ERSTE BANK - ssmb.hr kolski_kurikulum_2009.-2010._finalni... · stvarna osnova škole, studija...

Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-725 f aks. 855-329 E-mail: [email protected] Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-1100108894 ERSTE B ANK 1

Srednja škola Mate Blažine – Labin Školski kurikulum 2009.-2010.


S A D R Ž A J

1. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ..........................................................................................4

2. OSNOVNE ODREDNICE ŠKOLSKOG I STRUKOVNOG KURIKULUMA........................................6

3. KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA ........8

4. MISIJA I VIZIJA ŠKOLE ............................................................................................................19

4.1. Vizija škole.....................................................................................................................................................................19

4.2. Rad na kreiranju strateškog plana poboljšanja kvalitete rada škole ....................................................................19

Školski razvojni plan 2004. .................................................................................................................................................19



Više o temi: ...........................................................................................................................................................................23

VIZIJA I STRATEŠKO PLANIRANJE ...............................................................................................................................23

5. PODRUČJA RADA I PROGRAMI ..............................................................................................27

6. NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI ...........................................................................................28

6.1. Nastavni planovi i programi GIMNAZIJA..................................................................................................................28

6.2. Nastavni planovi i programi EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA.............................31

6.3. Nastavni planovi i programi ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO..................................................................34

6.4. Nastavni planovi i programi TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA ...............................................................................................................................................................36

6.5. Nastavni planovi i programi EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA.............................38

6.6. Nastavni planovi i programi STROJARSTVA, ELEKTROTEHNIKE I RAČUNALSTVA ...................................39

6.7. Nastavni planovi i programi POMOĆNO ZANIMANJE ..........................................................................................41

7. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI ...............................................................................................42

Literarno-racitatorska družina ............................................................................................................................................43

Novinarska grupa .................................................................................................................................................................44

Dramska radionica FLACIUS na hrvatskom jeziku ........................................................................................................44

Filodramska grupa na talijanskom jeziku .........................................................................................................................45

GLOBE grupa .......................................................................................................................................................................46

UNESCO SEMEP projekt ...................................................................................................................................................46

Znanost mladima - kemijska grupa, biološka grupa, grupa mladih geografa.............................................................46

Mladi tehničari - robotika.....................................................................................................................................................47

Grupa elektrotehničara........................................................................................................................................................47

Projekt THIS IS OUR TIME ................................................................................................................................................48

Grupa za informatiku ...........................................................................................................................................................48

Grupa instalatera grijanja i klimatizacije ...........................................................................................................................49

Školsko športsko društvo ....................................................................................................................................................49

Učenička zadruga ................................................................................................................................................................50



8. DODATNA I DOPUNSKA NASTAVA..........................................................................................51

Pjevački zbor – dodatna......................................................................................................................................................51

Grupa za likovni – dodatna.................................................................................................................................................52

Vijeće učenika – dodatna....................................................................................................................................................53

Debatni klub – dodatna .......................................................................................................................................................53

Grupa za engleski – dodatna za II. razrede gimnazije...................................................................................................54

Grupa za engleski – dodatna za IV. razrede gimnazije i strukovne škole ..................................................................54

Grupa za njemački – dodatna ............................................................................................................................................55

Grupa za povijest – dodatna ..............................................................................................................................................55

Grupa za geografiju – dodatna ..........................................................................................................................................56

Grupa za biologiju – dodatna .............................................................................................................................................57

Grupa za ekologiju i kemiju – dodatna .............................................................................................................................58

Grupa za ekologiju i biologiju – dodatna ..........................................................................................................................59

Grupa za matematiku - dopunska za I. i II. razrede trogodišnjeg strukovnog usmjerenja .......................................60

Grupa za matematiku – dodatna, priprema za natjecanja i za polaganje državne mature......................................60

Grupa za trgovinsko poslovanje - dopunska za I., II. i III. razrede trogodišnjeg strukovnog usmjerenja (zanimanje prodavač) ..........................................................................................................................................................61

Pripreme iz matematike za polaganje ispita državne mature – dodatna nastava za IV. razrede ekonomskog usmjerenja.............................................................................................................................................................................61

9. IZBORNA I FAKULTATIVNA NASTAVA .....................................................................................62

9.1. Izborna nastava ............................................................................................................................................................62

9.2. Fakultativna nastava ....................................................................................................................................................69

10. PLAN JAVNIH I KULTURNIH AKTIVNOSTI ŠKOLE ..................................................................71

9.1. Izleti i ekskurzije ...........................................................................................................................................................71

11. PROJEKTI ŠKOLE..................................................................................................................76

11.1. Školski projekti............................................................................................................................................................76

Projekt „Naš put u kreiranju kvalitetne škole“ ..................................................................................................................... 76

Projekt „Uspješan učenik“ - trening socijalnih vještina........................................................................................................ 78

Karijerni kutak .................................................................................................................................................................... 79

11.2. Međunarodni projekti .................................................................................................................................................80

Međunarodna suradnja s Norveškom................................................................................................................................. 81

Partnerstvo sa školom „Berufskolleg“, Opladen ................................................................................................................. 82

Interkulturalna suradnja s Italijom....................................................................................................................................... 83

EU projekt Leonardo da Vinci............................................................................................................................................. 85

GLOBE projekt ................................................................................................................................................................... 86

UNESCO SEMEP projekt................................................................................................................................................... 87

AWERES projekt ................................................................................................................................................................ 88

12. IZVANNASTAVNI PROGRAMI ................................................................................................90

12.1. Godišnji kalendar obilježavanja značajnih datuma za 2009./2010. ...................................................................90



1. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

(Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi)

Nacionalni okvirni kurikulum donosi smjernice i načine unapređivanja odgoja i obrazovanja u hrvatskome društvenom kontekstu radi osiguravanja što kvalitetnijeg sustava školstva:

- okvirno određuje predškolski odgoj, opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u osnovnoj školi te opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u srednjoj školi.

- temeljni je dokument koji na nacionalnoj razini donosi: - vrijednosti, opće ciljeve i načela odgoja i obrazovanja, - koncepciju učenja i poučavanja, - određuje odgojno-obrazovna postignuća na određenim stupnjevima učenikova

razvoja, odnosno postignuća za određene odgojno-obrazovne cikluse i odgojno-obrazovna područja,

- utvrđuje načine i kriterije vrjednovanja i ocjenjivanja. - razvojni je dokument, otvoren za promjene i poboljšanja ovisno o potrebama i

razvojnim težnjama na području odgoja i obrazovanja, a promjene će se temeljiti na rezultatima istraživanja i rezultatima vrjednovanja.

Razvidni su iskoraci Nacionalnoga okvirnog kurikuluma: - u primjeni kurikulumskog pristupa koji se temelji na kompetencijama učenika, a ne

više na sadržaju, - primjenjuje holistički pristup u izboru i organizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja, - unosi transparentniji rad u ostvarivanju odgojno-obrazovnih vrijednosti i ciljeva,

osnažuje i unapređuje odgojnu dimenziju, - a pretpostavka je vrjednovanju i samovrjednovanju odgojno-obrazovnoga i školskog

rada.

Vrjednovanje svih kurikulumskih sastavnica osnova je za: - praćenje i pravodobno interveniranje u odgojno-obrazovnom sustavu radi trajnoga

održavanja obrazovnih standarda i unapređivanja kvalitete. - temelj je za izradbu svih ostalih kurikulumskih dokumenata. - osnova je za izradbu školskog kurikuluma.



(Milvija Marković, obrazovni konzultant, METACOGNITA)

2. OSNOVNE ODREDNICE ŠKOLSKOG I STRUKOVNOG KURIKULU MA



3. KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA

Sukladno novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dužni smo

po čl. 28. donijeti Školski kurikulum i usvojiti ga na Školskom odboru. Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada, a učenički dom na temelju godišnjeg plana i programa rada. Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju Nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.

Školskim kurikulumom se utvrđuje: - aktivnost, program i/ili projekt - ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta - namjena aktivnosti, programa i/ili projekta - nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost - način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta - vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta - detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta - način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja. Školski kurikulum donosi školski odbor do 15. rujna tekuće školske godine na

prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća. Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku.

Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku, ako je objavljen na mrežnim stranicama škole (www.ssmb.hr).



Više o temi: KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO-OBRA ZOVNOG RADA - ŠKOLSKI KURIKULUM (Vladimir Jurić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) Definicija kurikuluma: Kurikulum podrazumijeva opsežno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne elemente, ustrojstvo te kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa. Kurikulum i funkcije škole - temeljne funkcije škol e: Reprodukcija i daljnji razvoj društva. Porast humanosti. Prijenos kulture. Škola kao selekcijska instanca. Škola kao administrativna institucija. Škola kao ekonomska institucija. Kurikulum i funkcije škole: Škola je institucija personalizacije. Njena obvezna zadaća je da pomaže osobi, najviše što je moguće u NJENOM razvoju, posebno u nastavi, povećavajući joj duhovne i mentalne snage. Tu se prvenstveno ide za duhovnim kultiviranjem putem promjene znanja i osjećaja unutar glavnog cilja, razvoja osobnog mišljenja. Integracijska funkcija (uvođenje u društveno-politički sustav, preko integracije u tim, orijentacije spram cilja). Socijalizacijska funkcija (podrazumijeva institucionalno posredovanje tipičnih obrazaca ponašanja). Pedagoške funkcije škole. Obrazovna ili personalizirajuća funkcija (Posebna znanja; otvoriti posebne domete svijesti, dosegnuti razvoj osobnosti). Kurikulum i autonomnost škole: Odnos između oktroiranog i školskog kurikuluma. Kurikulumska sloboda i autonomija škole. Kompetencije stručnih timova škole. Ovisnost o standardima (tko, kojim slijedom i na kojoj razini). Glavna zada ća školskoga kurikuluma: Izgradnja jedinstvenog profila škole. Individualnog koncepta škole iz kojeg proizlaze smjernice nastavnog plana. Vidljivost konkretne povezanosti zajednice učitelja i zajednice učenika Školski kurikulum – indikator razumijevanja nacion alnog kurikuluma: Uobičajen obrazac plana i programa rada škole. Ne sadrži elemente vrednovanja. Općenito nedostaju bitne sastavnice kurikuluma. Neophodnost promjene obrasca Determinante školskog kurikuluma: Kurikulum i tendencije razvoja škole. Kritika postojećeg školskog sustava sa stajališta razvojnog kurikuluma. Struktura budućeg školskog obrazovanja. Usporavajući momenti. Sudjelovanje pedagogijskih znanosti. Kurikulum i različitost razvoja škola. Što čini školski program istinski interesantnim nekoj šk oli? Školski program pruža nastavnicima perspektivu. Škola mjesto stabilne motivacijske strukture, osobnog djelovanja i uključivanja u procese razvoja škole. Odgovori na složena pitanja nastave. Izgradnja dugoročne strukture kooperativnosti u kolegiju. Kako su obrazložena o čekivanja: Prognoze školskog programa. Temelji očekivanja; stvarna osnova škole, studija uspješnosti (dobro vodstvo, visok stupanj zadovoljstva učenika, pedagoški radni konsenzus učitelja). Timovi i njihova kooperativnost: Razredni tim - Kurikularni krug - Školski kurikulum. Gdje smo kao škola? (Skupina individualaca? Kolektiv? Tim?) Što želimo? Što želimo postići? Koje su naše etičke vrednote? Odgojni ciljevi: Za koje se odgojne zadaće osjećamo odgovorni? Koje postupke primjenjujemo u nastavi u formiranju osobnosti? Što činimo kao tim da učenici razviju socijalne kompetencije? Ocjena uspjeha: Što je zajedničko u vrijednosnim pretpostavkama o učinkovitosti i procjeni u timu? Kako provodimo procjenu i provjeru učinkovitosti u smislu razvoja mišljenja izvan okvira nastavnog predmeta? Kako se rezultati procjene evaluiraju u timu? Pristup razlikama: U čemu se slažu, a u čemu razlikuju pojedini nastavnici u procjeni sposobnosti pojedinog učenika? Koja su iskustva u istodobnom poticanju i zahtijevanju darovitih skupina učenika? Koje prethodno usavršavanje trebaju proći nastavnici za složeni rad u pristupu heterogenim skupinama učenika?



Koje zada će treba ispuniti školski kurikulum? Glavna zadaća izgradnja profila škole kao individualnog koncepta škole. Razviti unutarnju inovacijsku dinamiku. Učiniti izvanjski transparentnim. Orijentacija: Realističnost školskog kurikuluma. Koje elemente treba sadržavati školski kurikulum. Kako započinje ostvarenje kurikuluma, na što se nadograđuje i na koju tradiciju. Koje razvojne korake može učiniti škola. Tko treba sudjelovati. Kako se može podržati školski kurikulum. Koje se zadaće postavljaju pred upravu škole. Koje zadaće ima školski nadzor. Što će promicati školski kurikulum. Tko treba odobriti školski kurikulum. Kako stojimo s njegovim prihvaćanjem. Kako uključiti roditelje – lokalnu zajednicu. Pripreme za izradu kurikuluma:

- Snimanje (registriranje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program, analiza školskih dokumenata) - STANJE

- Kvalifikacija (određivanje vrste posla i projektiranje mogućih aktivnosti) - ŠTO - Kvantifikacija (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih

aktivnosti) - KOLIKO - Orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata - KAKO - Orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće aktivnosti (nastavnik, stručni suradnik,

liječnik i slično) - TKO - Odabiranje aktivnosti i poslova za godišnji plan i za perspektivni plan škole. - Rangiranje utvrdenih aktivnosti prema stupnju važnosti (zajednička procjena

nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja). - Uvid u iskustva drugih škola i u literaturu. - Eventualna analiza dosadašnjih vlastitih programa i uvažavanje praćenja i bilježaka. - Predviđanje upotrebe postojećih instrumenata i izrada novih. - Procjenjivanje dimenzija programskih sadržaja (informativna, deskriptivna, analitička

razina i slično). - Utvrđivanje povoljnih i nepovoljnih okolnosti za provođenje pojedinih dijelova

programa (realni okviri programa). - Raspoređivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim područjima. - Raspoređivanje dijelova kurikuluma s obzirom na logične, tematske i vremenske

okvire. - Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su izuzetno važni za tu godinu. - Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su veza s proteklim godinama. - Posebno označavanje dijelova kurikuluma za koje je potrebna daljnja programska

razrada u obliku složenijih projekata. - Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji se ne mogu vremenski točnije odrediti. - Planiranje vremenskih rezerva za svaki pojedini dio segment i ukupnih vremenskih

rezerva. Više o temi: MODERAN I SUVREMEN STRUKOVNI KURIKULUM CARDS program Europske Unije za Republiku Hrvatsku. Strukovno obrazovanje i usavršavanje. Osposobljavanje i usavršavanje nastavnika i ravnatelja strukovnih škola. Novi model škole (Tauno Tertsunen, docent Häme Polytechnic, College za strukovno obrazovanje nastavnika)

Poučavanje i učenje nije samo sporazum/ugovor/dogovor nastavnika i učenika. Nastavnici su pedagoški stručnjaci i obično imaju dobre profesionalne vještine vezane uz predmet svog poučavanja. Učenici moraju biti motivirani da uče, te je važno uzeti u obzir njihova mišljenja kad planiramo svoj proces poučavanja. Treća strane ugovora o učenju je svijet rada. Nastavnici trebaju znati što poučavati, a te informacije mogu dobiti iz svijeta rada. Učenici također dobivaju informacije o tome koje vrste vještina iz svijeta rada moraju imati na



kraju obrazovanja. Svijet rada može utjecati na programe (kurikulume), i kroz takvu suradnju dobiva bolje stručne osposobljene radnike iz centara strukovnog obrazovnaja i usavršavanja. Dakle, polazna osnova za suradnju između nastavnika, onih koji uče i svijeta rada postoji.

Tripartitni sporazum kao alat za izradu modernog ažuriranog kurikuluma.

Ideja, odnosno svrha tripartitnog sporazuma je povećati predanost svih partnera učenju i pružanju svih vrsta potpore procesu učenja (npr. tutorstvo).

Nastavnici kao strana u izradi suvremenog kurikulum a

Uloga strukovnih nastavnika u razvoju kurikuluma jednako je važna kao i uloga ostalih partnera. Uloga strukovnih nastavnika u razvoju modernih kurikuluma je aspekt implementacije. Strukovni nastavnici su stručnjaci u strukovnoj pedagogiji, te uz to imaju dobra znanja i vještine iz područja koja podučavaju. Također imaju informacije o ciljevima obrazovanja iz društvenog aspekta. Jedan od ciljeva strukovnog obrazovanja vezan je uz razvoj društvenog sustava: strukovno obrazovanje nije samo osposobljavanje učenika za rad u lokalnim poduzećima. Osim toga, strukovni nastavnici imaju dobre vještine vezane uz kreiranje procesa učenja. Oni znaju koliko je vrijeme potrebno pojedinim učenicima da usvoje pojedine vještine. Smisao rasporeda učenja je organizirati podučavanje i učenje tako da svaki učenik ima mogućnost usvojiti ciljeve kurikuluma u definiranom vremenskom roku.

Učenici kao strana u izradi suvremenog kurikuluma

Podučavanje i učenje je suradnja između nastavnika i onih koji uče. To je proces u kojem se aktivnosti planiranja, implementacije i evaluacije učenja cijelo vrijeme interaktivno prožimaju. Nastavnici ne rade planiranje i evaluaciju za učenike, već s učenicima.

Moderni koncept učenja – učenje kao konstrukcija - znači da vi kao nastavnik morate poznavati učenikove osnove za učenje. Iskustvo daje osnovu za aktivnosti učenja. Vi morate učeniku pomoći da shvati tu osnovu i navesti da se otvori.

učenik nastavnik

svijet rada



Podučavanje i učenje je suradnja

Planiranje je faza u kojoj nastavnici moraju postaviti mnoga pitanja i dobiti odgovore na ta

pitanja, prije nego što mogu nastaviti s daljnjim radom. Nastavnici bi trebali postaviti slijedeća pitanja:

- Tko studira/uči (tko su moji učenici)? - Što studiraju/uče? - Gdje i kako uče? - Koje materijale, alate i opremu trebaju za učenje? - Tko poučava?

Uloga učenika u razvoju suvremenog kurikuluma je aspekt individualnosti. Svaki učenik

ima drugačije stilove i drugačije strategije učenja. Osim toga, svaki učenik raspolaže drugačijim znanjima i vještinama na početku programa (predznanje), i ima drugačije ciljeve učenja. Učenici raspolažu različitim vještinama učenja novih vještina – neki uče vrlo brzo, a nekima treba više vremena. Nakon osposobljavanja u školi, učenici će se zaposliti u različitim poduzećima, te su im stoga potrebne drugačije vještine, iako rade u istom poslovnom sektoru.

Poduze ća kao strana u izradi suvremenog kurikuluma

Uloga poduzeća u pripremi suvremenog kurikuluma je aspekt ciljne-orijentiranosti i sadržaja. Tradicionalni načini obrazovanja (podučavanja, nastave) pokazuju se sve manje elastičnim u modernim društvima i tržištima koja se brzo mijenjaju. Sve teže je točno predvidjeti buduće potrebe svijeta rada. Sve učestalija pojavnost višestrukih karijera i cjeloživotno učenje naglašavaju potrebu za ravnotežom tehničkih i općih kvalifikacija. Tehničke kvalifikacije potrebne su za specifične poslove, a opće kvalifikacije za olakšanu prohodnost među poslovima i raznim situacijama učenja u životu.

Uloga poduzeća je pružanje informacija strukovnom obrazovanju o tome koja je glavna svrha i cilj obuke (obrazovanja) u različitim područjima rada. Poduzeća najbolje znaju kakvu vrstu radnika trebaju u svom poslovanju. Poduzeća također znaju koliko zaposlenika će trebati u bliskoj budućnosti. Poduzeća trebaju surađivati sa strukovnim obrazovanjem, da bi im dali podatke o svojim potrebama vezanim uz strukovno obrazovanje.

Obrazovanje trenutno traži nove puteve. Smisao nove obrazovne politike je taj da obrazovanje ne samo što treba slijediti promjene u društvu i svijetu rada, već treba doprinijeti njihovom razvoju. Obrazovanje i učenje ne događa se samo unutar škole; naprotiv - sada je cilj "inovativna mrežna i timska škola“. Takvo obrazovanje usmjereno je prema budućnosti i temeljeno na ideologiji cjeloživotnog učenja. Suradnja između svijeta rada i strukovnog obrazovanja je princip davanja i primanja.

Evaluacija

Implementacija Planiranje

Podu čavanje i

učenje



Društvo kao strana u izradi suvremenog kurikuluma

Uloga društva u pripremi modernog kurikuluma je aspekt globalizacije. Više ne postoji zemlja u svijetu koja može opstati sama. Svaka nacija je dio globalne ekonomije i mora se pobrinuti za svoje mogućnosti opstanka (konkurentnost) u globalnom svijetu.

Suradnja između poduzeća i strukovnog obrazovanja omogućava da učenici usvoje vještine koje će trebati u poduzećima. Međutim, i u ovom sustavu postoje određeni problemi. Velike kompanije i poduzeća mogle bi pokušati previše kontrolirati strukovno obrazovanje. Kad bi tvrtke imale mogućnost utjecati na globalne i operativne ciljeve strukovnog obrazovanja, mogle bi iskoristiti tu moć, da bi dobile upravo onu vrst osoba, koje su im potrebne za uspješno poslovanje. U tom slučaju odnos je jednosmjeran: strukovne škole osposobljavaju radnike za tržište rada i različita poduzeća.

Uloga društva u razvoju modernog kurikuluma je osigurati da strukovno obrazovanje razvija kako vještine zaposlenika i poslovanje poduzeća, tako i društvo.

Stru čnost (ekspertiza) nastavnika/edukatora

Profesionalna vještine (znanja, kompetencije - dalje u tekstu "vještine") nastavnika u strukovnom obrazovanju i usavršavanju često se dijele u dvije različite grupe. Prva grupa vještina sastoji se od substantivnih vještina - odnosno vještina koje nastavnik pokušava prenijeti učenicima. Na primjer: nastavnik koji predaje elektroniku sam mora dobro poznavati elektroniku. Ako netko pokušava poučavati učenike nečemu, mora znati što poučavati. Druga grupa profesionalnih vještina strukovnih nastavnika sastoji se od pedagoških vještina. To znači da nastavnici moraju znati kako poučavati. Različiti učenici trebaju različite strategije učenja (da bi nešto naučili) i nastavnici to moraju razumjeti prilikom odabira različitih metoda poučavanja.

Danas u našem društvu nije tako lako opisati profesionalne vještine strukovnih nastavnika. Nije dovoljno da nastavnik zna što i kako poučavati. Uloga nastavnika se izmijenila - možda je ta ideja funkcionirala u sustavu majstor-naučnik, ali danas više ne. Danas strukovni nastavnici moraju razumjeti novu modernu tehnologiju i njeno korištenje u obrazovanju, moraju biti vrlo otvoreni i spremni na suradnju, moraju razumjeti moderni koncept učenja, moraju učiti cijeli život (sami biti učenici cijeli život), moraju biti razvojni subjekti, itd.

Helakorpi (1999.) predstavlja profesionalne vještine nastavnika na slijedeći način: Stručnost/ekpertiza strukovnih nastavnika i odnosne veze, Helakorpi (1999)

ISTRAŽIVANJE Znanstveni pogled na svijet Teoretsko vladanje profesionalnom praksom NASTAVNIK RAD

Reflektivna profesionalna osobnost



Trebaju postojati veze između strukovnih nastavnika, poduzeća i istraživanja. Ovaj

crtež pokazuje da je npr. suradnja između strukovnih nastavnika i svijeta rada dvosmjerna: nastavnik dobiva informacije od poduzeća i isto tako daje informacije poduzećima. Obje strane imaju korist od suradnje. Helakorpi (1999.) opisuje promjenu rada nastavnika: nekad se mislilo da dužnost instruktora/nastavnika uključuje samo ono što je potrebno tokom samog čina poučavanja. Rad instruktora/nastavnika danas je mnogostruk i izmijenjen, i često su zadaci koje obavlja prije i nakon poučavanja opsegom veći od onih potrebnih tokom samog čina izvođenja nastave, posebno kad je riječ o multi-modusnom obrazovanju. Više nego prije, rad nastavnika je konzultativni (savjetodavni), tako da je obrazovanje shvaćeno kao razvojni proces u kojem je osoba koja se obrazuje (a često i cjelokupna zajednica) uključena u rješavanje osobnih problema i u razvoj i planiranje samih obrazovnih aktivnosti. Instruktor/nastavnik kao konzultant pomaže joj u toj zadaći. Ponekad se ta konzultacija proširuje na razvoj operacijskih procesa lokalne zajednice i na individualno savjetovanje, koje se približava tutorskom ili mentorskom radu, psihološko savjetovanje i pristup primijenjen u akcijskom istraživanju. Konzultativno obrazovanje može uključiti akcijsko istraživanje za radnu zajednicu, te se u tom slučaju uloga konzultanta približava ulozi istraživača - sudionika. Dubina konzultativnog razvojnog rada ovisi o stručnosti/ekspertizi konzultatna, te potrebama i potencijalima radne zajednice. Taj proces trebao bi dovesti do situacije u kojoj škola kao društvena organizacija usvaja nove postupke i nastavlja se razvijati u samoupravljačkom pravcu, bez daljnje potrebe za vanjskom pomoći u razvoju. (Helakorpi, 1999).

Slijedeći crtež prikazuje profesionalna znanja/vještine, koje danas trebaju imati strukovni nastavnici. Podjela domena stručnosti nastavnika/instruktora, Helakorpi (1999). Ekspertiza/stručnost nastavnika: Pedagoška domena : Obrazovne vještine; Vladanje obrazovnim procesima Istraživa čka domena : Razvojne vještine; Filozofija znanosti Substantivna domena : Stručno-Profesionalno znanje; Vještine svijeta rada Organizacijska domena : Financijske vještine; Vještine timskog i mrežnog rada



Ovako Helakorpi (1999.) objašnjava svoju teoriju o profesionalnim vještinama strukovnih nastavnika:

Kad je riječ o substantivnoj domeni , ekspertiza (stručnost) instruktora/nastavnika

sastoji se dijelom od strukovnog znanja ( know-how) potrebnog za rad. Stručnjak mora ispunjavati teoretske zahtijeve i zahtijeve dotičnog posla. U radnoj zajednici to samo po sebi nije dovoljno, već osoba isto tako mora poznavati šira pravila svijeta rada. Svaka struka i profesija imaju vlastite zajedničke ciljeve i proceduralna pravila. U zadnjih nekoliko godina mnoge od njih objavile su, na primjer, svoje etičke kodekse. Poslodavci i zaposleni imaju određena zajednička pravila, koja postavljaju zahtijeve i obaveze pred stručnjake. Danas je svaki radnik u sve većem obimu direktno uključen u rad s klijentima, što stvara potrebu za posjedovanjem vještina rada/odnosa/veza s klijentima.

Druga domena, pedagoška domena , vezana je uz ulogu edukatora. Instruktor mora

imati teoretske i praktične vještine potrebne u obrazovanju, odnosno mora poznavati teoriju i praksu učenja i vođenja kroz proces učenja. Instruktor sve više radi na pružanju podrške i motiviranju individualnog razvoja učenika, što zahtijeva interpersonalne vještine, empatiju i vještinu iskrene zainteresiranosti za ljude, njihove probleme i njihov razvoj. Instruktor mora biti sposoban voditi učenike prema ulozi aktera koji sam sobom upravlja. S druge strane, instruktor je sve više organizator obrazovanja i manipulator procesima, te mora biti sposoban kontrolirati obrazovne procese. Nastavnik mora biti sposoban samostalno kreirati, implementirati i evaluirati obrazovanje u suradnji s drugim nastavnicima i partnerima u mrežnoj suradnji. Stoga, instruktor gotovo da više ne "instruira" u konvencionalnom smislu, već organizira i kontrolira procese obrazovanja i učenja. Aktivnost u novom okruženju za učenje zahtijeva mnogo novih vještina, kao što su npr. vještine mrežnog rada.

Treća dimenzija stručnosti instruktora/nastavnika vezana je uz razvojno orijentiran

pristup radu, koji zahtijeva istraživa čka znanja (know-how). To ne podrazumijeva kompletne istraživačke vještine, već razvojne vještine i vještine razmišljanja, potrebne uslijed stalnih promjena i razvoja rada svakog pojedinca i radne zajednice. Stoga instruktor treba poznavati akademske istraživačke i razvojne metode i njihovu praktičnu primjenu. Mora biti sposoban prepoznati probleme na poslu i biti sposoban rješavati probleme na kreativan način. Da bi to mogao, mora trajno pratiti i poznavati razvoj svog područja, pored ostalog stalnim praćenjem izvješća istraživanja i postojećih debata o njima. Razvoj rada u školi i svijeta rada također zahtijeva vizije o razvoju društva, razmišljanje o vlastitim filozofskim vrijednosnim osnovama, te ustroj i moderniziranje etičkih temelja za djelovanje. Posebno u našem radu svi mi donosimo vrijednosne odluke, koje mogu imati veliki značaj za radnu zajednicu, pojedince i prirodni okoliš.

Činjenica da su radne zajednice socijalne organizacije povezana je s četvrtom

dimenzijom stručnosti nastavnika. To je organizacijska domena , koja pokriva kooperativne vještine i vještine financijskog menadžmenta. Kooperativne vještine (sposobnost suradnje) vezane su uz aktivnost stručnjaka u timovima i društvenim mrežama. Stručnjak mora posjedovati vještine timskog rada i interakcije, te menadžerske vještine. Stručnjak je u sve većem obimu onaj koji rukovodi i razvija svoj rad. Za uspješan rad instruktora sve više je potrebna široka osobna mreža u obrazovanju i svijetu rada. Samoupravljački timovi posjeduju široku autonomiju, široke ovlasti i odgovornosti. To zahtijeva upoznatost s procedurama cjelokupne organizacije i spremnost da ih se razvija. Stručnjak instruktor također mora poznavati ekonomiku obrazovanja, da bi mogao planirati i provoditi ekonomski profitabilne obrazovne segmente. Mora biti sposoban izraditi i čitati financijske izvješće i koristiti ih kao osnovu za planiranje. Pored svog osobnog rada, instruktor treba sudjelovati u razvijanju zajednice i u svim projektima potrebnim za tu svrhu. Treba biti u kontaktu s grupama klijenata i sudjelovati u marketingu obrazovanja.



Ovdje smo dobili nekoliko ideja kako analizirati profesionalne vještine strukovnog nastavnika. Ako počinjemo s osposobljavanjem strukovnih nastavnika, ovo može biti osnovna teorija kao podloga za osposobljavanje i pripremu kurikuluma.

Poučavanje i u čenje temeljeno na timskom radu

U poglavlju 4. izneseni su neki razlozi za strukovno obrazovanje temeljeno na timskom radu. U prethodnom poglavlju iznesena je definicija stručnosti nastavnika. Rad temeljen na timovima je i u strukovnom obrazovanju najbolji način za osiguranje dovoljne razine i opsega stručnosti da bi se odgovorilo na potrebe globalnog društva i tržišta rada. Tradicionalni način poučavanja su metode rada usmjerene na nastavnika, pri čemu nastavnik radi s jednom grupom učenika i poučava sve predmete kurikuluma. Obično nastavnik nema tako široke profesionalne vještine iz različitih nastavnih područja da bi mogao poučavati sve. Stoga je i u strukovnom obrazovanju timski rad način da se garantira profesionalno i osuvremenjeno podučavanje.

Nonaka (1998.) je opisao koncept “ba“ u Japanskoj filozofiji kao prostor ili mjesto u fizičkom ili virtualnom svijetu, ili u ljudskoj svijesti. Ba je višedimenzionalni prostor i proces u kojem se skriveno (prešutno) znanje transformira u egzaktno (eksplicitno) znanje. Stoga organizacija treba stvoriti prilike i mogućnosti za ba. Nonaka koristi primjer čajane, gdje je konverzacija i susret s ljudima moguć u tišini i miru vrta, uz šalicu čaja. Takvo mjesto vam omogućava da bolje upoznate svoje kolege i da razumijete njihovo iskustvo (pozadinu, povijest), smanjujući na taj način pritisak i stvarajući povjerenje i uvjete za transfer skrivenog znanja i razvoj inovacija. (Helakorpi, 1999.)

Podučavanje temeljeno na timskom radu, kao i učenje temeljeno na timskom radu omogućava organizaciju individualnog poučavanja i poučavanja usmjerenog na učenike. Poučavanje i učenje je suradnja između nastavnika i učenika. To je proces u kojem su aktivnosti planiranja, implementacije i evaluacije učenja međusobno interaktivno prožeti cijelo vrijeme. Nastavnici ne izvode planiranje i evaluaciju za učenike, već s učenicima.

