7/25/2019 1. Luxemburg

1/2

ROSA LUXEMBURG, PRAVO NACIJA NA SAMOODREENJE

Nakon Lenjinovog vienja pitanja nacije, koje prije svega gleda naciju

iz kuta praktinog sada, imamo priliku baviti se i suprotstavljenimstajalitem o naciji koje je najbolje izrazila velika revolucionarka Rosa

Luxemburg Na samom poetku valjalo bi naglasiti one najosnovnije i

najbitnije momente rasprave Rose Luxemburg kojim se ovaj sa!etak bavi,

a to su pravo nacije na samoodreenje, "arxov i #ngelsov odnos prema

naciji, odnos nacionalnog i klasnog te politiko odreenje tadanje

socijaldemokracije

$ravo nacije na samoodreenje je temelj ove rasprave Rose

Luxemburg kojom rasprava zapoinje i mogli bismo re%i da se Luxemburg

ne bavi nacijom kao takvom, nego precizno i sa!eto uspijeva obu&vatiti

problematiku politikog ostvarenja nacionalne slobode $itanje koje

Luxemburgova postavlja jest kako je mogu%e da se u programu ruske

socijaldemokracije kao deveta toka nalo i pravo nacija na

samoodreenje usprkos ve% de'niranim tokama o jednakosti pred

zakonom, jezinim pravima, autonomiji, itd Rosa Luxemburg smatra kako

se ruska socijaldemokracija, ba kao i austrougarska svojevremeno,

rjeavaju%i pitanje nacija, nasukala na bur!oasku predrasudu o

samoodreenju Ruski socijaldemokrati su pri&vatili rezoluciju

(nternacionalnog )ocijalistikog kongresa, koji se odr!ao *+- godine u

Londonu, tumae%i je potpuno suprotno samoj intenciji .ongresa Ruska

socijaldemokracija je naelo samoodreenja, koje je .ongres naglasio kao

pravo koje mo!e za!ivjeti samo ostvarenjem socijalizma, poela tumaiti

kao praktinu vodilju politikog djelovanja $ravo nacija na samoodreenje,

ka!e Luxemburgova, nema nikakvi& praktini& smjernica kojima bi se

uinkovito rijeila nacionalna pitanja, osim jednoga, a to je borba

proletarijata protiv svakog oblika nacionalnog ugnjetavanja No, ova

smjernica ne proizlazi iz nacionalne problematike, nego je sadr!ana u

op%em odreenju politikog djelovanja proletarijata, a to je borba protivsvakog oblika ugnjetavanja /nanstveni socijalizam iznikao iz rada "arxa i

#ngelsa ne mo!e nego znanstveno pristupiti razliitim problemima i

ureenjima politikog !ivota, dakle prouavati i& ne kao meta'zike

pojave, nego uzimaju%i u obzir materijalne drutvene uvjete danog

povijesnog trenutka u kojima se odreeni 0enomeni pojavljuju Na osnovi

toga Rosa Luxemburg kao primjer uzima metodu koju su koristili "arx i

#ngels u odnosu prema razliitim nacionalnim pitanjima svoga doba 1ni

su svakom nacionalnom pitanju poklanjali razliiti stupanj pa!nje s obzirom

na va!nost pojedinanog nacionalnog pitanja u odnosu na internacionalnoosloboenje proletarijata 2ez imalo idealizma, Luxemburgova dodaje kako

7/25/2019 1. Luxemburg

2/2

i& to nije spasilo mogu%i& greaka, ali su izbjegavanjem primjene unaprijed

zadanog naela na razliite sluajeve bili u pravu u danom trenutku .ao

najeklatantniji primjer "arxovi& i #ngelsovi& evaluacija, Rosa Luxemburg

navodi nji&ovo vienje vicarskog opiranja &absburkoj &egemoniji kao

reakcionarnog, a maarskog opiranja kao progresivnog 3idljiva razlika jesamo u jednom 4 u povijesnom trenutku odnosno polo!aju proletarijata i u

odnosu na njega djelovanju progresivni& i reakcionarni& snaga 5koje u

razliitim drutvenim i povijesnim kontekstima mogu igrati razliite,

progresivne ili reakcionarne, uloge6

.ada govorimo o politikom djelovanju socijaldemokratski& partija i

mogu%nosti nacionalnog samoodreenja u okviru kapitalizma,

Luxemburgova donosi manje ili vie aktualna stajalita i vienja

kompleksnosti situacije 1na smatra kako je u kapitalizmu nacionalno

samoodreenje potpuna utopija 5za razliku od Lenjina koji je nalaziopozitivne primjere6, navode%i argumente i nastoje%i pokazati kakav stav

treba zauzeti socijaldemokracija "oderni kapitalistiki razvoj stremi tome

da ukine razliite nacionalne egzistencije i za to koristi najmo%nije oru!je,

gospodarski i ekonomski razvoj koji vodi ovisnosti manji& nacija7 ne daje

im neovisnost .ada govorimo o pitanju nominalne neovisnosti ve% tada je

Luxemburgova primijetila da se radi o iluziji, koju danas mo!emo s pravom

proglasiti pravilom u kapitalizmu gdje se jami nominalno samoodreenje

5to je samo po sebi kontradiktorno6 potpunoj ekonomskoj podlo!nosti 8

takvom politikom okoliu postojanje socijaldemokracije pokazuje da nacijane postoji i da je politiki produkt projekta bur!oaskog liberalizma jer nitko

ne mo!e govoriti u ime itave nacije, pa stoga zadatak socijaldemokracije

nije zapletanje u nacionalne rasprave i pretendiranje na nacionalnu

ukupnost, nego borba za interese proletarijata ijim ostvarenjem se

ostvaruje ukupnost svakog samoodreenja pa tako i nacionalnog

)amoodreenje nacija je mogu%e samo onda kada ljudsko drutvo

preuzme kontrolu nad drutvenim procesima

"ateo Radi%