EES- uProb lema t ika po v i en ja napona p ovor i t ima u j u n o m dijelu E E S -aH E P - a usli jed izraene generaci jeja lovih snaga (pogotovo pri niimop t e r een j ima i nou)Po t r eba za kom pen zac i jom t eja love energi je (i do 150 M V A r )izgradnjom TE n a 400 kV voduM el ine - Obrovac - Konjsko.

Nadomje t avan j e planirane an e iz gr a e n e N E (Virili Pag) usmislu vezan og rada sa RH EObrovac (2x155 M W)Optimiranje rada R H E Obrovac ucrpnom reimu rada a t imeakumul i ranje energi je za potrebepr i vrnim opt e reen jima

KA ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje i izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

11/25

U k u p n a svje tska t rgovina ugl jenom iznosi godinje 470 mil iona tona( p o d a c i za 1996.):Italija u v o z i 16.6 mil iona tonaJ apan uv ozi 126.3 mil iona tonaN i zozemska u v o z i 16.8 mil ionatonaBelgi ja uv ozi 12.8 m il iona tonaD a n s k a uv ozi 13.1 mil iona tonapanjolska u vozi 13.1 m i l i o n t o n aPor tugal u v o z i 5 .3 m il iona tona

CUENA ENEROETSKOO UGLJENA

978 1960 1982 1984 1986 1988 1990 1992 1994 1

i$KA ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje i izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

12/25

Pot ron ja e lekt r in e e ne rgij e u Hrva t sko j1970.- l990. poras t po tronje el, energi je ,bio je 2,64 puta ili 5% godinje.N akon 1990. sm anje n je pot ronje (zbog tra ta )1995. Potronja 10,68 TWh to je 72,4 % ,potronje iz 1990.2010. g o d .. p r e d vi a se potronja od 20,1 BTWh (vii scenario) odnosno 17,5 T W h(n i i s cena r io ) P r o g n o ze rasta potronje el . energ i je uHrvatskoj - izvor PROH ES Inst itut "HrvojePo a r"

25,0020,00

1998. god. pred vi en o upu tan je T E Plomin(210MW)1998. Iz pogona zbog dotra j alosti izlazekotlovi l i 2 T E - T O Z a g r e b1999. Iz pogona izlazi kotao l E L - T OZagreb ( l l M W)2010. god manjak od 820 - 1340 MW

visi s ce n a n oD nii scenario

2000 2005 2 0 1 0

E L E K T R O P R I V R E D ASluba zapripremu izgradnje i izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

13/25

O SN O VN I TE H N I K I P O D AC I- osnovni pokazatelji elektraneivotni vijek: 200.000 sati, 25+ 15 godinasnaga bloka n a pragu elektrane: 350-380 M W

proizvodnja el. energije :2625- 2850 G W h / g o d korisnost (min): 43,5 %* svedeno n a 7500 sati/god pogona nazivnom snagom

KA ELEKTROPRIVREDASluba zapripremu izgradnje i izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

14/25

D O P R E M A I ISTOVAR U G L J E N A ugljen e se dopremati brodovima do 100.000ton a no sivosti iz prekomorskih zemaljaIstovar:Alternativa l koritenje luke Bakar i prijevoz barama 5- 7

t isu a tona do uvale PoratAlternativa 2 izgradnja luke na lokaciji

'K A ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje i izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

15/25

POSTROJENJE Z A T R A N S P O R T U G L J E N Aistovar ugl jena s na jsuvrem en ijim u re a jim a tako da nedolazi ni do najmanjeg prosipanja ugl jene prainetransport do deponi je u zatvorenim transporteriman a svim presipnim mjest ima upotr i jebi t e se finorasprskivanj e vodomdeponi j ugl jena e biti zatvorene izvedbe

'K A ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje l Izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