U provođenju procesa poučavanja i učenja ključno pitanje je: što trebam uraditi da bi se moji učenici aktivno uključili? Što trebam napraviti da bi održao taj proces? Kako pomoći učenicima? Međutim, to ne možete napraviti ako ne poznajete svoje učenike i ne vidite proces učenja. Proces trebate na činiti vidljivim, tako da u njemu možete imati ulogu tutora. Trebate gledati stvari s gledišta učenika. Dijalog između vas i vaših učenika je temeljna stvar da bi uspjeli u planiranju i implementaciji procesa učenja. U razgovoru s učenikom trebali biste postavljati pitanja koja aktiviraju proces razmišljanja učenika. (Select 1999.)

Učenje temeljeno na timskom radu zahtijeva suradnju učenika i učenja. Podučavanje temeljeno na timskom radu zahtijeva suradnju različitih nastavnika. Ponekad je nekim nastavnicima vrlo teško priznati da nisu u stanju poučavati sve što je potrebno. Takvi tradicionalni nastavnici nekad smatraju da je dovoljno ako njihovi učenici nauče sve ono čemu ih oni mogu poučiti. Moderan način organizacije poučavanja podrazumijeva da bi svaki nastavnik trebao iznijeti svoje profesionalne vještine i reći što je u stanju poučavati, a što ne. Nastavnici se suprotstavljaju promjeni u smislu uvođenja modernog timskog poučavanja umjesto tradicionalnog nastavničkog poučavanja zbog slijedećih razloga:

- Konflikt moći - nastavnici misle da će izgubiti moć u planiranju i provedbi poučavanja

- Konflikt vrijednosti - nastavnici imaju različite vrijednosti i ne mogu prihvatiti druge vrijednosti, osim svojih vlastitih

- Konflikt shvaćanja (osjećanja) - nastavnici vide različite stvari na različite načine (više svjesno, ili više emocionalno).

Nakon što smo odlučili kao metodu rada koristiti poučavanje i učenje temeljeno na timskom radu, morao razmotriti iduće stvari koje bi mogle naštetiti razvoju procesa timskog rada:



- Struktura organizacije - timski rad je prihvaćen kao metoda rada unutar organizacije

- Razvijanje procesa timskog rada, razumijevanje različitih razvojnih faza - Individualne barijere - svaka osoba ima drugačije vrijednosti i ideje o timskom

radu. Timsko poučavanje i timsko učenje je način organizacije poučavanja koji je

usredotočen na učenika, koji uzima u obzir profesionalna znanja i vještine nastavnika i koji se temelji na svijetu rada.

Kvaliteta provo đenja strukovnog obrazovanja i usavršavanja

Da bi dobili pravilne informacije o rezultatima našeg poučavanja i učenja, potrebni su nam organizirani ispitni i razvojni procesi. Timksi rad i suradnja između učenika i socijalnih partnera u strukovnom obrazovanju omogućavaju uspješnu implementaciju strukovnog obrazovanja. Stara poslovica koja glasi: “Ono što je isplanirano, već je napola učinjeno” je dobar početak, ali ne i garancija dobrih rezultata.

Prvi korak za garanciju dobrih rezultata u strukovnom obrazovanju je suradnja između različitih partnera: uprave, nastavnika, poduzeća, zaposlenika, poslodavaca, učenika, itd… Suradnja tokom procesa razvoja i planiranja garantira nam da pravilno radimo.

Drugi korak za garanciju dobrih rezultata je dobivanje povratne informacije o rezultatima našeg rada. Povratne informacije potrebno je dobiti od nastavnika koji su bili uključeni u procese poučavanja, od učenika koji su studirali/učili, od uprave - npr. vezano uz ekonomiku nastave, od zaposlenika i poslodavaca o vještinama naših učenika, koji su se nakon završetka školovanja zaposlili u različitim poduzećima, itd. Te informacije potrebno je sakupljati da budu temelj novih razvojnih procesa.

Akcijsko istraživanje je jedna od metoda za sakupljanje informacija o pedagoškim rezultatima obrazovanja. Baskerville (1999.) navodi ideju kako koristiti metode akcijskog istraživanja u učenju:

Ciklus akcijskog istraživanja Dijagnosticiranje - planiranje aktivnosti - poduzim anje aktivnost - evaluacija - specificiranje u čenja

Stručnjaci koji se bave akcijskim istraživanjem moraju usko surađivati s obrazovnim procesima (nastavnici, ravnatelji, itd..). Akcijsko istraživanje kvalitete obrazovanja (programa, obuke) započinje suradničkim planiranjem (specificiranje obuke/programa), nastavlja se dijagnosticiranjem (koji su limiti i granice implementacije obuke/programa), planiranjem aktivnosti (dizajniranje implementacije obuke/programa), poduzimanjem aktivnosti (poučavanje i učenje), evaluacijom (sakupljanje informacija i podataka o rezultatima



obuke/programa), te na kraju zaključcima o kvaliteti okuke/programa, koji će poslužiti kao temelj za novo suradničko planiranje. Vrlo je važno da istraživači usko surađuju s obrazovnim programom, da bi mogli dobiti informacije o obrazovnom procesu istovremeno dok rade u tom procesu.

Zaklju čak

U ovom izvješću definirao sam novi model škole u strukovnom obrazovanju i usavršavanju. Model koji sam koristio je takozvani model otvorenog okruženja za učenje. Osnovni teoretski okvir koji stoji iza ovog modela su različiti učenici i njihove mogućnosti učenja. Ovaj model sastoji se iz tri različita elementa: uprava (administracija), okruženje i pedagogija. Sva ta tri elementa moraju istovremeno funkcionirati da bi model funkcionirao. Nastavnici u strukovnom obrazovanju moraju imati slobodne ruke da bi mogli organizirati poučavanje (administrativni aspekt), moraju imati različita okruženja koja mogu koristiti u učenju (aspekt okruženja), te moraju imati pedagoške vještine da mogu koristiti različita okruženja i resurse za učenje u svom poučavanju.

Najvažnija stvar da bi ovaj novi model škole funkcionirao je suradnja. Potrebna nam je suradnja između različitih institucija i osoba uključenih u strukovno obrazovanje i usavršavanje. Nastavnici u strukovnom obrazovanju trebaju surađivati s učenicima, drugim nastavnicima, drugim obrazovnim centrima, upravom, itd. Suradnja treba uvijek biti dvosmjerna – sa suradnjom bi moglo biti problema, ukoliko bi netko smatrao da ništa realno ne dobiva kroz suradnju. Suradnja različitih partnera je glavni ključ za početak funkcioniranja tog modela nove moderne strukovne škole.

Sveukupno upravljanje kvalitetom (Total Quality Management -TQM) je alat koji će nam garantirati da prave stvari radimo na pravilan način. TQM u strukovnom obrazovanju je rad temeljen na procesu i treba biti dio svakodnevnog posla. Strukovni nastavnici i druge osobe koje sudjeluju u strukovnom obrazovanju, moraju uvijek imati na umu razvojni aspekt u svom radu. Istovremeno dok rade trebali bi razmišljati na slijedeći način: “Da li ovo što upravo radim, radim na pravilan način, ili postoje drugi načini da to napravim? ” TQM je odgovornost svake osobe i nitko tko radi u strukovnom obrazovanju ne može reći: “To se mene ne tiče”. Svi mi odgovorni smo za razvoj strukovnog obrazovanja i usavršavanja. Razvijajući strukovno obrazovanje, razvijamo našu regionalnu i nacionalnu sposobnost konkurentnosti na globalnim tržištima, istovremeno razvijajući naše društvo i njegovo blagostanje.



4. MISIJA I VIZIJA ŠKOLE

4.1. Vizija škole

Svojim se kvalitetama Srednja škola Mate Blažine nastoji uklopiti u europsku viziju u

čemu svesrdnu pomoć ima od svog osnivača - Istarske županije, od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (koje joj je dodijelilo 2000. godine Ministrovo priznanje za višegodišnji «uspješan, kvalitetan i kreativan rad»), od Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje s kojima uspješno surađuje, kao i od Grada Labina (koji joj je uručio Nagradu «za posebna dostignuća u javnom, kulturnom i pedagoškom djelovanju u zemlji i inozemstvu» povodom obilježavanja 60. obljetnice rada.)

Naša je misija da budemo zajednica koja uči u pozitivnom ozračju i zadovoljava potrebe učenika u stjecanju općih i stručnih kompetencija uz korištenje različitih metoda i oblika rada te stilova učenja i poučavanja.

Težimo ostvarenju naše vizije - poboljšanju uvjeta za teorijski i praktični rad - suvremenim opremanjem i optimalnim korištenjem nastavne tehnike i tehnologije u funkcionalnom prostoru (kabinetska nastava) kako bi osigurali uvjete za uspjeh svakog učenika, nastavnika, stručnog suradnika i djelatnika škole.

Nudimo Školski kurikul s brojnim i raznovrsnim izvannastavnim aktivnostima i projektima, dopunskom-dodatnom nastavom, izbornim i fakultativnim predmetima i drugim odgojno-obrazovnim aktivnostima i programima prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda i kurikuluma.

Potičemo inicijativu i aktivno uključivanje učenika u provođenje ljudskih prava, građanskog odgoja i ekološke problematike te razvoj učeničkog stvaralaštva i samopoštovanja kao i njihovo osposobljavanje za daljnji studij i rada.

Naša je vizija također otvoreno komuniciranje između svih subjekata, poticanje aktivnog uključivanja učenika, roditelja i lokalne zajednice u aktivnosti škole te zajedničko rješavanje problema. Time ćemo još uspješnije utjecati na osposobljavanje mladih kadrova i na prevenciji društveno neprihvaćenih oblika ponašanja.

4.2. Rad na kreiranju strateškog plana poboljšanja kvalitete rada škole Školski razvojni plan 2004.

U svakoj je ustanovi važno da svi ljudi koji rade zajedno imaju snažno razvijen osjećaj zajedničkog cilja. U tu svrhu započeli smo proces stvaranja zajedničke vizije škole. Zajednička vizija slika je onoga što skupina zajedno želi postati. Ona izražava naše vrijednosti i način kako ćemo ih ostvariti.

Vizija koja je doista zajednička ne nastaje brzo, ona raste kao proizvod interakcije pojedinačnih vizija.

Iskustvo pokazuje da je za zajedničku viziju potreban (stalan) razgovor u kojem pojedinci ne iznose samo svoje snove, nego znaju slušati i snove drugih ljudi.

Što smo do sada u činili? - Napravili bismo rang nama važnih vrijednosti da bi imali školu kakvu želimo. - Raspravljali smo o efikasnosti dosadašnjih načina rješavanja problema u odgojno-obrazovnoj

praksi, o poteškoćama u primjeni kvalitete i prijedlozima za povećanje efikasnosti u smislu razvoja strategije za postizanje željenih promjena.

- Pismeno smo se izjasnili o tome s čime smo bili posebno zadovoljni a čime ne, i iznosili prijedloge za kvalitetniji rad.



Objedinjavanjem dobivenih strategija u vidu zaključaka, a temeljeno na zajedničkoj viziji svih zaposlenika škole planira se organizacijsko-strateški plan.



NAŠ CILJ

raditi na procesima > povezivanju i stvaranju dobrog odnosa u kontekstu našeg zajedničkog poslanja

razvijanjem suradničkih odnosa u podtimovima ↓

dobrom/kvalitetnom organizaciju ↓

očekivani efekt > prihvaćanje zajedničke vizije u našem osobnom djelovanju ↓

učinak > pospješivanje kvalitete škole

Funkcija voditelja (ravnatelja) je rad na razvoju procesa – odnosa u postojećem organizacijskom sustavu

↓ HUMAN RELATION MANAGEMENT

(voditi ljude preko odnosa)

RAZVOJNA STRATEGIJA

U I. fazi: rad na procesu uklju čenosti svih zaposlenika u realizaciju misije škole suradni čkim pristupom u donošenju odluka.



Školski razvojni plan 2006.

Školski razvojni plan 2008.



Više o temi: VIZIJA I STRATEŠKO PLANIRANJE (Jacky Lumby) Potreba za planiranjem Planiranje se obvezatno zahtijeva u školama i na koledžima brojnih država, uključujući Hong Kong, Singapur i Australiju (Quong et al., 1998.). Iako zakonima to nije propisano, u Ujedinjenom Kraljevstvu uključivanje razvojnog planiranja u Ofstedove (inspekcijska služba za standarde u obrazovanju) inspekcije i povezivanje f inanciranja s planiranjem na području obrazovanja i usvajanja vještina primorali su škole i koledže na planiranje. Iako formalno ne postoje zahtjevi za izradu planova, postojećim se konvencionalnim standardima zahtijeva od obrazovnih ustanova da dokažu svoju sposobnost upravljanja putem izrade dugoročnih planova temeljenim na viziji i/ili misiji. To je djelomično i posljedica većeg stupnja autonomije obrazovnih ustanova diljem svijeta, iz čega je i proizašlo shvaćanje kako svaka ustanova mora preuzeti odgovornost za planiranje vlastite budućnosti. Literatura u kojoj se obrađuju vizija i strateško planiranje u obrazovanju nudi široki spektar analiza, kao i proturječnih stajališta. Utvrđene svrhe vizije i strateškoga planiranja različite su. Modeli procesa obuhvaćaju niz pretpostavki o racionalnosti i sekvencijalnosti procesa (FEDA, 1995.), te s druge strane, teorije kojima se aktivnosti prikazuju u obliku šarolike kulturne i intuitivne evolucije (Quong et al., 1998.). Navodi se kako strateško planiranje ima ključnu ulogu u učinkovitom obrazovnom managementu (West-Burnham, 1994.) ili, s druge strane, kako može biti neučinkovito i stoga nevažno, ili kako čak može zasjeniti osnovni zadatak unaprijeđenja nastave i učenja (Bell, 1998.). Planiranjem se može utjeloviti sloboda, odnosne ono može omogućiti ustanovama da oblikuju mogućnosti koje im nudi viši stupanj autonomije. Može također postati sredstvom vanjske kontrole, pri čemu je veća “autonomija” u stvarnosti ograničena planovima koje je potrebno dogovoriti ili odobriti. Ideje vizije i strateškoga planiranja naišla su kako na odobravanje osoblja, tako i na otpor i cinično odbacivanje. U ovome se poglavlju obrađuje niz različitih stajališta iznesenih u sklopu literature kako bi se:

• proučila obilježja i mjesto vizije i misije u okviru strateškoga planiranja • definirali strateški management i strateško planiranje • istražio proces strateškoga planiranja • povezali pristupi strateškome planiranju s teoretskim modelima obrazovnog managementa.

Vizija i misija U uvodu je ovoga poglavlja istaknuto kako je strateško planiranje postalo obvezno. Uključivanje je stvaranja vizije postalo, kako navodi Macbeath (1998.:4), “de rigeur”. Razlog je tomu stvarna potreba za zajedničkom vizijom jer, ukoliko se promjene uzete u obzir samim planiranjem kose s vrijednostima osoba koje ih provode, do njih neće doći (Wideen, 1994.). Usuglašavanje u vezi s vrijednostima predstavlja dakle prvi ključni korak ukoliko se želi izbjeći da planiranje ostane samo na papiru. No postoje i suprotna stajališta. Holder (1996.) je na temelju provedenoga istraživanja došao do zaključka kako je proučavana škola uspješno djelovala i bez dogovorene vizije. Međutim, stajalište Quonga et al. (1998.) smatra se dominantnim: “Smatramo da se planiranje u svrhu unaprijeđenja obrazovanja mora temeljit i na pretpostavci kako škole imaju različite vrijednosti, te kako je te vrijednosti potrebno shematizirati prije utvrđivanja strateškog plana.” Takvo gledište odražava očekivanja i unutarnjih i vanjskih korisnika. Istraživanje provedeno u školama u Engleskoj, Škotskoj i Danskoj pokazalo je kako su nastavnici, roditelji i članovi školskog odbora očekivali od ravnatelja da osmisli viziju, iako je važnost dodijeljena tom pitanju varirala među različitim skupinama i zemljama (Moos et al., 1998.). Jednaka su očekivanja izrazili i roditelji i nastavnici u Australiji (Dempster i Logan, 1998.). Uključivanje nastavnika u navedeno istraživanje ukazalo je na postojanje profesionalnog očekivanja izrade vizije. Quong et al. (1998.) istaknuli su kako su tijekom istraživanja provedenog u Australiji na pitanje o tome na koji će način osigurati uspješnu budućnost svojim školama, ravnatelji odgovarali riječima: “Morate imati viziju.” Riječi vizija, misija i svrhovitost često se koriste kao istoznačnice, čak i kada se njima definiraju različiti pojmovi. Polazna su točka triju pojmova vrijednosti, koje su “po svojoj prirodi apstraktne, neodređene i subjektivne” (Kenny, 1994.) ili se radi o “općim, apstraktnim idejama koje usmjeravaju razmišljanje” (Warnet, 1994.). Tu je neodređenost i općenitost potrebno prihvatiti kao neizbježni dio čitave situacije. Sama se vizija definira na sljedeće načine:

- kao futuristički ideal, odnosno kako bi situacija donekle mogla/trebala izgledati i kako bi odražavala željeno stanje za pojedinca, ustanovu ili društvo u širem smislu riječi (Kenny, 1994.) - kao usuglašenost glede ciljeva (Staessens i Vandenberghe, 1994) - kao zajedničko shavaćanje, zajedničko donošenje odluka, zajednička procjena (Staessens i Vandenberghe, 1994).

Međutim, misija je u radu Jenningsa i Wattama (1998.) definirana na vrlo sličan način, odnosno kao “svrha i vrijednosti ustanove”. Jedina razlika koju je moguće utvrditi jest da definicije misije češće sadržavaju riječ “usmjerenje”, što misiji daje veći stupanj konkretnosti u odnosu na viziju, no ta razlika nije jasna, niti se uvijek dosljedno iznosi. Jednaki se problemi javljaju i u vezi s trećim pojmom, tj. svrhovitošću. Svrhovitost se definira kao “kontinuirani niz radnji koje poduzima službeno vodstvo ustanove radi stvaranja jasnoće, suglasnosti i angažiranosti u pogledu temeljnih ciljeva ustanove” (Vaill, 1984., citiran u Warnetu, 1994.). Pri naglašavanju same prirode stvaranja vizije ili svrhe teško je odrediti na koji se način proces može razlikovati od kulturnoga managementa, putem kojega se također upravlja ili utječe na “modele osnovnih zajedničkih pretpostavki ... te ga se smatra ispravnim načinom opažanja, razmišljanja i osjećanja” (Schein, 1997.). Bilo da se proces zove stvaranjem vizije, svrhovitosti ili kulturnim managementom, zajednički je element pokušaj postizanja određenog stupnja suglasnosti oko načela ili temeljnih pretpostavki. Senge navodi različite stupnjeve suglasnosti od angažiranosti, što je po njegovom mišljenju rijetko, do ravnodušnosti (Tablica 6.1.). Najviše čemu se većina ravnatelja može nadati je prihvaćanje. Mnogi će morati pristati na poštivanje. Dotična je tipologija korisna utoliko što mnogi autori smatraju izazovom postizanje angažiranosti, odnosno izradu vizije s kojom se svi slažu i koju svi dijele. Prepoznavanje činjenice kako se osoblje može uključiti na različite načine predstavlja održiviji opis procesa. Kako ostvariti zajedni čku viziju? Odgovornost za izradu zajedničke vizije obično je na ravnatelju. Kako vizija ne bi bila samo san o tome kako bi ustanova mogla izgledati u budućnosti, već kako bi bila povezana sa širom težnjom o tome kako bi mogli izgledati zajednica ili društvo, stvaranje zajedničke vizije moglo bi se staviti u vezu sa zadatkom vođe da očuva naslijeđe. De Pree (1999.) razlikuje strateško planiranje i naslijeđe. Naslijeđe je složeniji pojam, kojime se podrazumijeva očuvanje vrijednosti na kojima se temelje odnosi i strastvena briga za zadaće ustanove, te ono pripada isključivo najvišem članu ustanove. Međutim, iako ravnatelj može preuzeti vodstvo u ovome procesu, jasno je kako čitavo osoblje mora svakodnevno sudjelovati u preoblikovanju i prilagodbi vizije putem radnji koje utjelovljuju ili simboliziraju zajedničke vrijednosti ili pretpostavke. Staessens i Vandenberghe (1994.) ponudili su i primjer. Opisuju osoblje belgijske osnovne škole, koje je na pitanje o viziji škole ne samo navelo jednake tri ključne ideje, već je i upotrijebilo isti jezik kako bi opisalo te ideje i kako bi podrobnije opisalo načine na koje pretvaraju dotične ideje u aktivnosti u sklopu nastave i učenja. U ovome je slučaju vizija stvorena putem aktivnosti, a ne tijekom izvanrednih sastanaka, strateškim planiranjem ili konzultacijama o



dokumentima. Potpora aktivnostima bile su dnevne neformalne rasprave o tome što nastavnici čine i zašto. Ravnatelj više obrazovne ustanove u Engleskoj utvrdio je isti element – potrebu za dijalogom. Radeći u podcijenjenom dijelu obrazovnog sustava, koji pati od nedostatka f inancijskih sredstava “potrebno je potaknuti sam sebe na svjesno razmišljanje o tome što se mora uraditi. Neke stvari morate reći sam sebi i drugima kako biste mogli svrhovito djelovati” (Lumby, 1999.). Umjesto putem formalnoga postupka ili promišljeno (što ima vrijednost formalnoga postupka), vizija se može stvoriti putem neprekidnog neformalnog dijaloga, kojime bi se poticalo razumijevanje i veća suglasnost. Prema Sengeovim riječima, zahvaljujući tim dnevnim raspravama osoblje bi s razine poštivanja moglo prijeći na razinu prihvaćanja ili čak, u nekim slučajevima, anagažiranosti. Na taj način, suprotno riječima Beare et al. (1989.) kako “zajednička vizija mora prožimati svakodnevne aktivnosti”, zajednička vizija izniče iz svakodnevnih aktivnosti i neprestano se ponovno dogovara kroz te aktivnosti. U mnogim obrazovnim ustanovama taj proces ipak ne odgovara prethodno opisanom procesu. Vizija ili misija izrađuju se formalnije načine, odnosno sastavlja ih više rukovodstvo i ponekad se šalju na konzultacije. Tim se procesom ne vrši učinkoviti utjecaj na osobe. U poslovnome i industrijskom svijetu Collins i Porras (1991.: 30) utvrdili su kako “većina očitovanja poduzeća na koja smo naišli - bilo da se ona nazivaju misijom, vizijom, svrhom, f ilozofijom, kredom ili usmjerenjem poduzeća – nema veliku vrijednost. Njima se ne postiže željeni učinak.” Na sličan način u obrazovanju Murgatroyd i Morgan (1993.) kritiziraju objavu misije, ne držeći je vrijednom pamćenja, smatrajući je nejasnom, te kako se njome ne postiže suglasnost, niti se njome oblikuju dnevne aktivnosti. Pregledom učinkovitosti objavljenih misija u školama u Singapuru Stott i Walker (1992.) utvrdili su kako su one nejasne, licemjerne i nediferencirane. Osoblje je često bilo nejasno o tome što misije sadrže. Objave misija imale su mali učinak na školske aktivnosti. Također, bile su i neiskrene budući da su kao cilj ustanove isticale različite otrcane fraze, iako su stvarnosti škole isključivo težile ka postizanju najboljih mogućih ispitnih rezultata. Nejasnoća je misije predstavljala prednost utoliko što je time otežano kritiziranje ustanove. Ako ciljevi nisu jasno određeni, teško je zaključiti u kojoj su mjeri oni ostvareni. Na sličan način zauzimanje za prihvatljivu, iako nejasnu etiku i društvene ciljeve imalo je svrhu zakloniti profesionalno manje prihvatljivi cilj ostvarivanja prije svega najboljih mogućih akademskih rezultata. Svrha ovih misija razlikovala se od tradicionalnog modela usklađivanja vrijednosti i usmjerenja. Svrha je u ovome slučaju bila političke prirode. Holder (1996.) postavlja pitanje da li je zajednička vizija “izvediva strategija” ili “privlačni mit”? Dokazi izneseni u ovome odjeljku ukazuju na činjenicu kako je moguća pojava slučajeva unutar čitavoga raspona tih dviju pretpostavki. Zajedničko stvaranje vizije zasigurno se očekuje, no njegovi su učinci raznoliki: od stvaranja istinske snage kojom se oblikuju nastava i učenje do političkoga sredstva za odbijanje kritike i prikrivanje neugodnih istina. Kao sastavni dio strateškoga planiranja, stvaranje je vizije potencijalno višenamjensko sredstvo. Strateški management i planiranje Strateški je management moguće definirati kao dominantni proces koji obuhvaća strateško razmišljanje, strateško planiranje, provedbu i pregled. U ovome je poglavlju naglasak na odnosu vizije/misije i planiranja. Postoji veliki broj definicija strategije i strateškoga planiranja, koje sadrže brojne elemente, uključujući i svrhu planiranja (primjerice odabir smjera, postizanje angažiranosti osoblja i drugih interesnih strana), i proces, odnosno odabir instrumenata radi kretanja u određenome smjeru, moguće uključivanje osoblja, te pretvorba odabira u specif ične ciljeve i radnje za njihovo dostizanje. Postoji opća suglasnost o tome da se radi o jedinstvenoj radnji kada manageri stave svakodnevna poslovna pitanja u drugi plan i nastoje dugoročno sagledati situaciju u narednih tri do deset godina kako bi mogli isplanirati uspješnu budućnost ustanove. Stoga neke definicije ističu jednostavnost: “odaberite odredište, pronađite najbolji način kako do njega doći, te potom objasnite po čemu znate da ste stigli” (Quong et al., 1998.). Ostale definicije, koje sadrže brojne elemente, nglašavaju sveobuhvatnu prirodu procesa, koja se dotiče svih aspekata upravljanja ustanovom:

neprekidni proces upravljanja kojime se povezuju ut vrđivanje ciljeva, usvajanje poli tike, kratkoro čno i dugoro čno planiranje, izrada prora čuna i ocjenjivanje na na čin da se prožmu sve razine ustanove, osigura primje reno uklju čivanje osoba sukladno njihovim nadležnostima za pro vedbu planova, te osoba koje imaju interes ili ulog u vezi s ishodima tih planova; taj proces predstavlja okvir za godišnje planiranje, izradu prora čuna i ciklus ocjenjivanja (Caldwell i Spinks, citirano u Baere et al., 1992.)

Neke definicije ističu orijentaciju prema unutarnjem stanju, u okviru kojega vrijednosti osoblja predstavljaju temelj planiranja (West-Burnham, 1994.). Drugi autori smatraju kako se radi o procesu usmjerenom ka vanjskoj okolini, te se škola, koledž ili sveučilište stavljaju u vezu s okruženjem, a osobito konkurencijom (Jennings i Wattam, 1998.). Sinteza niza definicija govori kako strateško planiranje može obuhvatiti utvrđivanje vrijednosti, analizu podataka iz vanjskog i unutarnjeg okruženja, sintezu vrijednosti i podataka kako bi se odabralo ono najvažnije za budućnost ustanove, pretvorbu odabira u ciljeve i instrumente potrebne za njihovo postizanje te naposlijetku povezivanje implikacija sa svim aspektima operativnog upravljanja, poput izrade proračuna, edukacije osoblja itd. Većina smjerodajne i preskriptivne literature koju izdaju vlada, vladina tijela ili tijela donatora temelji se na tom holističkom i uvelike racionalnom pristupu. Međutim, postoji i rasprava o tome da li su obrazovne ustanove u mogućnosti vršiti strateško planiranje kao takvo. Položaj je ustanova u javnom sektoru drugačiji u odnosu na poduzeća, iz čega proizlaze određeni koncepti i prakse. Za razliku od poduzeća, škola nije u mogućnosti odabrati neko radikalno rješenje. Škole nemaju mogućnost izbora poput poduzeća kao što je primjerice Virgin, koje je s proizvodnje i prodaje nosača zvuka prešlo na poslovanje u sektoru zrakoplovnog i željezničkog putničkog prometa. Obrazovne ustanove mogu napraviti male pomake kako bi stavile naglasak na određeni aspekt nastavnoga programa ili stvorile dodatnu vrijednost putem sportskih aktivnosti ili razonode, no takvi su izboru sporedni. Upitno je da li se takav izbor može stvarno smatrati strateškim. Mogućnosti izbora obrazovnih ustanova ograničene su zakonodavstvom, državnim financiranjem, očekivanjima zajednice, običajima i praksom. I njihov je izbor korisnika ograničen. Škole mogu imati zakonsku i moralnu obvezu pružanja svojih usluga lokalnoj zajednici, umjesto širenja vlastitoga polja djelovanja. Čak i u neobveznim stručnim školama i višim obrazovnim ustanovama naglasak može biti na uključenju i/ili sudjelovanju, što primorava te ustanove da primaju određene tipove učenika. Naposlijetku, škole često nisu opremljene na zadovoljavajući način kako bi provele analizu vlastitoga okruženja, čiju važnost ističe literatura. Ograničenja postoje i za neobvezno obrazovanje, za koje se može pretpostaviti da raspolaže većim f inancijskim sredstvima i stručnosti na tom području. Istraživanjem provedenim na stručnim koledžima u Južnoafričkoj Republici otkrivena je želja za kvalitetnijim ispitivanjem potreba poslodavaca i studenata, ali i nedostatak sredstava (Lumby, 2000.). Postoji nadalje i dominantno normativno stajalište u pogledu strateškoga planiranja, no u praksi su njegova važnost u obrazovanju i postojanje upitni. Postojeća su istraživanja istaknula široki niz svrha i pristupa planiranju, koje su samo dijelom sukladne normativnom modelu. Taj je model moguće dovesti u pitanje na više osnova. Prvo, stavljajući naglasak na racionalnost procesa, koji započinje pridobivanjem osoblja, taj model zanemaruje duboki utjecaj mikropolitičkih čimbenika. Johnson (1993.), te Ansoff i McDonnell (1990.) smatraju kako će svaki plan koji predviđa promjene izazvati niz uglavnom političkih reakcija, od snažne potpore do oštrog protivljenja. Strateški management, kojime se ne podrazumijeva samo planiranje, već i postizanje planiranog, neizbježno mora obuvatiti i mikropolitički proces ukoliko se želi postići uspjeh. Drugo, nijedna obrazovna ustanova ne planira u statičnome



