Cas 41 Kombinaciona logiÄ ka kola - WordPress.com · Title: Microsoft PowerPoint - Cas 41...

26
Kombinaciona kola Multiplekseri i demultiplekseri

Transcript of Cas 41 Kombinaciona logiÄ ka kola - WordPress.com · Title: Microsoft PowerPoint - Cas 41...

  • Kombinaciona kola

    Multiplekseri i demultiplekseri

  • Logička kola• Dva moguća stanja digitalnog kola su dva nivoa napona

    – U1=0 V (laž) logička nula (0)– U2=5 V T (istina) logička jedinica (1)

  • Logička kola

    • Kola iz kojih je izgrađen računarski hardver mogu se podeliti u dve klase: – Kombinaciona - Izlazni signal zavisi od trenutne

    kombinacije vrednosti ulaznih signala.– Sekvencijalna - izlazi ne zavise samo od trenutnih

    vrednosti ulaznih signala, već i od prethodnog stanja

  • Treće logičko stanje

    • “Stanje velike impedanse” – kada logičko kole ne obavlja svoju funkciju

    • Za aktiviranje/deaktiviranje kola služi dodatni ulazni signal –signal dozvole (enable signal)

    • Sinhronizovana kola - trostabilna kola u kojima se kao signal dozvole koristi taktni signal

    X

    Y

    E

    f

  • Kombinaciona kola

    • Multiplekseri i demultiplekseri• Sabirači i aritmetičko-logičke jedinice• Koderi• Dekoderi

  • Primer Bulove funkcije

    • fA,B,C(1)={1,3,6,7}rb A B C F

    0 0 0 0 0

    1 0 0 1 1

    2 0 1 0 0

    3 0 1 1 1

    4 1 0 0 0

    5 1 0 1 0

    6 1 1 0 1

    7 1 1 1 1

  • Primer Bulove funkcije

    • f(1)={0,1,2,5,8,9,10,11,14,15}

    rb A B C D F

    0 0 0 0 0 1

    1 0 0 0 1 1

    2 0 0 1 0 1

    3 0 0 1 1 0

    4 0 1 0 0 0

    5 0 1 0 1 1

    6 0 1 1 0 0

    7 0 1 1 1 0

    8 1 0 0 0 1

    9 1 0 0 1 1

    10 1 0 1 0 1

    11 1 0 1 1 1

    12 1 1 0 0 1

    13 1 1 0 1 0

    14 1 1 1 0 1

    15 1 1 1 1 1

    ABCD 00 01 11 10

    00 1 0 0 1

    01 1 1 0 1

    11 0 0 1 1

    10 1 0 1 1

  • Multiplekser• Multiplekser određuje koji signal iz skupa ulaznih signala se

    prosleđuje do prijemnih kola

    • S0 i S1 adresni signali• Primena u sprežnim mrežama rač. sist. pri formiranju zajedničkih

    magistrala

  • Multiplekser 23x1

    I – ulazne linijeS – adresne linijeY – izlazne linijeĒ – ulaz za signal dozvole

    I7I6I5I4I3I2I1I0_E S2 S1 S0

    Y

    npr: Logička vrednost ulaza je

    Odrediti vrednost izlaza

    Ulaz 0 1 2 3 4 5 6 7

    vrednost 0 1 1 1 0 0 0 1

    Ē S0 S1 S2 Y

    0 0 0 0

    0 1 1 0

    0 0 1 1

    0 1 0 0

    1 0 1 1

    0

    1

    0

    1

    n.d.

  • Multiplekser• Selektor izvorišta podataka – kombinaciono kolo sa

    2m ulaznih priključaka (portova), m adresnih ulaznih linija i jednim izlazom.