16/25

Karakteristike ugljenapostrojenje je dimenzionirano za ugljen slijedeihsvojstava: vlaga(ukupno) 23 M J / k g

sumpor < 1.5 %H ardgrove in de ks 45- 95kuje se preteito nabavka ugljena s manjim postotkom sumporaKA ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu Izgradnje l izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

17/25

P relim inarna proc jen a god in jih ko li in a pot ron jevapnenca i pro izvod n je gipsa, pepela i ljake

gips(proizvodnja)pepeo(proizvodnja)ljaka(proizvodnja)vapnenac(potronja)

l blok[t]65.00068.00017.00044.000

2 bloka [ t]130.000136.00034.00088.000

'K A ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje / izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

18/25

Pred vi e n i kapaciteti skladita otpadnih tvarivapnenacgipspepeoljaka

Iblok7.000 m37.500 m3

za 36 sati maksimalneproizvodnje2.000 m3

2 bloka14.000 m315.000 m3

za 36 sati maksimalneproizvodni e4.000 m 3

< KA ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje i izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

19/25

Koritenje otpadnih materijala cementna industr i ja gips kao konani proizvod u procesu

od sum po ravan ja koristi t i e se zajedno spepelom kao sirovina u tvornicam a cem enta tehnoloki proces proizvodnje cementa

dozvoljava koritenje pepela i gipsa i to u udjelu25- 30% pepela i 5% gipsa

'KA ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje i izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

20/25

Koritenje otpadnih m ate rijala grubi gra evin ski radovi pepeo i ljaka e se doradom u pos tro jen ju zapeletizaciju upotrijebiti u obliku granu lata kao

podloga kod grubih gra evin skih radova kao tosu aerodromi, ceste i si. pred n ost tako dobivenog granulata je u n jegovo jniskoj cijeni, potpunoj inertnosti i niskimtransportnim trokovima, jer se za otpremum ogu korist i t i brodo vi za doprem u u gljen a

KA ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje i izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

21/25

EMISIJA SO 2emis i ja SOi [mg/m 3]

400

200dozvol jena razina emisije p oeu ro p s k im s t a n d a rd im arazna e m s e u z p r m e n uW F G D s u s t a v a o d s u m p o r a v a n j a

'K A ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje i izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

22/25

J-

Z A T I T A P R I R OD E - EMISIJA N O X.najmoderni j im sistemom izgaranja e se emis i jaduikovih oksida N O X svesti na po europskimstan dardim a za do vo l javaju ih 320 m g / m 3(dozvol jeno je 650 m g / m 3) , a p re d vi e n a je ipr imjena SC R sustava ko ji rui e m isi ju N O X zadodatnih 80%, t j. na m an je od 65 m g / m 3

"K A ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje i izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

23/25

EMISIJA NOXemis i ja N O X [mg/m ]

650dozvoljena rai naemisijepoeuropskim standardimaprimjena najmodernijegizgaranja

?,>

'K A ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje i izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

24/25

Z A T I T A P R I R O D E - K R U T E E ST IC Eprimjenom elektrostatskih filtera e se izdvojiti kruteest ice iz dim n ih plinova, tako da e n jihov udio udimnim plin ovim a izno sit i manje od 50 mg/ m 3 t ozadovoljava i n ajstro e europske normedisperzi ju ostatka emis i je e pospje i t i visok d imnjakkotla, te e koncentrac i ja krut ih es t ica u zraku unepos redno j i dal jnjoj okolici bi t i u skladu s europskimn o r m a m a

'K A ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje i izgradnju

7/29/2019 Projekt--- (1998)

25/25

EMISIJA K R U T I H CESTICA N A I Z L A Z U IZ D I M N J A K A

udio krutih estica u dimnim plinovima nakonelektrostatskog fi ltera (kor isnost filtera je 99 .67%)- manje od 50 mg/m 3

koncentracija estica u zraku u neposrednoj idaljnjoj okol iciC98< 0.120 m g / m 3 < 0.075 m g / m 3

K A ELEKTROPRIVREDASluba za pripremu izgradnje i izgradnju