okruženju. Što je okruženje dinamičnije, to više planovi osmišljeni prije jedne, dvije ili tri godine gube značaj. Planove je potrebno mijenjati od trenutka njihove izrade. Posljedično, brojne su škole mišljenja napredovale opisujući proces na različite načine. Quong et al. (1998.) navodi 10 različitih škola mišljenja, od kojih neke nisu uvidjele linearni odnos između planiranja i rezultata. U jedinstvenoj se opsežnoj kategoriji nalaze “prilagodljive” definicije koje tumače planiranje i provedbu kao elemente koji u nekoj mjeri neprekidno interagiraju s okruženjem. Mintzberg i Waters (1985.) ističu kako je vjerojatnije da će strategija “nepredviđena”, tj. rezultat situacije koja evoluira, nego rezultat odluke donesene u određenome trenutku. S druge strane Quinn (1980.) koristi termin “logički inkrementalizam” kako bi opisao proces kojime se promjene ne stvaraju provedbom iznimno opsežnih planova, već pažljivom provedbom svakog pojedinog koraka na prethodno stvorenim temeljima. Potrebno je istaknuti važnost drugih dvaju čimbenika, odnosno osnove za donošenje odluke i razine uključenosti čitavoga osoblja/interesnih strana. Literatura, u kojoj se zastupaju smjernice državnih ili donorskih tijela, stavlja naglasak na racionalnost vršenja odabira putem sakupljanja i analize relevantnih podataka (FEDA, 1995.). Drugi autori naglašavaju važnost intuicije i nedostatak izvornog strateškoga načina razmišljanja temeljenog na kreativnosti, koja zahtijeva korištenje kako intuicije i emocija, tako i racionalnog intelekta (Ansoff i McDonnell, 1990.; Ohmae, 1982.). Neki autori smatraju kako je uključivanje osoblja nužno kako bi se postigao uspjeh (FEDA, 1995.). Drugi smatraju kako je zahtjev za postizanjem “vlasništva” nerealan (Holder, 1996.). Prema Cow hamu (1992.), čak i u sklopu jedinstvenog tima viših managera u jednoj ustanovi, raspon se stajališta osoblja o najučinkovitijem pristupu strateškom planiranju može kretati od jasno izraženih “staljinističkih” pristupa do vjerovanja u veću primjerenost donošenja odluka na kolegijalnoj osnovi. Postoji, dakle, široka paleta modela strateškoga planiranja. Modeli mogu biti izrazito nepredvidivi, a moguće je da određeni pristup koji donosi pozitivne rezultate u bogatoj osnovnoj školi u okolici Londona, koja uživa kvalitetnu potporu, ne poluči uspjeh i na afričkome sveučilištu destabiliziranom studentskim demonstracijama i pomanjkanjem sredstava uzrokovanim studentskim zaduživanjem. Obilježja strateškoga planiranja Na polju obrazovanja management karakterizira takozvani “konceptualni pluralizam”. Samo za sebe najvjerojatnije ni jedno gledište neće pomoći managerima da u potpunosti shvate aktivnosti u vlastitim ustanovama, a da se ne spominje čitav niz praksi na svjetskoj razini. Analiza iz ovoga poglavlja ukazuje na to da strateško planiranje djeluje na više razina. Prvo, jasno je da se radi o birokratskom procesu. Osobito kada to zahtijevaju regionalna ili državna uprava, ili potencijalni donatori, glavna će svrha aktivnosti biti udovoljavanje vanjskim akterima. Očito je kako, ukoliko taj pritisak ne bi postojao, većina obrazovnih ustanova ne bi uopće vršila strateško planiranje. Primjerice, afrička sveučilišta koja su najviše napredovala u provođenju strateškog planiranja, također su i najviše ovisna o potpori donatora (Farrant i Afonso, 1997.). Poduzeto planiranje može zahtijevati ulaganje mnogo većih napora u operativni, nego u strateški aspekt, te prijelaz s općenite i slabo formulirane zajedničke strateške vizije/misije i ciljeva na djelotvorniji i jasniji poslovni ili razvojni plan. Takvi planovi polučuju uspjeh. Mintzberg i Waters (1985.: 320) ističu kako “prevladavaju promišljene, a ne nepredviđene strategije”. Upozoravaju na usvajanje gledišta prema kojemu su strategije uglavnom nepredviđene kao posljedica dinamičnosti okruženja. Ustanoviti što se želi učiniti, te potom to i učinit i mnogo je češće nego što se to obično misli. Ravnatelj jednog koledža u Engleskoj utvrdio je kako njegov koledž može vrlo precizno procijeniti što je potrebno učiniti polazeći od zajedničkih ciljeva (Lumby, 2001.). Strateško planiranje karakterizira i politička razina. Objava misije škola u Singapuru primjer je planiranja koje slabo utječe na same aktivnosti u školi. Misija se koristi kako bi se stvorila prihvatljiva retorika, koja u jednakoj mjeri zadovoljava upravu i roditelje, te u čijem se središtu nalaze obrazovne vrijednosti. U nekim dijelovima svijeta, primjerice u Japanu, u kojima je utvrđeno kako su “čak i osnovne škole postale ustanove temeljene na znanju i obradi činjenica” (Sugimine, 1998.: 121), misija, kojome se oslikava usmjerenje ka razvoju čitavoga djeteta, može odigrati ulogu političkoga cilja kako bi se sakrila ili prikrila stvarnost. Manje je turobno Warnetovo (1994.) gledište da proces strateškoga planiranja predstavlja instrument za dogovaranje i usvajanje različitih društvenih prioriteta i očekivanja, koje zastupaju različite interesne skupine. U ovome je smislu polit ički aspekt strateškoga planiranja pozitivan, za razliku od birokratskoga procesa donošenja prihvatljivog plana. Strateško planiranje postaje sredstvo za ublažavanje sukoba i proturječja u zajednici, te općih društvenih očekivanja od učenika. Naposlijetku, strateško planiranje ima u kulturnu razinu. Kultura se neprestano mijenja, ali temeljne zajedničke pretpostavke ostaju donekle nepromijenjene zbog svoje usađenosti u plan. Sam plan postaje instrumentom poticanja ili zapreka radnjama i zahtjevima za dobivanje sredstava. Moguće je stvarati prepreke ukoliko su one predviđene planom. Stoga pretpostavke koje su dio plana mogu donekle imati veći utjecaj ili trajanje, nego da nisu sadržane u planu. Kulturni je proces povezan s održavanjem emocionalnog blagostanja ustanove. Ako je točno da je budućnost nepoznata i da planovi vrlo brzo postaju neadekvatnima, sam razmišljanje o budućnosti i pokušaj uvođenja nekog stupnja kontrole budućnosti mogu biti ohrabrujući elementi, što dovodi do pojave koju Quong et al. (1998.) nazivaju “korisnim palijativom”. Povezivanje vizije i strateškog planiranja Rasprava o tome da li je stvaranje vizije prvi važni korak u strateškome planiranju ili je to neprekidni proces koji teče istovremeno sa strateškim planiranjem potpuno je suvišna. Vrijednosti su dinamične te se stoga nikad ne nalaze u fazi mirovanja. Stoga vrijednosti ne ostaju statičnima čak i ako su one dogovorene prije samoga planiranja. Vrijednosti se neprekidno ponovno dogovaraju i potvrđuju kao dio potke promjenjive kulture ustanove. Važnije je pitanje koliko je moguće koristiti vrijednosnu osnovu, kako je utjelovljena u viziji, za oblikovanje konkretnih ciljeva. Ponekad su vrijednosti takve naravi da je donekle lako povući tu vezu. Primjerice, ako škola kao vrijednost ističe tradiciju poučavanja vještina i kulture kao bi postala vrhunskom međunarodnom obrazovnom ustanovom u određenom polju (primjerice Kraljevska baletna škola), implikacije vezane uz odabir i obrazovanje učenika lakše se razabiru. Međutim, vrijednosti su često općenite i teško ih je povezati s određenim smjerovima djelovanja. Ako je temeljna vrijednost poštivanje svih pojedinaca, njome se stvaraju samo opće smjernice, ali ne i temelji za odabit prioriteta između velikoga broja mogućnosti. Da li to podrazumijeva razvoj sustava individualne nastave, ili stavljanje naglaska na inicijative za promicanje ravnopravnosti ili na odnose među osobama putem politika protiv školskih nasilnika? Ograničena sredstva često onemogućavaju ustanovama da učine sve što žele. U ovome slučaju, na koji način dogovorena vrijednost utječe na planiranje? Odgovor je da ne utječe u velikoj mjeri iz razloga što je ona previše nejasna, no može djelovati kao slabija f iltrirajuća sila. Primjerice, predloženi cilj povećanja broja upisa talentiranih učenika u ustanovu kosi se s određenim vrijednostima. U ovome bi slučaju zajedničke dogovorene vrijednosti mogle djelovati kao slaba negativna sila, umjesto kao snažna pozitivna sila. Pokušaji povezivanja vizije i strategije javljaju se kako u fazi stvaranja plana, u kojoj se nastoji povezati ciljeve s vizijom, tako i u daljnjim fazama u kojima se traži od osoblja da opravdaju zahtjeve za sredstvima ili druge poduzete aktivnosti na način da ih dovedu u vezu sa strateškim planom. U oba se slučaja nerijetko postižu slabi rezultati. Istraživanje strateških planova viših obrazovnih ustanova u Engleskoj pokazalo je kako se planovima pokušavalo pratiti predviđeni oblik objavljene vizije/misije, čemu je slijedila uzastopna objava planova u više faza, od kojih je svaka naredna faza sadržavala podrobnije podatke u odnosu na onu prethodnu i nadovezivala se na prethodne objave (Lumby, 1999.). Planovi nisu bili uspješni. Bilo je teško razlikovati na koji su način neke od podrobnije opisanih radnji iz konačnih faza plana povezane s vizijom ili čak sa zajedničkim ciljevima iz naredne



faze. Plan, koji je ovome slučaju bila ispisana prezentacija radnji koje se željelo provesti, predviđao je isti proces i u stvarnosti, no osoblje u raznim odjelima nije bilo svjesno ili nije osjetilo utjecaj vizije ili zajedničkih ciljeva. Također, poteškoće su zabilježene i u nastojanju da se radnje povežu s vizijom i ciljevima. U sklopu jednog istraživanja osoblje je bilo zamoljeno da poveže vlastite potrebe za edukacijom sa strateškim planom, no oni to nisu mogli dosljedno učiniti (Lumby, 1997.). Primjerice, manageri su osjećali potrebu da postanu učinkovitijima u upravljanju, ali to nisu uspjeli izravno povezati s vizijom, koja se je odnosila na određena tržišta i neke aspekte održavanja nastave i učenja. Kako bi se postigla opća suglasnost i pridobila potpora, vizija i njene temeljne vrijednosti moraju bit i općenite. Što su one konkretnije, vjerojatnije je da će s kositi s brojnim gledištima osoblja. U svakome su slučaju vrijednosti definirane kao “apstraktne, neodređene i subjektivne” (Kenny, 1994.). Stoga su mogućnosti da će vizija pružiti smjernice pri odabiru i odlučivanju prioriteta ograničene. Moguće je da će se u brojnim ustanovama primjenom vizije u praksi nastojati postići opći osjećaj zajedništva, vjerovanje (utemeljeno ili neutemeljeno) u zajednički cilj. Stvaranje i održavanje vizije pružaju višestruke temelje, ali ne daju oblik strateškim planovima. Utjecaj na nastavu i u čenje Wrick (1976.) smatra kako su obrazovne ustanove slabo organizirane. Razina samostalnosti osoblja, složenost održavanja nastave i učenja, te okruženja stvaraju poteškoće čak i u najjednostavnijem pretvaranju namjere ili uputa u planirani rezultat. Stoga je teško povezati određene aktivnosti upravljanja s poboljšanjima u nastavi i učenju. Strateško planiranje tu ne predstavlja iznimku. Ako se uzmu u obzir višestruka svrhovitost procesa, vodeći računa i o različitim gledištima iznesenima u ovome poglavlju, postaje složeno izvući zaključak o tome da li strateško planiranje nudi prednosti za učenike i nastavnike. Dokazano je kako sama činjenica da se nešto poduzima, daje osoblju osjećaj veće učinkovitosti. Istraživanje provedeno na ravnateljima koledža u Engleskoj ukazalo je da postoji slaganje ravnatelja o rezultatima koje je polučilo strateško planiranje, odnosno:

- veći osjećaj svrhovitosti - veći osjećaj neovisnosti - mjerilo za prosuđivanje odluka - bolji sustavi i učinkovitost - bolja komunikacija zbog potrebe saopćavanja važnih obavijesti

U više je slučajeva proces planiranja doveo do stvaranja osjećaja svrhovitosti i angažiranosti među osobljem (Staessens i Vandenberghe, 1994.; Warnet, 1994.). Postoje također i slučajevi u kojima poduzeto strateško planiranje nije imalo nikakav ili vrlo mali utjecaj (Quong et al., 1998.; Thomas, 1998.). Jasno je kako utjecaj planiranja ovisi o velikom broju čimbenika. Prvo, država, koja bi ustanovi trebala pružati najveću potporu, obično predstavlja najveću prepreku. Učestalo mijenjanje vladine politike ozbiljno zaprečava planiranje u Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim dijelovima svijeta (Lumby, 2000.; 2001.; Wallace, 1992.). Sposobnost osoblja i resursi variraju, a osobito raspoloživo vrijeme. Lieberman i Miller iznose brojna razočarenja ravnatelja američkih škola:

- Dužni su pokazati brigu za probleme i razvoj pojedinaca, no budući da upravljaju čitavom školom morali su žrtvovati osobnu viziju u ime pragmatičnoga pristupa. - Dužni su dugoročno razmišljati, no često su bili primorani donositi kratkoročne ili čak hitne odluke kako bi spriječili da mali problemi dostignu velike razmjere. - Trebali bi biti kolege, ali često su morali djelovati kao nadređeni. - Trebali bi biti inovatori, ali su morali održavati status quo. - Trebali bi biti promicatelji novih ideja, ali su se u stvarnosti bavili samo konkretnim problemima, vodeći računa o detaljima, umjesto o apstraktnim pitanjima (Lieberman i Miller, 1999.: 40).

Tisućama kilometara dalje, u Južnoafričkoj Republici, utvrđeno je postojanje istih problema. Van der Westhuizen i Legotlo (1996.: 74) navode kako je “objava misije većine crnačkih škola zakopana pod hrpom problema”. Postavlja se dakle pitanje: da li je strateško planiranje stvorilo koristi za učenike i osoblje, te koji je uopće njegov potencijal? Ukoliko bi se vlade moglo uvjeriti da ne mijenjaju toliko često vlastitu politiku, da li bi se potencijalne koristi uvećale? U ovome trenutku čini se kako se tim procesom stvara niz mogućih koristi koje ovise o okruženju, između ostaloga:

- angažiranost osoblja u vezi sa svrhom ustanove - davanje sigurnosti osoblju u nesigurnome okruženju - djelovanje u obliku simbola managerske sposobnosti - usmjeravanje odabira - utvrđivanje radnji - pružanje sredstva za dogovore i ublažavanje sukoba ili proturječja u pogledu želja i očekivanja različitih interesnih skupina - stvaranje političke kamuflaže.

Jennings i Wattam (1998.) izradili su tablicu (Tablica 6.2.) razlika između postojećih praksi/pretpostavki u strateškome planiranju i predloženog budućeg pristupa. Umjesto promatranja te dihotomije kao prošlost i budućnost, dokazi ukazuju na mogućnost promatranja dvaju stupaca Tablice 6.2. kao paralelne procese, od kojih su oba u tijeku te će vjerojatno i dalje biti tako. 1987. godine Garrat je uvjetovao uspjeh procesa promjena prethodnim davanjem odgovora na pitanja tko zna, to se brine i tko može. Proces strateškoga planiranja i dalje će zahtijevati sakupljanje relevantnih podataka, ali i stvaranje “brige” kako bi se postigla angažiranost. Dodaju se također pojedinosti o tome tko može, tko je odgovoran, koji su im resursi dostupni, te o vremenskim rokovima i ciljevima. Proces kao takav ostaje istovremeno racionalan i politički, unaprijed osmišljen i nepredviđen. Metafora kojome se najbolje može opisati strateško planiranje u dvadeset i prvom stoljeću je polijetanje rakete u svemir. Ono se temelji na najboljem znanju i naboljim postojećim tehnologijama, a pravac se kretanja rakete pažljivo planira. Isti događaj predstavlja također i nadu i upuštanje u nepoznato. Cilj može biti širenje našega poznavanja svemira, ali i povećanje ugleda države koja je lansirala raketu. Raketa može dostići željeni planet, zvijezdu ili dio svemira, ali i ne mora. Jednako kako nije moguće odustati od polijetanja, manageri u obrazovanju ne mogu odustati od svoga pokušaja usprkos problemima i slabostima koji su prisutni u procesu strateškoga planiranja. Neuvođenje promjena nije mogućnost; ostaje jedino pokušaj uvođenja reda u promjene na način da se dogovori vizija budućnosti, te da se strateškim planiranjem nastoji stići na željeno odredište.



5. PODRUČJA RADA I PROGRAMI

U šk. g. 2009./2010. realizirat će se srednjoškolsko obrazovanje u programima

četverogodišnjeg, trogodišnjeg i dvogodišnjeg trajanja za redovne učenike u sljedećim područjima i programima rada Srednje škole Mate Blažine:

Red. br.

Podru čje rada Program Trajanje školovanja

Šifra

1. Gimnazija (A) opća 4 320104

2. Ekonomija , trg ovina i poslovna administracija (A)

ekonomist 4 060104

Ekonomija , trg ovina i poslovna administracija (B)

prodavač prodavač JMO

3 3

061103 061153

3. Elektrotehnika i računalstvo (A)

elektrotehničar 4 040104

tehničar za mehatroniku 4 041004

Elektrotehnika i računalstvo (B)

elektromehaničar JMO 3 042353

4. Strojarstvo (C) automehaničar JMO 3 014253

instalater grijanja i klimatizacije JMO

3 013653

strojobravar JMO 3 013553

Strojarstvo (D) monter strojeva i konstrukcije 2 015102

5. Turizam i u gostiteljstvo (B)

kuhar JMO 3 071253

konobar JMO 3 071353

Ugostiteljstvo i turizam (D)

pomoćni konobar pomoćni kuhar

2 2

075302 075202

6. Učenički dom

Program za stjecanje niže stručne spreme za zanimanje: monter strojeva i konstrukcija, pomoćni konobar, pomoćni kuhar.

Podru čja rada

6

Programa

15



6. NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI

6.1. Nastavni planovi i programi GIMNAZIJA Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA I.o /09 /10.

Razrednik: Juran Sandra

Red. br.

Nastavni predmeti Sati tjed.

Sati god.

Nastavnik

1. Hrvatski jezik 4 140 Višković B,

2. Strani jezik I.-engleski 3 105 Buršić T,

3. Strani jezik II.-talijanski /njemački 2 70 Baskijera E./ Petrović V.

4. Latinski jezik 2 70 Brajdić K.

5. Glazbena umjetnost 1 35 Ševrlica B. N.

6. Likovna umjetnost 1 35 Blašković A.

7. Povijest 2 70 Hadžalić Z.

8. Zemljopis 2 70 Diminić M.K.

9. Matematika 4 140 Šumberac T.

10. Fizika 2 70 Brenčić Ž.

11. Kemija 2 70 Hrvatin M.

12. Biologija 2 70 Juran S.

13. Informatika* 3 105 Kokot L.

14. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 Golja J.

15. Vjeronauk 1 35 Bolfan H.

Ukupno: 33 1155

Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA I.f /09 /10.

Razrednik: Diminić Milevoj Karmen

Red. br.


Sati god. Nastavnik

1. Hrvatski jezik 4 140 Cvijin M.

2. Strani jezik I.-engleski/ njemački 3 105 Dundara A./ Milevoj B.

3. Strani jezik II.-talijanski, njemački, engleski 2 70 Baskijera E./Šverko V.


5. Glazbena umjetnost 1 35 Ševrlica B.N.




9. Matematika 4 140 Tupac P.V.




13. Informatika* 3 70 Diminić E.

14. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 Štingl Lj.


Ukupno: 33 1155



Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA II.o/09./10.

Razrednik: Cvijin Mirjana

Red. br.


Sati god.

Nastavnik

1. Hrvatski jezik 4 140 Cvijin. M

2. Strani jezik I.-engleski jezik/njemački jezik 3 105 Dundara A. /Tenčić F.E.

3. Strani jezik II.-talijanski N 2 70 Baskijera E.




7. Psihologija 1 35 Dobrić M.



10. Matematika 4 140 Mileta G,R,


12. Kemija 2 70 Hrvatin Mira



15. Izborna nastava-informatika 2 70 Mandić N,

16. Izborna nastava- kemija 2 70 Hrvatin M,


18. Fakultativna nastava – njemački jezik ( II.o, III.o) 2 70 Tenčić F. E.

Ukupno: 37 1295

Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA III.o/09./10.

Razrednik: Dundara Anka

Red. br


Sati god.

Nastavnik


2. Strani jezik I.-engleski/njemački 3

3

105

105

Dundara A./Milevoj B.

3. Strani jezik II.-talijanski/engleski 2 70 Baskijera E./ Hrvatin M.




7. Logika 1 35 Hadžalić H.

8. Sociologija 2 70 Škuflić V.



11. Matematika 3 105 Žufić Đ.

12. Fizika 2 70 Mandić N,

13. Kemija 2 70 Hrvatin M



16. Izborna nastava (o,f) -informatika -kemija -psihologija

2

70

Kokot L.

Hrvatin M.

Dobrić M..

17. Vjeronauk 1 35 Bolfan H .

18. Fakultativna nastava- francuski jezik ( III.o, III.d i IV f.) 2 70 Petrović V.

Ukupno: 38 1330



Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA III.f /09./10.

Razrednik: Žufić Đani

Red. br


Sati god.

Nastavnik

1. Hrvatski jezik 4 140 Komljenović B.

2. Strani jezik I.-engleski 3 105 Buršić T.

3. Strani jezik II.-talijanski-N 2 70 Baskijera E.




7. Logika 1 35 Hadžalić H.

8. Sociologija 2 70 Škuflić V.




12. Fizika 2 70 Mandić N.

13. Kemija 2 70 Hrvatin M



16. Izborna nastava (o,f) - psihologija - informatika - kemija

2 2

70 70

Dobrić M Kokot L. Hrvatin M.

17. Vjeronauk 1 35 Bolfan H

18, Strani jezik II.-talijanski-P ( III.o i III.f) 2 70 Baskijera E,

Ukupno: 37 12955

Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA IV.o/09./10.

Razrednik: Hadžalić Zlata

Red. br.


Sati god.

Nastavnik

1. Hrvatski jezik 4 128 Višković B.

2. Strani jezik I.-engleski 3 96 Buršić T.

3. Strani jezik II.-talijanski 2 64 Baskijera E.



6. Filozofija 2 64 Hadžalić H.



9. Matematika 3 96 Šumberac T




13. Politika i gospodarstvo 1 32 Gruičić J.


15. Izborna nastava - informatika

3

96

Diminić E.


17. Njemački - fakultativno 2 64 Tenčić F.E.

18. Strani jezik II.-talijanski-P ( IV.o i IV.f) 2 70 Baskijera E.

Ukupno: 38 1216



Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA IV.f / 09./10.

Razrednik: Tenčić F. Elviana

Red. br.


Sati god.

Nastavnik

1. Hrvatski jezik 4 128 Poldrugovac G.

2. Strani jezik I.-engleski

- njemački

3

96

Dundara A./

Tenčić F.E.

3. Strani jezik II.-talijanski N 2 64 Baskijera E.



6. Filozofija 2 64 Hadžalić H.









15. Izborna nastava -informatika -kemija

2 2

64 64

Mandić N./ Hrvatin M.

16. Fakultativna nastava -ekologija 2 64 Perko Č.


18. Fakultativna nastava – engleski jezik 2 64 Hrvatin M.

Ukupno: 40 1280

6.2. Nastavni planovi i programi EKONOMIJA, TRGOVIN A I POSLOVNA ADMINISTRACIJA Područje rada: EKONOMIJA , TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA Obrazovni program: EKONOMIST I.d/09/10. Razrednik: Tenčić Orijana Red. br.


Sati god.

Nastavnik


2. Strani jezik s dopisivanjem 3 105 Buršić T./ Milevoj B.

3. Povijest 2 70 Hadžalić H.


5. Geografija 2 70 Mohorović D.


7. Matematika 3 105 Šumberac T.

8. Kemija 2 70 Juran S.


10. Poduzetništvo 2 70 Tenčić L.K.

11. Knjigovodstvo s bilanciranjem 3 105 Tenčić O.

12. Poslovne komunikacije 2 70 Dundara G.

13. Informatika 3 105 Mandić N.

14. Izborni predmet (informatika) 3 105 Mandić N.

15. Etika I.svi4 1 35 Gruičić J.

Ukupno: 34 1190



Područje rada: EKONOMIJA , TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA Obrazovni program: EKONOMIST II.d/09./10. Razrednik: Dundara Gabriela Red. br.


Sati god.

Nastavnik


2. Strani jezik s dopisivanjem 3 105 Hrvatin M./ Tenčić F. E.





7. Energetika 1 35 Stanišić M.

8. Gospodarstvo 2 70 Tenčić L.K.

9. Poduzetništvo 2 70 Dundara G.


11. Novčarstvo 2 70 Dundara G.

12. Informatika 3 105 Diminić E.

13. Izborni predmet (informatika) 3 105 Diminić E.

14. Vjeronauk 1 35 Zec Ž.

15. Etika- svi4 1 35 Gruičić J.

Ukupno: 34 1190 Stručna praksa 84 Područje rada: EKONOMIJA , TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA Obrazovni program: EKONOMIST III.d/09./10. Razrednik: Petrović Vesna Red. br.


Sati god. Nastavnik


2. Strani jezik s dopisivanjem 3 105 Hrvatin M./Petrović V.


4. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 Štemberga J.


6. Tehnologija s ekologijom 2 70 Stanišić M.

7. Gospodarstvo 2 70 Tenčić L. K.

8. Poduzetništvo 2 70 Dundara G.


10. Dioničarsko gospodarstvo 3 105 Dundara G.

11. Informatika 3 105 Diminić E.

12. Izborni predmet-informatika 2 70 Diminić E.


14. Vježbovna tvrtka-izborna 2 70 Tenčić L. K.

15. Etika- svi4 1 35 Gruičić J.

Ukupno: 35 1225 Stručna praksa 84



Područje rada: EKONOMIJA , TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA Obrazovni program: EKONOMIST IV.d/09./10. Razrednik: Tenčić L. Kristina Red. br.


Sati god.

Nastavnik


2. Strani jezik s dopisivanjem 3 96 Buršić T. /Tenčić F.E.



5. Matematika 3 96 Mileta G.R.

6. Poduzetništvo 2 64 Tenčić L. K.


8. Gospodarstvo 2 64 Tenčić L. K.

9. Marketing 2 64 Tenčić L. K.

10. Statistika 2 64 Tenčić L. K.

11. Gospodarsko pravo 3 96 Tenčić O.

12. Izborni predmet - informatika 2 64 Mandić N.


14. Vježbovna tvrtka-izborno 2 64 Tenčić O.

15. Etika – svi4 1 32 Gruičić J.

Matematika – dodatna 2 64 Mileta G.R.

Hrvatski - dodatna 2 64 Višković B.

Ukupno: 38 1216 Stručna praksa 84



6.3. Nastavni planovi i programi ELEKTROTEHNIKA I R AČUNALSTVO Područje rada: ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO Obrazovni program: ELEKTROTEHNIČAR, MEHATRONIČAR

I.e 09./10. Razrednik: Mileta Germin Roberta Red. br.


Sati god.

Nastavnik

ZAJEDNIČKI DIO 1. Hrvatski jezik 3 105 Poldrugovac G,

2. Strani jezik- engleski/njemački 2 70 Dundara A, Tenčić F.E.


4. Matematika 4 140 Mileta G.R.

5. Geografija 2 70 Diminić M.K.



POSEBNI STRUČNI DIO-ELEKTROTEHNIČAR 8. Osnove elektrotehnike+* 6 210 Crvak M

9. Fizika 4 140 Brenčić Ž

10. Kemija 2 70 Juran S.

11. Biologija 1 35 Juran S

12. Računalstvo* 3 105 Diminić E

13. Tehničko crtanje i dokumentiranje* 3 105 Pjević M. ( 2) /

Miletić E. ( 1)

14. Radioničke vježbe 2 70 Zulijani I

POSEBNI STRUČNI DIO-MEHATRONIČAR

15. Osnove elektrotehnike 4 140 Crvak M

16. Fizika 2 70 Mandić N

17. Tehnički materijali 3 105 Pjević M

18. Tehničko crtanje i nacrtna geometrija 2 70 Pjević M

19. Računalstvo i programiranje 2 70 Kokot L

20. Tehnička mehanika 2 70 Juvan D

21. Radioničke vježbe 2 70 Faraguna N

Ukupno:elektrotehničari 37 1295 Ukupno:mehatroničari 33 1155

- Biologija, Juran S. – 2 sata- elektrotehničar u I. polugodištu , - Radioničke vježbe - Zulijani I./Faraguna N.- elektro/meh 4 sata u II. polugodištu - Tehničko crtanje i dokumentiranje - Pjević M. ( 1sat tjedno- cijeli razred - cijelu godinu ( 35 sati), + 2 sata (grupe) 35

sati – do II.polugodišta , nastavlja Miletić E. - 2 sata(grupe) – 35 sati) Područje rada: ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Obrazovni program: ELEKTROTEHNIČAR II.e/09./10. Razrednik: Tupac P. Vesna Red. br.


Sati god.

Nastavnik

1. Hrvatski jezik 3 105 Višković B.

2. Strani jezik-engleski/ njemački 2 70 Hrvatin M./ Milevoj B.


4. Geografija 1 35 Milevoj D. K.


6. Vjeronauk 1 35 Zec Ž

7. Matematika 4 140 Tupac PV

8. Mjerenja u elektrotehnici 4 140 Komadina I.



POSEBNI DIO 9. Fizika 4 140 Brenčić Ž.

10. Računalstvo 3 105 Kokot L.

11. Osnove elektrotehnike 5 175 Crvak M.

12. Elektrotehnički materijali i komponente 2 70 Alagić N

13. Radioničke vježbe 2x4 2x140 Šestak A/ Rajković I

Ukupno 37 1295

Stručna praksa 80 *Predmet s obaveznim laboratorijskim vježbama. Područje rada: ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO Obrazovni program: ELEKTROTEHNIČAR, MEHATRONIČAR III.em/09/10. Razrednik: Šumberac Ticijana Red. br.


Sati god.

Nastavnik

ZAJEDNIČKI PREDMETI 1. Hrvatski jezik 3 105 Poldrugovac G. 2. Strani jezik-engleski

- njemački 2

70

Šverko V./ Milevoj B,

3. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70 Golja J. 4. Vjeronauk 1 35 Bolfan H. 5. Matematika 4 140 Šumberac T. 6, Fizika 4 140 Šumberac T POSEBNI DIO- ELEKTROTEHNIČAR 7. Elektronički sklopovi* 3 105 Brajković Đ. 8. Strojarstvo 2 70 Juvan D. 9. Električni strojevi* 4 140 Popović M. 10. Sklopni aparati 2 70 Alagić N. 11. Električne instalacije 2 70 Brajković Đ. 12. Radioničke vježbe* 4 140 Rajković I POSEBNI DIO- MEHATRONIČAR Elektronički sklopovi* 3 105 Brajković Đ. Računarstvo i programiranje 2 70 Kokot L. Finomehanika 2 70 Juvan D. Digitalna elektronika 3 105 Komadina i. Pneumatika 3 105 Juvan D. Upravljanje i regulacija 3 105 Komadina I. Senzorika 2 70 Brajković Đ. Radioničke vježbe 3 105 Komadina I. Ukupno elektrotehničar: 33 1155 Ukupno mehatroničar: 37 1295 Stručna praksa 80 *Predmet s obaveznim laboratorijskim vježbama Područje rada: ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Obrazovni program: ELEKTROTEHNIČAR IV.e /09./10. Razrenik: Brenčić Željko Red. br.


Sati god.

Nastavnik

OPĆEOBRAZOVNI DIO 1. Hrvatski jezik 3 96 Poldrugovac G. 2. Strani jezik-engleski

- njemački 2 2

64 64

Šverko V. Tenčić E.

4. Politika i gospodarstvo 2 64 Gruičić J. 5. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 64 Golja J. 6. Matematika 4 128 Mileta G.R. 7. Vjeronauk 1 32 Bolfan H. POSEBNI STRUČNI DIO 8. Fizika* (1+1+3) 5 160 Brenčić Ž. 9. Automatsko vođenje procesa* (1+3) 4 128 Komadina I. 10. Elektroenergetika 2 64 Popović M. 11. Elektromotorni pogoni* (1+3) 4 128 Popović M. 12. Energetska elektronika* (1+3) 4 128 Brajković Đ.



13. Računalstvo- fakultativno 2 64 Kokot L. 14. Radioničke vježbe 3x7 672 Komadina I. /Rajković I./Šestak

A 15. Stručna praksa 3x1 96 Komadina I. /Rajković I./Šestak

A 45 1440 UKUPNO *Predmet s obaveznim laboratorijskim vježbama

6.4. Nastavni planovi i programi TURIZAM I UGOSTIT ELJSTVO, EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA Područje rada: TURIZAM I UGOSTITELJSTVO , EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA Obrazovni program: KUHAR, KONOBAR, PRODAVAČ I.ght/ 09./10. Razrednik: Štemberga Julija Red. br.


Sati god.

