7/25/2019 1. Luxemburg
1/2
ROSA LUXEMBURG, PRAVO NACIJA NA SAMOODREENJE
Nakon Lenjinovog vienja pitanja nacije, koje prije svega gleda naciju
iz kuta praktinog sada, imamo priliku baviti se i suprotstavljenimstajalitem o naciji koje je najbolje izrazila velika revolucionarka Rosa
Luxemburg Na samom poetku valjalo bi naglasiti one najosnovnije i
najbitnije momente rasprave Rose Luxemburg kojim se ovaj sa!etak bavi,
a to su pravo nacije na samoodreenje, "arxov i #ngelsov odnos prema
naciji, odnos nacionalnog i klasnog te politiko odreenje tadanje
socijaldemokracije
$ravo nacije na samoodreenje je temelj ove rasprave Rose
Luxemburg kojom rasprava zapoinje i mogli bismo re%i da se Luxemburg
ne bavi nacijom kao takvom, nego precizno i sa!eto uspijeva obu&vatiti
problematiku politikog ostvarenja nacionalne slobode $itanje koje
Luxemburgova postavlja jest kako je mogu%e da se u programu ruske
socijaldemokracije kao deveta toka nalo i pravo nacija na
samoodreenje usprkos ve% de'niranim tokama o jednakosti pred
zakonom, jezinim pravima, autonomiji, itd Rosa Luxemburg smatra kako
se ruska socijaldemokracija, ba kao i austrougarska svojevremeno,
rjeavaju%i pitanje nacija, nasukala na bur!oasku predrasudu o
samoodreenju Ruski socijaldemokrati su pri&vatili rezoluciju
(nternacionalnog )ocijalistikog kongresa, koji se odr!ao *+- godine u
Londonu, tumae%i je potpuno suprotno samoj intenciji .ongresa Ruska
socijaldemokracija je naelo samoodreenja, koje je .ongres naglasio kao
pravo koje mo!e za!ivjeti samo ostvarenjem socijalizma, poela tumaiti
kao praktinu vodilju politikog djelovanja $ravo nacija na samoodreenje,
ka!e Luxemburgova, nema nikakvi& praktini& smjernica kojima bi se
uinkovito rijeila nacionalna pitanja, osim jednoga, a to je borba
proletarijata protiv svakog oblika nacionalnog ugnjetavanja No, ova
smjernica ne proizlazi iz nacionalne problematike, nego je sadr!ana u
op%em odreenju politikog djelovanja proletarijata, a to je borba protivsvakog oblika ugnjetavanja /nanstveni socijalizam iznikao iz rada "arxa i
#ngelsa ne mo!e nego znanstveno pristupiti razliitim problemima i
ureenjima politikog !ivota, dakle prouavati i& ne kao meta'zike
pojave, nego uzimaju%i u obzir materijalne drutvene uvjete danog
povijesnog trenutka u kojima se odreeni 0enomeni pojavljuju Na osnovi
toga Rosa Luxemburg kao primjer uzima metodu koju su koristili "arx i
#ngels u odnosu prema razliitim nacionalnim pitanjima svoga doba 1ni
su svakom nacionalnom pitanju poklanjali razliiti stupanj pa!nje s obzirom
na va!nost pojedinanog nacionalnog pitanja u odnosu na internacionalnoosloboenje proletarijata 2ez imalo idealizma, Luxemburgova dodaje kako
7/25/2019 1. Luxemburg
2/2
i& to nije spasilo mogu%i& greaka, ali su izbjegavanjem primjene unaprijed
zadanog naela na razliite sluajeve bili u pravu u danom trenutku .ao
najeklatantniji primjer "arxovi& i #ngelsovi& evaluacija, Rosa Luxemburg
navodi nji&ovo vienje vicarskog opiranja &absburkoj &egemoniji kao
reakcionarnog, a maarskog opiranja kao progresivnog 3idljiva razlika jesamo u jednom 4 u povijesnom trenutku odnosno polo!aju proletarijata i u
odnosu na njega djelovanju progresivni& i reakcionarni& snaga 5koje u
razliitim drutvenim i povijesnim kontekstima mogu igrati razliite,
progresivne ili reakcionarne, uloge6
.ada govorimo o politikom djelovanju socijaldemokratski& partija i
mogu%nosti nacionalnog samoodreenja u okviru kapitalizma,
Luxemburgova donosi manje ili vie aktualna stajalita i vienja
kompleksnosti situacije 1na smatra kako je u kapitalizmu nacionalno
samoodreenje potpuna utopija 5za razliku od Lenjina koji je nalaziopozitivne primjere6, navode%i argumente i nastoje%i pokazati kakav stav
treba zauzeti socijaldemokracija "oderni kapitalistiki razvoj stremi tome
da ukine razliite nacionalne egzistencije i za to koristi najmo%nije oru!je,
gospodarski i ekonomski razvoj koji vodi ovisnosti manji& nacija7 ne daje
im neovisnost .ada govorimo o pitanju nominalne neovisnosti ve% tada je
Luxemburgova primijetila da se radi o iluziji, koju danas mo!emo s pravom
proglasiti pravilom u kapitalizmu gdje se jami nominalno samoodreenje
5to je samo po sebi kontradiktorno6 potpunoj ekonomskoj podlo!nosti 8
takvom politikom okoliu postojanje socijaldemokracije pokazuje da nacijane postoji i da je politiki produkt projekta bur!oaskog liberalizma jer nitko
ne mo!e govoriti u ime itave nacije, pa stoga zadatak socijaldemokracije
nije zapletanje u nacionalne rasprave i pretendiranje na nacionalnu
ukupnost, nego borba za interese proletarijata ijim ostvarenjem se
ostvaruje ukupnost svakog samoodreenja pa tako i nacionalnog
)amoodreenje nacija je mogu%e samo onda kada ljudsko drutvo
preuzme kontrolu nad drutvenim procesima
"ateo Radi%
Top Related