    • na svaki od ulaznih portova kao i na izlazni port može da se veže po n linija

    • Bira koji od 2m ulaza će biti povezan sa izlazom

    MUX 2mxnX

    n n n n

    n

    m

    0 1 2 2m-1

  • Demultiplekser

    • Selektor odredišta podataka – upućivanje podataka na odabrani izlaz pomoću adresnih ulaza

    • Demultiplekser određuje u koji od prijemnih kola će proslediti ulazni signal

    DEMUX nx2mX

    n n n n

    n

    m

    0 1 2 2m-1

  • Sabirači

    • Binarni sabirač je kombinaciona mreža koja omogućava sabiranje dva jednobitna binarna broja– polusabirač– potpuni sabirač

  • Polusabirač

    • dva ulazna signala koji predstavljaju binarne cifre (A i B)

    • dva izlazna signala od kojih jedan predstavlja rezultat sabiranja (S), a drugi prenos (C)

    polusabiračA

    B

    S

    C

  • PolusabiračA B S C

    0 0 0 0

    0 1 1 0

    1 0 1 0

    1 1 0 1

  • Potpuni sabirač

    • Ci – prethodni prenos• Ci+1 –prenos pri sabiranju cifara Ai i Bi• Si – cifra zbira

  • Potpuni sabirač

    Ai Bi Ci-1 Si Ci

    0 0 0 0 0

    0 0 1 1 0

    0 1 0 1 0

    0 1 1 0 1

    1 0 0 1 0

    1 0 1 0 1

    1 1 0 0 1

    1 1 1 1 1

  • • Sabiranje višecifrenih binarnih brojeva ostvaruje se kaskadnom vezom više potpunih sabirača

    • broj potpunih sabirača u kaskadnoj vezi jednak je broju cifara, odnosno bitova koje imaju brojevi koji se sabiraju (za svaki bit po jedan sabirač)

    • veza između sabirača se ostvaruje vezivanjem izlaznog prenosa nižeg razreda na ulazni prenos višeg razreda

    Binarni sabirač

  • Sabiranje

    • na linije ai dolaze cifre prvog operanda A, sabirnicom iz akumulatora CPU

    • na linije bi dolaze cifre drugog operanda B, sabirnicom iz memorijske jedinice računara

    • signali si odlaze internom sabirnicom u akumulator, pa rezultat zamenjuje prethodno smešten prvi operand

    • u mikroračunaru celi brojevi se registruju kao dvobajtni (16-cifreni). Tako se u 8 bitnom mikroprocesoru sabiranje dva broja vrši u dva koraka: – u prvom se, bez početnog prenosa, sabiraju niži bajtovi, a– u drugom koraku se sabiraju viši bajtovi gde je početni prenos, c0

    jednak konačnom prenosu cn prethodnog sabiranja iz registra stanja

  • Aritmetičko logička jedinica• ALU komponente:

    – sabirači– kolo za komplementiranje– kola za različite aritmetičke operacije– kola za hardversko oduzimanje, množenje i deljenje

  • Kombinaciona kola

    Koderi i dekoderi

  • Dekoder• Kombinaciono kolo koje služi za dekodiranje tj. transformaciju

    koda u odgovarajući signal– adresni dekoder, – dekoder instrukcija, – dekoder binarnih brojeva itd.

    • Dekoder sa jednim izlazom – prepoznaje samo jednu od mogućih kombinacija ulaznih signala

    • Dekoder 1 od 2n ima n ulaza i 2n izlaza – svaki izlaz odgovara tačno jednoj od mogućih binarnih kombinacija na ulazu

    3210

    y

  • Dekoder 2/4

  • Dekoder 3/8

  • Koder• Kombinaciono kolo sa suprotnom funkcijom od

    dekodera1 od 2n

    • Njegovi izlazi (ukupno n) daju binarni kod jednog aktivnog od 2n ulaza

    • Npr. koder sa 3 izlaza...

    • za ulaz 6 izlazne vrednosti su

    76543210

    210

    E

    izlaz 2 1 0

    vrednost 1 1 0

  • Koder prioriteta

    • Kod kodera je dovoljno da samo jedan od ulaznih linija bude aktivna.

    • Kod kodera prioriteta više ulaznih linija mogu da imaju jediničnu vrednost, a izlazi daju binarni kod najprioritetnijeg od aktivnih ulaza

    76543210

    210

    E

    00101100

    ?

  • Koderska (enkoderska)

    • Kombinaciono kolo koje ima cilj da jedinični signal na ulazu transformiše u binarni kod sa određenim brojem binarnih cifara