Nastavnik

ZAJEDNIČKI DIO Općebrazovni dio: g,h,t 1. Hrvatski jezik 3 105 Cvijin M 2. Strani jezik I. 2 70 Dundara A / Milevoj B 3. Tjelesna i zdravstvena kultura 1 35 Štemberga J. 4. Vjeronauk 1 35 Bolfan H 5. Povijest 2 70 Hadžalić H Stru čno -teorijski dio - zajedni čki:g,h,t 6. Matematika u struci 2 70 Žufić Đ Prakti čni dio u školi - g,h, 7. Bonton 1+1 70 Šverko V 8. Osnove računalstva s vježbama 3 70 Kokot L POSEBNI DIO Kuhar – Stručno-teorijski dio 9. Tehnologija zanimanja 2 70 Perko Č 10. Francuski jezik 1 35 Petrović V 11. Kuharstvo - izborna 1 35 Jurčević I - Praktični dio: u školi 12. Kuharstvo s vježbama 6 210 Mohorović D 13. Ugostiteljsko posluživanje - izborno 1 35 Gašparini N - Praktični dio: u ugostiteljskom objektu 14 Praktična nastava 350 Ukupno kuhari posebni dio: POSEBNI DIO Konobar – Stručno-teorijski dio 15. Tehnologija zanimanja 2 70 Perko Č 16. Strani jezik II. 2 70 Šverko V./ Petrović V 17. Ugostiteljsko posluživanje-izborna 1 35 Gašparini N - Praktični dio - u školi 18. Ugostiteljsko posluživanje s vježbama 6 210 Gašparini N 19. Kuharstvo 1 35 Jurčević I - Praktični dio - u ugostiteljskom objektu 20. Praktična nastava 350 Ukupno konobari posebni dio: POSEBNI DIO Prodava č- stručno-teorijski dio 21. Trgovinsko poslovanje 2 70 Verbanac P 22. Poznavanje robe 2 70 Stanišić M 23. Higijena i ekologija – 1 35 Hrvatin M 24. Izborna nastava : TZK 1 35 Štemberga J Prodavač- Praktična nastava 900 Strukovne vježbe u školi: 140 25. Poslovanje prodavaonice i skladišta 35 Verbanac P 26. Poznavanje robe-vježbe 35 Stanišić M 27. Poslovni bonton 35 Verbanac P 28. Računalstvo u struci 35 Kokot L Prakti čna nastava u prodavaonici 760 Prodavač:

- Računalstvo u struci - I.polugodište 2 sata do 35 sati - Poslovni bonton - II.polugodište 2 sata nakon ispunjenog fonda Računarstava



Područje rada: TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA Obrazovni program: KUHAR, KONOBAR, PRODAVAČ II.ght /09./10. Razrednik: Verbanac Pina Red. br.


Sati god

Nastavnik

ZAJEDNIČKI DIO Općeobrazovni dio - SVI 1. Hrvatski jezik 3 105 Paliska Ana 2. Strani jezik 2 70 Hrvatin M./Milevoj B. 3. Vjeronauk /Etika 1 35 Bolfan H./Gruičić J. 4. Tjelesna i zdravstvena kultura 1 35 Štingl Lj. Općeobrazovni dio - KUHAR, KONOBAR 5. Politika i gospodarstvo 2 70 Gruičić J. Stručno teorijski dio - KUHAR,KONOBAR 6. Matematika u struci 1 35 Mileta G. R. 7. Enologija s gastronomijom (kuh+kon) 1+1 70 Gašparini N. Ukupno 12 420 POSEBNI DIO Kuhar – Stručno-teorijski dio

8. Tehnologija zanimanja 3 105 Perko Č. 9. Francuski jezik 1 35 Petrović V. 10. Izborna nastava-kuharstvo 1 35 Jurčević I. Praktični dio u školi 11. Kuharstvo s vježbama 7 245 Mohorović D 12. Ugostiteljsko posluživanje-izborno 30 Gašparini N Praktični dio u ugostiteljskom objektu 13. Praktična nastava 430 POSEBNI DIO Konobar – Stručno-teorijski dio 14. Tehnologija zanimanja 2 70 Perko Č. 15. Strani jezik II - njemački 2 70 Tenčić F.E. 16. Poslovna psihologija i komunikacije 1 35 Dobrić M. 17. Izbor.nast.-Ugostiteljsko posluživanje 1 35 Gašparini N. Praktični dio u školi 18. Ugostitelj.posluživ. s vježbama 7 245 Gašparini N. 19. Kuharstvo 1 35 Jurčević I. Praktični dio u ugostiteljskom objektu 20. Praktična nastava 430 POSEBNI DIO Prodava č – Stručno-teorijski dio 21. Trgovinsko poslovanje 2 70 Verbanac Pina 22. Poznavanje robe 3 105 Dundara G. 23. Matematika u struci 2 70 Žufić Đani 24. Psihologija prodaje 1 35 Dobrić M. 25. Higijena i ekologija 1 35 Hrvatin M. 26. Izborna nastava- TZK 1 35 Štingl Lj. Prodavač- Praktična nastava 900 Strukovne vježbe u školi: 175

Poslovanje prodavaonice i skladišta 1 35 Verbanac P. Poznavanje robe-vježbe 1 35 Dundara G. Prodajni razgovor 1 35 Dobrić M. Računalstvo u struci 1 70 Kokot L. Prakti čna nastava u prodavaonici 725 Područje rada: TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Obrazovni program: KUHAR, KONOBAR III.gh /09/10. Razrednik: Gašparini Nevio Red. br.


Sati god. Nastavnik

ZAJEDNIČKI DIO Općeobrazovni dio 1. Hrvatski jezik 3 96 Poldrugovac G. 2. Strani jezik 2 64 Hrvatin M./Milevoj B. 3. Vjeronauk

Etika 1 1

32 32

Bolfan H./ Gruičić J.

4. Tjelesna i zdravstvena kultura 1 32 Štingl Lj. Stručno-teorijski dio 5. Matematika u struci 1 32 Mileta G. R.



6. Kulturno povijesna baština 1 32 Blašković A. 7. Marketing u turizmu 2 64 Dundara G. Ukupno 12 384 POSEBNI DIO Kuhar – stručno-teorijski dio

8. Tehnologija zanimanja 2 64 Perko Č. 9. Francuski jezik 1 32 Petrović V. 10. Vođenje i organizacija kuhinje 1 32 Jurčević I. 11. Izborna nastava- Kuharstvo 1 32 Jurčević I. Praktični dio u školi 12. Kuharstvo s vježbama (5x2)10 (160x2)32

0 Jurčević/Mohorović

Praktični dio u ugostiteljskom objektu 13. Praktična nastava 640 Ukupno kuhari posebni dio 1088 POSEBNI DIO Konobar – stručno-teorijski dio

14. Tehnologija zanimanja 1 32 Perko Č. 15. Turistička geografija 1 32 Diminić M K 16. Strani jezik II. - engleski,

- njemački 2 2

64 64

Buršić T Milevoj B

17. Vođenje i organizacija restorana 1 32 Gašparini N. 18. Izborna nastava - ugostitelj. posluživ. 1 32 Gašparini N. Praktični dio u školi 19. Ugostiteljsko posluživ. s vježbama 5 160 Gašparini N. Praktični dio u ugostiteljskom objektu 20. Praktična nastava 640

- Turistička geografija, I. pol 2 sata do 32 sata - Tehnologija zanimanja , II. pol 2 sata

6.5. Nastavni planovi i programi EKONOMIJA, TRGOVIN A I POSLOVNA ADMINISTRACIJA Područje rada: EKONOMIJA,TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA Obrazovni program: PRODAVAČ III.t 09./10. Razrednik: Štingl Ljiljana Red. br.


Sati god.

Nastavnik

1. Hrvatski jezik 3 96 Komljenivić B.

2. Engleski Jezik 2 64 Buršić T.





7. Trgovinsko poslovanje 3 96 Verbanac P.

8. Poznavanje robe 2 64 Dundara G.

9. Promidžbene aktivnosti 2 64 Tenčić L.K.

10. Psihologija prodaje 2 64 Dobrić M.

11. Praktična nastava 14 448

12. Etika 1 32 Gruičić J.

13. Njemački jezik – III.t,g,h 2 70 Milevoj B.

Ukupno: 38 1222



6.6. Nastavni planovi i programi STROJARSTVA, ELEKT ROTEHNIKE I RAČUNALSTVA Područje rada: ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO , STROJARSTVO Obrazovni program: - ELEKTROMEHANIČAR - INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE - AUTOMEHANIČAR I.a 09./10. Razrednik: Gruičić Jasmina Red. br.


Sati god.

Nastavnik

OPĆI DIO 1. Hrvatski jezik 3 105 Višković B.

2. Strani jezik 2 70 Hrvatim M./ Tenčić F. E.


4. Vjeronauk /

Etika –svi trogodišnji programi

1 1

35 35

Bolfan H. Gruičić J.


ZAJEDNIČKI STRUČNI DIO 6. Matematika u struci 2 70 Šumberac T.

POSEBNI STRUČNI DIO - ELEKTROMEHANIČAR 7. Osnove računalstva 1 35 Kokot L.

8. Osnove računalstva - vježbe 1 35 Kokot L.

9. Tehničko crtanje i dokumentiranje 1 35 Juvan D.

10. Tehničko crtanje i dokumentiranje - vježbe 0,5 17,5 Juvan D.

11. Elektrotehnika 3 105 Alagić N.

12. Elektrotehnika-vježbe – izborni dio 1 35 Alagić N.

13. Elektrotehnika-vježbe 1 35 Alagić N.

14. Praktična nastava 2x8 2x280 Zulijani I./Šestak A.

15 Praktična nastava - izvan škole 540

POSEBNI STRUČNI DIO - AUTOMEHANIČAR, - INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE 16. Osnove tehničkih materijala - redovno, izborno 1+1 70 Pjević M.

17. Osnove računalstva 1,5 52,5 Diminić E.

18. Tehničko crtanje 1,5 52,5 Pjević M.

19. Tehnologija obrade i montaže 2 70 Miletić E.

20. Praktična nastava 2x8 2x 280 Faraguna N.

21. Praktična nastava- izvan škole 560

Ukupno elektromehaničar: 30,5 1067,5 Ukupno automehaničar, instalater grijanja i klimatizacije: 29 1015 Područje rada: ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Obrazovni program: ELEKTROMEHANIČAR III.a /09./10. Razrednik: Šverko Višnja Red. br.


Sati god.

Nastavnik

OPĆI DIO 1. Hrvatski jezik 3 96 Komljenović B.

2. Strani jezik- Engleski/Njemački 2 64 Šverko V./ Milevoj B.

3. Tjelesna i zdravstvena kultura 1 32 Štemberga J.

4. Vjeronauk / Etika – III.a,s 1 32 Bolfan H./ Gruičić J.

5. Matematika u struci 1 32 Tupac P. V.

POSEBNI STRUČNI DIO 6 Električni strojevi 2 64 Popović M. 7. Električni strojevi - izborno 2 64 Popović M. 8. Električni strojevi - vježbe 1 32 Popović M.



9. Električni strojevi - vježbe izborno 2 64 Popović M. 10. Elektronika i upravljanje 2 64 Brajković Đ. 11. Elektronika i upravljanje - vježbe 2 64 Brajković Đ. 12. Električni uređaji 3 96 Alagić N. 13. Električni uređaji - vježbe 1 32 Alagić N. 14. Praktična nastava 2x8 2x256 Šestak A. / Rajković I. Praktična nastava izvan škole Ukupno: 39 1248 Područje rada: ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO ,STROJARSTVO Obrazovni program: - ELEKTROMEHANIČAR(a) - INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE (s) - AUTOMEHANIČAR( am) II.a/09/10. Razrednik: Miletić Elvis Red. br.


Sati god.

Nastavnik

OPĆI DIO 1. Hrvatski jezik 3 105 Poldrugovac G.

2. Engleski jezik/ Njemački jezik 2

70

Dundara A./Milevoj B.


4.

Vjeronauk

Etika – svi trogodišnji programi

1 1

35 35

Bolfan H. Gruičić J


STRUČNI DIO- SVI 6. Matematika u struci 1 35 Žufić Đ

ZAJEDNIČKI STRUČNI DIO - AUTOMEHANIČAR,,INSTALATER 7. Osnove tehničke mehanike 2 70 Juvan D,

POSEBNI STRUČNI DIO – AUTOMEHANIČAR 8. Elementi strojeva 2 70 Juvan D:

9. Tehnike motornih vozila 2 70 Pjević M.

10. Tehnologija održavanja vozila 1 35 Pjević M.

11. Tehnika motornih vozila - izborni 2 70 Pjević M.

POSEBNI STRUČNI DIO: ELEKTROMEHANIČAR 12. Elektrotehnika 2 70 Crvak M.

13. Elektrotehnika - izborni dio 1 35 Crvak M.

14. Elektrotehnika vježbe 1 35 Crvak M.

15. Električne instalacije 2 70 Brajković Đ.

16. Električni strojevi 2 70 Popović M.

17. El. instalacije - vježbe 0,5 17,5 Brajković Đ.

18. Električni strojevi - praktični dio 1 35 Popović M.

19. Praktična nastava 8 280 Rajković I

POSEBNI STRUČNI DIO- INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE 20. Tehnologija strojarskih instalacija 3 105 Miletić E.

21. Elementi strojeva i protoka 2 70 Juvan D.

22. Izborni sadržaji – radioničke vježbe 2 70 Zulijani I

23. Praktična nastava ( instalateri i automehaničari) 8 280 Zulijani I

24. Praktična nastava izvan škole

532

Ukupno elektromehaničar u školi: 28,5 997,5 Ukupno automehaničar u školi: 28 980 Ukupno instalater grijanja i klimatizacije u školi: 28 980



Područje rada: STROJARSTVO Obrazovni program: INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE AUTOMEHANIČAR STROJOBRAVAR III.s/09./10. Razrednik: Stanišić Maksida Red. br.


Sati god.

Nastavnik

ZAJEDNIČKI DIO 1. Hrvatski jezik 3 96 Višković B 2. Strani jezik - Engleski/ Njemački 2 64 Hrvatin M./ Milevoj B. 3. Tjelesna i zdravstvena kultura 1 32 Štemberga J. 4. Vjeronauk

Etika - III.a,s 1 1

32 32

Bolfan H. Gruičić J

ZAJEDNIČKI STRUČNI DIO 5. Matematika u struci 1 32 Tupac P.V. 6. Osnova automatizacije 2 64 Juvan D. POSEBNI STRUČNI DIO - INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE 7. Tehnologija grijanja i klimatizacije 4 128 Miletić E. 8. Nove tehnologije 2 64 Pjević M. 9. Izborni sadržaji - Radioničke vježbe 2 64 Zulijani I. POSEBNI STRUČNI DIO - AUTOMEHANIČAR 10 Osnovi elektrotehnike i elektronike 1 32 Crvak M. 11 Tehnike motornih vozila 2 64 Pjević M. 12 Tehnologija održavanja vozila 2 64 Pjević M. 13 Tehnika motornih vozila - izborno 1 32 Pjević M. 14 Dijagnostika motornih vozila-izborno 1 32 Pjević M. POSEBNI STRUČNI DIO- STROJOBRAVAR 15 Tehnologija strojobravarije 4* 128 Miletić E 16 Nove tehnologije 2 64 Miletić E 17 Izborni sadržaji - Radioničke vježbe 2 64 Faraguna N 18 Praktična nastava u školi - svi+ II. p monteri 8 256 Faraguna N 19 Praktična nastava – izvan škole Ukupno instalateri u školi 27 864 Ukupno automehaničari u školi 26 832 Ukupno strojobravari u školi 27 864 *Izvode se i u tjednu praktične nastave 6.7. Nastavni planovi i programi POMO ĆNO ZANIMANJE Područje rada: TURIZAM I UGOSTITELJSTVO , STROJARSTVO Obrazovni program: POMOĆNI KUHAR , II. razred MONTER STROJEVA I KONSTRUKCIJA, II. razred

II.P/09./10. Razrednik: Paliska Ana Red. br.


Sati god.

Nastavnik

I. ZAJEDNIČKI DIO Općeobrazovni dio - SVI 1. Hrvatski jezik 2,5 70 Paliska A. 2. Tjelesna i zdravstvena kultura 1,5 42 Štemberga J. 3. Vjeronauk /Etika 1 28 Bolfan H./ Gruičić J. Stručno-teorijski dio - SVI 4. Matematika u struci 1 28 Mileta G.R. 5. Engleski jezik 1 28 Buršić T 6. Poduzetništvo 1 28 Verbanac P.

II. POSEBNI DIO

Stručno-teorijski dio – POMOĆNI KUHAR 7. Poznavanje robe i prehrane 3 84 Stanišić M

11. Biologija i ekologija 2 56 Perko Č 8. Izborni predmet - Kuharstvo 3 84 Jurčević I Stručno teorijski dio – MONTER STROJEVA I KONSTRUKCIJA 12. Izrada jednostavnih sklopova i konstrukcija 3 84 Juvan D. 13. Održavanje tehničkih sustava, zajedno s Tehnologija strojobravarije –

III.s 2 56 Miletić E.

14. Izborni predmet - Elementi strojeva - zajedno s II.a 2 56 Juvan D III. PRAKTIČNI DIO 15. Praktična nastava - dva dana 14 504 - Poduzetništvo – I. polugodište 2 sata



7. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

U Školi se izvode izvannastavne aktivnosti radi zadovoljavanja potreba i interesa učenika te njihovih prirpema za natjecanja, smotre i susrete. Izvannastavne aktivnosti planiraju se Školskim i strukovnim kurikulumom i Godišnjim planom i programom neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u Školi. Izvannastavne aktivnosti nisu obvezne za učenike, ali se učenicima mogu priznati kao ispunjavanje obveza u školi

Popis grupa

Voditelji Broj u čenika u

prethodnoj šk.g. na natjecanjima

Broj učenika

Literarna i recitatorska grupa Gordana Poldrugovac, Branka Komljenović

7 (B.K.)

Novinarska grupa Branka Komljenović

Grupa za hrvatsk i jezik Božica Višković, Mirjana Cvijin

-

Dramska radionica FLACIUS na hrvatskom jeziku

Čedomir Ružić, Marinela Benažić

8

Grupa za englesk i jezik Anka Dundara, Tatjana Buršić, Višnja Šverko, Mirjana Hrvatin

26

Grupa za njemačk i jezik Elvijana Frančula-Tenčić 3 Grupa za talijansk i jezik Elide Baskijera 3 Filodramska grupa ARCOBALENO na talijanskom jeziku

Čedomir Ružić, Elide Baskijera

Povijesna grupa Zlata Hadžalić 7 Grupa za vjeronauk Hrvoje Bolfan 6 Geografska grupa Karmen Diminić Milevoj 21 20 Fizikalna grupa Željko Brenčić, Ticijana

Šumberac, Nedeljko Mandić

7

Kemijska grupa Mira Hrvatin, Sandra Juran 18 15-30 Biološka grupa Sandra Juran 31 20-40 GLOBE grupa Mira Hrvatin, Karmen

Milevoj Diminić, Čeda Perko

5 50

Grupa VIP Eureka Mira Hrvatin 1 Matematička grupa Đani Žufić, Roberta Germin

Mileta 7

Grupa za festival matematike Đani Žufić, Roberta Germin Mileta, Vesna Tupac Prosen, Ticijana Šumberac

13

Školsko športsko društvo DUGA rukomet m/ž

Josip Golja, Ljiljana Štingl 21

Školsko športsko društvo DUGA mali nogomet

Josip Golja 12

Školsko športsko društvo DUGA k ros m/ž

Julija Štemberga 7

Knjigovodstvo s bilanciranjem Orijana Tenčić 3 Vježbenička tvrtka Orijana Tenčić Kristina

Tenčić Lazarić 3

Prodavač Gabriela Dundara, Pina Verbanac

3



GASTRO Gašparini Nevio Mohorović Doriano Jurčević Ivica

4

Grupa elek trotehničara Nijaz Alagić, Milivoj Crvak 2 Osnove elek trotehnike Milivoj Crvak, Željko

Brenčić

Grupa elek tromehaničara Italo Rajković, Alen Šestak 2 Grupa instalatera grijanja i k limatizacije

Elvis Miletić, Igor Zulijani 2

Mladi tehničari – robotika Ivica Komadina Grupa Crvenog križa Sonja Brezac Grupa za elek troniku i senzoriku Đani Brajković Grupa za digitalnu elek troniku Ivica Komadina Infromatička grupa Laura Kokot „This is our time“ Laura Kokot, Ana Paliska,

Višnja Šverko

Učenička zadruga Kristina Tenčić Lazarić, Šestak Alen

15

Napomena: Okvirni plan i program rada kao sastavni je dio Školskog kurikuluma. Broj učenika u prethodnoj šk.g. koja su sudjelovali i uspješno predstavljali Školu na natjecanjima, smotrama i susretima od školske, gradske, općinske, do županijske, međužupanijske i državne razine.

Okvirni plan i program rada izvannastavnih aktivnos ti

Literarno-racitatorska družina

Naziv aktivnosti: Literarno-recitatorska družina Planirani broj sati: 1 tjedno Broj u čenika: - Voditeljica: Gordana Poldrugovac, prof. Aktivnosti i ciljevi:

- Razvijanje govorene i literarne, pisane izražajnosti - Upoznavanje s postupcima i sredstvima literarno-recitatorskog stvaralaštva - Razvijanje mašte, stvaralaštva, kreativnosti - Razvijanje suradnje, odgovornosti, stjecanje kritičnosti i discipline u radu - Razvijanje humanih moralnih uvjerenja i razumijevanja međuljudskih odnosa - Razvijanje samopouzdanja i sigurnosti pri nastupu te prirodnost, iskrenost i osjećajnost u

vidovima rada - Povezivanje različitih načina umjetničkog izražavanja, multimedijski pristup.

Vremenik: - Teške su tuge jeseni duge… - rujan 2009. - „Ca ili ča je lepa beseda moja“ - listopad 2009. - Mjesec hrvatske knjige - studeni 2009. - …I pokuca na vrata Božić - prosinac 2009. - Pjesničko gostovanje - siječanj 2010. - Valentinovo u srcu - veljača 2010. - Povodom dana žena - ožujak 2010. - „Uskrsno jut ro“ - travanj 2010. - „Domovini“ - svibanj 2010. - „Uviranja“ - lipanj 2010.

Metode rada: - individualni oblik rada - timski oblik rada - frontalni pristup.

Nositelji aktivnosti: učenici od 1. do 4. razreda, voditeljica radionice Troškovnik: Detaljni projekti bit će razrađeni na vrijeme i prikazan troškovnik



Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: - pohvale,priznanja i poticajne ocjeni iz hrvatskog jezika - poticaj za daljnje razvijanje izražajnih,interpretativnih i stvaralačkih sposobnosti, te kao

preporuke za nastavak školovanja na studiju hrvatskog jezika i književnosti. Napomena: sve se bazira na projektu rada s učenicima koji uključuje prikupljanje ideja, razradu ideja, odabir sudionika u izvedbama:

- odabir prigoda, planiranje vremenika proba - odabir tematskih sadržaja i podjela zadataka - tjedni redoviti sastanci literarno-recitatorske radionice - rad na pojedinačnom subjektu prilagođenom prilikama i vremeniku koji učenici mogu i žele

ostaviti za stvaralački rad.

Novinarska grupa

Naziv aktivnosti: Novinarska grupa Broj u čenika: Voditeljica: Branka Komljenović, prof. Ciljevi: Svladavanje novinarskih vještina (medijsko istraživanje, pojavljivanje i djelovanje javnosti, priopćavanje važnih informacija, korištenje informatičke tehnologije u slaganju teksta i fotografija). Namjena: Učenici prate školske događaje i zbivanja gradu i regiji, uređuju školski list na mrežnoj stranici škole i u pripremi za tisak. Nositelji: profesorica hrvatskog jezika i učenici. Način realizacije: Participiranje u novinarstvu kao zadovoljavanju osobnih i zajedničkih ciljeva i motiva, odgovornost za kreiranje javnog mišljenja, suradnja s drugim školskim litovima i redakcijama, svladavanje novinarskog umijeća u pisanju vijesti, reportaže, izvještaja, osvrta, komentara i razvijanje istraživačkog novinarstva. Upoznavanje učenika s novinarskom etikom i poviješću hrvatskog nivinarstva. Vremenik: Tijekom školske godine. Planirani broj sati: 1 tjedno Troškovnik: Tražit će se sponzori za tiskanje u papirnatom obliku dok će se u praksi slobodno objavljivati na mrežnoj stranici škole www.ssmb.hr

Dramska radionica FLACIUS na hrvatskom jeziku Naziv aktivnosti: Dramska radionica FLACIUS na hrvatskom jeziku Planirani broj sati: 2 tjedno Broj u čenika: Radionica obuhvaća mlade u dobi od 14 do 18 godina. Po projektu i godini djelovanja radionica broji od 10 do 20 učenika s time da projektni tim iz Škole broji do 5 suradnika i najmanje 5 vanjskih, što ovisi o složenosti projekta. Voditelj: Čedomir Ružić, prof. O radionici: Dramska radionica FLACIUS osnovana je potkraj 2000. godine kao jedna od kreativnih radionica pri Srednjoj školi Mate Blažine – Školskom klubu Novi horizonti, a u okviru projekta LABIN-ZDRAVI GRAD. Kao i prijašnje dramske grupe labinske srednje škole, koje su obilježile plodno razdoblje 1983.-1993., dramsku radionicu vodi Čedomir Ružić, voditelj srednjoškolskih dramskih družina, a od 2000. dramski pedagog Hrvatskog centra za dramske umjetnosti, Zagreb. Ciljevi: Promicanje i razvijanje govorne kulture i kulture javnog nastupanja metodama dramskog odgoja. Skrb o dramski nadarenim učenicima. Preventivno djelovanje protiv svih oblika ovisnosti. Metode rada: Dramska radionica se zasniva na dobro razrađenim metodama dramskog odgoja, skupom metoda poučavanja i učenja koje se koriste dramskim izrazom kao čovjekovom sposobnošću kojom se on spontano služi tijekom sazrijevanja i odrastanja. Dramski odgoj nema za svoj isključivi cilj profesionalno bavljenje dramskom umjetnošću ili tek njezino lakše razumijevanje. Dramski odgoj prije svega odgaja za život i namijenjen je mladeži. Dramski odgoj poučava doživljenim iskustvom i razmišljanjem o njemu.



Kao složen i integrirajući oblik učenja dramski odgoj pomaže učeniku: - da izrazi i razvije svoje osjećaje, sklonosti, sposobnosti i stavove, - da razvija govorne i izražajne sposobnosti i vještine, - da razvije maštu i stvaralaštvo, - da stekne i razvija društvenu svijest i njezine sastavnice: (samo)kritičnost, odgovornost i snošljivost, - da razvija humana moralna uvjerenja - da stekne sigurnost i samopouzdanje, - da razumije međuljudske odnose i ponašanja, - da se nauči surađivati, cijeniti sebe i druge te kako steći priznanje drugih.

Filodramska grupa na talijanskom jeziku

Naziv aktivnosti: Gruppo filodrammatico Arcobaleno Planirani broj sati: 2 tjedno Voditelj: Čedomir Ružić, prof. Broj u čenika: Radionica obuhvaća mlade u dobi od 14 do 18 godina. Po projektu i godini djelovanja radionica broji od 10 do 20 učenika s time da projektni tim iz Škole broji do 5 suradnika i najmanje 5 vanjskih, što ovisi o složenosti projekta. O grupi : Filodramska grupa ARCOBALENO (GRUPPO FILODRAMMATICO «ARCOBALENO») na talijanskom jeziku, kao posebna sekcija Dramska radionice FLACIUS, osnovana je 2002. godine i djeluje u cilju interkulturalne suradnje i razmjene Republike Hrvatske i Republike Italije pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije koje sufinancira dodatno učenje talijanskog jezika od 2003. do 2008. u našoj školi kao i studijska putovanja učenika i profesora, potpomognuti razumijevanjem našeg resornog ministarstva, Grada Labina i Istarske županije. O projektima:

- Godine 2003. na poziv OPĆINE BUCCINO, u razmjeni sa „LICEO SCIENTIFICO ASSTEAS“ iz Buccina (Salerno), Gruppo filodrammatico ARCOBALENO je pripremio multimedijalni recital na talijanskom jeziku pod nazivom SLAP-LA CASCATA u suradnji s našim proslavljenim pjesnikom Danielom Načinovićem, koristeći njegove prijevode najpoznatijih hrvatskih pjesnika. - Godine 2004. FLACIUS se predstavila dramskom predstavom SLAP-LA CASCATA II. u nešto izmijenjenoj glumačkoj postavi i na hrvatskome jeziku, najprije na Županijskom LIDRAN-u 2004. gdje je grupa ponovno posebno pohvaljena «za uspješno korištenje multimedije», te nakon toga su nastupili i na SKAGI-ju, gdje su nagrađeni «za kreativnu upotrebu hrvatskog jezika i dijalekta te multimedijalnu sveobuhvatnost predstave«, nakon čega su se predstavili i labinskoj publici. - Godine 2005. FILODRAMSKA GRUPA ARCOBALENO uspostavlja suradnju s LICEO SCIENTIFICO TRON iz Schia (Vicenza) temeljem petogodišnjeg Protokla o suradnji potpisanog u sjedištu Istarske županije. - Godine 2007. FILODRAMSKA GRUPA «ARCOBALENO» pripremila je na talijanskom jeziku u suradnji s talijanskom LICEOM «TRON» uprizorenje Euripidovih «TROJANKI», grčke tragedije. Grupe su se međusobno predstavile povodom interkulturalne razmjene učenika i profesora dviju škola u travnju u Schiu i u svibnju u Labinu. Sve su predstave Dramske radionice FLACIUS sekcije Filodramske grupe ARCOBALENO bile nagrađivane na LIDRANU i SKAGIU.

- Godine 2008. godine FILODRAMSKA GRUPA “ARCOBALENO” nastupila je na festivalu u Materadi s ESERCIZI DI STILE” R. Queneau, na talijanskom jeziku i na međunarodnoj manifestaciji GRAD DJECE u Sandnesu (Norveška) s glazbeno-scenskom predstavom CRNA MLODA OD KARBONA Daniela Načinovića.

Ciljevi: Jezično-umjetničkim izrazom na talijanskom jeziku učenicima se pruža čitav niz reproduktivnih i kreativnih aktivnosti u scenskom izrazu čime se proširuju i produbljuju znanje stranog jezika. Na taj način njeguje se «živi jezik», jezik stvarne komunikacije ali i književni, dramski jezik svjetskih klasika i suvremenika kao i hrvatskih književnika na talijanskom jeziku. Kod interkulturalne razmjene s talijanskim školama partnerima iz Schia u radu na zajedničkim projektima i boraveći u obiteljima proširuje se faktografsko znanje učenika iz područja povijesti i geografije, umjetnosti, kulture kako svoje tako i njihove.



GLOBE grupa

Naziv aktivnosti: GLOBE grupa Broj u čenika: 50 Voditeljica: Čeda Perko, prof. Ciljevi:

- podizanje ekološke svijesti na globalnoj razini - osposobljavanje učenika za mjerenja i opažanja koja će pridonijeti boljem znanstvenom

razumijevanju našeg planeta - omogućavanje učeničke suradnje s uvaženim znanstvenicima i stvaranje mreže koja povezuje

cijeli svijet u jedinstvenu zajednicu s opredjeljenjem djelovanja za dobrobit okoliša - obogaćivanje i nadopunjavanje postojećih nastavnih programa prirodoslovlja, geografije,

matematike i informatike te, primjenom suvremenih tehnologija, ostvarivanje većih rezultata. Aktivnosti:

- meteorološka, hidrološka, pedološka i fenološka mjerenja stanja okoliša - učešće na međužupanijskoj, državnoj i međunarodnoj smotri GLOBE programa - suradnja sa školom iz SCHIA.

UNESCO SEMEP projekt

Naziv aktivnosti: UNESCO SEMEP projekt Broj u čenika: 50 Voditeljica: Mira Hrvatin, prof.-savjetnik Ciljevi:

- Približiti učenike prirodi kako bi shvatili važnost očuvanja i zaštite prirodne baštine. - Omogućiti učenicima terenski rad kako bi istraživanjem stjecali znanja. - Senzibilizirati ekološku kulturu kod učenika - Ostvariti suradnju s relevantnim strukturama na nivou grada, županije i šire.

Aktivnosti: Rad po UNESCO protokolima - MORE I MI - VODA U NAŠEM ŽIVOTU - UPOZNAJ SVOJ KRAJ - DIVERZITET.

Znanost mladima - kemijska grupa, biološka grupa, grupa

mladih geografa Naziv aktivnosti: kemijska grupa, biološka grupa, grupa mladih geografa Broj u čenika: 50 Voditeljice: Mira Hrvatin, prof.-savjetnik, Sandra Juran, prof., Čeda Perko, prof., Karmen Diminić Milevoj, prof.-mentor Ciljevi:

- Omogućiti učenicima suvremene načine stjecanje znanja i samoobrazovanje kao pretpostavku njihovog uspješnog studija ili rada.

- Omogućiti učenicima da sami vrednuju postignute rezultate (samoocjenjivanje). Aktivnosti: uključivanje učenika u natjecanja iz kemije, biologije i geografije.



Mladi tehni čari - robotika Naziv aktivnosti: Robotika Svrha i cilj: Obrazovanje o robotici i mogućoj primjeni Planirani broj sati: 1 tjedno Broj u čenika: 15 Nositelj: Ivica Komadina, prof. i Đani Brajković, prof. Ciljevi: Ostvariti veću prisutnost robotike u programima škole. Način realizacije: Predavanja, radionice, laboratorijski i eksperimentalni rad Osnovna namjena: Povećanje svijesti o prednostima i mogućnostima primjene robota. Troškovnik: Opremanje robotima i modernizacija postojeće opreme – 40.000 Kn. Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Povećanje zanimanja učenika za robotiku. Način korištenja rezultata vrednovanja: Uvesti sadržaje projekta u redovnu, izbornu, fakultativnu i dodatnu nastavu. Vremenik aktivnosti:

rujan - Upoznavanje s osnovama robotike listopad - Upoznavanje s osnovama robotike studeni - Projektiranje i izrada dvonožnog Toddler robota prosinac - Projektiranje i izrada dvonožnog Toddler robota siječanj - Projektiranje i izrada dvonožnog Toddler robota veljača - Programiranje Toddler robota ožujak - Programiranje Toddler robota travanj - Gibanje robota u prostoru svibanj - Gibanje robota u prostoru s izbjegavanjem prepreka lipanj - Izrada elektroničkog glasila o robotici našoj školi.

Grupa elektrotehni čara

Naziv aktivnosti: Grupa elektrotehničara. Osnovna namjena: grupa elektrotehničara kao oblik rada za darovite učenike koji se uključuju na natjecanje iz osnova elektrotehnike u četverogodišnjem obrazovanju Nositelj: Milivoj Crvak, prof. Ciljevi:

- proširivanje i produbljivanje znanja dodatnim sadržajima, - pripremanje učenika za sudjelovanje na natjecanjima, - razvijanje sposobnosti primjene logičkog mišljenja u rješavanju problemskih zadataka.

Način realizacije: - grupni i individualizirani rad koristeći različite metode (objašnjavanje, rješavanje zadataka,

izvođenje laboratorijskih vježbi). Način vrednovanja i korištenje rezultata vrednovanja:

- sudjelovanje na natjecanjima, - prezentacija rada.



Projekt THIS IS OUR TIME

Naziv aktivnosti: „This is our time“ (korelacija Informatike, Hrvatskog jezika i Engleskog jezika, te svih nastavnih predmeta tijekom trajanja samog kviza) Aktivnost: „This is our time“ – višejezični i interkulturalni globalni komunikacijski projekt. Ciljevi :

- upoznavanje kulture i običaja drugih zemalja - upoznavanje kulture i običaja Hrvatske - korištenje interneta prilikom pretraživanja - korištenje enciklopedije, leksikona i rječnika - razvijanje suradnje i odgovornosti - timski rad i druženje - razvijanje komunikacije na stranom jeziku

Namjena: - poticanje timskog rada - promicati imidž škole na nacionalnoj i internacionalnoj razini

Nositelji aktivnosti: Laura Kokot, prof. matematike i informatike; Ana Paliska, prof. hrvatskog jezika i književnosti, dipl.bibliotekar; Višnja Šverko, prof. engleskog jezika; svi zainteresirani učenici i profesori koji žele sudjelovati. Način realizacije aktivnosti:

- pisanje pitanja na hrvatskom jeziku, prevođenje pitanja na engleski jezik i slanje pitanja elektronskom poštom

- mjesečni redoviti sastanci nakon nastave (upoznavanje učenika s načinima pronalaženja informacija)

- timsko rješavanje pitanja unutar 24 sata (Time Day) Vremenik aktivnosti:

- do kraja rujna poslati pitanja - datum realizacije projekta na globalnoj razini (nije još utvrđen).

Troškovnik aktivnosti : - nije potrebna participacija za sudjelovanje - piće za osvježenje (ovisno o broju učenika, oko 150 kuna).

Način vrednovanja i na čin korištenja rezultata vrednovanja: - ocjena aktivnosti od strane učenika - rangiranje škole u sklopu samog natjecanja.

Grupa za informatiku

Naziv aktivnosti: Grupa za informatiku Namjena aktivnsoti: Informatičko područje Broj u čenika: - Voditelji: Laura Kokot, prof., Mandić Nedeljko, prof., Eler Diminić, prof. Ciljevi:

- Okupljanje što većeg broja zainteresiranih učenika i njihova selekcija - Priprema učenika za natjecanja (školsko, županijsko, državno natjecanje) - Priprema i uključivanje učenika za ACSL (American Computer Science League) natjecanje - Priprema i uključivanje učenika za natjecanje This is our time, - Posjet specijaliziranim sajmovima (Muzej računala Rijeka, Info Zagreb)

Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici i samostalnim radom učenika po uputama nastavnika, kod kuće. Vremenik: Nastava se održava redovno, uz intenzivnije održavanje pred natjecanje Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje će se temeljiti na osnovi uspjeha učenika na natjecanjima.



Grupa instalatera grijanja i klimatizacije

Naziv aktivnosti: Grupa instalatera grijanja i klimatizacije Aktivnost: Sudjelovanje učenika na međužupanijskom natejcanju iz tehnologije grijanja i klimatizacije. Ciljevi: Osposobiti učenike da u što kraćem vremenu kvalitetno izrade vježbu i grijanja i klimatizacije. Namjena aktivnosti: Osposobljavanje učenika i uspoređivanje s drugim učenicima te usavršavanje i vježba za buduće zanimanje. Voditelji: Igor Zulijani, Elvis Miletić, prof. Troškovnik: Troškovi materijala za vježbu procjenjuju se na 1.000 kn. Izvor: osnovni materijal i sirovine za nastavu strojarstva. Način realizacije: Kroz vježbe praktične nastave dodatnom nastavom. Vremenik aktivnosti: od prosinca 2009. do ožujka 2010. Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: ocjenjivanjem testova znanja i praktičnih vježbi.

Školsko športsko društvo

Školsko škortsko društvo «Duga» ima oblik izvannastavnih aktivnosti tjelesne i zdravstvene kulture, dio ukupne odgojno-obrazovne djelatnosti Škole i obavezni dio njezina godišnjeg programa rada. Polazeći od značaja sporta kao odgojno-obrazovnog sredstva, interesa učenika, želje da postignemo kvalitetu i kvantitetu tjelesne i zdravstvene kulture i pri našoj školi djeluje aktivno ŠŠD «Duga». Program rada našeg kluba temelji se na interesima, specifičnostima i mogućnostima naše sredine. Interes i zanimanje učenika osnovni je kriterij za određivanje vrste školske aktivnosti i broja skupina učenika u Klubu. U organizaciji našeg školskog kluba odvijaju se natjecanja među razredima, te natjecanja između pojedinih usmjerenja Škole. Prošle školske godine organizirano je natjecanje između maturanata u odbojci i malom nogometu, što postaje tradicionalno natjecanje. Također u svibnju je organizirano međunarodno natjecanje učenika škola u odbojci i malom nogometu. Nadalje redovito nastupamo na županijskom, međužupanijskom i državnom prvenstvu i to u nogometu, rukometu (momci i djevojke) te u krosu gdje postižemo vrlo zapažene rezultate za organizaciju i vođenje, odnosno za ukupni stručni rad ŠŠD-a zaduženi su nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture i vanjski stručni suradnici. Cilj aktivnosti kroz ŠŠD je utjecaj na čovjekovu ličnost, na zdravlje organizma što je preduvjet za intelektualni, moralni, estetski i radni odgoj čovjeka. Treningom i natjecanjem utječemo na razvoj:

- psihosomatskih karakteristika učenika - funkcija osnovnih organskih sustava - osnovnih motoričkih sposobnosti u skladu s individualnim karakteristikama svakog

pojedinca - normalnih konativnih faktora - na redukciju patološko-konativnih faktora - specifičnih motoričkih znanja, umijeća i navika. Nadalje zadovoljavamo u pravom smislu interes učenika, te oni s velikom motivacijom

pristupaju treningu i natjecanjima.



Plan i program rada Na osnovi interesa i mogućnosti Škole u Društvu djeluju sljedeće sekcije:

Sekcije Spol Broj u čenika MALI NOGOMET

muška selekcija 20

RUKOMET muška i ženska sekcija 20+20 KROS muška i ženska selekcija 8+8 ODBOJKA ženska selekcija 20

Nogomet – voditelj Josip Golja, prof. Plan rada obuhvaća: - međurazredno prvenstvo, prvenstvo pojedinih usmjerenja, nastup na županijskom

međužupanijskom i državnom prvenstvu, trening se vrši na terenima NK «Rudar» tri puta tjedno, a prije natjecanja intenzivno u dvorani Škole, broj natjecatelja: 20

Rukomet muški i ženske: voditelj Josip Golja, prof. i Ljiljana Štingl, prof. Plan rada obuhvaća: - međurazredno prvenstvo, prvenstvo pojedinih usmjerenja Škole, nastup na županijskom,

međužupanijskom i državnom prvenstvu, trening se održava 3 puta tjedno u sportskoj dvorani Škole, broj natjecatelja - muška selekcija (20 učenika), ženska selekcija (20 učenica)

Odbojka: voditelj Štemberga Julia, prof. - prvenstvo između pojedinih usmjerenja Škole, rening se odvija u dvorani Škole (2 puta

tjedno), broj natjecatelja: 20 Natjecanja u pojedinim sportovima održavaju se po planu održavanja prvenstva u Istarskoj

županiji u II. polugodištu. Školska prvenstva razreda i usmjerenja održavaju se tijekom mjeseca travnja i svibnja. Turnir maturanata održava se u prosincu. U siječnju ili veljači organizirat će se jednodnevni izlet na Platak – skijanje, sanjkanje i zimske igre na snijegu.

Učenička zadruga

Naziv aktivnosti: Učenička zadruga Svrha i cilj: Stvaranje pozitivnog odnosa učenika prema radu i pozitivne poduzetničke klime u školi. Uvođenje učenika u poduzetništvo, simuliranje osnivanja i rad poduzeća u školi Planirani broj sati: 1 tjedno Broj u čenika: 15 Voditelji: Kristina Tenčić Lazarić, prof., Šestak Alen, ing. elektrotehnike Troškovnik: 10.000 kn. Način realizacije: Predavanja, radionice i formiranje učeničke zadruge i učeničkog poduzeća Osnovna namjena: Formiranje učeničke zadruge i poduzeća Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Kakvoća funkcioniranja zadruge i poduzeća. Uvesti sadržaje projekta u redovnu, izbornu, fakultativnu ili dodatnu nastavu.

rujan - Seminar i radionica za stručno osposobljavanje učenika u zadrugrastvo i poduzetništvo listopad - Seminar i radionica za stručno osposobljavanje učenika za zadrugrastvo i poduzetništvo studeni - Seminar i radionica za stručno osposobljavanje učenika u zadrugrastvo i poduzetništvo prosinac - Seminar i radionica za stručno osposobljavanje učenika u zadrugrastvo i poduzetništvo siječanj - Seminar i radionica za stručno osposobljavanje učenika u zadrugrastvo i poduzetništvo veljača - Opremanje radionice i nabavka sredstava za učeničku zadrugu/poduzeće ožujak - Osnivanje zadruge / tvrtke u programima elektrotehnike, strojarstva, ekonomije i ugostiteljstva travanj - Osnivanje zadruge / tvrtke u programima elektrotehnike, strojarstva, ekonomije i ugostiteljstva svibanj - Praćenje funkcioniranja učeničke zadruge/poduzeća lipanj - Izrada elektronskog glasila o učeničkoj zadruzi/poduzeću



8. DODATNA I DOPUNSKA NASTAVA

Za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju Škola organizira dopunsku nastavu. Škola otkriva, prati i potiče učenike koji u nekim nastavnim predmetima ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni predmet te organizira dodatnu nastavu prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.

Predmet / aktivnost Nastavnik Sati tjedno

Sati godišnje

Pjevački zbor – dodatna Nerina Ševrlica 2 70 Grupa za likovni – dodatna Alida Blašković 1 35 Vijeće učenika i Debatni klub – dodatna Ana Paliska 2 70

Grupa za engleski jezik – dodatna (II. razredi) Anka Dundara 1 35 Grupa za engleski jezik – dodatna (IV. razredi) Tatjana Buršić 1 35 Grupa za njemački jezik – dodatna Vesna Petrović 1 35 Grupa za povijest – dodatna Husein Hadžalić 1 35 Grupa za geografiju – dodatna Karmen Diminić Milevoj 1 35 Grupa za biologiju - dodatna Sandra Juran 1 35 Grupa za ekologiju i kemiju – dodatna Mira Hrvatin 1 35 Grupa za ekologiju i biologiju – dodatna Čeda Perko 1 35 Grupa za matematiku - dodatna (I. i II. gimnazije) Roberta Germin Mileta 1 35 Grupa za matematiku - dodatna (III. i IV. gimnazije) Đani Žufić 1 35 Grupa za matematiku – dopunska (četverogod. elektro., III. trogod.)

Vesna Tupac 2 70

Grupa za matematiku – dopunska (I. i II. trogod.) Laura Kokot 1 35 Grupa za trgovinsko poslovanje – dopunska Pina Verbanac 1 35 Grupa za elektrostrojarstvo – dopunska III. i IV. Miladin Popović 1 35 Grupa za osnove elektrotehnike – dopunska I. i II. Milivoj Crvak 1 35 Grupa tehničke mehanike – dopunska Juvan David 1 35 Informatička podrška - korištenje IKT-a u obrazovnim aktivnostima – dodatna

Nedeljko Mandić 1 35

Informatička podrška - koordinacija rada sa CARNet-om i E-maticom – dodatna

Eler Diminić 1 35

Ukupno: 24 840 Okvirni plan i program rada dopunske i dodatne nast ave

Pjevački zbor – dodatna

Naziv dodatne aktivnosti: Pjevački zbor Voditeljica: Nerina Ševrlica Bolfan, prof. Ciljevi:

- okupljanje što većeg broja darovitih učenika - njegovanje smisla za kvalitetnu glazbu - razvoj socijalnih kompetencija, osvješćivanje uloge, ponašanja i značaja pojedinca u grupi, razvijanje osjećaja zajedništva - kvalitetna prezentacija škole kroz pjesmu



Zadaci: - osvješćivanje mogućnosti vlastitog glasa, - poboljšanje glasovnih mogućnosti, - uvježbavanje kontrole vlastitog glasa, - usvajanje pravilnog načina disanja i pjevanja, - usvajanje načina samostalnog pjevanja te pjevanja u grupi, - njegovanje različitih stilova pjevanja, - razvijanje smisla za scenski nastup, - razvijanje osjećaja timskog rada, - analiza i samovrednovanje rada, - nastupi i prezentacija škole

Namjena aktivnosti : Umjetničko područje Nositelji programa : Nerina Ševrlica Bolfan, prof. Način realizacije : Nastava se realizira probama u školi jednom tjedno nakon 7. sata. Vremenik aktivnosti:

u prosincu - nastup na božićnom koncertu u veljači - nastup na koncertu povodom Valentinova u ožujku - pripreme za Glazbene svečanosti Hrvatske mladeži u lipnju - nastup na svečanosti podjele maturalnih svjedodžbi

Prema potrebi, zbor sudjeluje i u programu naknadno dogovorenih manifestacija i proslava (samostalno izvođenje ili dogovorena suradnja sa izabranim solistom, sastavom). Troškovnik : Troškovi programa procjenjuju se na 5.000 kn. Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje će se temeljiti na osnovi ukupnog uspjeha zbora i pojedinačnog zalaganja učenika iz čega će proizaći i adekvatno nagrađivanje. Svaki član zbora na kraju nastavne godine dobit će usmeno mišljenje voditeljice zbora o vlastitom napretku.

Grupa za likovni – dodatna

Naziv dodatne aktivnosti: Likovna radionica IKTIN Voditeljica: Alida Blašković, prof. Ciljevi: okupljanje što većeg broja darovitih učenika (najviše 20 učenika), razvijanje kreativnog pristupa likovnom djelu, razvijanje kreativnosti, mašte, emocija… Namjena: umjetničko područje Nositelj: Alida Blašković, prof. Način realizacije aktivnosti:

- program će se ostvariti u šk.godini 2009/2010. - listopad, studeni, prosinac: modeliranje u glini i pečenje ukrasnih predmeta u keramičkoj peći - prosinac: stručna ekskurzija u Zagreb, posjet MSU - siječanj, veljača, ožujak: glaziranje keramičkih predmeta i pečenje u keramičkoj peći - ožujak: stručna ekskurzija u Veneciju, razgled grada i razgledavanje izložbe u Palazzo Grassi - travanj, svibanj, lipanj: organizacija prodajne izložbe učeničkih radova u humanitarne svrhe, - po potrebi održati instrukcije za učenike završnih razreda koji žele upisati Likovne akademije, arhitekturu i sl. - dekoriranje škole povodom dodjele maturalnih svjedodžbi.

Vremenik aktivnosti: - likovna radionica održavat će se petkom, od 17 do 19h; - stručne ekskurzije organizirat će se u prosincu i ožujku.

Način vrednovanja i na čin korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje će se temeljiti na osnovi ukupnog uspjeha likovne radionice i pojedinačnog zalaganja učenika; svaki član radionice na kraju šk. godine dobit će usmeno mišljenje voditeljice radionice o vlastitom napretku Detaljan troškovnik aktivnosti: Troškove u iznosu 5,000 kn snosit će projekt Labin-zdravi grad; troškovi stručne ekskurzije u Zagreb iznose 10.000 kn (uključit će se i ostali učenici gimnazijskih razreda a troškove prijevoza i ulaznice snosit će sami); troškovi stručne ekskurzije u Veneciju iznose 15.000 kn (uključit će se i ostali učenici gimnazijskih razreda a troškove prijevoza i ulaznice snosit će sami).



Vijeće učenika – dodatna

Naziv dodatne aktivnosti: Vijeće učenika Voditeljica: Ana Paliska, prof. Zadaci:

- daje prijedloge organima škole za poboljšanje uvjeta života i rada u školi; - zastupa i razvija učenička prava, interese, obveze i uloge u školi; - surađuje s drugim učeničkim vijećima i organizacijama mladih na lokalnoj, regionalnoj,

državnoj i međunarodnoj razini, i kroz različite programe, projekte i aktivnosti, ovisno o interesima samih učenika i mogućnostima škole, ostvaruje svoju ulogu.

Namjena aktivnosti: Sudjelovanje u organizaciji i životu škole u svim aspektima njenog djelovanja s razine statusa učenika. Nositelj aktivnosti : Ana Paliska Način realizacije: sastanci predstavnika razrednih odjeljenja, organizacijom različitih aktivnosti i projekata Vremenik aktivnosti: 35 nastavnih sati tijekom nastavne godine, po dogovoru s učenicima Troškovnik: troškovi radnog materijala, sudjelovanja na susretima i u projektima s predstavnicima Vijeća učenika drugih škola, troškovi tiskanja glasnika Vijeća učenika. Način vrednovanja: Praćenje učeničkih postignuća i interesa za rad. Praćenje uspješnosti organiziranih projekata i aktivnosti.

Debatni klub – dodatna

Naziv dodatne aktivnosti: Debatni klub Voditeljica: Ana Paliska, prof. Zadatci:

- razvijanje komunikacijskih, socijalnih i govorničkih vještina; - razvijanje vještine aktivnog slušanja; - razvijanje kritičkog mišljenja o različitim društvenim i etičkim problemima; - razvijanje argumentiranog raspravljanja; - razvijanje tolerancije prema različitim idejama,stavovima i kulturama te prema etničkoj, rasnoj i spolnoj pripadnosti; - stvaranje vlastitog stava o različitim problemima u društvu; - poticati na samoučenje i samostalno istraživanje; - proširivanje opsega opće kulture; - razvijanje timskog rada.

Namjena aktivnosti: razvijanje kulture komunikacije te suradnja s Vijećem učenika i Gradskim vijećem mladih. Nositelj aktivnosti : članovi Vijeća učenika i voditeljica Ana Paliska, prof. Način realizacije: individualni rad, rad u paru, rad u skupini, teorijska predavanja, seminari, radionice, organiziranje debata i parlaonica. Vremenik aktivnosti: 35 nastavnih sati tijekom nastavne godine, po dogovoru s učenicima dvaput mjesečno po dva nastavna sata. Troškovnik: troškovi radnog materijala, sudjelovanja na seminarima i natjecanjima. Način vrednovanja: Praćenje učeničkih postignuća i interesa za rad.



Grupa za engleski – dodatna za II. razrede gimnazij e

Naziv dodatne aktivnosti: Engleski za natjecanja II. razreda gimnazije. Voditeljica: Anka Dundara, prof. Aktivnost : Priprema za natjecanja Ciljevi i namjena aktivnosti : Omogućiti učenicima koji su nadareni, ali i zainteresirani, da više nauče i da to pokažu na natjecanju iz engleskog jezika. Nositelji aktivnosti : Nastavnik (Anka Dundara) i učenici drugih razreda Način realizacije : Rad na testovima u grupi, individualno ili u paru. Proučavaju se tehnike rješavanja testova, svaki dio posebno (Reading, Use of English i Listening) Vremenik aktivnosti :

- od 07.09.2009. do školskog, županijskog odnosno državnog natjecanja. Način vrednovanja i korištenja : Rezultata vrednovanja : Individualna procjena znanja i sposobnosti učenika. Svi učenici koji pohađaju pripreme za natjecanje, sudjeluju u školskom natjecanju iz engleskog jezika. Oni koji zadovolje propisane kriterije (riješenost testa 80%) mogu sudjelovati na Županijskom natjecanju, a najuspješniji se pozivaju na Državno natjecanje iz engleskog jezika.

Grupa za engleski – dodatna za IV. razrede gimnazij e i strukovne škole

Naziv dodatne aktivnosti: Grupa za natjecanja iz engleskog jezika IV. razreda gimnazije i strukovnih škola. Voditeljica: Tatjana Buršić, prof. Ciljevi: Pripremati zainteresirane učenike za natjecanje iz engleskog jezika, a u okviru grupe zainteresirane učenike dodatno pripremati za državnu maturu ili za sadržaje koji se nedostatno obrađuju u redovnom nastvnom procesu, a sastavni su dio natjecanja, državne mature i sličnog. Namjena: Zainteresiranim učenicima ponuditi dodatni, četvrti sat engleskog jezika tjedno u sklopu kojeg se obrađuju sadržaji po izboru nastavnika i samih učenika. Učenike kontinuirano pripremati za natjecanja raznovrsnim materijalima, testovima a prethodnih natjecanja te ostalih dostupnih radnih materijala. Nositelj: Tatjana Buršić, nastavnica engleskog jezika Način realizacije aktivnosti : Učenici rade u grupi za natjecanja jedan (1) nastavni sat tjedno, a po potrebi i kod kuće. Vremenik aktivnosti: Grupa za natjecanja započinje s radom početkom školske godine, a ukupan fond sati iznosi 35 sati godišnje. Rad grupe je kontinuiran, a intenzivira se prije školskih i drugih natjecanja. Način vrednovanja i na čin korištenja rezultata vrednovanja: Grupa nosi naziv Grupa za natjecanja, međutim grupi se mogu pridružiti i ostali zainteresirani učenici. Učenicima se nudi dodatni sat engleskog jezika, te stoga učenici mogu stjecati znanja i jezične vještine koje im mogu poslužiti na natjecanjima, državnoj maturi, fakultetima ili nekom predstojećem natječaju za posao ili stipendiju. Detaljan troškovnik aktivnosti: Grupi za natjecanja nisu potrebna nikakva posebna sredstva, osim sredstava za kopiranje testova i radnih materijala.



Grupa za njema čki – dodatna

Aktivnosti : Izdavanje školskog lista Treff na njemačkom jeziku. Rasprave i dogovaranja u svrhu komunikacije na njemačkom jeziku. Ciljevi :

- razvijati vještine izražavanja o temama koje se tiču mladih. - konsolidirati jezične strukture i gramatiku, - ohrabriti učenike za samostalan rad, - motivirati učenike za učenje i promicati učenje njemačkog jezika.

Namjena : Učiti i primjenjivati jezik na motivirajući način. Nositelj aktivnosti : Vesna Petrović, prof. njemačkog jezika, učenici uključeni u rad izvannastavne grupe te napredni učenici. Način realizacije aktivnosti : Dvaput mjesečno po 2 sata prema dogovoru. Vremenik aktivnosti : Izdati jedan broj časopisa tijekom tekuće školske godine. Detaljan troškovnik : Papir za štampanje lista, toner, spiralni uvez,CD za pohranjivanje podataka –koristiti iz školskih resursa Dio sredstava osigurati prodajom lista i sponzorstvom.

Grupa za povijest – dodatna

Naziv dodatne aktivnosti: Povijesna grupa za obilježavanje kulturnih i povijesnih događaja Voditelj: Husein Hadžalić, prof. Planirani broj sati: 1 Broj u čenika: Grupa broji oko 30 učenika, ovisno o tome gdje sudjeluju Zadatci: Učenicima što više približiti, razviti ljubav prema važnim događajima iz povijesne i kulturne baštine. Namjena i na čin realizacije aktivnosti i vremenik:

- obilježavanje važnih datuma iz NOR-a povezanih za Labin i Istru i vezanih za Domovinski rat - posjet prigodno postavljenim izložbama – Labin, Zagreb - posjet Interliberu u Zagreb - posjet Povijesnom muzeju Pula - obilježavanje Dana borbe protiv AIDS-a - obilježavanje dana sjećanja na Holokaust - obilježavanje dana Labinske Republike - obilježavanje Dana žena - obilježavanje godišnjice smrti Mate Blažine - prigodna svečanost ili predavanja o Matiji Vlačiću - obilježavanje 1. svibnja – Praznika rada - uključivanje u akciju pješačenja – Učka, Skitača - ekološka akcija (uređenje i čišćenje okoliša) - stručna ekskurzija – Istra.



Grupa za geografiju – dodatna

Naziv dodatne aktivnosti: geografska grupa Voditeljica: Karmen Diminić Milevoj, prof.-mentor Planirani broj sati: 1 Broj u čenika: 20 Svrha i cilj:

- omogući stjecanje znanja uz interdisciplinaran pristup i praktičnim radom te da ih potakne na samoobrazovanje putem novih izvora znanja.

- omogućiti učenicima slobodan izbor raznovrsnih i kvalitetnih sadržaja na početku svake školske godine

- utvrditi osnovna znanja iz geografije, ojačati samostalnost i kreativnost kod izvođenja samostalnih radova

- poticanje i motiviranje na sudjelovanje te međusobno natjecanje učenika i natjecanje učenika sa samim sobom.

- proširiti gradivo od 1. do 4. razreda - razvijati i jačati samostalni i istraživački rad, - pripremiti učenike za natjecanja - ponoviti gradivo od 1. do 4. razreda za učenike 4. razreda – državna matura

Namjena aktivnosti: Učenici će prema vlastitim interesima biti podIjeljeni u grupe, te će samostalno izvršavati zadane zadatke. Sakupljene podatke će pismeno obraditi i prezentirati grupi i učenicima škole preko informativnih prostora škole. Metode realizacije aktivnosti : Prikupljanje podataka, analiza te izlasci na teren. Nositelj aktivnosti : Karmen Diminić Milevoj, prof. Nastavne teme:

1. razred: Svemir, Sunčev sustav, Reljef i reljefni oblici oko nas, Geografska karta i njezini elementi; Klima, praćenje klimatskih elemenata; Vode – nadzemne i pozemne, Vremenske nepogode u svijetu 2. razred: Stanovništvo - prirodne odrednice, migracije, turizam 3. razred: Negativnosti globalizacije, Gospodarske integracije u Europi i svijetu, Upoznajmo naše susjede, Narodi koji su izgubili svoj državni teritorij, Glad u svijetu, Australija, Oceanija- otočni svijet Pacifika 4. razred : Hrvatska i gospodarske integracije, zaštićena područja Hrvatske, zaštićena

područja Istre, Labinštine, Rijeke naših krajeva, Zaštićena baština Hrvatske pod UNESCO-om, Tla naših krajeva Troškovnik: 5.000 kn za potreban pribor za terensku nastavu, geografske i topografske karte. Način vrednovanja: Praćenje uspješnosti usvajanja. Radovi koji će biti izrađeni tijekom školske godine doprinijeti će boljim rezultatima učenika na takmičenjima i većem interesu za geografsku stvarnost.

Način korištenja rezultata vrednovanja: Poticanje na daljnji rad, upoznavanje stručne službe, te

informiranje roditelja. Korištenje rezultata za unapređivanje rada iduće godine. Literatura: - Udžbenici i atlasi te radne bilježnice propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za sva 4. razreda srednje škole i gimnazije

- Friganović: Demogeografija - Stanovništvo svijeta - Šegota T.: Klimatologija za geografe - Šegota: Australija s Oceanijom - Grupa autora: Prirodna osnova geoprostora - Grupa autora: Geografija Hrvatske, - Benić: Geologija s petrologijom, - Riđanović J.: Hidrografija - Blažević I.: Turizam Istre - Pepeonik Z.: Turistička geografija svijeta i Turistička geografija Hrvatske - Časopisi: Drvo znanja, Svemir, Hrvatski zemljopis, GEA, National geography, UnaTerra…

- enciklopedije, internet…



Grupa za biologiju – dodatna

Naziv dodatne aktivnosti: biologija za natjecanje Voditeljica: Sandra Juran, prof. Planirani broj sati: 1 Broj u čenika: 20-40 Svrha i cilj:

- znanje stečeno u radu omogućit će učenicima lakše praćenje i razumijevanje redovne nastave iz biologije i potkrijepu znanja - na temelju rezultata suvremene znanosti objasniti postanak života, zakone razvoja i mehanizme materijalne osnove nasljeđivanja. - provoditi samostalne istraživačke radove - razumijevanje morfologije, sistematike, filogenije i evolucije životinja - komparativni prikaz različitih organskih sustava te njihovog razvoja kod različitih životinjskih skupina - prepoznavanje tipova tkiva i organa mikroskopiranjem i dobivanje uvida u rani embrionalni razvoj životinja - stjecanje osnovnih znanja o anatomiji i morfologiji biljaka, sposobnost prepoznavanja najčešćih biljnih vrsta i njihovih anatomskih i morfoloških osobina - priprema za uspješnu determinaciju biljaka kao i sposobnost prepoznavanja specifičnih anatomskih struktura važnih za razumijevanje fizioloških i molekularnih procesa u biljkama. - izrada herbarijske zbirke učenika. - razumijevanje znanja i važnih pojmova iz anatomije i fiziologije čovjeka i biljaka - produbljivanje znanja iz genetike ,područja evolucije i ekologije.

Namjena aktivnosti: - proširivanje temeljnih znanja, sposobnosti i umijeća učenika - razvijanje interesa za prirodu - povezivanje i primjena nastavnih sadržaja predmeta prirode, biologije, fizike, kemije,

matematike, geografije i informatike - razvijanje vještina zapažanja i promatranja pojava u prirodi - upoznavanje s elementima i metodama istraživačkog rada - razvijanje umijeća pisanja i predstavljanja istraživačkog rada - razumijevanje ekoloških odnosa u prirodi i utjecaj ljudskih djelatnosti - razvijanje pozitivnog odnosa prema prirodnoj baštini - razumijevanje potrebe očuvanja prirodne baštine.

Metode realizacije aktivnosti: Učenici će prema vlastitim interesima biti podiIjeljeni u grupe, te će samostalno izvršavati zadane zadatke. Prikupljene podatke pismeno će obraditi i prezentirati grupi i na natjecanjima i smotrama.

- predavanja popraćena vizualnim prezentacijama (power-point prezentacije, dijapozitivi, prozirnice, video zapisi) - praktična nastava temelji se na radu učenika sa svježim ili trajnim makroskopskim i mikroskopskim životinjskim preparatima - praktični radovi koji uključuju i izlazak na teren, kako bi se upoznale osnovne biljne vrste, na kojima se obrađuju anatomski i morfološki aspekti građe biljaka - pripreme učenika za rad na samostalnim istraživačkim radovima i natjecanja u znanju iz biologije i uvođenje učenika u istraživački rad - učionička i izvanučionička nastava - suradnja s uciteljima (priroda, biologija, fizika, kemija, matematika, geografija, informatika) i vanjskim stručnim suradnicima - izvori informacija: stručna literatura, Internet - predstavljanje rezultata na web-stranicama škole - predstavljanje istraživačkih radova na natjecanju Mladih biologa - vrednovanje rezultata.



Voditeljica : Sandra Juran, prof. Nastavne teme: Biologija: znanost o životu; raznolikost živog svijeta; životni procesi; genetika; evolucija i ekologija. Troškovnik: 5.000 kn za potreban pribor, kemikalije i izvođenje terenskog rada iz sredstava škole. Način vrednovanja: Praćenje uspješnosti usvajanja. Radovi koji će biti izrađeni tijekom školske godine biti će proslijeđeni na natjecanja i smotre iz biologije.


informiranje roditelja. Korištenje rezultata za unaprijeđivanje rada iduće godine Literatura: Udžbenici i zbirke zadataka propisane od MZOŠ-a za sva 4 razreda gimnazije. Dopunska literatura:

Antolić, M. Ruščić, M. Praktikum iz biologije stanice, Školska knjiga, Zagreb 2002. 1 Kerovac, M. Priručnik za upoznavanje beskraljeţnjaka naših potoka i rijeka, Sveučilišna naknada Liber, Zagreb 1986 Jokić, M. Bašić-Zaninović,T. Zbirka zadataka iz biologije za razredbene ispite, Školska knjiga Zagreb 2000. Matoničkin, I., Erben, R. (2002): Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb. Matoničkin, I., Erben, R., Habdija, I. (1983): Praktikum iz opće zoologije, Zagreb Osnove histologije, Školska knjiga, Zagreb, 1995 Miller, S.A., Harley, J.P. (2004): Zoology. McGraw-Hill, Boston. Hickman, C. Jr., Roberts, L., Larson, A., I'Anson, H. (2003): Integrated Principles of Zoology. McGraw-Hill, Boston.Wheater's Functional Histology a text and colour atlas, ed. B. Young, J.W. Heath, Churchill Livingstone, London, 2001 Denffer D., Ziegler H. (1988): Botanika. Morfologija bilja i fiziologija. Šk. knjiga, Zagreb Mägdefrau K., Ehrendorfer F. (1984): Botanika. Sistematika, evolucija i geobotanika. Šk. knjiga, Zagreb.

Grupa za ekologiju i kemiju – dodatna

Naziv dodatne aktivnosti: Ekološko-kemijska grupa Voditeljica: Mira Hrvatin, prof.-savjetnik Planirani broj sati: 1 Broj u čenika: Godišnje se u program uključuje od 15 do 30 učenika gimnazije. Svrha i cilj: Svrha i cilj programa je da učenicima omogući stjecanje znanja uz interdisciplinaran pristup i praktičnim radom te da ih potakne na samoobrazovanje putem novih izvora znanja i pripremi ih za natjecanja i smotre. Namjena aktivnosti: Učenici će prema vlastitim interesima biti podIjeljeni u grupe, te će samostalno izvršavati zadane zadatke. Sakupljene podatke će pismeno obraditi i prezentirati grupi i na natjecanjima i smotrama. Cilj je:


- utvrditi osnovna znanja iz kemije, ojačati samostalnost i kreativnost kod izvođenja praktičnih radova i njihova obrada.


- proširiti gradivo od 1. do 4. razreda - provesti pokuse predviđene za rad izvan redovne nastave - pripremiti učenike za natjecanja - ponoviti gradivo od 1. do 4. razreda za učenike 4. razreda – državna matura

Metode realizacije aktivnosti: Izlazak na teren, sakupljanje podataka, analiza i njihova obrada u kabinetu. Voditeljica : Mira Hrvatin, prof. Nastavne teme:

I. razred : odjeljivanje smjesa-kromatografija - građa atoma - radioaktivnost - elektronski omotač - spektroskopija i bojanje plamena - periodičnost svojstava elemenata i periodni sustav elemenata - kemijske veze - geometrija molekula i izrada modela - polarnost molekula –kovalentno-koordinativna veza - osnove kemijskog računa - značajne znamenke, plinski zakoni -određivanje formule spoja - stehiometrija kemijskih reakcija.



II. razred : termokemija-kalorimetrija, Hessov zakon, entropija, spontanost reakcija - svojstva tekućina-fazni dijagram - iskazivanje sastava otopina - koligativna svojstva otopina - brzina kemijskih reakcija-mehanizam i red reakcije -konstanta ravnoteže u heterogenim sustavima -kiseline, baze, soli-puferi, konstanta produkta topljivosti. III. razred : - izjednačavanje složenih redoks reakcija - elektrokemija - Faradayevi zakoni, napon galvanskih članaka - svojstva metala - općenito i po skupinama: 1.,2., tehnički važni metali -nemetali: vodik i nemetali po skupinama od 14. do 18. - ispitivanje zagađenosti voda i tla. IV. razred : elementarni sastav organskih spojeva - hibridizacija atomskih orbitala -konformacijski izomeri - mehanizam supstitucije, eliminacije, adicije i aromatske supstitucije -struktura cikloalkana - oksidacijski brojevi u organskim spojevima - reakcije alkohola, fenola i etera-aldolna kondenzacija - polimerizacija i polikondenzacija - esterifikacija i hidroliza -apsolutna i relativna konfiguracija stereoizomera - biološki važni spojevi - svojstva i dokazivanje.

Troškovnik: Potrebno je osigurati 5.000 kn za pribor i kemikalije iz sredstava škole. Način vrednovanja: Praćenje uspješnosti usvajanja. Radovi koji će biti izrađeni tijekom školske godine biti će proslIjeđeni na natjecanja i smotre iz kemije i GLOBE programa.


informiranje roditelja. Korištenje rezultata za unapređivanje rada iduće godine. Literatura: Udžbenici i zbirke zadataka propisane od MZOŠ-a za sva 4 razreda gimnazije: M. Sikirica: Stehiometrija; Silberberg: Chemistry; A. Kučak: Vježbe iz organske kemije; - A. Kučak: Vježbe iz biokemije; S. Rupčić-Petelinc i Z. Weihnacht: Praktikum iz fizikalne kemije; Zadatci i pokusi sa školskih, županijskih i državnih natjecanja.

Grupa za ekologiju i biologiju – dodatna

Naziv dodatne aktivnosti: Ekološko-biološka grupa Voditeljica: Čeda Perko, prof. Planirani broj sati: 1 Broj u čenika: Godišnje se u program uključuje od 15 do 30 učenika svih struka. Svrha i cilj: Svrha i cilj programa je da učenicima omogući stjecanje znanja uz interdisciplinaran pristup i praktičnim radom te da ih potakne na samoobrazovanje putem novih izvora znanja i pripremi ih za natjecanja i smotre. Namjena aktivnosti: Učenici će prema vlastitim interesima biti podIjeljeni u grupe, te će samostalno izvršavati zadane zadatke. Sakupljene podatke će pismeno obraditi i prezentirati grupi i na natjecanjima i smotrama. Cilj je:


- utvrditi osnovna znanja iz biologije, ojačati samostalnost i kreativnost kod izvođenja praktičnih radova i njihova obrada.


- proširiti gradivo od 1. do 4. razreda - provesti istraživačke radove predviđene za rad izvan redovne nastave - pripremiti učenike za natjecanja

Metode realizacije aktivnosti: Izlazak na teren, sakupljanje podataka, analiza i njihova obrada u kabinetu Voditeljica : Čeda Perko, prof. Nastavne teme: meteorologija, hidrologija, pedologija, fenologija. Troškovnik: Potrebno je osigurati 5.000 kn za potreban pribor i kemikalije iz sredstava škole. Način vrednovanja: Praćenje uspješnosti usvajanja. Radovi koji će biti izrađeni tijekom školske godine biti će proslIjeđeni na natjecanja i smotre iz biologije i GLOBE programa.


informiranje roditelja. Korištenje rezultata za unapređivanje rada iduće godine



Literatura: - Lj. Vrčak, Čovjek i okoliš - J. Čižek, Zaštita okoliša - M. Matas, Zaštita okoliša danas za sutra - V. Glavać, Uvod u globalnu ekologiju - Časopisi: Priroda; Hrvatske Šume; Ekološki Glasnik i dr. - Globe protokoli - internet.

Grupa za matematiku - dopunska za I. i II. razrede trogodišnjeg strukovnog usmjerenja

Naziv dopunske aktivnosti: Dopunska nastava iz matematike za I. i II. razrede trogodišnjeg strukovnog usmjerenja Planirani broj sati: 1 Broj u čenika: - Voditeljica: Laura Kokot, prof. Ciljevi:

- okupljanje što većeg broja učenika kojima nedostaje predznanje matematike za praćenje redovne nastave matematike

- pomoć učenicima koji imaju problema u savladavanju gradiva - ispravak negativnih ocjena iz matematike tijekom školske godine

Način realizacije: - nastava se održava svaki tjedan (ponedjeljkom u 14.00)

Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: - vrednovanje će se temeljiti na smanjenju broja negativnih ocjena.

Grupa za matematiku – dodatna, priprema za natjecan ja i za polaganje državne mature

Naziv dopunske aktivnosti: Matematika – priprema za natjecanja i priprema za polaganje državne mature. Planirani broj sati: 1+1 (35+35). Broj u čenika: 12-15. Voditeljica: Roberta Germin Mileta, prof. i Đani Žufić, prof. Ciljevi: Omogućiti darovitim učenicima (onima koji imaju posebni smisao za matematiku) proširivanje znanja i nastavnih sadržaja da unaprijede svoje matematičke vještine, razviju sklonosti i stvaralačke sposobnoati, usvoje matematička znanja nužna za bolje razumjevanje prirodnih znanosti, te razvijati sposobnost primjene metoda matematičkog mišljenja u životu suvremenog čovjeka. Razvijati sposobnosti timskog rada. Zadaci: Razvijati sposobnost za apstraktno mišljenje i logičko rasuđivanje. Razvijati sposobnost za pravilno rasuđivanje i zaključivanje, matematičku intuiciju, maštu i stvaralačko mišljenje. Razvijati sposobnost za primjenu matematike kao pripremu za različite oblike natjecanja i polaganja Državne mature. Razvijanje sposobnosti timskog rježavanja većeg broja zadataka (kao priprema za Festival matematike). Način realizacije: dva puta mjesečno 2-3 školska sata u popodnevnom terminu.



Grupa za trgovinsko poslovanje - dopunska za I., II . i III. razrede trogodišnjeg strukovnog usmjerenja (zanimanje proda vač)

Naziv dopunske aktivnosti: Dopunska nastava iz Trgovinskog poslovanja strukovnog usmjerenja Voditeljica: Pina Verbanac, prof. Planirani broj sati: 1 sat tjedno Ciljevi:

- okupljanje što većeg broja učenika kojima nedostaje znanje i predznanje iz područja struke za prodavače kako bi mogli bolje pratiti redovnu nastavu - pomoć učenicima koji imaju problema u savladavanju gradiva - ispravak negativnih ocjena iz Trgovinskog poslovanja tijekom školske godine

Način realizacije: nastava se održava svaki tjedan po 1 školski sat Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: vrednovanje će se temeljiti na smanjenju broja negativnih ocjena.

Grupa za osnove elektrotehnike - dopunska za I. i I I. razred četverogodišnjeg obrazovanja

Naziv dopunske aktivnosti: Dopunska nastava iz osnova elektrotehnike za I. i II. razred četverogodišnjeg obrazovanja Planirani broj sati: 1 sat tjedno, 35 godišnje Broj u čenika: - Voditelj: Milivoj Crvak, prof. Ciljevi:

- pomoć učenicima koji imaju poteškoća u savladavanju sadržaja iz osnova elektrotehnike - sustavnim vježbanjem i ponavljanjem pomoći učenicima u učenju - osposobiti učenike za samostalno rješavanje primjerenih zadataka.

Način realizacije: - individualni pristup u rješavanju zadataka, poticanje na samostalni rad.

Vremenik: - nastava se održava svaki tjedan.

Troškovnik: - troškovi u okviru redovnih zaduženja nastavnika.

Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja:

- praćenjem napretka u radu i provjerama znanja stečenog pohađanjem dopunske nastave. Pripreme iz matematike za polaganje ispita državne mature – dodatna nastava za IV. razrede ekonomskog usmjerenj a

Naziv dopunske aktivnosti: Dodatna nastava-priprema za polaganje ispita državne mature. Planirani broj sati: 2+2 (70+70). Broj u čenika: 10-12 Voditeljica: Roberta Germin Mileta, prof. Ciljevi: Omogućiti zainteresiranim učenicima nadopunjavanje znanja i nastavnih sadržaja iz gimnazijskog plana i programa za matematiku, budući se na tom programu temelje ispiti državne mature. Razlikovni plan i program izdalo je Ministarstvo. Zadaci: Razvijati sposobnost za apstraktno mišljenje i logičko rasuđivanje. Razvijati sposobnost za pravilno rasuđivanje i zaključivanje,osobito u poglavljima iz geometrije, koja se uopće ne obrađuju u redovnoj nastavi u tom strukovnom programu. Razvijati sposobnost za samostalnu primjenu usvojenog gradiva, kao pripremu za polaganje ispita Državne mature. Način realizacije : ponedjeljkom 7. i 8. sat.



9. IZBORNA I FAKULTATIVNA NASTAVA

9.1. Izborna nastava

Vrsta Nastavnik Razredi sati Psihologija Dobrić Mirjana III.o,f 2 Informatika Diminić Eler II.d 3 Informatika Diminić Eeler III.d 3 Informatika Diminić Eler IV.o 3 Informatika Mandić Nedeljko I.d 3 Informatika Mandić Nedeljko II.o 2 Informatika Mandić Nedeljko IV.d 2 Informatika Mandić Nedeljko IV.f 2 Informatika Kokot Laura III.o,f 2 TZK Štemberga Julija I.ght 1 TZK Štingl Ljiljana II.t 1 Kemija Hrvatin Mira II.o 2 Kemija Hrvatin Mira III.o,f 2 Kemija Hrvatin Mira IV.f 2 Ugostiteljsko posluživanje Gašparini Nevio II.h 1 Ugostiteljsko posluživanje Gašparini Nevio III.h 1 Ugostiteljsko posluživanje Gašparini Nevio II.g 1 Ugostiteljsko posluživanje Gašparini Nevio I.g 1 Ugostiteljsko posluživanje Gašparini Nevio I.h 1 Kuharstvo Jurčević Ivica I.g 1 Kuharstvo Jurčević Ivica II.g 1 Kuharstvo Jurčević Ivica III.g 1 Vježbovna tvrtka Tenčić Lazarić Kristina III.d 2 Vježbovna tvrtka Tenčić Orijana IV.d 2 Elektrotehnika Alagić Nijaz I.a 1 Elektrotehnika Crvak Milivoj II.a 1 Električni strojevi Popović Miladin III.a 2 Električni strojevi - vježbe Popović Miladin III.a 2 Radioničke vježbe Faraguna Nevio III.s-strojob. 2 Radioničke vježbe Zulijani Igor III.s-inst. 2 Radioničke vježbe Zulijani Igor II.a-inst. 2 Dijagnostika motornih vozila Pjević Milan III.s-auto. 1 Osnove tehničkih materijala Pjević Milan I.a (auto. i inst.) 1 Tehnika motornih vozila Pjević Milan II.a-auto. 2 Tehnika motornih vozila Pjević Milan III.s 1



Izborna nastava psihologije u gimnaziji

Ciljevi: Temeljni cilj izborne nastave iz psihologije je proširivanje spoznaja iz psihologije primjenom stečenih znanja u svakodnevnom životu (bolje razumijevanje svojih postupaka i postupaka drugih ljudi, efikasnije rješavanje osobnih problema i teškoća. Nastavni program bit će obrađen kroz aktivno sudjelovanje učenika u obradi nastavnih sadržaja – timskim učenjem, rada na tekstu iz psihološke literature, doživljajnih radionica, samostalnim izlaganjima i raspravama i primjeni stečenog znanja. Takvim načinom rada ostvaruje se nivo znanja učenika na razini evaluacije i kontinuirano vrednovanje i praćenje napredovanja učenika. Nastavnica: Mirjana Dobrić, prof.-savjetnik Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata.

Izborna nastava informatike u ekonomiji Namjena: Informatičko područje za učenike prvih razreda ekonomije. Ciljevi:

- Okupljanje što većeg broja zainteresiranih učenika i njihova selekcija - Priprema učenika za natjecanja (školsko, županijsko, državno natjecanje) - Priprema i uključivanje učenika za ACSL (American Computer Science League) natjecanje - Priprema i uključivanje učenika za natjecanje This is our time

Nastavnik: Mandić Nedeljko, prof Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici. Vremenik: Nastava se održava tjedno u dvije grupe (2+1 sat) Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje će se temeljiti na osnovu elemenata ocjenjivanja prema izvedbenom planu rada (on line provjera znanja, praktične vježbe na

računalu), izrada seminara koristeći on line help i ostale izvore znanja s interneta.

Izborna nastava informatike u ekonomiji

Namjena: Informatičko područje za učenike drugih razreda ekonomije. Ciljevi:

- stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za tablične kalkulacije i prezentacije u skladu s ECDL standardom (osnovni program)

- primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća iz strukovnih predmeta - proširivanje gradiva iz redovnog programa informatike - razvoj socijalnih kompetencija

Nastavnik: Eler Diminić, prof. Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici. Vremenik: Nastava se održava tjedno u dvije grupe (2+1 sat) Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovi elemenata ocjenjivanja prema izvedbenom planu rada (on line provjera znanja, praktične vježbe na računalu), izrada seminara koristeći on line help i ostale izvore znanja s interneta.




Namjena: Informatičko područje za učenike trećih razreda ekonomije. Ciljevi:

- stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za tablične kalkulacije i baza podataka u skladu s ECDL standardom (osnovni program)


Nastavnik: Eler Diminić, prof. Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici. Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata. Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovu elemenata ocjenjivanja prema izvedbenom planu rada (on line provjera znanja, praktične vježbe na računalu), izrada seminara koristeći on line help i ostale izvore znanja s interneta.


Namjena: Informatičko područje za učenike četvrtih razreda ekonomije. Ciljevi:

- stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za baze podataka, obradu teksta u skladu s ECDL standardom (napredni program), te stjecanje znanja o izradi web-stranica


Nastavnik: Nedeljko Mandić, prof. Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici. Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovu elemenata ocjenjivanja prema izvedbenom planu rada (on line provjera znanja, praktične vježbe na računalu), izrada seminara koristeći on line help i ostale izvore znanja s interneta.

Izborna nastava informatike u gimnaziji

Namjena: Informatičko područje za učenike drugih razreda gimnazije. Ciljevi:

- stjecanje znanja iz osnova programiranja koristeći Carnetov on line tečaj u sustavu Moodle - stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za tablične kalkulacije i

prezentacija u skladu s ECDL standardom (osnovni program) - primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća u ostalim predmetima - priprema učenika za polaganje državne mature iz informatike - razvoj socijalnih kompetencija





Namjena: Informatičko područje za učenike trečih razreda gimnazije. Ciljevi:

- stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za prezentacije, baza podataka i Internet u skladu s ECDL standardom (osnovni i napredni program)

- primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća iz ostalih predmeta - priprema učenika za polaganje državne mature iz informatike - razvoj socijalnih kompetencija

Nastavnik: Laura Kokot, prof. Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici. Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovu elemenata ocjenjivanja prema izvedbenom planu rada (on line provjera znanja, praktične vježbe na računalu), izrada seminara koristeći on line help i ostale izvore znanja s interneta.


Namjena: Informatičko područje za učenike četvrtih razreda gimnazije. Ciljevi:

- stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za tablične kalkulacije, baze podataka, prezentacija, obrade teksta u skladu s ECDL standardom (napredni program), te stjecanje znanja o izradi web stranica

- priprema učenika za polaganje državne mature iz informatike - primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća iz ostalih predmeta - razvoj socijalnih kompetencija


Izborna nastava kemije u gimnaziji

Namjena: Izborna nastava iz kemije za drugi, treći i četvrti razred gimnazije Naziv predmeta: Kemija, izborna (2 sata tjedno) Nastavnik: Mira Hrvatin, prof.-savjetnik Ciljevi: Svrha i cilj programa je učenicima omogućiti stjecanje širih znanja iz područja kemije posebno s područja ekologije i zaštite okoliša. Zadaci:

- osposobljavanje učenika za mjerenja i opažanja koja će pridonijeti boljem znanstvenom razumijevanju prirodnih pojava

- omogućiti učenicima suvremene načine za stjecanje znanja i samoobrazovanje kao pretpostavku njihovog uspješnog studija ili rada.

- omogućiti učenicima da sami vrednuju postignute rezultate (samoocjenjivanje) - približiti učenicima razne tehnologije kako bi shvatili da je moguće ostvariti suživot tehnologije i

prirode.



- omogućiti učenicima rad na terenu kako bi istraživanjima stjecali znanja. - omogućiti učenicima da rezultate svoga rada prezentiraju široj društvenoj zajednici kroz

natjecanja i smotre - podizanje ekološke svijesti na globalnoj razini

Izborna nastava Vježbeni čka tvrtka u ekonomiji

Namjena aktivnosti: Vježbenička tvrtka pruža mogućnost da se uz teorijsko znanje poveća važnost praktičnog obrazovanja i time osigura mladim stručnim osobama da s više znanja i spremniji za rad završe školovanje. Nastava vježbeničke tvrtke namijenjena je učenicima 3. i 4. razreda smjer ekonomist. Ciljevi:

- pripremiti učenike u što vjernijoj poslovnoj situaciji, okolnostima, uvjetima i sredstvima za buduće poslovne zadatke

- osposobiti učenike da praktično primjene stečena znanja iz strukovnih predmeta - pripremiti učenike za rješavanje stvarnih problema u gospodarstvu - jačati timski rad - razvijati poduzetnički duh i kreativnost - stvoriti svijest jedinstva zahtjeva, ciljeva, zadataka i rezultata - razviti karakterne osobine učenika: poštenje, točnost, ažurnost, marljivost i štedljivost

Nastavnice: Orijana Tenčić, dipl. oec., Kristina Tenčić Lazarić, dipl. oec. Način realizacije: Nastava se izvodi u praktikumu, tj. specijaliziranoj učionici za vježbovnu tvrtku. Nastavnik indirektno usmjerava rad, a stvarni posao obavljaju učenici podijeljeni u 4 odjela (odjel administracije, odjel prodaje i marketinga, odjel nabave i odjel financija i računovodstva). Učenici sami vode poslovanje tvrtke. Vremenik: Nastava se održava svaki tjedan po 2 nastavna sata. Troškovnik:

- nabava uredskog materijala i pribora 500 kn - sudjelovanje na smotri vježbeničkih tvrtki: - prijevoz - materijal za uređenje štanda.

Troškovi za sudjelovanje na sajmu ovisit će o mjestu održavanja smotre te snosi li organizator (Agencija za strukovno obrazovanje) troškove smještaja. Potrebna novčana sredstva osiguravaju se iz sredstava škole za natjecanja i smotre te iz sponzorskih donacija. Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovati će se točnost izvršenja posla, ispravan redoslijed radnih operacija, snalaženje u radnim situacijama, pronalaženje boljih rješenja, pravilno odlaganje dokumentacije, urednost te uključenost i motiviranost učenika za rad. Svaki će učenik svoj rad prezentirati ostalim članovima grupe. Materijali i rezultati rada ostat će u vlasništvu škole i bit će dostupni učenicima koji dolaze kao poticaj za unapređivanje rada vježbeničke tvrtke.

Izborna nastava Vjeronauk

Aktivnost: Katolički vjeronauk u srednjoj školi. Cilj i svrha: katoličkog vjeronauka u srednjojj školi sustavno je i skladno teološko-ekleziološko i antropološko-pedagoško povezivanje Božje objave i crkvene tradicije sa životnim iskustvom učenika s ciljem ostvarivanja sustavnoga i cjelovitoga, ekumenski i dijaloški otvorenoga upoznavanja katoličke vjere na informativno-spoznajnoj, doživljajnoj i djelatnoj razini radi postignuća zrelosti kršćanske vjere i postignuća cjelovitoga općeljudskoga i vjerskoga odgoja učenika koji žive u svojem religioznom i crkvenom, kulturnom i društvenom prostoru. Namjena je vjeronauka:

- izgraditi stav otvorenosti prema transcendenciji, za postavljanje pitanja o najdubljem smislu čovjekova života i svijeta u odnosu prema vremenitosti i vječnosti



- ostvariti zrelu ljudsku i vjerničku osobnost, na individualnoj i društvenoj razini, u svim dimenzijama čovjekova života: tjelesnoj, duševnoj i duhovnoj

- postići ljudski i kršćanski odgoj savjesti u odnosu prema sebi, prema drugima, prema društvu i svijetu općenito, a na temelju Božje objave, kršćanske tradicije i crkvenoga učiteljstva

- biti sposoban shvatiti i povezati biblijske poruke sa svakodnevnim osobnim i društvenim životom

- razvijati spoznaju i stav da je Bog pozvao sve ljude na međusobnu ljubav i zajedništvo i na život u skladu s tim pozivom...

Nastavnik: Hrvoje Bolfan, dipl. teol. Nositelji vjeronau čne aktivnosti : vjeroučitelj, vjeroučenici, svećenik, ravnatelj, roditelji... Vremenik aktivnosti: je tijekom cijele školske godine.

- obilježavanje Dana kruha u 10. mjesecu, - obilježavanje Božića u 12. mjesecu, - vjeronaučna olimpijada u 2. i 4. mjesecu, - obilježavanje Uskrsa u 4. mjesecu.

Troškove aktivnosti: pokrivaju materijalni izdaci škole. Način vrednovanja vjerou čenika: je propisan od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Vrši se pismenim i usmenim putem. Komponente ocjenjivanja su: znanje, stvaralačko izražavanje, zalaganje i kultura međusobnog komuniciranja.

Izborna nastava Obnovljivi izvori energije

Aktivnost: Obnovljivi izvori energije. Voditelji: Željko Brenčić, prof., Ivica Komadina, prof. Korisnici : učenici elektro-strojarskog programa Cilj: Cilj programa slobodne aktivnosti je upoznati učenike s mogućnošću korištenja obnovljivih izvora energije kao što su energija sunca, energija vjetra, energija malih vodotoka te energija biomase. Obzirom na energetsku krizu koja se periodički ponavljaju cilj je senzibilizirati učenike o mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije. Uz osnovna teoretska znanja učenika je potrebno osposobiti i za praktičnu primjenu tih znanja u smislu montaže, izbora odgovarajućih komponenata sustava te izborom odgovarajuće lokacije za montažu istih. Zadaci:

- upoznavanje učenika s osnovnim fizikalnim zakonima strujanja i zračenja - osposobljavanje učenika za rad fotonaponskim modulima, pretvaračima - osposobljavanje učenika za rad sa solarnim toplinskim sustavima - osposobljavanje učenika za rad s malim vjetroelektranama - upoznavanje učenika s pojmom biomase i njezinom energetskom vrijednošću - osposobljavanje učenika za povezivanje raznih toplinskih sustava u cjelinu - upoznavanje učenika s principom rada gorive ćelije i proizvodnjom vodika - osposobljavanje učenika za rad s toplinskim pumpama (dizalicama topline) - razvijanje pozitivnog odnosa prema uporabi novih tehnologija i obnovljivih izvora - razviti naviku komuniciranja elektroničkim putem (e-mail). - razvijanje pozitivnog odnosa i sposobnosti timskog rada.



Program rada

Cjeline Očekivani rezultati (znanja i umije ća) Sadržaji

Energija sunca Fotonapon

Razumijevanja fizikalnih osnova fotonaponskog efekta. Skladištenje energije. Razumijevanje rada pretvarača. Mrežni i otočni rad fotonaponske elektrane.

Općenito o energiji sunca i zračenju. Fotonapon, princip rada poluvodičke fotonaponske ćelije. Strujno naponska karakteristika FN ćelije. Ovisnost korisnosti o upadnom kutu zračenja. Serijsko i paralelno povezivanje ćelija. Izbor lokacije za postavljanje fotonaponskih modula. Princip rada pretvača. Projektiranje otočnog sustava.

Energija sunca Solarni toplinski sustavi

Sam odabire i oblikuje sustav za proizvodnjuž tople vode.

Princip rada pločastog kolektora. Princip rada vakuum cijevnog kolektora. Spremnici za toplu vodu izvedbe. Elementi automatike u solarnom toplinskom sustavu. Hidrauličke sheme za različite načine povezivanja solarnih toplinskih sustava i klasičnih toplinskih sustava.

Energija vjetra

Razumijevanje rada vjetrogeneratora te odabir vjetrogeneratora za otočne sustave.

Fizikalne osnove laminarnog i turbolentnog strujanja. Snaga vjetra i očekivana dobit energije. Osnovni dijelovi vjetrogeneratora (mehanički i električki). Vrste vjetrogeneratora sinkroni i asinkroni. Povezivanje vjetrogeneratora na mrežu. Rad vjetrogeneratora za napajanje malih sustava sa skladištenjem energije. Definiranje i poznavanje parametara za odabir vrste vjetrogeneratora.

Energija biomase

Razumijevanje pojma biomase i način dobivanja biomase. Način korištenja biomase za dobivanje energije.

Energetska vrijednost pojedinih vrsta materijala koji se nalaze u prirodi i koji se obnavljaju (drvo, lišće, slama, kukuruzovina itd.). Uređaji za dobivanje energije klasičnim izgaranjem. Uređaji za uplinjavanje (pirolizu) Prednosti i nedostaci upotrebe biomase.

Toplinske pumpe

Razumijevanje rada toplinske pumpe. Instalacija toplinske pumpe.

Princip rada toplinske pumpe (obrnuti Carnotov kružni proces). Primjeri upotrebe i instalacije toplinskih pumpi. Izbor toplinske pumpe i tehnologija postavljanje nekih od komercijalnih proizvođača.

Gorive ćelije

Razumijevanje principa rada gorive ćelije i proces dobivanja vodika.

Princip rada gorive ćelije. Podjela gorivih ćelija prema vrsti elektrolita. Prednosti dobivanja struje iz gorive ćelije i njihov utjecaj na okoliš. Načini dobivanja goriva za ćeliju.

Metodi čke napomene za realizaciju programa: Rad slobodne aktivnosti se održava sa skupinom od 12 učenika. Sadržaji rada grupe se realiziraju predavanjima i praktičnim vježbama na računalima, te korištenjem druge opreme koja se ubraja u opremu za obnovljive izvore. Nastava i vježbe se izvode u specijaliziranoj učionici, za obnovljive izvore energije koji je opremljen s minimalno 6 radnih mjesta i jednim nastavničkim računalom, LCD projektorom fotonaponskim moduli, izvorima svjetla, piranometrima, univerzalnim instrumentima i spojnim žicama. Za realizacija programa iz slobodne aktivnosti koristi i oprema za solarne toplinske sustave gdje učenici mogu fleksibilnim cijevima povezati kompletan sustav i pustiti ga u pogon. Kao oprema koriste se gorive ćelije i vjetroelektrana.



9.2. Fakultativna nastava

Vrsta Nastavnik Razredi sati

Računalstvo Kokot Laura IV.e 2

Kemija Perko Čeda IV.f 2 Engleski jezik Hrvatin Mirjana IV.f, IV.d, IV.e i

III.d, 2

Njemački jezik Petrović Vesna I.d,e 2 Francuski jezik Petrović Vesna III.o,d + IV.f 2

Njemački jezik Tenčić Frančula Elviana

II.o + III.o 2

Fakultativna nastava informatike u elektrotehnici

Namjena: Informatičko područje za učenike trećih razreda eletrotehnike. Ciljevi:

- stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za tablične kalkulacije u skladu s ECDL standardom (osnovni i napredni program)i nastavak programiranja u programskom jeziku Pascal

- primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća iz ostalih predmeta - priprema učenika za polaganje državne mature iz informatike - razvoj socijalnih kompetencija

Nastavnik: Eler Diminić, prof. Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici. Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovu elemenata ocjenjivanja prema izvedbenom planu rada (on line provjera znanja, praktične vježbe na računalu), izrada seminara koristeći on line help i ostale izvore znanja s interneta.

Fakultativna nastava informatike u elektrotehnici

Namjena: Informatičko područje za učenike četvrtih razreda eletrotehnike. Ciljevi:

- stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za tablične kalkulacije, baze podataka, prezentacija, obrade teksta u skladu s ECDL standardom (napredni program), te stjecanje znanja o izradi web stranica

- priprema učenika za polaganje državne mature iz informatike - primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća iz ostalih predmeta - razvoj socijalnih kompetencija

Nastavnik: Laura Kokot, prof. Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici. Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovu elemenata ocjenjivanja prema izvedbenom planu rada (on line provjera znanja, praktične vježbe na računalu), izrada seminara koristeći on line help i ostale izvore znanja s interneta.



Fakultativna nastava njema čkog jezika u gimnaziji

Namjena: Fakultativna nastava iz njemačkog jezika za drugi i treći razred gimnazije Naziv predmeta: njemački jezik, 2. godina učenja (2 sata tjedno) Ciljevi: razviti komunikativnu kompetenciju na njemačkom jeziku Zadaci:

- usvojiti jezične elemente za razini A1-A2 Zajedničkog europskog referntnog okvira - razumjeti jednostavne fraze u govoru i na plakatima, oglasima i natpisima - usvojiti konvencionalne fraze i izraze karakteristične za svakodnevne situacije - voditi jednostavne razgovore u uobičejenim situacijama, razgovarati o poznatim temama, - pisati kratke jednostavne bilješke i poruke, razglednice i osobna pisma, ispuniti formular - upoznati kulturu i običaje zemlje i usporediti ih s kulturom i običajima naše zemlje.

Nastavnik: Elviana Frančula Tenčić, prof.

Fakultativna nastava njema čkog jezika u gimnaziji

Razred: četvrti razred gimnazije (IV.f) Naziv predmeta: francuski jezik, 2. godina učenja (2 sata tjedno) Ciljevi: razviti komunikativnu kompetenciju na njemačkom jeziku Zadaci: usvojiti jezične elemente za razini A1-A2 Zajedničkog europskog referntnog okvira

- razumjeti jednostavne fraze u govoru i na plakatima, oglasima i natpisima - usvojiti konvencionalne fraze i izraze karakteristične za svakodnevne situacije - voditi jednostavne razgovore u uobičejenim situacijama, razgovarati o poznatim temama, - pisati kratke jednostavne bilješke i poruke, razglednice i osobna pisma, ispuniti formular - upoznati kulturu i običaje zemlje i usporediti ih s kulturom i običajima naše zemlje.

Nastavnik: Vesna Petrović, prof.



10. PLAN JAVNIH I KULTURNIH AKTIVNOSTI ŠKOLE

Škola planira u Godišnjem planu i programu rada i Školskom i strukovnom kurikulumu poludnevne, jednodnevne i višednevne odgojno-obrazovne aktivnosti: izlete, ekskurzije i druge aktivnosti koje su isključivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa.

Za svaku aktivnost Škola će izraditi detaljan program s ciljevima, načinom realizacije, vremenikom, troškovnikom, načinom financiranja i vrednovanja, te zatražiti pisanu suglasnost roditelja.

Za svaku aktivnost Škola uz voditelja osigurava i pratnju sukladno broju učenika. Program aktivnosti je dio godišnjeg plana i programa rada Škole i školskog kurikuluma.

9.1. Izleti i ekskurzije Stručni aktiv: EKONOMSKA GRUPA PREDMETA I UGOSTITELJSTVO Voditelj: Kristina Ten čić Lazarić, prof.

Stručne ekskurzije:

Razred Mjesto odlaska Vrijeme odlaska Nositelj aktivnosti organizacije

Svrha odlaska

III.d, IV. d Zagreb/Pula travanj 2010. Voditelji vježbeničkih tvrtki

Smotra VT

I. t, II. t Zagreb/Rijeka prosinac2008. ili veljača 2010.

Prof. ekonomske skupine predmeta u trgovini

Posjet većem hipermarketu

I. gh, II.gh, III. gh

Zagreb Listopad 2009. Prof. ugostiteljskog posluživanja i kuharstva

Jesenski velesajam

Maturalna putovanja:

Razred Voditelj Svrha III. d Vesna Petrović Maturalno putovanje II. gh t Pina Verbanac

Stručni aktiv: STRANI I KLASI ČNI JEZICI Voditelj: Mirjana Hrvatin , prof. Rekreativni izleti:

Razred Mjesto odlaska Vrijeme odlaska Nositelj aktivnosti organizacije

Svrha odlaska

Sudionici interkulturalne suradnje s Italijom

Schio (Vicenza)

06.-10. listopada

2009.

Prof. talijanskog jezika

Interkulturalna suradnja s Italijom temeljem Protokola o suradnji SŠMB i



TRON Za sve zainteresirane učenike

Graz (Austrija)

travanj 2010.

Prof. njemačkog jezika

Upoznavanje znamenitosti i razgovor na njemačkom jeziku

Stručni aktiv: ELEKTROTEHNIKE I FIZIKE Voditelj: Željko Bren čić, prof.

Stručne ekskurzije:

Razred Mjesto odlaska Vrijeme odlaska Nositelji aktivnosti

organizacije

Svrha odlaska

I.e, I.o, I. f Trst Listopad/Studeni 2009.

Nastavnici fizike i kemije

Znanstveno eduka cijski centar Trst

elektro usmjerenje

Ljubljana

Ožujak 2010.

Nastavnici i razrednici elektrotehnike

Edukacijski centar Hiža eksperimentov

elektro usmjerenje

Plomin i Labin

Veljača 2010. Miladin Popović Nijaz Alagić

Posjet TE Plomin i Elektroistri

elektro usmjerenje

Koromačno Travanj 2010. Nastavnici elektrotehnike

Posjet Holcimu

elektro usmjerenje i gimnazija

Zagreb Travanj 2010. Nastavnici fizike

Dani instituta fizike

elektrousmjerenje

Učka Rijeka

Svibanj 2010. Željko Brenčić Nastava u prirodi Tehnički fakultet Rijeka i Zlatni rez

elektrousmjerenje Potpićan, Rockwool

Ožujakl 2010. Ivica Komadina Đani Brajković

Priredbe, izložbe, susreti

Sadržaj aktivnosti Vrijeme realizacije Nositelji aktivnosti Sajam obrtništva Istre u Puli Studeni 2009. Nastavnici praktične nastave Sajam elektrotehnike u Ljubljani

Ožujak 2010. Nastavnici strukovnih predmeta i razrednici elektro razreda

Sajam Info – Interliber – Educa

Studeni 2010. Nastavnici informatike i razrednici

Predavanje o vodi Travanj 2010. Željko Brenćić

Predavanje povodom Dana Planeta i zaštite okoliša

Travanj 2010. Željko Brenčić

Predavanje o djelovanju lijekova

Studeni 2009. Željko Brenčić



Stručni aktiv: DRUŠTVENE SKUPINE PREDMETA Voditelj: Husein Hadžali ć, prof. Izleti, izložbe

Sadržaj aktivnosti Vrijeme realizacije Nositelji ak tivnosti Izložba – prigodno postavljena u Zagrebu

2010. Nastavnici povijesti i likovne umjetnosti

Izložba – prigodno postavljena u Labinu

2010. Nastavnici povijesti i likovne umjetnosti

Izložba – Aquilea (Italija) Ožujak-travanj 2010. Nastavnici povijesti i likovne umjetnosti

Razred Svrha Voditelj I. razred Posjeta Povijesnom muzeju u Puli Nastavnici povijesti

Stručni aktiv: KEMIJA – BIOLOGIJA – GEOGRAFIJA Voditelj: Karmen Dimini ć Milevoj , prof.-mentor Stručne ekskurzije:

Struke / razredi Mjes to odlaska, svrha Vrijeme odlaska

Nositelj aktivnost

I. razredi četverogodišnje škole

Posjet znanstvenom centru u Puli (AQUARIUM) i Zagrebu(ZOO) Zagreb (TEHNIČKI MUZEJ)

Listopad - Studeni

AKTIV

GIMNAZIJA kemija, biologija geografija

Zaštićeni krajolici Hrvatske

Studeni

UGOSTITELJSTVO, EKONOMIJA I TRGOVINA

Posjet sajmovima i gospodarskim subjektima

Prosinac Veljača Ožujak


Stručne ekskurzije ili terenska nastava

Travanj

SVI Posjet prirodnim i kulturnim znamenitostima Hrvatske

Svibanj


Škola u prirodi Lipanj

Natjecanja:

Grupa -aktivnost Broj u čenika Voditelj KEMIJA 15 - 30 Mira Hrvatin, prof.savjetnik BIOLOGIJA 20 - 40 Sandra Juran, prof. GEOGRAFIJA 20 Karmen Diminić Milevoj, prof.-

mentor GLOBE 12 Čeda Perko, prof. SEMEP 10 Mira Hrvatin, prof.-savjetnik

Stručni aktiv: HRVATSKI JEZIK Voditelj: Božica Viškovi ć, prof. Priredbe, izložbe, susreti, natjecanja

Sadržaj aktivnosti Cilj aktivnosti Vrijeme realizacije Nositelji aktivnosti Školske priredbe

Aktivno sudjelovanje u obilježavanju važnih datuma

Prema programu naše škole

Voditelji i učenici uključeni u slobodne aktivnosti



Sajam knjiga u Puli; posjet Sveučilišnoj knjižnici Pula

Pogledati novosti na sajmu, mogućnost povoljnije kupnje knjiga, upoznati rad velike knjižnice radi snalaženja na studiju

Studeni 2009. godine

Učenici IV.D i IV.E (koji izraze želju) sa svojim prof. hrv. j. i knjižničarkom

Sajam knjiga Interliber Zagreb; posjet Nacionalnoj sveučiilšnoj knjižnici u Zagrebu

Pogledati novosti na sajmu, mogućnost povoljnije kupnje knjiga, upoznati rad velike knjižnice radi snalaženja na studiju

Prema nadnevku održavanja Interlibera

Učenici IV.O i IV.F (koji izraze želju) sa svojim prof. hrv. j. i knjižničarkom

Susret s književnikom – prema odabiru učenika

Razgovor s književnikom o stvaralačkom radu

Početak 2010. godine

Zainteresirani učenici iz svih razreda i njihovi prof. te knjižničarke

Sudjelovanje na Lidranu i ostalim smotrama

Njegovanje pisanog i govorenog izražavanja

Prema nadnevcima određenih natjecanja i smotri

Zainteresirani učenici,njihovi profesori i nositelji slobodnih aktivnosti

Odlazak na kazališne predstave vezane za program rada-po mogućnosti uprizorena književna djela

Upoznavanje sa scenskom umjetnosti i plesom

Prema rasporedu kazališta u Rijeci, Puli, eventualno Zagrebu

Zainteresirani učenici-po mogućnosti ne cijeli razredi radi održavanje nastave-s voditeljima

Odlazak na neku od likovnih izložbi prema odabiru učenika

Upoznavanje s likovnom umjetnostima

Odabrati nakon uvida u kataloge

Zainteresirani učenici 1. razreda, vezano uz plan rada

Sudjelovanje na natjecanju iz hrvatskoga jezika

Pokazati znanje na natjecanju

Početak 2010. god. Učenici i njihovi voditelji koji pokažu interes za natjecanje, dobre rezultate-gimnazijalci i tehničari

Projektna nastava Večer poezije uz godinu astronomije

Povezivanje nastave književnosti i jezika s fizikom

U dogovoru s nastavnicima fizike

Odabrani učenici iz obje grupe slobodnih aktivnosti i njihovi voditelji u suradnji s nastavnicima fizike

Djelo i rad odabranog književnika – predlažemo vezanog za Istru – Balota, Nazor, Kumičić ili Gervais – po izboru učenika

Sveobuhvatan pristu stvaralačkoj osobi

Proljeće 2010. godine (ovisno o vremenu jer uključujemo terensku nastavu)

Aktiv, knjižničarke, ekonomist (kod Balote), eventualno prof. geografije ili povijesti te učenici zainteresirani za rad na projektu.



Stručni aktiv: MATEMATIKA Voditelj: Đani Žufi ć, prof. Stručne ekskurzije

Plan stru čnih ekskurzija Struke / razred Mjesto o bi laska, svrha Vrijeme Nositelj

I. razred četverogodišnje škole (I.e)

Posjet znanstvenom centru u Trstu

studeni Roberta Germin-Mileta

III. razred gimnazije (III.f) Rim – kulturna i povjesna baština

studeni Đani Žufić

III. razred gimnazije (III.f) III. razred četverogodišnje škole (III.e)

Maturalno putovanje kolovoz - rujan Đani Žufić Ticijana Šumberac

Natjecanja Grupa – aktivnost Broj u čenika Voditelj

Festival matematike 12-15 - aktiv matematike Natjecanje iz matematike 10 - aktiv matematike

Stručni aktiv: STROJARSTVO Voditelj: Davide Juvan, dipl.ing.stroj. Stručne ekskurzije:

Razred Mjesto odlaska Vrijeme odlaska Nositelj i aktivnosti Svrha odlaska I.A Pula rujan 2009. Elvis Miletić, prof.

Igor Zulijani Nevio Faraguna, prof.

OBRTNIČKI SAJAM

I.A, II.S, II.A Roč drugo pol. Elvis Miletić, prof. Nevio Faraguna, prof.

LIJEVANJE

strojari električari

Zagreb drugo pol Elvis Miletić, prof. BIAM

Sadržaj aktivnosti Vrijeme realizacije Nositelj aktivnosti

Prezentacija učeničkih radova radionice

šk. 2009./10. drugo polugodište

Elvis Miletić, prof. Igor Zulijani Nevio Faraguna, prof.

Natjecanja: Grupa – aktivnost Broj u čenika Voditelj i

Instalater grijanja i klimatizacije

2

Elvis Miletić, prof. Igor Zulijani

*Napomena: Pri organizaciji i provedbi školskih izleta, ekskurzija i maturalnih putovanja obavezni smo pridržavati se Pravila za

provedbu školskih izleta ekskurzija kao i dodatnih pojašnjenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.Škola može sama naručivati prijevoz za terensku nastavu ili drugi prijevoz učenika iz jednog mjesta u drugo, ali kada se koriste i druge usluge pored prijevoza (ulaznice, karte za kazalište, obilazak grada s razgledom, a posebno kada je uključen obrok ili noćenje) mora se uključiti putnička agencija registrirana za pružanje turističkih usluga. Ispunjenost propisanih uvjeta za provedbu izleta ili ekskurzija utvrđuje ravnatelj i na osnovu toga sklapa ugovor s odobrenim ponuditeljima. Pri provedbi narečenih planova izleta i ekskurzija vodit će se računa da učenici ne opterete.



11. PROJEKTI ŠKOLE

11.1. Školski projekti

ŠKOLSKI PROJEKTI Obrazovni projekt: „NAŠ PUT U KREIRANJU KVALITETNE ŠKOLE“

Rad s u čenicima Rad s nastavnicima Rad s roditeljima DANI OTVORENIH VRATA Informiranje učenika i roditelja osmih razreda osnovnih škola Labinštine o mogućnostima nastavka obrazovanja za pojedina zanimanja u Školi te izrada informativnog materijala; KARIJERNI KUTAK PLAVI SANDUČIĆ - posebni oblik komunikacije i savjetovanja učenika; EDUKACIJSKO-TERAPIJSKI RAD - Moja slika kvalitetnog razreda - Kako reći ne u problematičnim situacijama - Potrebe - kako si možete pomoći da dobijete što stvarno želite - Moja slika kvalitetnog odnosa - Kako mogu efikasno učiti - Primjena timsko-suradničkog učenja u nastavi PROGRAM „USPJEŠAN U ČENIK“ – TRENING SOCIJALNIH VJEŠTINA SIGURNOST U PROMETU - tematsko predavanje za učenike III. i IV. razreda

Program edukacije: PUT KA KVALITETNOJ ŠKOLI – ŠKOLI BEZ PRISILE

INDIVIDUALNO-SAVJETODAVNI RAD S RODITELJIMA EDUKACIJSKO –TERAPIJSKI RAD S RODITELJIMA

Program seminarskog učenja: TEORIJE IZBORA Prva faza: I. Unutarnja snaga razreda II. Timsko učenje III. Kvalitetna škola Treća faza: I. Praćenje razvoja škole

RODITELJI I DJECA – GRANICE SLOBODE I ODGOVORNOSTI - tematsko predavanje za roditelje

SAMOVREDNOVANJE

PREVENCIJA NASILJA U ŠKOLI - tematsko predavanje za roditelje

Ekološki projekt: Projekt “ŠKOLA ZA OKOLIŠ”

Projekt „Naš put u kreiranju kvalitetne škole“ Ciljevi: usmjereni su na proces kroz koji se postepeno mijenja sustav odnosa u školi, a odnosi se na:

- razvoj učiteljevih vještina i metodičkih postupaka koji imaju za cilj povećanje uspješnosti svakog sudionika u odgojno-obrazovnom procesu,

- razvoj komunikacije sa naglaskom na uzajamno kvalitetnom zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba

- razvoj identiteta škole i vrtića koji se osniva na načelima aktivne suradnje - razvoj vizije kontinuiranog unapređenja odgojno-obrazovne uspješnosti

Sadržajni ciljevi projekta: Ovi ciljevi se kroz program ostvaruju u procesu razvijanja vještina i načina rada kojima sudionici mogu usmjeriti svoj rad na uspjeh:

- kako motivirati učenike da se osobno uključe u život i rad škole - kako razvijati uzajamno poštovanje u odnosima sa djecom - kako pomoći djeci da razvije odgovorno ponašanje



- kako odstraniti neuspjeh iz programa - kako eliminirati disciplinske probleme - kako djelotvornim tehnikama uključiti roditelje i zajednicu u rad šklole - kako primjenom tih spoznaja dolazimo do stimulativne psihosocijalne klime (razvijanje

kvalitetne komunikacije između svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, poticanje unutrašnje motivacije,poticanje suradnje na svim razinama,osposobljavanje sudionika za kreativno rješavanje problemskih situacija)

Sadržaj programa: Sadržaj programa se sastoji od tri faze: Prva faza se sastoji od tri seminara koji se provode unutar jedne godine: I. Unutrašnja snaga razreda - podučiti i osvježiti razine i uvjete međusobne komunikacije - upoznati elemente teorije izbora: svijet kvalitete, ljudske potrebe, suradnju, samoprocjena II. Timsko suradno u čenje -primjena tehnike timskog suradnog učenja u obrazovnom procesu -upoznavanje sa elementima vođenja III. Kvalitetna škola - razmjena iskustava polaznika u primjeni do sada stečenih znanja (pismeni i usmeni prikaz primjene znanja svakog polaznika) - upoznavanje s elementima kvalitetne škole/vrtića –škole/vrtića bez prisile i elementima ocjenjivanja Tim susretom se završava prva faza programa uz podjelu potvrda da je polaznik uspješno savladao opisan program. Druga faza namijenjena je onima koji su nakon prve faze odlučili nastaviti s procesom u koji su uključeni ravnatelj, stručna služba i najmanje polovina učitelja /odgajatelja. Sastoji se od nova tri seminara : IV. Osobno sam na putu ka kvaliteti Ovaj seminar usmjeren je na osobnu kvalitetu u primjeni teorije unutrašnje motivacije, te kako to isto postići sa svakim pojedinim učenikom. V. Moja škola - kvalitetna škola Na ovom seminaru zadatak je osmisliti viziju škole kao kvalitetne škole na planu djelovanja, odnosa i slike (imidža) škole kako unutar tako i van nje. VI. Samoprosudba Ovim seminarom zaokružuju se postignuća sa jasnim elementima samoprocjene: što se željelo postići i do kuda se stiglo. Provjeravaju se zadaci i ciljevi, a određuje se pravac onoga što nam je važno. Na kraju ove faze polaznici dobivaju potvrde o stečenim znanjima i vještinama.

Metode rada: Svih šest seminara su vikend seminari, traju svaki po 24 školska sata. Predstavljaju kombinaciju doživljajno iskustvenih radionica, predavanja i podučavanja kroz dinamičnu aktivnost svih sudionika seminara. Način vrednovanja: Evaluacije polaznika seminara

- uvijek i iznova korisnost svih informacija - izlazak iz nezadovoljstva ka zadovoljstvu kroz samoprocjenu - vrlo dragocjena zajednička realizacija svih zadataka uz teorijsku potkrepljenost - drugačiji pogled na zadatak školstva uz postizanje pomaka u radu prema kvaliteti - poticaj da ustrajem u kvalitetnijem radu kroz primjenu novih ideja, uvjerenja i metoda - novi i drugačiji pogled na rad i odnosi prema kolegama koji se temelji na međusobnoj suradnji, poštovanju i povjerenju

Namjena: Cjelokupni program trajno je usmjeren na poticanje i održavanje procesa u stvaranju uvjeta za kreiranje kvalitetne škole kroz:

- mjenjanje uzajamnih odnosa u školi - voditeljsko upravljanje - samoprosudbu - metode suradnog učenja.



Projekt „Uspješan u čenik“ - trening socijalnih vještina EDUKACIJSKI RAD SA U ČENICIMA Voditelji programa: Irena Crvak, prof.pedagog-savjetnik; Mirjana Dobrić,prof.psiholog- savjetnik Ciljevi projekta:

- Osnaživanje djece i mladih za snalaženje u svakodnevnim situacijama kroz učenje i vježbanje socijalnih vještina

- Podržavanje prosocijalnog ponašanja i promicanje pozitivnog razvoja mladih - Prevencija neprihvatljivog ponašanja i postizanje učinkovite socijalne integracije djece i mladih

Sadržajni ciljevi projekta: - Razvijanje pozitivne slike o sebi - Razvijanje odgovornosti za vlastito ponašanje - Poticanje i razvijanje mašte i kreativnosti - Razvijanje razumijevanja vlastitih osjećaja, potreba i želja - Upravljanje vlastitim postupcima - Usvajanje socijalnih i komunikacijskih vještina - Razvijanje socijalne kompeterncije - Razvijanje zajedništva i suradnje - Razvijanje razumijevanja osjećaja potreba i želja drugih - Uvažavanje zahtjeva i pravila

Sadržaj programa: Program se provodi u 20 radionica u 2 ciklusa. Ciklusi su strukturirani kroz sljedeće teme:

Prvi ciklus : - Radionica-Uvodna-predstavljanje proigrama, motivacija sudinika i ugovaranje - Radionica-Upoznavanje i samopredstavljanje - Radionica-Slušanje - Radionica-Slušanje, izražavanje neslaganja i argumentiranje - Radionica-Rješavanje problema - Radionica-Rješavanje problema-postavljanje ciljeva - Suradnja - Radionica-Odolijevanje pritisku vršnjaka - Radionica-Prepoznavanje i iskazivanje osjećaja - Radionica-Empatija - Radionica- Nošenje sa stresom - Radionica-Kontrola ljutnje - Radionica-Samopoštovanje - Radionica-Završna (evaluacijska) radionica

Drugi ciklus: - Radionica-Ponavljanje sadržaja i dobitaka iz prvog ciklusa tema - Radionica-Samopoštovanje - Radionica-Krivnja i sram - Radionica-Kontrola ljutnje i iskazivanje osjećaja - Radionica-Osjećaj sreće i evaluacija - Radionica-Aplikacija vještina u novim životnim sredinama -

Metode rada: Metoda strukturiranog u čenja uz korištenje četiri komponente strukturiranog u čenja:

- Učenje po modelu - Igranje uloga - Feedback - Prijenos i podržavanje naučenog u svakodnevnom životu

Način vrednovanja: Evaluacija programa provoditi će se kroz : - evaluaciju svakog susreta - evaluacijskim pitanjima i upitnicima sa nedovršenim

rečenicama - završna evaluacija-evaluacijska radionica - osvrt na cijeli ciklus radionica - evaluacija ishoda-procjena postignutih promjena u ponašanju - evaluacija načina vođenja - provodi se putem supervizije



Pripremne aktivnosti za provođenje programa Faze : - Razrada programa - Izrada prezentacije programa za korisnike - Prikaz prezentacije za korisnike programa (učenike), za nastavnike i roditelje učenika.

Namjena: Program je namjenjen populaciji mladih srednjoškolskog uzrasta i ostvaruje se kroz radionice (grupa do 12 polaznika).

Karijerni kutak Edukacijsko-savjetodavni rad s mladima Voditelji programa: Irena Crvak, prof. pedagog-savjetnik; Mirjana Dobrić, prof. psiholog savjetnik Cilj projekta: Postizanje veće konkurentnosti mladih na tržištu rada i aktivnije uključivanje u procese obrazovanja i zapošljavanja. Sadržajni ciljevi projekta:

- informiranje o mogućnostima stjecanja dodatnih znanja, kompeterncija i vještina za uspješniji nastup na tržištu rada - postizanje svijesti o značenju aktivne uloge kod planiranja karijere - pružanje stručne pomoći i potpore u:

o prepoznavanju vlastitih osobina karakteristika i potencijala o otkrivanju profesionalnog cilja o planiranju profesionalnog puta o ostvarenju poduzetničkih ideja o (samo)zapošljavanju

- podizanje svijesti o značenju cjeloživotnog učenja - podizanje svijesti o korisnim mehanizmima potpore na području planiranja i razvoja karijere, poduzetništva i različitih mogućnosti (samo) zapošljavanja te s tim posredno doprinositi stvaranju novih kvalitetnih radnih mjesta u lokalnoj sredini - odabir sudionika za:

o uključivanje u programe obrazovanja, osposobljavanja o radionice, okrugli stolovi o sudjelovanje na promocijskim priredbama (Dan karijera, Sajam poslova itd.)

Sadržaj programa: - Kako napisati životopis - Kako se predstaviti na intervjuu - Moja idealna karijera - Rješavanje sukoba na radnom mjestu - Osnove radnog prava - Komunikacijske vještine - Individualni savjetodavni rad

Metoda rada: Metoda rada obuhvaća doživljajne radionice kroz doživljajno učenje za što se koriste individualne i grupne tehnike rada (promatranje, aktivno slušanje, igranje uloga, rješavanje sukoba, grupne igre). Cjelokupni rad u radionicama organiziran je kroz aktivno sudjelovanje svih sudionika putem kratkih izlaganja, rasprava, razmjene mišljenja i iskustava, grupnog rada i individualnog rada. Korisnici programa:

- srednjoškolci - studenti - mladi nezaposleni - tražitelji prvog zaposlenja - učenici koji su prekinuli školovanje.

Vrijeme realizacije programa: - karijerni kutak radit će 2 dana u mjesecu po 2 sata - radionice - savjetovanja,

Suradnici u projektu: s tručni suradnici, voditelji Projekta, Obrtnička komora, Istaknuti obrtnici i poduzetnici, učenici i bivši učenici.



Način vrednovanja: Evaluacija procesa putem evaluacijskih upitnika kojima će se ispitivati zadovoljstvo korisnika ovim programom.

ŠKOLA ZA OKOLIŠ VODITELJICE: Čeda Perko, Mira Hrvatin i Karmen Diminić Milevoj, Sandra Juran BROJ UČENIKA: 60 CILJ:

- Uključiti što više zainteresiranih i učenika kako bismo senzibilizirali ekološku svijest kod mladih ljudi.

- Približiti učenike prirodi kako bi shvatili važnost zaštite i očuvanja prirodne baštine. - Približiti učenicima razne tehnologije kako bi shvatili da je moguće ostvariti suživot tehnologije i

prirode. - Omogućiti učenicima rad na terenu kako bi istraživanjima stjecali znanja. - Ostvariti suradnju sa relevantnim strukturama na nivou grada i županije. - Omogućiti učenicima da rezultate svoga rada prezentiraju široj društvenoj zajednici - Omogućiti učenicima vezu sa svijetom (INTERNET) kako bi razmjenom podataka shvatili

važnost očuvanja okoliša globalno. - Omogućiti učenicima kvalitetno provođenje slobodnog vremena u okviru društveno korisnog

rada. AKTIVNOSTI:

- školski projekti prema željama učenika, a planiramo se baviti zaštitom prirodne i kulturne baštine Labinštine

- suradnja s „ZDRAVIM GRADOM“ LABIN - suradnja s udrugama „PUT“, „LIBURNA“ - suradnja sa školom“TRON“ iz SCHIA – ITALIJA

11.2. Međunarodni projekti

MEĐUNARODNI PROJEKTI PROJEKT ŠKOLE DEMOKRACIJE -VIJEĆA MLADIH Suradnja s Kraljevinom Norveškom, Općina Sandnes PARTNERSTVO SA ŠKOLOM „BERUFSKOLLEG“, Opladen Suradnja s Njemačkom, Grad Leverskusen INTERKULTURALNA SURADNJA S LICEO SCIENTIFICO „TRON“ , Schio Suradnja s Italijom, Općina Schio PROJEKT EU LEONARDO DA VINCI Partnerstvo s LICEO SCIENTIFICO „TRON“, Schio Usavršavanje nastavnika iz strukovnom obrazovanja u primjeni novih tehnologija SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA „ANDRAS JELKY“, Baja Suradnja s Mađarskom, Grad Baja (u planu) “SEMEP-UNESCO“ i „GLOBE“ Međunarodni ekološki programi i projekti AWERES Obrazovanje i osvješćivanje o novim izvorima energije



Međunarodna suradnja s Norveškom www.ssmb.hr www.labin.hr/lzg www.sandnes.kommune.no www.facebook.com ([email protected]) NAZIV PROJEKTA: Škola demokracije-vijeće mladih SJEDIŠTE: Srednja škola Mate Blažine – Labin DIREKTOR TEČAJA I NACIONALNI KOORDINATOR: Čedomir Ružić, prof. BROJ UČENIKA: Škola demokracije je u svojim redovitim godišnjim susretima od 1998., početno u Motovunu, a potom u Labinu, okupljala svake godine 50-60 sudionika, što učenika osnovnih (od 10 do 13 godina) i srednjih škola (od 14 do 18 godina) Republike Hrvatske, Norveške i Bosne i Hercegovine te njihovih voditelja (najmanje dva po grupama, oko 15 godišnje), predstavnika Zdravih gradova (po 5 godišnje), lokalne vlasti i društvenih institucija. Posljednjih 8 godina se u hrvatskim gradovima provode Gradska vijeća mladih po uzoru na one viđene u norveškom Sandnesu. Od 2006. godine suradnja između Labina i norveškog Sandnesa širi se sa debatnih klubova i gradskih vijeća mladih na ostale školske aktivnosti i projekte – scensku umjetnost i ekoločki projekti. SUDIONICI: Sudionici međunarodnog projekta su učenici i nastavnici, predstavnici osnovnih i srednjih škola (Metkovića, Slavonskog Broda, Varaždina, Vinkovaca, Dubrovnika, Pule, Pazina, Rijeke, Opatije, Slatine, Obrovca, Makarske, Splita, Zagreba, Oroslavlja, Poreča, Zaboka, Buja, Ražanca, Čakovca, Čazme...), Zdravih gradova RH te predstavnici lokalne zajednice Grada Sandnesa i Grada Labina, školskih i učeničkih vijeća te Gradskih vijeća mladih RH i grada Sandnesa (Norveška). NAMJENA AKTIVNOSTI: Povezivanje naših i inozemnih sredina na promociji društvene uključenosti mladih, razmjene rada, dijaloga, suradnje i interkulturalizma. Međunarodna radionica je namijenjena učenicima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola okupljenih u Vijećima učenika, Gradskim vijećima mladih, debatnim klubovima, nevladinim udrugama i sl. od 1977. INICIJATIVA: Ministarsta vanjskih poslova Kraljevine Norveške, Hrvatska mreža zdravih gradova, Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar"-Zagreb, Motovunske škole unapređenja zdravlja, projekta Labin-zdravi grad i Sandnes-zdravi grad, Grada Labina, Istarska županije, a u organizaciji Srednje škole Mate Blažine i projekta Labin-zdravi grad. SVRHA I CILJ: Poticanje interesa za širenje demokratskih procesa mladih svih uzrasta; osposobljavanje mladih za aktivnu društevnu participaciju u demokratskim uvjetima u RH; obrazovanje mladih za eurointegracijske procese. AKTIVNOSTI: Poticanje kontinuiranog rada s mladima za njihovo što aktivnije uključivanje učenika u društveni život u različitim sredinama i jednogodišnji susreti i razmjene iskustava kroz radionice i prezentacije, metodama i tehnikama suvremenog učenja i kritičkog mišljenja. Poticanje suradnje s Mrežom zdravih gradova u zemlji i inozemstvu. Organizacija međunarodnih workshopova za osposobljavanje nastavnika, učenika osnovnih i srednjih škola i predstavnika lokalne samouprave. Poticanje međunarodne i interkulturalne suradnje i priprema za sudjelovanje u učeničkim i gradskim vijećima mladih na gradskoj, općinskoj, regionalnoj i državnoj razini. Unapređivanje komunikacija i suradnja među sudionicima seminara te pružanje podrške razvoju civilnog društva i stvaranju kulture dijaloga. NAČIN REALIZACIJE: Trodnevni međunarodni tečajevi/radionice u sklopu Motovunske škole unapređenja zdravlja u našoj školi u prvom tjednu srpnja mjeseca. PROJEKTNI TIM : Čedomir Ružić, Laura Kokot, Ana Paliska, Irena Crvak, Mirjana Dobrić, Delfina Arapović (vanjski suradnik), Eni Modrušan (vanjski suradnik). BUDŽET PROJEKTA: 20.000,00 kn IZVORI FINANCIRANJA: U potpunosti vanjski: Mreža zdravih gradova Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Županija istarska, Grad Labin i sponzori.



INDIKATORI KVANTITETE I KVALITETE: Broj obuhvaćenih učenika – djece i mladih iz različitih sredina, nastavnika, mentora, predstavnika društvenog i međunarodnog okruženja u poticanju značaja i učenja mladih za vrijednosti i ciljeve uzajamnsti na promicanju standarda demokracije te sudjelovanja i postignuća u tome. OČEKIVANI REZULTATI: neformalno učenje, cjeloživotno učenje, uključivanje mladih u partnerske odnose, društveni angažmani. Napomena: Vlasništvo nad projektom (copyright) u pravilu ima Škola koja obvezno/neobvezno rezultate istog stavlja na svoju web stranicu na javnu uporabu.

Partnerstvo sa školom „Berufskolleg“ Opladen www.ssmb.hr www.bk-opladen.de Godine 1996. na inicijativu gospođe Aleksandre Stipetić, učiteljice hrvatskog jezika u školama u Leverkusenu i Opladenu, inicirano je buduće partnerstvo između Srednje škole Mate Blažine Labin i srodne škole Berufskolleg Opladen iz Njemačke koje je na samom početku bilo zamišljeno kao mogućnost zbližavanja grupa učenika iz obje škole kroz zajednički rad na sanaciji jedne stare seoske škole u okolici Labina koju bi kasnije zajednički koristili. Godine 1997.-1999. intenzivno se radi na traženju odgovarajuće zgrade u okolici Labina, ali se na kraju zbog brojnih teškoća ipak odustaje od prvotne zamisli, pa se počinje razmišljati o drugim oblicima buduće suradnje. U lipnju 1999. prilikom posjeta gosp. Hermanna Bertholda Schreibera Srednjoj školi Mate Blažine Labin dogovoreno je da bi težište buduće suradnje trebala biti razmjena učenika i organiziranje učeničke prakse u školama i poduzećima u Njemačkoj. Od 14. do 19.11.1999. - Posjet delegacije Srednje škole Mate Blažine Labin u sastavu ravnatelj Škole Čedomir Ružić i voditelj radionice praktične nastave Elvis Miletić Berufskollegu iz Opladena. Tom prilikom s ravnateljem škole Berufskolleg gosp. Schnickmannom dogovoreni su detalji buduće suradnje. Dana 26.04.2000. ravnatelj SŠ Mate Blažine Čedomir Ružić i labinski gradonačelnik Tulio Demetlika s jedne strane, te gosp. Hermann Berthold Schreiber s druge strane potpisali su Sporazum o partnerstvu između dviju škola. Ciljevi:

- poticanje razmjene učenika, nastavnika i članova školske uprave: - organiziranje prakse za učenike; - razmjenjivanje metoda poučavanja i učenja; - istraživanje i ispitivanje metoda za razvijanje zajedničkih jedinica Kurikuluma; - poticanje kvalitetnih projekata s parnerskom školom.

Ovaj Sporazum osigurava da učenici - stječu stručno obrazovanje kroz iskustva u inozemstvu; - da razumiju i uvažavaju kulturne vrijednosti partnera; - da poboljšaju svoju sposobnost komunikacije na jeziku partnera.

Za vrijeme ljetnih praznika 2000. godine grupa od 6 učenika ekonomske, elektrotehničke i strojarske struke naše škole boravila je u Opladenu, gdje su u suvremeno opremljenim radionicama tamošnjih tvornica – Federal Mogul, Möller Kolleg und Bayer obavljali ljetnu praksu u trajanju od tri tjedna. Tijekom 2000. i 2001. godine planiralo se nastaviti partnerstvo kroz zajednički projekt «Sunce je naš partner» u sklopu programa «Putevi mladih u Europi» kojega financijski podupire Zaklada Robert Bosch. Tema projekta bila je zajednička razrada mogućnosti za integraciju solarne tehnike na bazi fotovoltaika u proizvodnji struje, te za integraciju upravljačke tehnike za pokretanje i dirigiranu uporabu planiranih uređaja. Cilj ovog projekta bio je da kroz dva uzvratna projektna tjedna u Leverkusenu i Labinu miješane grupe učenika od po 10 učenika iz obje škole zajednički isplaniraju i razrade točan opis tehničkih uređaja koji će se kasnije sastaviti i koristiti u obje škole, a zatim i testirati kroz duži period. Od 18.02.2002. do 22.02.2002. Delegacija iz Srednje škole Mate Blažine i Grada Labina (Željko Brenčić, Lučano Tenčić i gradonačelnik Labina Tulio Demetlika) i delegacija Strukovne škole Šiška iz



Ljubljane posjetile su Berufskolleg Opladen gdje se u okviru proširenog partnerstva triju škola razgovaralo o projektu izgradnje obrazovnog centra za elektrotehničku struku, odnosno o mogućnostima pronalaženja financijskih sredstva.. Podršku u planiranju / realizaciji obraznog centra obećao je i Moeller-Kolleg (Centar za obrazovanje) u Sankt Augustinu i Moeller GmbH (proizvodnja). Godine 2002. - Nastavnik elektrotehničke struke Ivica Komadina sudjelovao je na stručnom seminaru u Moeller-Kollegu. Rujan 2002.- grupa od 10 učenika iz gimnazije, ekonomskog i elektrotehničkog usmjerenja zajedno s profesoricama njemačkog jezika Elvianom Frančula Tenčić i Vesnom Petrović boravila je tjedan dana u Opladenu, gdje su u partnerskoj školi Berufskolleg svakodnevno sudjelovali u nastavi tzv. europskog razreda (gimnazijalci i ekonomisti), te u teoretskoj i praktičnoj nastavi elektrotehničkog usmjerenja (elektrotehničari). Godine 2003. dogovoreno je da će se nastavak suradnje i partnerstva dviju škola odvijati kroz organiziranje maturalnih putovanja učenika iz Njemačke u Istru – Labin i Rabac, u okviru kojega će učenici posjetiti školu u Labinu. Dana 17.05.2004. - Grupa od 27 učenika ekonomskog usmjerenja i 2 nastavnika iz partnerske škole Berufskolleg Opladen u sklopu svog maturalnog putovanja u Rabac posjetila je našu školu. Nekoliko mjeseci prije ovog posjeta učenici partnerskih škola uspostavili su prve kontakte preko e-mail dopisivanja, a nakon upoznavanja i druženja u Labinu i Rapcu neki od njih nastavili su dopisivanje. Kroz takav oblik suradnje mladi stiču dragocjena iskustva u međusobnoj komunikaciji, što im pomaže u boljem razumijevanju, a time i prihvaćanju globalnih ciljeva kojima teži današnje društvo. Suradnja i partnerstvo između dviju škola nastavlja se.

Interkulturalna suradnja s Italijom www.ssmb.hr www.tron.vi.it www.exposcuola.it www.culturalpeadria.net www.learningvillage.culturalpeadria.net www.egs-progetto.it NAZIV PROJEKTA: Interkulturalna suradnja Srednje škole Mate Blažine-Labin (Hrvatska) i Licea Scientifica TRON iz Schia (Italija). KOORDINATOR PROJEKTA: Čedomir Ružić, prof. BROJ UČENIKA: 24 učenika u dobi od 15 do 17 godina starosti, u pravilu od I. do III. razreda u pratnji najmanje dva mentora na bazi reciprociteta i vrste aktivnosti. PODRUČJE AKTIVNOSTI: Međunarodna suradnja i razmjena učenika i profesora iz SŠMB iz Labina i TRONA iz Schia u cilju dodatne edukacije učenika i usavršavanja profesora na područjima očuvanju okoliša, kulture i umjetnosti, debatnih aktivnosti i korištenja moderne kompjutorske tehnologije. SVRHA I CILJ: Potpisani Protokol o međusobnoj suradnji zasniva na najširoj suradnji i razvijanju dobrih odnosa između škola, gradova i regija odnosno Republike Italije i Republike Hrvatske, uzimajući u obzir da je suradnja između škola vrlo važan element u odnosima između regija i/ili država, Stvarajnje uvjeta za daljnji razvoj koristeći sve oportune mogućnosti koje nudi Europska zajednica na temelju inicijativa Radne zajednice Alpe-Jadran. Ciljevi ovog projekta su usto upoznavanje s Italijom prije svega, ali i sa vlastitim kulturnim identitetom, upoznavanje sa ostalim članicama EU, njihovim kulturama, jezicima, poviješću, ekonomijom, strukturom i organizacijom, značenjem pojma Europski građanin i njegova prava u Novoj Europi. Njeguje se «živi jezik», jezik stvarne komunikacija. Proširuje se faktografsko znanje učenika iz područja umjetnosti, kulture, povijesti i geografije. AKTIVNOSTI:

- raditi na promidžbi, razvoju i razmjeni iskustava među učenicima i nastavnicima obiju škola,



- raditi na razmjeni informacija u vezi primjena najmodernijih tehnoloških inovacija u školi s obzirom da je talijanski partner jedan od metodičkih i tehnoloških centara ne samo Regije Venete već i RZ Alpe-Jadran i EU-a, - raditi na razmjeni dobre prakse u djelatnostima ekstrakurikularnih aktivnosti na području jezično-umjeničkog izraza koristeći talijanski i engleski jezik, na području ekologije, debatnih aktivnosti, vijeća učenika, web grupa i sl. - raditi na razmjeni učenika i nastavnika, ali i ostalog osoblja škole kao i školskog menadžmenta, kako stoji u Protokolu o interkulturalnoj suradnji.

METODE RADA: Projekt će se provesti međusobnom razmjenom učenika i profesora kakva je najprije ostvarena 2005. našim posjetom grupe učenika i profesora talijanskoj školi te njihovom uzvratnom posjetu našoj školi i gradu, što se ponovilo u 2007. te se uspješno nastavlja u 2009. godini. Metode koje se koristile: prezentacije, grupni rad na zajedničkim projektima, terenskoj nastavi, posjetima industrijskim postrojenjima, prirodnim rezervatima, prikupljanjima materijala, laboratirijskim istrađivanjima, demonstracijama, razmjenama podataka putem interneta i sl. VREMENIK: Planirani početak – svibanj 2009. Planirani završetak – listopad 2009. PROJEKTNI TIM : Čedomir Ružić, Elide Baskijera, Eler Diminić, Mira Hrvatin, Čeda Perko TRAJANJE PROJEKTA: Od 2003. godine kada je naša škola na poziv talijanske škole iz Schia (Vicenza), sudjeluje u međunarodnoj razmjeni učenika i njihovih voditelja-mentora te sa svojom prezentacijom ekstrakurikularnih aktivnosti i projekata na međunarodnom sajmu EXPOSCUOLA u Padovi u studenome od 2003. do 2007. godine Suradnja je započela kad je ravnatelj predstavljao Republiku Hrvatsku na simpoziju RZ ALPE-JADRAN, izlagajući na temu decentralizacije i autonomije škola u RH po nalogu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kada je predstavljao uspjehe škole na međunarodnom planu (Norveška), što je ponovio idućih godina u Grazu i u Veneciji na poziv RZ ALPE-JADRAN. BUDŽET PROJEKTA (OKVIRNI TROŠKOVI): Prijevoz učenika i nastavnika u Schio od 6. do 10.09.2009. te ostali materijalni troškovi procjenjuju se na 20.000 Kn. Ostalo pokrivaju učenici, odnosno roditelji koji primaju i ugošćuju strane partnere u obiteljske kuće ili stanove. IZVORI FINANCIRANJA PROJEKTA: Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (natječaj), Županija, Grad i sponzori. KRITERIJI USPJEHA: Ugovorne strane, škole-partneri, organiziraju, barem jednom godišnje, susrete radi utvrđivanja rezultata suradnje, ugovarajući sastav radnih grupa na osnovi pariteta. Tijekom trajanja Protokola o suradnji škole će raditi na promidžbi, razvoju i izmjeni iskustava, na know-how na području menadžmenta i obrazovanja; razmjeni informacija i iskustava u sektoru jezično-umjetničkog i znanstvenog istraživanja i primijenjeni modernih tehnologija u školi; razmjeni informacija i iskustava u djelatnostima izvannastavnih aktivnosti s posebnim osvrtom na učvršćivanje poznanstva vlastitog lokalnog i regionalnog identiteta kao i onih u Novoj Europi, koji se stvaraju na području međuregionalnih zajednica rada; analizi uspoređenoj sa školskim curriculumima s posebnim osvrtom na lokalnu povijest; mogućnosti definiranja programa za pojedine discipline koje su nastale zajedničkim radom; razmjeni osoblja uprave škole, administrativnog i nastavnog osoblja, prije svega učenika u duhu aktivne suradnje predložene i promovirane od strane Europske zajednice i dviju regija; prijenosu informacija i iskustava za najbolje moguće korištenje financijskih sredstava koje dolaze iz fondova Europske zajednice, gdje se one koriste; razmjeni informacija i iskustava u sektoru turizma i sporta; stvaranju školskog networka na području s redišnje Europe pomoću raširene uporabe digitalnih instrumenata i engleskog jezika u svrhu realizacije gore navedenih ciljeva. OČEKIVANI REZULTATI: Ovim interkulturalnim projektom, jednim od rijetkih u Republici Hrvatskoj (predstavljamo ga kao primjer dobre prakse drugim školama u RH kao know-how, kao što smo učinili prošle i pretprošle godine u kolovozu u Opatiji). Rezultati su dosad bili za svu pohvalu bilo za naše učenike i profesore bilo za talijanske partnere jer su dobiveni odgovori na neka vječita pitanja: kako motivirati učenike i unaprijediti rad s darovitim učenicima u raznim izvannastavnih aktivnosti i projektima škola - međusobnom suradnjom i razmjenom iskustava i radom na zajedničkim projektima po pojedinim sekcijama, što se u našem primjeru pokazalo vrlo uspješnim. Ove je godine školska Filodramska grupa ARCOBALENO spremila isječke iz kazališne predstave na talijanskom jeziku (Dario Fo NON TUTTI LADRI VENGONO PER NUOCERE), debatni će klub odraditi zajedničku debatu na temu POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA, ekološka će grupa nakon predstavljanja svojih raznovrsnih i bogatih aktivnosti nastalih unutar međunarodnih projekata GLOBE i SEMEP nastaviti sa suradnjom s talijanskom školom u jednom EU projektu – EGS-u (“Energy - Education - Governance - Schools European schools panel for involving local communities in energy efficiency programs”) – u vezi uštede energije i održivog razvoja te ćemo za boravka u Italiji u listopadu sudjelovati u prezentaciji i tog međunarodnog projekta.



EU projekt Leonardo da Vinci www.ssmb.hr www.tron.vi.it www.ss-tehnicka-slavonski-brod.skole.hr www.mobilnost.hr www.metacognita.hr NAZIV PROJEKTA: Primjena IKT u osuvremenjivanju didaktike učenja i poučavanja u cjeloživotnom pristupu. KOORDINATOR PROJEKTA: Eler Diminić, prof. SUDIONICI:

- Eler Diminić (SŠ Mate Blažine) - Ivica Komadina (SŠ Mate Blažine) - Nada Vuković (Tehnička škola Slavonski Brod) - Slavko Vujeva (Tehnička škola Slavonski Brod)

CILJEVI: - Strukovno usavršavanje profesora strukovnih škola (elektrotehnika i strojarstvo)

- Stečeno znanje dijeliti i prenositi drugim profesorima struke najprije u svojoj školi, a potom ostalima iz naše regije, a zatim i svim ostalima u zemlji koristeći ICT tehnologiju.

- Stečeno znanje koristeći modernu tehnologiju primijeniti za poučavanje učenika strukovnog obrazovanja (elektrotehnike i strojarstva) pripremajući ih na taj način za život odnosno cjeloživotno učenje, kako bi se što lakše i brže uk lopili u budući posao i konkurirali ravnopravno svojim vršnjacima iz EU

- Postati centar izvrsnosti

NAČIN REALIZACIJE: . - Usavršavanje u talijanskoj školi Nicolo Tron direktno vježbajući na parktičnoj nastavi s

učenicima i individualno na pripremljenim radionicama. - Širenje (diseminacija) stečenog znanja na ostale profesore struke iz škole i regije organizirajući

seminare. VREMENIK: Ocjena i odabir prijava ožujak - svibanj 2009. Potpisivanje ugovora između Agencije i Vaše ustanove

svibanj 2009.

Početak projektnih aktivnosti (valjano razdoblje) 1. lipnja 2009.

Potpisivanje ugovora o obučavanju između matične i inozemne ustanove i ustanove primatelja Mobilnost

Prije odlaska sudionika listopad 2009.

Nadzor projekata Podnošenje prvog izvješća Završetak projekta

U tijeku aktivnosti 10. prosinca 31. prosinca 2009.

Podnošenje završnog izvješća veljača 2010. BUDŽET: 5.228 EUR (Srednja škola Mate Blažine 2/3, Tehnička škola Slavonski Brod 1/3). IZVORI FINANCIRANJA PROJEKTA: Sredstva osigurana iz EU izvora od strane Agencije za mobilnost na osnovi naše prihvaćene prijave za natječaj za projekt Leonardo da Vinci. SŠ Mate Blažine, Labin i Tehnička škola, Slavonski Brod, uz stručnu podršku Metacognita d.o.o., Zagreb, koristi odobrena sredstva iz natječaja LEONARDO DA VINCI projekt mobilnosti 2009., kojeg je u prosincu 2008. raspisala Nacionalna Agencija za mobilnost i EU programe, Zagreb. NAČIN VREDNOVANJA: Projekt je ocijenjen od strane vanjskih stručnjaka kao iznimno dobar projekt. Projekt je osmišljen u skladu s hrvatskim prioritetima u obrazovanju kao što je razvoj nastavnog plana i širenje sadržaja koji se tičeobrazovanja vezanog za informacijsku tehnologiju. Projekt je predstavljen



na odličan način te bi mogao poslužiti kao primjer dobre prakse pisanja projektnih prijava za projekte vezane za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Širenje stečenog znanja na druge profesore organizirajući seminare na nivou županije, a kasnije i države u cilju stvaranja centra izvrsnosti za elektrotehniku i strojarstvo.

GLOBE projekt www.ssmb.hr www.globe.gov/ http://public.carnet.hr/globe/ http://labinglobe.blog.hr VODITELJI: Čeda Perko, Mira Hrvatin i Karmen Diminić Milevoj SVRHA I CILJ: Svrha i cilj programa je da učenicima omogući stjecanje znanja uz interdisciplinaran pristup i praktičnim radom te da ih potakne na samoobrazovanje putem novih izvora znanja. BROJ UČENIKA: Godišnje se u program uključuje od 30 do 50 učenika svih uzrasta. PLANIRANI BROJ SATI TJEDNO: 4 CILJEVI:

- podizanje ekološke svijesti na globalnoj razini - osposobljavanje učenika za mjerenja i opažanja koja će pridonijeti boljem znanstvenom

razumijevanju našeg planeta - omogućavanje učeničke suradnje s uvaženim znanstvenicima i stvaranje mreže koja

povezuje cijeli svijet u jedinstvenu zajednicu s opredjeljenjem djelovanja za dobrobit okoliša obogaćivanje i nadopunjavanje postojećih nastavnih programa prirodoslovlja, geografije, matematike i informatike te, primjenom suvremenih tehnologija, ostvarivanje većih učeničkih postignuća na tim područjima.

- omogućiti učenicima suvremene načine za stjecanje znanja i samoobrazovanje kao pretpostavku njihovog uspješnog studija ili rada.

- omogućiti učenicima da sami vrednuju postignute rezultate (samoocjenjivanje) - uključiti što više zainteresiranih i učenika kako bi senzibilizirali ekološku svijest kod mladih

ljudi. - približiti učenike prirodi kako bi shvatili važnost zaštite i očuvanja prirodne baštine. suradnja s

lokalnom upravom , udrugama i gospodarstvom - približiti učenicima razne tehnologije kako bi shvatili da je moguće ostvariti suživot tehnologije

i prirode. - omogućiti učenicima rad na terenu kako bi istraživanjima stjecali znanja. - ostvariti suradnju sa relevantnim strukturama na nivou grada i županije. - omogućiti učenicima da rezultate svoga rada prezentiraju široj društvenoj zajednici - omogućiti učenicima vezu sa svijetom (INTERNET) kako bi razmjenom podataka shvatili

važnost očuvanja okoliša globalno. - omogućiti učenicima kvalitetno provođenje slobodnog vremena u okviru društveno korisnog

rada. - približiti učenicima razne tehnologije kako bi shvatili da je moguće ostvariti suživot tehnologije

i prirode. - omogućiti učenicima rad na terenu kako bi istraživanjima stjecali znanja.

NAČIN REALIZACIJE: Projektna i terenska nastava OSNOVNA NAMJENA: Zainteresirati i aktivirati učenike te povezati stručne sadržaje TROŠKOVNIK: 27.000 kn za repromaterijal, terenski rad i učestvovanja na natjecanjima iz donacija i sredstava škole. Izvori financiranja: MZOŠ, Istarska županija, Grad Labin, sponzori, donatori i vlastita sredstva učenika. NAČIN VREDNOVANJA: Kroz natjecanja te postignute rezultate u redovnoj nastavi. NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Korištenje rezultata za unapređivanje rada iduće godine.



VREMENIK: Rujan - snimanje stanja u prvim razredima – zainteresiranost učenika za

uključenje; uvođenje novih učenika u rad radionica – GLOBE programa; nastavak rada na projektima sa starijim članovima.

Listopad - planiranje novih projekata; planiranje rada sa učenicima zainteresiranim za natjecanja; planiranje provođenja stručnih ekskurzija; provođenje GLOBE atmosferskih i pedoloških mjerenja – dnevno kontinuirano; terenski rad na GLOBE hidrološkoj postaji- mjesečno kontinuirano; terenski rad na GLOBE biološkoj postaji- mjesečno kontinuirano.

Studeni - rad na izradi projekata; korištenje GLOBE baze podataka Prosinac - obilježavanje Dana borbe protiv AIDS-a (01.12.); rad u radionicama prema

zaduženjima; rad na izradi projekata; korištenje GLOBE baze podataka. Siječanj - analiza rada u 1. Polugodištu; planiranje rada u 2. Polugodištu; priprema

za Međužupanijsku smotru i natjecanje u okviru Programa GLOBE; korištenje GLOBE baze podataka.

Veljača - analiza dosadašnjeg rada radionica i projekata; priprema za Međužupanijsku smotru i natjecanje u okviru Programa GLOBE; korištenje GLOBE baze podataka.

Ožujak - priprema učenika za natjecanja; provedba županijskih natjecanja; obilježavanje Dana zaštita voda (22.03.); korištenje GLOBE baze podataka; analiza rada i uspjeha pred proljetne praznike.

Travanj - provedba Međužupanijske GLOBE smotre i natjecanja; obilježavanje Dana planete Zemlje (22.04.); korištenje GLOBE baze podataka; priprema projekata za prezentacije.

Svibanj - priprema i učešće na državnim natjecanjima i smotri; priprema ekipa za učešće na Susretima GLOBE škola Hrvatske; korištenje GLOBE baze podataka; analiza rada u radionicama i projektima te prezentacija radova.

Lipanj - obilježavanje Dana zaštite čovjekovog okoliša (05.06.); analiza rada i uspjeha učenika uključenih u rad grupe; planiranje aktivnosti za slijedeću školsku godinu.

UNESCO SEMEP projekt www.ssmb.hr www.unesco.org/education/educprog/ste/projects/semep/ http://pil.mscommunity.net/Default.aspx?alias=pil.mscommunity.net/semep VODITELJI: Čeda Perko, Mira Hrvatin i Karmen Diminić Milevoj, Sandra Juran SVRHA I CILJ: Svrha i cilj programa je da učenicima omogući stjecanje znanja uz interdisciplinaran pristup i praktičnim radom te da ih potakne na samoobrazovanje putem novih izvora znanja. BROJ UČENIKA: Godišnje se u program uključuje od 20 do 40 učenika svih uzrasta PLANIRANI BROJ SATI TJEDNO: 4 CILJEVI:

- kvalitetno približiti učenike prirodi kako bi shvatili važnost očuvanja i zaštite prirodne baštine. - omogućiti učenicima terenski rad kako bi istraživanjem stjecali znanja. - upoznati lokalnu upravu sa rezultatima i u suradnji sa njima predvidjeti mjere za poboljšanje

stanja. - omogućiti učenicima suvremene načine za stjecanje znanja i samoobrazovanje kao

pretpostavku njihovog uspješnog studija ili rada. - omogućiti učenicima da sami vrednuju postignute rezultate (samoocjenjivanje) - uključiti što više zainteresiranih i učenika kako bi senzibilizirali ekološku svijest kod mladih

ljudi. - ostvariti suradnju sa relevantnim strukturama na nivou grada i županije. - omogućiti učenicima da rezultate svoga rada prezentiraju široj društvenoj zajednici



- omogućiti učenicima vezu sa svijetom (INTERNET) kako bi razmjenom podataka shvatili važnost očuvanja okoliša globalno.

- provođenje slobodnog vremena u okviru društveno korisnog rada. NAČIN REALIZACIJE: Projektna i terenska nastava OSNOVNA NAMJENA: Zainteresirati i aktivirati učenike te povezati stručne sadržaje TROŠKOVNIK: 20.000 kn za repromaterijal, terenski rad i učestvovanja na susretima i ljetnoj školi iz donacija i sredstava škole. Izvori financiranja: MZOŠ, Istarska županija, Grad Labin, sponzori, donatori i vlastita sredstva učenika NAČIN VREDNOVANJA: Kroz natjecanja te postignute rezultate u redovnoj nastavi NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Korištenje rezultata za unapređivanje rada iduće godine VREMENIK:

Rujan - snimanje stanja u prvim razredima; zainteresiranost učenika za uključenje -

uvođenje novih učenika u rad radionica – SEMEP projekt; nastavak rada na

projektima sa starijim članovima.

Listopad - planiranje novih projekata; planiranje provođenja stručnih ekskurzija;

razrada ovogodišnjih tema u okviru projekta SEMEP.

Studeni - rad na izradi projekata; rad na projektu SEMEP – radionice.

Prosinac - rad u radionicama prema zaduženjima; rad na izradi projekata.

Siječanj - analiza rada u 1. polugodištu; planiranje rada u 2. polugodištu; rad na

projektu SEMEP – radionice.

Veljača - analiza dosadašnjeg rada radionica i projekata; rad na projektu SEMEP –

radionice

Ožujak - obilježavanje Dana zaštita voda (22.03.); rad na projektu SEMEP –

radionice; analiza rada i uspjeha pred proljetne praznike. Travanj - obilježavanje Dana planete Zemlje (22.04.); rad na projektu SEMEP –

radionice

- priprema projekata za prezentacije.

Svibanj - priprema ekipa za učešće Ljetnoj školi SEMEP-a; analiza rada u

radionicama i projektima te prezentacija radova. Lipanj - obilježavanje Dana zaštite čovjekovog okoliša ( 05.06.); analiza rada i

uspjeha učenika uključenih u rad grupe; planiranje aktivnosti za slijedeću

školsku godinu. Srpanj - sudjelovanje na Ljetnoj školi SEMEP- a u Komiži na otoku Visu.

AWERES projekt

www.ssmb.hr www.aweres.net www.door.hr VODITELJI: Komadina Ivica prof., Željko Brenčić, prof. SVRHA I CILJ: Obrazovanje i osvješćivanje o novim izvorima energije BROJ UČENIKA: 15 PLANIRANI BROJ SATI TJEDNO: 2 CILJEVI : Ostvariti veću prisutnost obnovljivih izvora energije u programima škole NAČIN REALIZACIJE: Predavanja, radionice, laboratorijski i eksperimentalni rad OSNOVNA NAMJENA: Povećanje svijesti o prednostima i mogućnostima obnovljivih izvora energije. TROŠKOVNIK: Nabava i montiranje fotonaponskog upravljivog modula 30.000 Kn. NAČIN VREDNOVANJA: Unutarnje i vanjsko vrednovanje od strane EU.



NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Uvesti sadržaje projekta u redovnu, izbornu

ili fakultativnu nastavu.

OPERATIVNI PLAN AKTIVNOSTI: rujan - Obrazovanje predstavnika škole na području obnovljivih izvora energije listopad - Obrazovanje predstavnika škole na području obnovljivih izvora energije studeni - Obrazovanje predstavnika škole na području obnovljivih izvora energije prosinac - Uvođenje područja obnovljivih izvora energije u strukovno obrazovanje siječanj - Uvođenje područja obnovljivih izvora energije u strukovno obrazovanje veljača - Laboratorijski i eksperimentalni rad s edukacijskim fotonaponskim i sunčevim

panelima ožujak - Laboratorijski i eksperimentalni rad s edukacijskim fotonaponskim i sunčevim

panelima travanj - Laboratorijski i eksperimentalni rad s edukacijskim fotonaponskim i sunčevim

panelima svibanj - Javna prezentacija o postignutim rezultatima na osvješćivanju i obrazovanju

o obnovljivim izvorima energije lipanj - Izrada elektroničkog glasila o obnovljivim izvorima energije u našoj školi.

Recentna priznanja

MINISTROVO PRIZNANJE 2000. «za uspješan, kvali tetan i kreativan rad»

NAGRADA GRADA LABINA 2007. «za posebna dostignu ća u poticanju kreativnog

pristupa u izgradnji osobnosti i ugleda svojim javn im, kulturnim i pedagoškim djelovanjem

u zemlji i inozemstvu.»



12. IZVANNASTAVNI PROGRAMI

12.1. Godišnji kalendar obilježavanja zna čajnih datuma za 2009./2010.

MJESEC ZNAČAJNI DATUMI I SP OMENDANI

IX. 13.09. - Prve labinske žrtve njemačke okupacije (43 poginulih kod Tonci) 16.09. - Svjetski dan zaštite ozona 21.09. - Dan mira 25.09. - Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom 26.09. - Europski dan jezika 27.09. - Svjetski dan turizma

X. 05.10. - Dan učitelja 15.10. - Dan škole 25.10. - Dan darivatelja krvi 27.10. - Međunarodni dan školske knjižnice - Dan kruha

XI. 18.11. - Dan sjećanja na Vukovar 25.11. - Dan borbe protiv nasilja

XII. 01.12. - Dan borbe protiv AIDS-a 10.12. - Dan ljudskih prava - Ususret Božiću

I. 15 01. - Dan međ. priznanja RH 27.01. - Dan sjećanja na holokaust i sprečavanje zločina

II. 07.02. - Međunarodni dan života 11.02. - Svjetski dan bolesnika 14.02. - Valentinovo

III. 02.03. - Dan rudara 08.03. - Međunarodni dan žena 11.03. - Dan hrvatskog jezika 21.03. - Svjetski dan pjesništva 22.03. - Svjetski dan voda

IV. 07.04. - Svjetski dan zdravlja 13.04. - Dan sjećanja na žrtve Holokausta 15.04. - Godišnjica smrti Mate Blažine 22.04. - Dan planeta Zemlje

V. 08.05. - Svjetski dan Crvenog križa 09.05. - Dan Europe 10.05. - Majčin dan 22.05. - Međunarodni dan biološke raznolikosti 27.05. - Svjetski dan sporta 30.05. - Dan Hrvatskoga sabora

VI. 05.06. - Svjetski dan zaštite okoliša 21.06. - Svjetski dan glazbe

VII. 11.07. - Svjetski dan stanovništva VIII. 12.08. - Međunarodni omladinski dan


Aktiv kemije, geografije i biologije PLAN KULTURNIH I JAVNIH AKTIVNOSTI ŠKOLE

Sadržaj aktivnosti Vrijeme realizacije

- Obilježavanje značajnih datuma

- Susreti učenika sa učenicima GLOBE i SEMEP škola Hrvatske

- Susreti učenika sa učenicima

partnerskih škola iz inozemstva

16.09. - Svjetsk i dan zaštite ozona 01.12. - Dan borbe protiv AIDS-a 22.03. - Međunarodni dan voda 22.04. - Dan planeta Zemlje 22.05. - Međunarodni dan bioraznolikosti 31.05. - Svjetsk i dan sporta - Dan bez pušenja 05.06. - Svjetsk i dan zaštite okoliša

- po dogovoru

- po dogovoru

Labin, rujan 2009. RAVNATELJ

Čedomir Ružić, prof.

Na temelju čl. 28 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama i čl. 56. Statuta Srednje škole Mate Blažine, Školsk i odbor je na sjednici održanoj 21.10.2009. prihvatio Školsk i i strukovni kurikulum za šk .g. 2009./2010., na prijedlog Nastavničkog vijeća i na temelju informiranosti i dostupnosti Školskog i strukovnog kurikuluma na školsk im internetsk im stranicama www.ssmb.hr

PREDSJEDNIK ŠKOLSKOG ODBORA

Željko Brenčić, prof.

SŠMB © 2009.

ERSTE BANK - ssmb.hr kolski_kurikulum_2009.-2010._finalni... · stvarna osnova škole, studija...

Documents

Transcript of ERSTE BANK - ssmb.hr kolski_kurikulum_2009.-2010._finalni... · stvarna osnova škole, studija...